Home Blog Page 1095

Ka boljem upravljanju električnim i elektronskim otpadom u Srbiji

Foto: http://www.srbija.gov.rs
Foto: http://www.srbija.gov.rs

U Beogradu je juče potpisan Sporazum o saradnji Ministarstva zaštite životne sredine sa NALED-om, Nemačkom razvojnom saradnjom (GIZ), kompanijama Gorenje i Koka-kola HBC, na realizaciji projekta “Ka boljem upravljanju električnim i elektronskim otpadom u Srbiji”.

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan objasnio je tom prilikom da pomenuti dokument predviđa formiranje jedinstvenog registra uvoznika i proizvođača elektronskog otpada i unapređenje procedura za prikupljanje i reciklažu tih vrsta otpada u lokalnim samoupravama.

Trivan je istakao da je motiv potpisivanja pomenutog sporazuma da se uvede red i obezbedi fer poslovanje, jer bez uređenog sistema, nema reda, a bez reda, nema zdrave životne sredine.

Koliko je važno doneti zakone, još je važnije obezbediti ravnopravne uslove rada i utvrditi koji proizvođači e-otpada plaćaju naknadu, a koji ne, ukazao je ministar Trivan.

Upravljanje otpadom prvi je prioritet Ministarstva zaštite životne sredine, a činjenica da je potpisan sporazum samo je jedna stepenica više ka rešavanju tog problema, rekao je Trivan, ocenivši da je životna sredina pitanje svih pitanja, te da ona uvek mora biti ispred nečijih ličnih interesa.

Goran Trivan je upozorio na to da nije moguće da profit bude važniji od životne sredine, i dodao da ćemo zbog toga ubuduće biti manje popustljivi prema onima koji ugrožavaju životnu sredinu.

S obzirom na to da nijedna zemlja nema dovoljno kapaciteta da se sama izbori sa otpadom, on je naveo da je važna saradnja sa drugim zemljama, ali i učenje na primerima onih zemlja koje su u zaštiti životne sredine dvadeset godina ispred nas.

Ministar je izrazio zahvalnost Nemačkoj koja je poslednjih godina mnogo uložila u Srbiju, ali i NALED-u koji postaje važna karika u društvu.

Predstavnik Ambasade Nemačke u Srbiji Katrin Čiganovski rekla je da ta zemlja podržava reforme u Srbiji na putu ka Evropskoj uniji, dodavši da se procenjuje da će Srbiju sprovođenje reformi u oblasti životne sredine koštati više od 15 milijardi evra.

Od 2000. godine GIZ podržava Srbiju u oblasti održivog ekonomskog razvoja, oblasti dobre uprave i zaštite životne sredine, pri čemu je za zaštitu životne sredine izdvojeno milijardu evra od početka saradnje, ukazala je Čiganovska.

U evropskom izveštaju za Srbiju, kako je navela, posebno je kao problem naglašeno pitanje separacije otpada i recikliranja, u čemu će Nemačka biti partner našoj zemlji.

Generalni direktor Gorenja i član Upravnog odbora NALED-a Stanka Pejanović rekla je da je cilj potpisanog sporazuma da se sakupe svi oni koji imaju obavezu za plaćanje naknade.

Milisav Pajević

Kanadski investitor u junu otvara novi rudnik u Boru

Foto: Wikimedia
Foto: Wikimedia

Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da će u junu biti raspisan tender za strateškog partnera za RTB Bor, kao i da će početkom istog meseca u Boru biti otvoren novi rudnik.

– Biću u Boru već početkom juna na otvaranju novog rudnika, velike investicije kanadske kompanije. Mi ćemo u junu, ako ne i ranije, raspisati i tender za strateškog partnera za RTB Bor – rekla je Brnabić novinarima u Zaječaru nakon obilaška pivare u tom gradu.

Kako je rekla, očekuje se da, ako tender bude uspešan, to može najmanje jedan procentni poen da utiče na rast i zapošljavanje.

Brnabić je istakla da je veoma važan ravnomeran regionalni razvoj, kao i da je činjenica da istok zaostaje za prosečnim BDP-om i standardom, što mora da se promeni.

Izvor: eKapija

Uskoro nacrt rada na pregovaračkoj poziciji za Poglavlje 27

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je juče da će nacrt rada na pregovaračkoj poziciji za Poglavlje 27, koje se odnosi za zaštitu životne sredine, biti gotov u roku od nekoliko nedelja.

Trivan je istakao da će se nakon utvrđivanja tog nacrta stupiti u pregovore sa Direktoratom za zaštitu životne sredine, kako bi se videlo da li u tom dokumentu nešto treba izmeniti, objasnivši da će od te procedure zavisiti vreme otvaranja Poglavlja 27.

– U decembru kada smo bili u Briselu, komesar za zaštitu životne sredine Karamen Vela nam je rekao da su u potpunosti spremni da nam pruže svaku vrstu pomoći, istakao je ministar.

Goran Trivan je preneo da je komesar Vela proučio našem timu da ne žuri i ne brza sa otvaranjem Poglavlja 27, s obzirom na to da se, prema oceni Evropske unije, radi o najkomplikovanijem i najdelikatnijem poglavlju za Srbiju.

Milisav Pajević

Na svakih dva minuta ugine jedan delfin ili kit

Foto: WWF Adrija
Foto: WWF Adria

Delfini i kitovi fascinantne su životinje koje neprestano pobuđuju maštu ljudi, čemu svedoči sve veći broj turista koji dolaze na more s ciljem posmatranja ovih veličanstvenih stvorenja. Oni su među najznačajnijim životinjama na našoj planeti i igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja morskih ekosistema, a time i ljudskog zdravlja. Ipak, zbog visokog nivoa krivolova širom sveta, svaka dva minuta strada jedan delfin ili kit.

Povodom Međunarodnog dana biodiverziteta, WWF je objavio izveštaj izrađen u saradnji sa Konvencijom o migracionim vrstama, koje otkriva velike izazove sa kojima se bore naučnici i stručnjaci kako bi smanjili krivolov i garantovali opstanak delfina i kitova. Izveštaj naglašava potrebu povećanja javnog pritiska na donosioce odluka i ribarsku industriju, kako bi zaštitili delfine i kitove za generacije koje dolaze.

Delfini i kitovi imaju snažan uticaj na ekosisteme u kojima žive, tako da njihovo značajno smanjenje broja može imati katastrofalne efekte na ove ekosisteme. Kitovi su vrhunski predatori, tako da su ekološki važni jer skladište i prenose hranljive materije (posebno ugljenik i azot) i energiju unutar i između ekosistema. Svake godine više od 300.000 delfina i kitova zapetlja se i udavi u ribolovnim mrežama. Samo u Peruu zbog unošenja ribolovnog pribora i mreža godišnji strada između 15.000 i 20.000 delfina i kitova.

Foto: WWF Adria

Napuštanje neodrživih ribolovnih praksi i usvajanje efikasnijih mjera i tehnoloških rešenja jedina je garancija smanjenja krivolova. Prema izvještaju, najnaprednija rešenja uključuju razvoj alternativne opreme za postojeće metode ribolova kao što su mreže i efikasno upravljanje morskim zaštićenim područjima, uključujući prostorno i vremensko ograničenje ribolovnih aktivnosti.

– Ovaj izveštaj potvrđuje da već postoji nekoliko metoda i tehnologija sa potencijalom za značajno smanjenje krivolova kitova i delfina čiji je značaj za biodiverzitet nemereljiv. Nadamo se da će izvještaj ukazati na ovo goruće pitanje i ohrabriti lidere i relevantne ribarske rukovodioce širom svijeta da ih usvoje što pre. Nemamo vremena za gubitak – rekao je Patrik Krstinić, stručnjak za zaštitu mora u WWF Adriji.

Foto: WWF Adrija

Postoje i pozitivni primeri, kao što su Sjedinjene Američke Države, koje su se odlučno isprečili krivolovu na delfine i kitove. Novi američki Zakon o zaštiti morskih sisara (MMPA) obavezuje svaku državu koja izvozi ribu u SAD da svoje propise o zaštiti morskih sisara uskladi sa onima u SAD-u. Budući da je američko tržište jedno od najvećih za uvoz ribe na svetu, novo pravilo moglo bi pozitivno uticati na standarde ribolova u glavnim izvoznim zemljama, uključujući Kanadu, Čile, Kinu, Japan i Meksiko (http://wwf.panda.org/wwf_news/?325351/US-Cetacean-bycatch-reduction-Measures-Investigations).

Iako se na prvi pogled čini da su “obični” građani nemoćni da pomognu ovim morskim sisarima, to nije slučaj. Naime, odabirom održivih proizvoda ribarstva doprinosite oporavku ribljeg fonda i zaštiti morskih sisara kao što su delfini i kitovi. Četvrtu godinu za redom, WWF sprovodi projekat Fish Forward, čiji je cilj edukacija potrošača da biraju proizvode održivog ribarstva, uz jednostavan online vodič www.kojuribukupiti.org.

Izvor: WWF Adria

Podržani projekti lokalnog značaja za opštinu Paraćin

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Posle detaljnih procena o ispunjavanju složenih uslova organizacija civilnog društva koje su projektima lokalnog značaja za opštinu Paraćin, aplicirale za sredstva ReLOad – Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu, koji opština Paraćin sprovodi sa UNDP Programom Ujedinjenih Nacija za razvoj, objavljivanja zvanične rang liste odobrenih, u Kragujevcu je organizovana svečanost potpisvanja ugovora o odobrenim grantovima, po sprovedenom javnom konkursu.

Opština Paraćin, jedna je od pet izabranih lokalnih samouprava u Srbiji, za finansiranje i sprovođenje programa u cilju unapređenja mehanizama transparentne raspodele budžetskih sredstava predviđenih za finansiranje projekata od javnog interesa organizacija civilnog društva.

Među 11 nevladinih organizacija, odnosno udruženja građana iz Paraćina i jednog iz Beograda, koji su se javili na konkurs, uslove za finansiranje projekata od šireg značaja za građane opštine Paraćin, ispunili su Srpsko društvo za vanredne situcije za projekat “Očistimo Paraćin – ozdravimo Paraćin” i Društvo učitelja opštine Paraćin za projekat “Pametno leti – letnje kreativne radionice za mlade”.

Potpisivanju ugovora UNDP-a i organizacija civilnog društva, o korišćenju sredstva za projekte u cilju zadovoljavanja potreba lokalnih zajednica, prisustvovali su predstavnici Delegacije EU u Srbiji, Programa UN za razvoj, lokalnih timova, pet gradova i opština koje sprovode program i civilnog društva.

Po konkursu je ove godine 17 organizacija dobilo sredstva, a po programu koji inače traje dve godine, 2019. biće sproveden još jedan konkurs.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Izrada Federalne strategije životne sredine za narednih deset godina

Foto: http://fbihvlada.gov.ba
Foto: http://fbihvlada.gov.ba

Federalna ministarka okoliša i turizma Edita Đapo održala je redovan godišnji sastanak s većim brojem organizacija iz nevladinog sektora koje se bave pitanjima iz zaštite životne sredine i upoznala ih o radu i dostignutim rezultatima Federalnog ministarstva u protekloj godini.

Jedan od osnovnih prioriteta ovog Ministarstva je izrada Federalne strategije životne sredine za narednih deset godina.

Na osnovu pregovora koje je ministarka obavila s međunarodnim donatorima, izrada ove strategije će biti realizovana uz finansijsku podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) od 500.000 KM, uz tehničku pomoć REC-a za BiH.

Federalna ministarka je prisutne informisala o unapređenju zakonskog okvira u domenu zaštite životne sredine i dobrobiti koju ovi zakoni donose za privredu i građane. Predloženi Zakon o zaštiti okoliša, koji je u parlamentarnoj proceduri, skraćuje proceduru potrebnih dozvola za privredne subjekte, ali i pooštrava zahteve za zaštitu životne sredine i zdravlja građana.

U izradi je novi Zakon o zaštiti zraka, a doneseni su i novi pravilnici kojima je umnogome unapređen proces monitoringa vazduha i ograničenja štetnih emisija.

Federalna ministarka je pojasnila izmene u Zakonu o upravljanju otpadom i izradu novih uredbi koje će unaprediti oblast upravljanja otpadom, te prevenirati i redukovati zagađenja zemlje i vode koje je rasprostranjeno u Federaciji BiH usled nekontrolisanog odlaganja otpada.

U cilju transparentnog rada i utroška budžetskih sredstava, Đapo je prezentovala projekte koje je sufinansiralo resorno Ministarstvo s ciljem poboljšanja rada zaštićenih područja i regionalnih deponija. Prisutni su upoznati i s projektima koje je Federalno ministarstvo predložio za finansiranje iz IPA II sredstava.

Federalna ministarka Đapo je govorila i o izradi Strateške studije uticaja na životnu sredinu za ispitivanje i eksploataciju gasa i nafte, koja se prvi put radi u Bosni i Hercegovini.

Razgovarano je i o dozvolama koje nisu odobrene usled nekvalitetno i nepropisno urađenih studija uticaja na životnu sredinu, što je naišlo na podršku i odobravanje prisutnih zbog podizanja standarda u pogledu očuvanja ljudskog zdravlja i životne sredine.

Milisav Pajević

22. maj: 25 godina delovanja na polju zaštite biološke raznovrsnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Povodom 25 godina UN Konvencije o biološkoj raznovrsnosti koja je usvojena u Najrobiju, 22. maja 1992. godine, Sekretarijat Konvencije poziva članice da obeleže Svetski dan biološke raznovrsnosti podsećanjem na 25 godina delovanja na polju zaštite biodiverziteta.

Tokom 2017. godine zaštićena su 3 parka prirode i jedan spomenik prirode na teritoriji Republike Srbije, ukupne površine 84000 ha, što je povećanje za oko 15% u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupna površina zaštićenih prirodnih dobara iznosi oko 662.435 ha, što predstavlja 7.48 % teritorije Republike Srbije. Ukupno 459 zaštićenih površina i dobara nalazi se pod zaštitom države.

Prostornim planom Republike Srbije (“Službeni glasnik RS”, broj 88/10), predviđeno je da do 2021. godine oko 12% teritorije Srbije bude pod nekim vidom zaštite.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Koliko su stanovnici širom Evrope zadovoljni čistoćom svojih gradova?

Foto: Eurostat
Foto: Eurostat

„Uopšteno govoreći, da li ste veoma zadovoljni, prilično zadovoljni, prilično nezadovoljni ili uopšte niste zadovoljni čistoćom vašeg grada?“ Ovo pitanje postavljeno je stanovnicima u 109 evropskih gradova 2015. godine.

Među tim gradovima, Ventspils u Litvaniji se pojavio na vrhu sa skoro svih (99 odsto) stanovnika koji su odgovorili da su bili vrlo ili prilično zadovoljni čistoćom svog grada. Ventspils je pratio još jedan litvanski grad Valmiera (97 odsto), Oviedo u Španiji i grad Luksemburg ( 95 odsto), prenosi Eurostat.

Kako kažu, informacije za ovu vest su zasnovane na indikatorima istraživanja percepcije koje je izradila Evropska komisija.

Među prestonicama EU najzadovoljniji su stanovnici Luksemburga i Beča. Što se tiče glavnih gradova EU, rezultati pokazuju značajne razlike zadovoljstva, sa nivoima od 9 odsto do 95 odsto.

Najmanje 80 odsto stanovnika bilo je veoma ili prilično zadovoljno čistoćom svog grada u Luksemburgu (95 odsto), Beču (90 odsto), Ljubljani (88 odsto), Rigi (81 odsto) i Helsinkiju (80 odsto).

Foto: Eurostat

Za razliku od toga, samo 9 odsto stanovnika u Rimu smatra svoj grad dovoljno čist. Manje od polovine stanovništva bilo je zadovoljno čistoćom svog grada i u Bratislavi (28 odsto), Sofiji (29 odsto), Bukureštu (37 odsto), Madridu (38 odsto), Budimpešti (39 odsto), Atini (41 odsto), Berlin (45 odsto), Brisel (47 odsto) i Pariz (49 odsto).

Izvor: Danas

Počeo Sajam tehnike: Glumci upravljaju dronovima, a posetioci postaju spikeri i glumci

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća svečano je otvorio Nenad Popović, ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije, zadužen za inovacije i tehnološki razvoj. Sajam će raditi sve do petka 25. maja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ovaj najznačajniji i najstariji regionalni specijalizovani razvojno-tehnološki događaj u ovom delu Evrope, sa tradicijom dužom od šest decenija, okupio je više od 600 domaćih i stranih učesnika iz više od trideset zemalja sa pet kontinenata. Biće predstavljeno više od 100 tehničko-tehnoloških inovacija, novosti, premijera i ekskluziviteta, od kojih se približno polovina odnosi na domaće kompanije.

Već po tradiciji, stručni i izlagački program sajma prate brojni edukativni ali i zabavni sadržaji, kojih će biti u velikom broju i ove godine.

Tako će se već drugog dana sajma, u utorak 22. maja, posetioci moći i da se zabave i da nešto nauče u raznim oblastima tehnike i tehnologije.

Jedan od najzanimljivijih tehničko-tehnoloških hepeninga na Sajmu tehnike desiće se u 12 časova, i to u hali 2, nivo C, Beogradskog sajma. Tada će na specijalno postavljenom poligonu dronovima upravljati dvojica popularnih glumaca – Bojan Perić i Stefan Buzurović. Najavljeno je i da će se zvezdama serija “Vojna akademija” i “Istine i laži” pridružiti kolege, među kojima i Peđa Damnjanović, Dimitrije Ilić i Ivan Zablaćanski, pa će se ceo događaj pretvoriti u zabavno glumačko nadmetanje.

Da se oprobaju u upravljanju dronovima moći će i posetioci sajma, a sa ovim savremenim letećim bespilotnim čudima i svi ostali zainteresovani mogu da se upoznaju od 10 do 18 časova svakog dana trajanja sajma.

Povodom 60. godišnjice početka emitovanja eksperimentalnog programa TV Beograd, baš povodom 2. Sajma tehnike 1958. godine, i to iz studija na Beogradskom sajmu, RTS organizuje izvanredno i raznovrsno petodnevno druženje, sa podsećanjem na tehniku, ljude i okolnosti, koji su obeležili ovaj period. Tako se Televizija predstavlja sa desetak većih i manjih uređaja iz najranijih godina rada (prva elektronska kolor kamera, najstarija filmska kamera, prenosni magnetoskop, prvi TV aparat…). U improvizovanom studiju prvog TV Dnevnika posetioci će u ulozi spikera moći pred kamerom da čitaju tekstove o televizijskom programu, tehnici i raznim zanimljivostima iz dnevnih novina i nedeljnika iz najranijih godina rada Televizije Beograd. I Radio se predstavlja sa desetak manjih i većih uređaja iz ranih godina, a u improvizovanom studiju poznati novinari i voditelji programa Radio Beograd 2 razgovaraće sa posetiocima i snimati te razgovore koji će moći da se slušaju odloženo… Posetioci će moći da čuju originalne snimljene efekte, da slušaju legendarne radio-drame sa originalnih magnetofonskih traka, da pogledaju omote ploča koje su izmenile istoriju odnosa radija i muzike, ali i da se okušaju kao glumci u kreiranju radio-drame ili kao voditelji kultne emisije “Tup-tup”.

TV Studio će u utorak raditi od 15 do 17 časova, a Studio RB 2 od 14 do 18 časova. Za utorak je, u 12 časova, planirana i medijska tura sa vodičima (srpski i engleski), od Hale 3, lakim hodom oko 200 m, do TV Studija koji je i posle 60 godina aktivan. I RTS Planeta predstavlja multimedijalnu platformu i mogućnost biranja programskog sadržaja na njoj u utorak od 16 do 18 h. Sve to i ne samo to dešava se u hali 3 Beogradskog sajma.

Radno vreme Sajma tehnike je od 10 do 18 časova.

Pojedinačne ulaznice za sajamske programe koštaju 300 dinara, grupne 200 (za đake i studente stručnih tehničkih škola 100 dinara). Za parkiranje putničkih automobila plaća se 100 dinara po satu.

Rečni slivovi najvažnije ekološko-ekonomsko dobro Crne Gore

Foto: http://www.mrt.gov.me
Foto: http://www.mrt.gov.me

U Podgorici je prošlog petka održana konferencija nevladine organizacije „Zeleni“ pod nazivom „Rječni slivovi kao najvažnije ekološko-ekonomsko dobro Crne Gore”.

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Saša Radulović pozdravio je sve napore koji se intenzivno sprovode u Crnoj Gori u cilju obezbeđenja održivog upravljanja vodnim resursima.

Ističući da Crna Gora spada u četiri odsto svetske teritorije sa najvećim prosečnim oticajem, on je podsetio da voda nije samo naš najveći prirodni resurs već i strateški, te da se zbog toga prema istom moramo odnositi izuzetno oprezno.

Radulović je ukazao na to da je tokom prethodnih deset godina izgrađeno i rehabilitovano oko 400 km vodovodne i kanalizacione mreže, da je izgradnjom Regionalnog vodovoda obezbeđena sigurnost u vodosnabdevanju za Crnogorsko primorje kao i da je izgrađeno i pušteno u funkciju postrojenje za tretman otpadnih voda u Mojkovcu (2008.), Žabljaku (2013.), Budvi (2015.), Nikšiću i Herceg Novom (2017.), te Kotoru i Tivtu (2016) i Šavniku (2017.).

Takođe, kako je dodao, u izgradnji su postojenja za tretman otpadnih voda u Pljevljima i Beranama, a u fazi pripreme je izgradnja novog postrojenja za tretman otpadnih voda u Podgorici i Danilovgradu, dok su u 2017. obezbeđena sredstva i za sanaciju ponora otpadnih voda na Cetinju.

– Sprovedene aktivnosti jesu bitan korak naprijed za Crnu Goru, a rezultati postignuti u kratkom periodu od deset godina su vidljivi i mjerljivi, kazao je Radulović dodajući da visina do sada uloženih sredstava u realizaciju navedenih projekata iznosi oko 350 miliona eura, dok je znatan iznos sredstava u ovom trenutku u fazi realizacije.

Govoreći o unapređenjima, on je istakao da Ministarstvo održivog razvoja i turizma ove godine planira da počne sa projektom reforme tzv. vodenog sektora, odnosno aglomeracije kao jednog od preporučenih racionalnih pristupa za bolje i kvalitetnije vodosnabdevanje na teritoriji čitave zemlje.

On je na kraju napomenuo da je suština zaštite životne sredine briga o ljudskom zdravlju i životu, unapređenju ekosistema, očuvanju prirodnog balansa i ekološke stabilnosti.

Milisav Pajević

Konferencija saradnje Srbije i Koreje u oblasti životne sredine

Foto: http://www.ekologija.gov.rs/
Foto: http://www.ekologija.gov.rs/

Konferencija „Međunarodna saradnja Srbija – Koreja, Ekološka delegacija i projekti prirodne sredine“ održana je juče u organizaciji Korejske agencije za trgovinu i ulaganja – KOTRA i Privredne komore Zelene Srbije.

Konferenciju, koja je održana u Beogradu, otvorili su ministar zaštite životne sredine Goran Trivan i ambasador Republike Koreje u Srbiji Deđong Ju, koji su naglasili široke mogućnosti i veliki značaj unapređenja saradnje dveju zemalja u oblasti zaštite životne sredine.

Trivan je izrazio zainteresovanost i otvorenost Srbije za razvijanje saradnje sa stranim partnerima, i za zelene investicije iz razvijene i tehnološki napredne zemlje kao što je Republika Koreja, koje mogu približiti Srbiju evropskim i svetskim standardima.

– Svesni svih problema i devastacije životne sredine koji postoje u našoj zemlji, od zakopanog opasnog otpada kojeg otkrivamo, plastičnih kesa koje pronalazimo kraj reka, do ugrožavanja biodiverziteta, sve je to za nas razlog da stvari menjamo na bolje, izazov da se izborimo za zdraviju i čistiju Srbiju, rekao je Trivan.

On je naveo da su predstavnici Ministarstva u proteklih nekoliko meseci obišli opštine u Srbiji kako bi snimili stanje u zaštiti životne sredine u lokalnim sredinama, i sagledali njihove planove u ovoj oblasti.

Došli smo do preliminarnih rezultata, do podataka o pokrenutim i planiranim projektima, i mogućnostima opština za njihovu realizaciju, i sada smo u mogućnosti da sa zainteresovanim potencijalnim partnerima razgovaramo o konkretnim temama, istakao je on.

Ministar zaštite životne sredine je, naglašavajući da ova konferencija označava novo poglavlje u odnosima Srbije i Republike Koreje u oblasti zaštite životne sredine, izrazio svu otvorenost za konkretizaciju inicijativa za saradnju.
Srbija raspolaže sa velikim naučnim i stručnim potencijalom, kao i kvalitetnom radnom snagom, što je značajan kapacitet za razvijanje saradnje u oblasti zaštite životne sredine.

– Kompanije iz Republike Koreje koje u svojoj poslovnoj politici imaju ugrađenu brigu o zaštiti životne sredine dobrodošle su u Srbiji jer će nam pomoći da imamo bolju životnu sredinu i da se u Srbiji otvaraju nova radna mesta, zaključio je Trivan.

Gosti iz Republike Koreje izrazili su zainteresovanost za razmenu znanja i iskustava u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji.
Ambasador te zemlje istakao je da je degradacija životne sredine danas globalno pitanje, koje zahteva kompleksni odgovor u međunarodnim okvirima.

– Koreja je spremna do podeli svoja iskustva koje je do sada stekla u zaštiti životne sredine, a koja se tiču razvijenih tehnoloških rešenja u toj oblasti. Radujemo se svim vidovima saradnje sa Srbijom u oblasti ekologije, kao i razvoju bilateralne saradnje i budućim investicionim zelenim projektima, naglasio je Deđong Ju, ambasador Koreje.

Rad konferencije organizovan je kroz sesije, posvećene politici zaštite životne sredine u Srbiji i trenutnim potrebama tržišta, kao i upoznavanju sa tehnologijama zaštite životne sredine uključujući tretman obrade vode u Republici Koreji.

Povodom dolaska delegacije Republike Koreje, biće organizovani poslovni razgovori sa kompanijama iz oblasti zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Kako da recikliramo frižider?

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Jedan bačen frižider ima jednako štetan uticaj na ozonski omotač kao izduvni gasovi jednog automobila za godinu dana. Ovog podatka bi trebalo da se setimo kada nam frižider odsluži svoje i razmišljamo šta dalje sa njim.

U ovom tekstu koje je pripremilo Udruženje reciklera Srbije u saradnji sa kompanijom “E-reciklaža” iz Niša, koja se bavi reciklažom elektronskog i električnog otpada na teritoriji Srbije, predstavljamo detalje u vezi sa reciklažom rashladnih uređaja tj. frižidera.

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Na koje  materijale se razlaže frižider kada stigne u reciklažni centar?

Reciklažom frižidera dobija se: plastika, gvožđe, obojeni metali – aluminijum i bakar, pur pena (izolacioni materijal) i freon. U njemu može biti i stakla, gume, sijalica, kablova.

Koju opasnu materiju frižider sadrži pa ga nakon upotrebe zovemo opasnim otpadom?

Gas freon koji stvara efekat staklene bašte je veoma opasan po životnu sredinu jer trajno oštećuje ozonski omotač. Zato je važno pravilnom reciklažom izdvojiti freon, ne samo iz instalacije rashladnog uređaja, već i iz izolacionog materijala. Za taj proces neophodna je visoka tehnologija, koja omogućava prevođenje freona iz gasovitog u tečno stanje, i potom njegovo sakupljanje u određene namenske sudove. Osim za njegovo skladištenje, takvi sudovi se koriste i za bezbedan transport na trajno zbrinjavanje.

Gde se transportuje taj opasan gas?

Freon se transportuje u postrojenje za trajno zbrinjavanje freona u Nemačkoj gde se vrši proces tretmana pri čemu se od ovog gasa dobijaju nove hemikalije koje je moguće ponovo staviti u upotrebu. Time se zatvara ciklus odnosno od otpada se dobijaju novi proizvodi koji imaju mogućnost upotrebe na način bezbedan za životnu sredinu.

Šta se radi sa drugim delovima frižidera?

Metali i obojeni metali imaju upotrebnu vrednost i visok nivo čistoće nakon tretmana u postrojenju, pa su traženi proizvodi u livnicama u Srbiji gde se plasiraju. Plastika se plasira na domaće tržište i ide u izvoz.

Reciklirano milion frižidera

“E-reciklaža” je u postrojenju u Nišu reciklirala 500.000 rashladnih uređaja u poslednjih 5 godina koristeći najsavremeniju tehnologiju. U kompaniji pretpostavljaju da su ostali operateri izvršili reciklažu još 500.000 rashladnih uređaja u poslednjih 5 godina koristeći drugačije tehnologije.

Gde reciklirati?

Iz godine u godinu građani i kompanije u našoj zemlji su sve odgovorniji prema životnoj sredini. Sve uređaje mogu predati u najbliži reciklažni centar, pozvati reciklažni centar da preuzme uređaj na kućnu adresu, ili u prodavnici u kojoj kupuju novu tehniku raspitati se da li mogu da predaju dotrajali uređaj za reciklažu.  Na ove načine uređaji koji posle upotrebe postaju opasan otpad biće adekvatno zbrinuti i neće uticati negativno na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije

Naučno-tehnološki centar NIS-a primer saradnje prosvete i privrede

Foto: http://www.srbija.gov.rs
Foto: http://www.srbija.gov.rs

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je juče tokom posete Naučno-tehnološkom centru kompanije NIS u Novom Sadu, da je za brži razvoj i veću konkurentnost naše zemlje, neophodno da prosveta sarađuje sa privredom.

Brnabić je ocenila da je centar NIS-a odličan primer te saradnje, ukazavši na to da je interes Vade Srbije obrazovanje i digitalizacija.

Da bi Srbija postala konkurentna, da bi imala rast u budućnosti, neophodno je da se ulaže mnogo više u obrazovanje, nauku i istraživanje, i za to je, pored dodatnih sredstava, neophodna saradnja prosvete sa privredom.

Premijerka je istakla da je Naučno-tehnološki centar kompanije NIS takođe jedan od odličnih primera podrške našim mladim ljudima, ali i načina kako treba raditi na istraživanju i razvoju koji gura napred ne samo NIS, već i celu ekonomiju u Srbiji.

Ona je ukazala na to da na ovaj način mogu da rade i ostale kompanije u našoj zemlji i obećala kompaniji NIS da će Vlada nastaviti saradnju sa njom u, kako je rekla, mnogo većem obimu. Važno je da naš prosvetni sistem sarađuje sa kompanijama kao što je NIS, gde postoji ovakva sinergija, poručila je premijerka, izrazivši zahvalnost toj kompaniji i Naučno-tehnološkom centru na ovome što rade za Srbiju.

Generalni direktor NIS-a Kiril Tjurdenjev rekao je da je kompanija mnogo uložila u ovaj centar kako bi bio mnogo efikasniji, dodavši da će upravo zbog toga nastaviti da ulažu u nove tehnologije kako bi u Srbiji imali ono što je trenutno najbolje u svetu.

Naučno-tehnološki centar u Novom Sadu je zavisno društvo kompanije NIS koje pruža naučno-tehnološku podršku delatnostima kompanije i predstavlja centar za razvoj i inovacije.

Milisav Pajević

Japan se vraća nuklearnoj energiji uprkos katastrofi u Fukušimi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Japanska vlada predložila je novu energetsku strategiju koja predviđa visoko učešće nuklearne energije u energetskom miksu.

Predlog je usledio uprkos izazovima sa kojima se ta zemlja suočila posle katastrofe u Fukušimi.

U nacrtu energetske strategije se navodi da bi nuklearna energija do 2030. godine trebalo da ima učešće od 20 do 22 odsto u ukupnoj proizvodnji energije, a obnovljivi izvori energije udeo od 20 do 24 odsto, što je u skladu sa ciljevima japanskog ministarstva trgovine iz 2015. godine, prenosi agencija Rojters.

Fosilna goriva, kao što su ugalj i gas, trebalo bi da popune ostatak.

Većina stručnjaka, međutim, smatra da je takve ciljeve proizvodnje nuklearne energije teško ostvariti, s obzirom na činjenicu da nuklearna energija trenutno učeštvuje sa manje od 2,0 odsto u japanskom energetskom miksu i budući da je većina reaktora ugašena posle katastrofe iz 2011. godine.

Izvor: energetika.ba

Klimatske promene: Ukupno 400 meseci neuobičajeno visokih temperatura

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nacionalna uprava za okeanska i atmosferska istraživanja (NOAA, Sjedinjene Američke Države) objavila je prošle nedelje da je april 2018. godine bio 400. uzastopni mesec u nizu onih tokom kojih su temperature bile više u odnosu na prosečnu temperaturu u 20. veku. Ovo znači da je poslednji “hladniji” mesec bio decembar 1984. godine.

Ahira Sančez, klimatološkinja pri pomenutom organu, izjavila je: – Za zagrevanje su odgovorni ljudi. Klimatske promene su stvarne i porast temperatura nastaviće se i u budućnosti.

Iako zagrevanju doprinose i prirodni faktori, poput tople morske struje, Sančez odlučno tvrdi da bi promene bile mnogo manje osetne kada bi se uklonilo ljudsko delovanje. Negativna uloga ljudi na ovom polju proizilazi iz sagorevanja fosilnih goriva.

Mesec iza nas bio je treći po “toplini” april od 1880. godine, otkako postoji baza podataka Nacionalne uprave za okeanska i atmosferska istraživanja, izveštavaju naučnici. Period između januara i aprila 2018. peti je na listi toplotnih rekorda istih perioda godine u proteklih 139 godina.

Iako je Severna Amerika pošteđena talasa vrućine i temperature na njenom tlu su ispod proseka, Pakistan nije iste sreće. Centralni delovi ove zemlje, 30. aprila, iskusili su 50 Celzijusovih stepena.

Više o temperaturnim poremećajima širom sveta možete da pročitate na mapi ispod:

Foto: NOAA

Jelena Kozbašić

Estonija uvela besplatan javni prevoz – i zaradila i smanjila zagađenje vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay

Glavni grad Estonije Talin moći će da se pohvali petogodišnjim besplatnim prevozom za sve građane, grad zbog toga nema gubitaka, a Vlada planira da ove godine uvede besplatan javni prevoz u svim estonskim gradovima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Posle pet godina besplatnog gradskog prevoza, što su odlučili građani na referendumu, šef kancelarije EU u Talinu Alan Alakula kaže da grad nema gubitaka.

– Nema sumnje da, ne samo da pokrivamo troškove, već imamo i višak. Zaradili smo dvostruko više nego što smo izgubili od uvođenja besplatnog prevoza. Srećni smo što je veliki broj ljudi odlučio da se registruju kao stanovnici Talina kako bi iskoristili besplatan javni prevoz – kazao je Alakula.

Prema njegovim rečima, pri planiranju besplatnog javnog prevoza najviše se računalo na građane slabijeg imovinskog stanja.

– Računali smo kako će ovu pogodnost koristiti građani s niskim i srednjim prihodima. No, koriste ga i građani s iznadprosečnim prihodima jer im javni prevoz omogućava veću pokretljivost po gradu. Prema našim anketama, oni češće izlaze u restorane, bioskope, pozorišta… Time smo pokrenuli i trgovinu i ugostiteljstvo pa korist imaju i lokalne firme. Grad je oživeo, što se oseti i u prihodima grada – naveo je Alakula.

On navodi da je glavni grad Estonije pre uvođenja besplatnog javnog prevoza bio zagušen automobilima, a vazduh je sada mnogo čistiji. S uvođenjem besplatnog prevoza, porasle su cene parkiranja, ali Alakula kaže da se niko ne žali jer postoji besplatna alternativa.

Oni koji u Talin dolaze automobilima iz udaljenih mesta koriste uslugu besplatnog javnog prevoza, a na rubnim delovima grada parkiraju automobil i ne moraju da plate ni parking.

Primer glavnog grada slediće i ostali.

Vlada već ove godine planira da uvede besplatni javni prevoz u sve gradove Estonije čime bi ta zemlja postala prva na svetu po tome.

Besplatni javni prevoz predmet je rasprava ili već postoji u nekim gradovima Poljske, Nemačke i Francuske.

– Trenutno i Pariz razmatra uvođenje besplatnog javnog prevoza, uglavnom kako bi smanjio zagađenje u centru grada. Kad takav grad donese odluku o besplatnom gradskom prevozu, sigurno će ga slediti i ostali – zaključuje Alakula.

Izvor: index.hr