Home Blog Page 1088

Javna rasprava o postrojenju za detoksikaciju otpadnih vozila sredinom septembra u Kruševcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta „NKM METALIS“ Kruševac, podneo zahtev za davanje saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu postrojenja za rasklapanje i detoksikaciju otpadnih vozila na katastarskoj parceli u Kruševcu.

Uvid u Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu može se izvršiti u prostorijama Ministarstva, u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja, kao i na službenom sajtu Ministarstva. Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu predmetne Studije svakog radnog dana i u prostorijama Gradske uprave Kruševac.

Dana 13. 09. 2017. godine sa početkom u 12 časova, u prostorijama Gradske uprave Kruševac, biće održana javna rasprava i prezentacija predmetne Studije.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

U toku radovi na potoku u Starim Banovcima

Foto: vodevojvodine.com
Foto: vodevojvodine.com

Radove na uređenju dela potoka Patka (Budovar) u Starim Banovcima, opština Stara Pazova, obišli su predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i vršilac dužnosti direktora JVP „Vode Vojvodine“, Slavko Vrndžić.

Potok Patka-Budovar protiče blizu Starih Banovaca, a osnovna namena mu je odvođenje suvišnih voda sa jugoistočne padine Fruške Gore, gde se sa Golubinačkim kanalom uliva u Dunav.

Projektnim rešenjem potrebno je zaštititi priobalje, izgraditi novu ustavu za odbranu priobalnog dela naselja od visokih voda Dunava. Procenjeno je da je uticaj Dunava na režim ovog vodotoka direktan i da postoji velika verovatnoća da bi branjeno područje Starih Banovaca bilo ugroženo jer bi voda iz Dunava kroz potok ulazila u samo naselje. Lokacija predviđene ustave, koja će sprečiti prodor dunavske vode, nalazi se u urbanom području- građevinskom reonu naselja Stari Banovci i komunalno je opremljena nadzemnim i podzemnim instalacijama, trotoarima i saobraćajnicama. Takođe, radiće se i na zacevljenju dela potoka u dužini od 150 metara, a u okviru ovih radova, demontiraće se postojeći mostovi, okolni teren biće iznivelisan i nasut odgovarajućim materijalom kako bi se formirale saobraćajnice. U delu ovog potoka postoji zaraslo, neuređeno i divlje priobalje koje je potrebno urediti i privesti nameni. Trenutno se na gradilištu obavljaju obimni zemljani radovi, posle kojih će uslediti postavljanje talpi, izgradnja kolektora i ustave.

Radovi vredni 48 miliona dinara, započeti su 1. avgusta, a trebalo bi da budu gotovi za 150 radnih dana. Inevstitor je JVP „Vode Vojvodine“, a izvođač radova VP „Galovica“, Zemun.

izvor: vodevojvodine.com

Sandra Jovićević

Izabran najbolji spot dana o prirodi u okviru „Green movie” na Nišvilu

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

Na Nišvilu je 10. avgusta 2017. sa početkom u 22 časa na „Movie (Street) Stage-u“ u Niškoj tvrđavi, projekcijom prvih sedam spotova o prirodi započeo Prvi festival spotova o prirodi „Green movie“ u organizaciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Istog dana u 14 časova cilj, program i sadržaj prvog festivala o prirodi i aktivnosti Zavoda za zaštitu prirode Srbije u okviru programskih celina Green zone i Info pult za prirodu prezentovani su na pres konferenciji održanoj u Medija centru Nišvila. Ovim povodom o značaju predstavljanja prirodne baštine naše zemlje i zaštite prirode u okivru programskih celina festivala govorio je mr Aleksandar Dragišić, direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Koncept, program i organizaciju Prvog festivala spotova o prirodi „Green movie“ predstavio je Milivoje Krvavac, kao koordinator organizacije Festivala, dok je o aktivnostima Zavoda za zaštitu prirode Srbije u okviru festivalske zone „Green zone“ i „Info pult za prirodu“ govorio Danko Jović, rukovodilac Kancelarije Zavoda u Nišu. Značaj i dalje mogućnosti sardnje i predstavljanje prirode naše zemlje u okviru Nišvila naglasio je u svom obraćanju Dalibor Popović-Pop, predstavnik Nišvila.

Prvog dana festivala spotova o prirodi „Green movie“ emitovano je sedam spotova: „Biodiverzitet“ (Zavod za zaštitu prirode Srbije), „Gmizavci i vodozemci Đerdapa“ (JP „NP Đerdap“), Spomenik prirode „Bukovička banja“ (JKP „Zelenilo Aranđelovac), Tara (JP „NP Tara“), „Obedska bara“ (JP „Vojvodinašume“), i „Goč“ (Srboljub Jovanović).

Na osnovu glasova publike, za najlepše spotove prvog dana na „Green movie“, proglašeni su Tara i Park Bukovičke banje.

Svi gledaoci koji su glasali za najlepši spot dana dobili su prigodne nagrade u okviru festivalske zone Zavoda „Green movie“, gde su mogli pogledati izložbu fotografija zaštićenih područja.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Ekološke radionice u okviru FEP-a

Foto: fep.org.rs
Foto: fep.org.rs

U okviru Festivala ekološkog pozorišta, koji se održava od 18. do 20. avgusta u Bačkoj Palanci, biće održane i ekološke radionice za decu.

Radionica „Eko 3D igračke“ mališanima će pokazati kako od plastičnih čepova mogu napraviti nove igračke, a na pozorišnoj ekološkoj radionici će prisutni uz pomoć kamišabai tehnike proputovati kroz priču iz knjige za decu „Kako spasiti drvo“. Održaće se i ekološko-edukativna radionica „Oživimo šišarke“ koja za cilj ima upoznavanje dece sa različitim vrstama četinara, kao i radionica „Približimo se prirodi“.

Više informacija o radionicama možete pogledati na sledećem linku.

izvor: fep.org.rs

Sandra Jovićević

„Lajk za pametnu energiju” i u Trebinju

Foto: lajkzapametnuenergiju.ba
Foto: lajkzapametnuenergiju.ba

Na Trgu slobode u Trebinju, u sklopu kampanje „Lajk za pametnu energiju” održan je edukativno-zabavni događaj sa ciljem povećanja javne svesti o značaju energetske efikasnosti, očuvanja životne sredine i upotrebi obnovljivih izvora energije.

Profesor Atom, zaštitno lice kampanje je posetioce kroz „Virtual Reality” – VR igru odveo u virtuelni svet u kojem su na potpuno drugačiji način testirali svoje znanje o merama energetske efikasnosti, učili o pametnoj energiji i osvajali super nagrade.

Kampanja „Lajk za pametnu energiju” se realizuje u sklopu projekta „Zeleni ekonomski razvoj”, koji ima za cilj stvoriti povoljne uslove za investicije u projekte energetske efikasnosti, uvesti sistem energetskog menadžmenta u javnim objektima, povećati broj „zelenih radnih mjesta“, te doprineti razvoju tržišta i privrednom rastu i razvoju BiH.

Od 2013. godine, u okviru projekta „Zeleni ekonomski razvoj” implementirani su infrastrukturni radovi na ukupno 86 javnih objekata, koji su direktno uticali na poboljšanje uslova rada za preko 60.000 korisnika i zaposlenih. Smanjena potrošnja objekata u proseku je preko 50 odsto, dok je smanjena emisija CO2 preko 7.000 tona. Kreirano je preko 800 zelenih poslova, a ostvarene finansijske uštede u javnim budžetima na godišnjem nivou iznose preko 2.700.000 KM.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

InnoEnergy konkurs – Investment Round 2017

Foto: Inno Energy

Pored PowerUp! takmičenja, koje je kreirano za startapove koji već mogu da prijave svoje projekte iz oblasti održive energije, InnoEnergy predstavio je još jedan program, ovog puta za organizacije poput malih i srednjih preduzeća ili većih kompanija. Investment Round 2017 otvoren je za inovativne projekte usmerene na upotrebu održive energije, koji bi trebalo da budu lansirani na tržište kao proizvod ili usluga u roku od maksimalno 5 godina. InnoEnergy je spreman da pomogne ovaj proces svojom evropskom mrežom od 160 partnera, poznavanjem međunarodnog tržišta, mrežom korisnika, kao i investicijama koje mogu dostići čak 5 miliona evra. Krajnji rok za aplikacije je 23. oktobar 2017.

InnoEnergy, kao vodeća evropska kompanija posvećena održivoj energiji, u okviru svog Investment Round 2017 programa traži inovativne projekte iz sledećih oblasti: obnovljivi i alternativni izvori energije, energija iz fosilnih goriva, bezbedna primena nuklearne energije, održiva potrošnja energije u domaćinstvima i industriji, efikasno skladištenje i distribucija energije, pametni domovi, zgrade i gradovi, kao i energetska bezbednost. Preduslov za aplikaciju je da ideja funkcioniše pod simuliranim, ali realističnim uslovima, kao i da organizacije koje je sprovode oforme međunarodni konzorcijum od 3 do 7 članova iz bar dve evropske zemlje.

U slučaju da organizacija nema partnere, ali ima dobru i praktičnu ideju, savetuje se da kontaktira InnoEnergy, jer postoji servis „traženja poslovnog partnera” koji može da pomogne u potrazi za potencijalnim saveznicima. U zavisnosti od potencijala projekta, InnoEnergy može pokriti od 20 do 80 odsto ukupnih prijavljenih troškova. Do sada, investicije su se kretale u rasponu od 100.000  do čak  4-5 miliona evra. Investment Round program je stalno dostupan, ali je rok za prijave za ovogodišnji ciklus 23. oktobar.

Od lansiranja Investment Round-a 2011. godine, InnoEnergy je investirao ukupno 170,5 miliona evra u razvoj 90 proizvoda, 3 proizvodna pogona, 77 aplikacija za patente i povezao 323 organizacije. Cilj ovog programa je da se evropski Plan strateških energetskih tehnologija (SET plan), usmeren na održivost i zaštitu životne sredine, primeni što je brže i efikasnije moguće.

Prijave se vrše na sledećem linku.

Počela sa radom eko-patrola na Savskom vencu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Eko-patrola je od četvrtka, 10. avgusta, na raspolaganju svim građanima Savskog venca za prijavu komunalnog nereda u parkovima, na igralištima i ostalim javnim površinama, navodi se u saopštenju ove opštine.

Njen zadatak je da po prijemu prijave u što kraćem roku izađe na teren i ukloni komunalni nered sa javne površine. To podrazumeva košenje trave, sakupljanje lakog otpada, uklanjanje manjih deponija, uređenje parkova, urbanih džepova i ostalih javnih površina. Pored toga, uloga eko-patrole je i da apeluje na građane da vode računa o svojoj okolini i zelenim površinama koje koriste.

Opština Savski venac pokrenula je projekat „Eko-patrola” u cilju boljeg održavanja javnih zelenih površina na teritoriji opštine.

Predsednica ove opštine Irena Vujović istakla je da je ovo još jedan od projekata koji je pokrenut na inicijativu građana i da je opština prepoznala potrebu za postojanjem servisa koji će na najbrži mogući način odgovoriti na probleme koji se tiču komunalnog uređenja javnih površina na Savskom vencu.

– Kroz prijem građana, koji se svakodnevno obavlja u opštini, uočili smo da su komunalni problemi ono na šta nam se naši sugrađani najviše žale i da čak postoje određene lokacije na teritoriji opštine gde nije dovoljno redovno održavanje ekipa iz JKP „Zelenilo – Beograd” da bi se na istim održao komunalni red. Zato smo doneli odluku da uvedemo eko-patrolu kako bismo mogli brže da reagujemo i da na efikasniji način izađemo u susret rešavanju problema naših sugrađana – rekla je Irena Vujović.

Ona je dodala da će Opština Savski venac kao i do sada biti maksimalno na usluzi građanima i uvažiti svaki njihov predlog, a da će projekat „Eko-patrole” doprineti lepšem i uređenijem izgledu opštine, što je u interesu svih stanovnika Savskog venca.

Zahtev za intervenciju eko-patrole građani mogu podneti svakog radnog dana na pisarnici opštine ili putem mejla: ekopatrola@savskivenac.rs.

Izvor: beograd.rs

Urbana zelena oaza u centru Kaira – Za bolji kvalitet vazduha višemilionskog grada

Foto: Youtube / Printscreen
Foto: Youtube / Printscreen

Park „Al-Azhar“ čak 12 godina nakon otvaranja snažno podstiče pozitivne promene susedstva u kom se nalazi. Izgrađen na staroj deponiji, ovaj park pružio je Kairu oazu u kojoj njegovi stanovnici mogu nesmetano da uživaju.

Grleći obale reke Nil, Kairo je vekovima unazad poznat kao grad bašti. Međutim, usled velikih migracija stanovništva iz ruralnih sredina u Kairo, ovaj grad osamdesetih godina podleže pritisku i jedna po jedna, gradske bašte i parkovi počinju da iščezavaju. Krajem devedesetih godina, zelene površine za relaksaciju i odmor bile su dostupne malom, maltene elitnom delu Kaira.

Danas Kairo predstavlja jedan od najvećih gradova afričkog kontinenta i prema podacima agencije Rojters, broji oko 23 miliona ljudi, sa tendencijama da do kraja tekuće godine u svoje okrilje primi još pola miliona – više od bilo kog drugog grada na svetu. Ova metropola dom je četvrtine egipatske populacije, što dovodi do nepodnošljivih uslova u pojedinim delovima grada. Postoji više nelegalnih naselja, bez sanitarne zaštite, vode i kanalizacije je preko 850000 hiljada ljudi, a prema podacima egipatske vladine agencije za zaštitu životne sredine, više od 350 naselja je nebezbedno za život – zato što nemaju pristup čistom, nezagađenom vazduhu i vodi.

Foto: Youtube / Printscreen

Shvativši ovu situaciju kao izazov, fondacija Aga Khan, odlučila se da napravi korak promene i uspostavi nova, moderna i održiva „pluća Kaira“. Iz već navedenih razloga, pronalaženje odgovarajućeg prostora nije bilo jednostavno. Međutim, zahvaljujući kulturnoj organizaciji „Aga Khan Trust“ pronađena je odgovarajuća lokacija: deponija površine 33 hektara, stara već pet stotina godina. Iako se lokacija nalazi u neposrednoj blizini starog grada, susetstvo su sačinjavali siromašniji stanovnici „Darb al-Ahmar“ četvrti.

Kako bi od lokalnog smetilišta nastao urbani, zeleni prostor, potrebno je bilo za početak ukloniti 80.000 kamiona smeća. Ali, to nije bilo sve. Veliki deo radova tek je čekao na red –  iskopani su bunari sa svežom vodom, stare zgrade i drugi elementri sa istorijskim i kulturnim značajem pažljivo su obnovljeni… Izrađene su zanimljivosti poput šetališta, fontana, restorana i veštačkih kanala i jezera. I konačno, kako bi ovaj park imao tradicionalni islamski pejzaž, posađeno je 650.000 raznolikih biljaka.

Nakon više od 20. godina pažljivog planiranja i izgradnje, 2005. godine je park prvi put otvoren za posetioce. 25,5 miliona evra, potrebnih za stvaranje parka, bili su poklon „Aga Khan“ fondacije i  stanovnika Kaira, u znak sećanja na njihove pretke, Fatimidse kalife. Maltene istovremeno, donirao je još 8 miliona dolara za obnovu brojnih spomenika u toj oblasti.

Lideri ovog projekta, uprkos povremenim kritikama, smatraju da je za stanovnike Kaira značajno da budu svesni važnosti postojanja zelenila u oblastima velikih i gusto naseljenjih gradova. Iz tih razloga, ulaznica u park se plaća, ali to ne sprečava dolazak skoro dva miliona posetilaca, koji generiše sasvim dovoljnu sumu novca za troškove njegovog održavanja.
Foto: Youtube / Printscreen
A čak i da postoji neki stanovnik Kaira, koji ovaj park nije posetio, on je svakako osetio njegove benefite putem poboljšanja kvaliteta vazduha u okolini. Zajednica je svakako profitirala od restauracije brojnih okolnih zgrada i škola, uklanjanja višegodišnjih naslaga smeća, bolje sanacije i upravljanja otpadom. Izgradnja parka otvorila je poslove za lokalno stanovništvo, a dodatni programi stvoreni su da dugoročno pomognu lokalnoj zajednici u naselju „Darb al-Ahmar“. Obuke za posao, izgradnja novih zdravstvenih ustanova, krediti za pomoć lokalnim prodavcima bili su deo sveobuhvatnog koncepta. Danas se ovaj integralni pristup planiranju parkova i javnih prostora među lokalnojm zajednicom pokazao kao podstrek urbanoj obnovi – što je najvažnije, bez izmeštanja ljudi iz njihovih domova.
Park „Al-Azhar“ postao je model za brojne projekte u drugim delovima sveta: „Parc national du Mali“ u Bamakou, „Forodani Park“ u Zanzibaru i „Garden of Babur“ u Kabulu.
Organizacija „Aga Khan“ za kulturu sada je na korak od ugovora o upravljanju imovinom u narednih 25 godina, ali postoji i mala zabrinutost da bi, ukoliko ne dođe do uspostavljanja dogovora sa lokalnom samoupravom, projekat mogao da se uruši. Uz verovanje da i donosioci odluka mogu uvideti značaj postojanja zelenih površina, ostaje nada da će ovaj park još dugo, uz višestranu podršku, mamiti posetioce i obezbeđivati bolji kvalitet vazduha u Kairu.
Izvor: dw.com
 

Delegacija američkih privrednika uskoro u poseti Srbiji

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Na poziv ministra zaštite životne sredine, Gorana Trivana, u posetu Srbiji bi već pre kraja ove godine mogla da dođe delegacija američkih privrednika koji posluju u oblasti zaštite životne sredine. Ističući da je njegova poseta Vašingtonu i državi Merilend, koja je bila domaćin američko-srpske poslovne konferencije, predstavljala prvi korak u tom pravcu, ministar Trivan je naglasio da će drugi uslediti kada američka delegacija dođe u Beograd.

U intervjuu za Glas Amerike u Vašingtonu, ministar Trivan je rekao da je sa američkim zvaničnicima i privrednicima vodio brojne razgovore o saradnji i ulaganjima u zaštitu životne sredine u Srbiji. Uveren sam da će biti prilike za američke investicije u Srbiji, ne samo zato što je životna sredina oblast neopterećena hipotekama prošlosti, nego i zato što su Srbiji potrebne investicije u visini od oko 15 milijardi evra. To daje velik prostor i mogućnosti američkim i kompanijama iz drugih zemalja koje posluju u oblasti životne sredine da rade u Srbiji, rekao je ministar Trivan.

Reč je o ogromnom novcu koji mi nemamo, ali ga možemo naći privlačenjem investicija iz sveta i u fondovima Evropske unije, rekao je ministar Trivan. On je naglasio da je njegova poseta Vašingtonu i Merilendu bila odlična prilika da Srbija i SAD ojačaju saradnju, uspostave nove kontakte i da američki investitori upoznaju potrebe Srbije, posebno u oblasti prerade otpadnih voda i otpada.

Naše dve zemlje već dugo imaju određene oblike saradnje u zaštiti životne sredine, ali je sad, kada je Srbija uspostavila zasebno ministarstvo za ovaj resor, prava prilika da inteziviramo saradnju koja bi dovela do investicija. Srbija zbog budućnosti mora da misli o pitanjima životne sredine i rešava ih. Nema više čekanja, poručio je ministar Trivan.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Javna prezentacija Nacrta Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

U zgradi Gradske uprave grada Sremska Mitrovica održana je javna prezentacija Nacrta Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije, organizovana od strane nosioca izrade ovog Prostornog plana, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine. Obrađivač ovog Prostornog plana je JP „Zavod za urbanizam Vojvodine“ iz Novog Sada.

Javni uvid u Nacrt Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije na životnu sredinu, održava se u trajanju od 30 dana, od 24. jula do 23. avgusta 2017. godine. Nacrt Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije sa kompletom referalnih karata i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije na životnu sredinu izloženi su na javni uvid u zgradi Gradske uprave grada Sremska Mitrovica, Opštini Ruma, Opštini Šid i u prostorijama Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine u Novom Sadu.

Javna prezentacija održana je u toku trajanja javnog uvida u Nacrt Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije.

U toku prezentacije, istaknuto je da razlozi za donošenje ovog Prostornog plana proističu iz potrebe stvaranja planskog osnova za izgradnju transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid, kojim će se opština Šid i zapadni deo teritorije grada Sremska Mitrovica povezati u gasovodni sistem Repubike Srbije.

Javnoj prezentaciji prisustvovali su i predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, JP „Zavod za urbanizam Vojvodine“ Novi Sad, Gradske uprave za urbanizam grada Sremska Mitrovica i JP za poslove urbanizma „Urbanizam“ Sremska Mitrovica. U diskusiji koja je usledila, posebno je istaknut značaj izrade ovog važnog planskog dokumenta sa ciljem da se obezbedi gasifikacija ovog područja i njegovo povezivanje sa gasovodnim sistemom Republike Srbije i susednih država.

Nakon prezentacije upućen je poziv zainteresovanim licima da dostave primedbe na Nacrt Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora transportnog gasovoda Sremska Mitrovica – Šid sa elementima detaljne regulacije, do kraja trajanja javnog uvida, u pisanoj formi, organima zaduženim za poslove urbanizma u jedinicama lokalnih samouprava i Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Električna energija u Srbiji najjeftinija u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Domaćinstva u Srbiji imaju najnižu cenu električne energije u Evropi. Struja ne samo da je jeftinija u poređenju sa razvijenim evropskim državama, već je njena cena najpovoljnija i u odnosu na zemlje u regionu.

Građani Srbije imaju pet puta jeftiniju struju nego, što je recimo plaćaju u Danskoj i Nemačkoj, odnosno četiri puta u poređenju sa Belgijom. Međutim, zbog niske cene struje, potrošnja u Srbiji u odnosu na Evropu je višestruka. Oko 2,5 miliona domaćinstava u Srbiji potroši gotovo pet puta više električne energije od evropskog proseka, a jedan od razloga je i niska cena kWh.

Prema podacima Elektroprivrede Srbije, domaćinstva u Srbiji trošila su u proseku 385 kWh električne energije mesečno u periodu od januara do maja 2017. godine, a u proseku račun je iznosio 2.562 dinara bez uračunatih naknada i poreza.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Predstavljen Nacrt plana upravljanja otpadom za Kotor

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U opštini Kotor u Crnoj Gori predstavljen je Nacrt lokalnog plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom za period od 2017. do 2020. godine, čiji je opšti cilj uspostavljanje održivog sistema upravljanja otpadom i njegovo konstantno unapređivanje.

Predstavnik Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Kotora gospođa Milka Pasković izjavila je da je predviđeno da se otpad iz Kotora, nakon sekundarne selekcije, i dalje odvozi na deponiju „Možura“ u Baru. Predviđeno je i uvođenje sistema primarne selekcije na principu dve kante – mokra za organski otpad i suva za plastiku, papir i sav otpad koji se može reciklirati, nakon čega se radi sekundarna selekcija u reciklažnom centru. Za to će trebati ulaganja i uvođenje novih kontejnera, što će biti praćeno kampanjom i edukacijom kako bi se povećala svest građana o potrebi povećanja reciklaže.

Potpredsednik opštine Kotor gospodin Milivoje Samardžić naveo je da će za sistem dve kante biti izdvojeno 64 hiljade evra.

izvor: dan.co.me

Sandra Jovićević

TUNIS: Podnet zahtev za realizaciju solarne elektrane koja će proizvoditi energiju za evropsko tržište

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Vodeća britanska kompanija u sektoru obnovljivih izvora energije „TuNur“ saopštila je nedavno da je podnela tuniškom Ministarstvu energije, rudarstva i obnovljivih izvora zahtev za realizaciju velikog projekta solarne elektrane u tuniškoj pustinji.

Revolucionarni projekat konvergentnih ogledala i solarnih panela biće izgrađen u području Rjim Maatoug, a deo proizvedene električne energije izvoziće se do Malte, Italije i Francuske kroz tri odvojena podmorska kabla. Kada dođe do evropskog kopna, proizvedena električna energija će se dalje distribuirati u Veliku Britaniju, Nemačku i Švajcarsku.

Projekat će sprovesti konzorcijum firmi koji sačinjava Nur Energie (50%), uz učešće nekoliko investicionih društava iz Tunisa i Malte.

Prema preliminarnim studijama, proizvodnja električne energije procenjuje se na oko 4,5 GV, što će biti dovoljno za pokrivanje potražnje barem 5 miliona domaćinstava u Evropi. Prva faza projekta, u vrednosti od oko 1,6 milijardi dolara, trebalo bi da bude završena i operativna do 2020. godine kada će se realizovati podmorski kabl na Malti.

Projekat „TuNur“ je pokrenut kao nastavak nemačke Desertec inicijative, čiji je cilj bio proizvodnja solarne energije u Severnoj Africi, i to u količinama dovoljnim za snabdevanje čak 15% Evropske unije do 2050. Procenjena vrednost ovog projekta bila je oko 400 milijardi evra, no zbog ekonomske krizne projekat je zaustavljen zbog nedostatka finansijskih sredstava.

Izvor: croenergo.eu

Hrvatska železnička infrastruktura dobila EU projekat za povećanje energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Hrvatskoj železničkoj infrastrukturi osigurano je sufinanciranje još jednog evropskog projekta, i to prvog iz oblasti energetike. Projekt „Optimizacija električnog vučnog napajanja iz prenosne mreže radi povećanja energetske efikasnosti“ vedan je 1,69 miliona evra, a sa 60 odsto sredstava biće sufinanciran iz programa Synergy Instrumenta za povezivanje Evrope (Connecting Europe Facility – CEF). Projekt uključuje izradu studije opravdansoti i sprovođenje pilot-projekta, a planirana je realizacija do kraja 2019.

Temeljni cilj projekta je promovisanje železnice kao efikasnog i ekološkog prevoznog sredstva i proizvođača obnovljive energije. Postupak javne nabave za uslugu izrade studije opravdanosti i sprovođenja pilot-projekta pokrenut je 7. jula 2017., a ponude se mogu dostaviti do 23. avgtusta 2017. U sklopu projekta „Optimizacija električnog vučnog napajanja iz prenosne mreže radi povećanja energetske efikasnosti“ prvo će se izraditi studija opravdanosti kojom će se utvrditi mogućnosti smanjenja gubitaka električne energije u penosnoj mreži, kao mogućnosti povećanja energetske efikasnosti napajanja vuče vozova. Na osnovu nalaza studije biće realizovan pilot projekat koji će obuhvatiti ugradnju dvosmernih brojila u određenim elektrodistributivnim postrojenjima i jednosmernim brojačima u lokomotivama, izradu i instalaciju informacionih sistema za prikupljanje i obradu mernih podataka s brojila, nabavku i instalaciju varijabilne kompenzacije energije i instaliranje informacionog sistema za inteligentno praćenje vozova. Pilot projekat će pružiti indikatore za dalju implementaciju rešenja ne samo u Hrvatskoj, već i u celoj Evropskoj uniji, pošto države članice mogu primeniti ista ili slična rešenja.

Izvor: energetika-net.com

Održana kampanja Lajk za pametnu energiju u Mostaru

Foto: lajkzapametnuenergiju.ba
Foto: lajkzapametnuenergiju.ba

U Mostaru je u sredu održana kampanja Lajk za pametnu energiju.

Druženje je imalo za cilj da unapredi znanje i poveća javnu svest o značaju energetske efikasnosti, upotrebi obnovljivih izvora energije i očuvanju okoline. Predstavljena je i Virtual Reality – VR igrica, koja je omogućila posetiocima novo i nezaboravno iskustvo edukacije o energetskoj efikasnosti, izvorima energije i uštedi.

Kampanja se realizuje u sklopu projekta Zeleni ekonomski razvoj, koji ima za cilj da stvori povoljne uslove za investicije u projekte energetske efikasnosti, poveća broj zelenih radnih mesta i doprinese razvoju tržišta što vodi ka privrednom rastu i razvoju BiH.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Lake Fest učestvuje u inicijativi „Smanji svoj štetni uticaj“

Foto: lakefest.me
Foto: lakefest.me

U okviru Projekta „Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori“, koji Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore realizuje sa UNDP-om, pokrenuta je inicijativa „Smanji svoj štetni uticaj“ kojoj se pridružio i Lake Fest.

Kako je saopšteno, festival učestvuje u ovoj inicijativi tako što će se svi izvođači odreći dela honorara, koji će zatim biti preusmeren u fond za očuvanje životne sredine. Osim toga, u okviru festivala održaće se i ekološka kampanja „Rock&Recycle“.

Lake Fest se održava u Nikšiću, a traje od 11. do 13. avgusta 2017. godine.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević