Home Blog Page 97

I dalje udišemo prekomerno zagađen vazduh

Foto-ilustracija: Unsplash (Carolina Pimenta)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Agencija za zaštitu životne sredine je objavila je Godišnji Izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Srbiji za 2022. godinu. Povećan je broj mernih mesta, a podaci pokazuju, kao i prethodnih godina, da je vazduh u gotovo svim gradovima, na godišnjem nivou, prekomerno zagađen.

Iza nas je polovina godine kada smo uživali u čistom vazduhu, a ispred nas ona polovina godine gde očekujemo veći broj dana gde će biti povećano zagađenje vazduha. Meteorološki uslovi su takvi da se zagađujuće supstance zadržavaju nižim slojevima atmosfere i zato što počinje grejna sezona.

Godišnja granična vrednost za suspendovane čestice PM2.5 je 25 µg/m³. Najveće prekoračenje zabeleženo je u Novom Pazaru čak 43 mikrograma po kubnom metru, zatim slede Užice, Valjevo, Pančevo, Smederevo, Pirot, Beograd, Kraljevo, Čačak, Kosjerić, Subotica, Niš.

Dr Mirjana Perišić, sa Instituta za fiziku u Beogradu, Laboratorije za fiziku životne sredine, napominje da iz godine u godinu izveštaji opisuju situaciju koja je jako loša.

„Većina građana u Srbiji udiše vazduh jako lošeg kvaliteta. To je treća kategorija vazduha. Jako zagađen vazduh u kojem je većina zagađujućih materija prekoračila svoje granične vrednosti. Ono što je još lošije od toga to je da se zaključci baziraju uglavnom na koncentraciji jako malog broja zagađujućih materija, svega nekoliko. U većim gradovima je to i do deset, u manjim gradovima svega dve, tri zagađujuće materije“, naglašava Perišićeva.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay (shogun)

Zelene tačke u izveštajima o kvalitetu vazduha koje govore da je vazduh dobrog kvaliteta, govore samo da su na tom mernom mestu u stvari merene dve, tri zagađujuće materije i da su PM2,5 čestice izostavljene, a koje su najznačajnija zagađujuća materija u ambijentu, naglašava sagovornica Slavice Gligorijević.

„Ono što je poznato, jeste da hiljadu zagađujućih materija i više od toga u urbanoj sredini može da bude štetno po ljudsko zdravlje. Može da bude toksično, mutageno, kancerogeno i sve su to efekti koji dovode do preuranjenih smrti i obolevanja od različitih oblika respiratornih i drugih bolesti“, ističe dr Perišić.

Zbog toga je neophodno unaprediti monitoring, prvenstveno u pogledu broja zagađujućih materija koje se mere, jer samo tako možemo pouzdano odrediti šta su izvori zagađenja. U urbanim sredinama to su najčešće individualna ložišta i to u ovom hladnijem periodu godine, saobraćajne aktivnosti i industrijske aktivnosti, pre svega energetski sektor.

Dosadašnji izveštaji pokazuju da je 2019. godine bio loš kvalitet vazduha u svim gradovima u Srbiji, da bi zatim bio zabeležen određeni trend pada koji se može povezati sasmanjenjem antropogenih aktivnosti, aktivnosti industrije i privrede u periodu pandemije koronavirusa.

„Možemo reći da se situacija u atmosferi još uvek nije dovoljno stabilizovala i nije se vratila na ono pređašnje, mada su male razlike koje možemo da uočimo, prvenstveno kroz naučna istraživanja i u tim izveštajima koje publikuje Agencija za zaštitu životne sredine“, dodaje Perišićeva.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zakonska obaveza za nadležne institucije je da obaveštavaju javnost uvek kada je u pitanju povećano zagađenje vazduha. U Evropskoj uniji postoji prognoza zagađenja vazduha koja je vezana za meteoprognozu. Perišićeva napominje da su naše baze podataka već dovoljno popunjene i pored toga što se prati mali broj zagađujućih materija, ali da se već na osnovu dosadašnjih podataka da se na osnovu funkcionalne zavisnosti meteorologije sa zagađenjem dobije i predikcija.

Krajem prošle godine Vlada Srbije je usvojila prvi strateški dokument Program zaštite vazduha do 2030.godine sa Akcionim planom. Za njegovu primenu potrebno je 2,6 milijardi evra. Poznato je da je aero-zagađenje jedan od vodećih faktor rizika za ljudsko zdravlje a posledica je oko 12.000 prevremenih smrti godišnje u Srbiji, navodi se u dokumentu Vlade. Ako se ostvare mere predviđene Programom zaštite vazduha do 2030. godine, kako stoji u tom dokumentu, broj slučajeva prevremene smrti usled izlaganja povećanim koncentracijama PM2,5 čestica, 2030. godine će se smanjiti na oko 7.400 slučajeva.

Izvro: RTS

Konkurs za 12. generaciju mladih lidera Delta Holdinga

Foto: Delta Holding

Završavaš fakultet i želiš da ideš preko? OK, kreni – ali preko mosta, Brankovog, Gazele, Starog železničkog, i pravo u Delta Holding, na konkurs za 12. generaciju Mladih lidera!

Već 12 godina traje ovaj jedinstveni program kompanije Delta Holding. Namenjen je mladima koji su tek stekli fakultetsku diplomu, ili se nalaze na završnoj godini studija. Oblast obrazovanja nije bitna, jer odabrani kandidati ulaze u neki od delova kompanije koji se bave vrlo raznolikim biznisima. Tamo u praksi stiču znanja o modernom poslovanju u konkretnoj oblasti rada.

„Verujemo u mlade i dajemo im priliku. Tražimo kandidate koji imaju želju za učenjem, ambiciju, energiju, prilagodljivost. U našoj kompaniji oni će dobiti priliku da rade na važnim projektima koji im daju odgovornost, jer ovo je posao, a ne praksa. U tome neće biti sami, jer svaki odabrani Mladi lider ima svog mentora, iskusnog i posvećenog kolegu, od kojeg će dobiti savet ili podršku“, kaže Ivanka Novaković, direktor ljudskih resursa Delta Holdinga.

„Ovaj progam je značajan za Deltu, jer kroz njega obnavljamo i jačamo svoje kadrove. Značajan je i za širu zajednicu, jer mlade i obrazovanje ljude zadržavamo da grade karijeru I da se razvijaju u svojoj zemlji.“

Konkurs za 12. generaciju Mladih lidera otvoren je od 16. oktobra do 5. novembra u ponoć.

Prijave sa biografijom mogu se poslati isključivo online, na adresi www.mladilideri.rs .

Broj Mladih lidera koji će biti primljeni u program nije unapred limitiran. Konačna lista učesnika u programu biće određena posle završenih testiranja, na osnovu kvaliteta i interesovanja koje pokažu kandidati.

Od 2012. godine do danas kroz program Mladi lideri prošlo je 400 kandidata. Više od 150 mladih lidera danas radi u Delti, neki već i na visokim menadžerskim pozicijama.

Izvor: Delta Holding

Šta sve bacimo kada bacimo elektronsku cigaretu?

Foto-ilustracija: Freepik (Racool_studio)
Foto-ilustracija: Freepik (ArthurHidden)

Pre nekoliko godina su na velika vrata na globalno tržište ušle – elektronske cigarete, kako za višekratnu tako i one za za jednokratnu upotrebu, takozvani vejpovi. To su elektronski uređaji napunjeni tečnošću, koja se zagreva i pretvara u paru, a pušačima neretko služe i da prenebregnu zabrane pušenja u zatvorenim prostorima poput aerodroma i tržnih centara, piše Klima101.

Ovo tržište raste neverovatnom brzinom: 2011. elektronske cigarete koristilo je sedam miliona odraslih da bi se do 2021. godine njihov broj uvećao preko deset puta, na 82 miliona.

Međutim, kada se e-cigareta iskoristi ili pokvari, bilo to posle 400, 600, 800 ili šest hiljada puff-ova (odnosno pojedinačnih uvlačenja), ona se odbacuje.

Tako se stvara novi vid opasnog otpada, koji je istovremeno i plastični i elektronski, i to u ogromnim količinama: kako su proračunale Ujedinjene nacije, godišnje se iskoristi 844 miliona vejpova, što je otprilike jednako težini šest Ajfelovih kula.

Ali, tema e-cigareta je – baš poput njihovog sastava – dosta složenija od toga kako se čini na prvi pogled.

Pročitajte još:

Dizajn e-cigareta ne omogućava lako rastavljanje, što komplikuje njihovu reciklažu

Osnovno pitanje je: šta se sa ovim đubretom dešava – da li se elektronske cigarete recikliraju ili skončavaju na smetlištima širom sveta, doprinoseći zagađenju?

„To su sada mahom jednokratni uređaji”, objašnjava za portal Klima101 Gojkan Stojinović, ekspert za upravljanje otpadom. „Dakle, u samom startu se tako mogu i posmatrati kao potpuno neekološki.”

Razgovarali smo i sa Nikolom Egićem, predsednikom udruženja reciklera Srbije, koji kaže da je problem sa elektronskim cigaretama dublji od toga.

„Dizajn e-cigareta ne omogućava lako rastavljanje, a pojedini delovi nisu reciklabilni što usložnjava i poskupljuje njihov tretman”, objašnjava Egić.

Gojkan Stojinović dodaje da recikliranje e-cigareta zahteva obiman „ručni” rad njihovog rasklapanja na delove: „Nije mi poznato da neko kod nas ima liniju koja bi uopšte imala mogućnost da ove uređaje reciklira.”

Proces reciklaže elektronskih cigareta je zahtevan, a odlaganje na deponije nanosi višestruku štetu životnoj sredini, počev od plastike do mnogih drugih komponenti u njihovom sastavu.

Jedna od njih je i – litijum.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ruvim Noga)

Samo u Velikoj Britaniji, bacanjem elektronskih cigareta baca se i oko 23 tone litijuma godišnje

Jednokratni vejp u proseku sadrži oko 0,15 grama litijuma. Iako je to relativno mala količina, s obzirom na broj elektronskih cigareta koji se iskoristi u toku godine, kumulativno nastaju nezanemarljive količine.

Kako je procenila britanska neprofitna organizacija Material Focus, u Ujedinjenom Kraljevstvu se svake godine kupi pola milijarde e-cigareta (uključujući uređaje koji se pune i jednokratne), od čega se oko trećine baca.

I možda još bitnije: bacanjem elektronskih cigareta, Britanci godišnje bace i oko 23 tone litijuma (od toga 10 tona od jednokratnih vejpova). To je ekvivalentno količini koja se iskoristi pri proizvodnji baterija za 2.884 električnih vozila.

„Litijumske baterije koje su opasan otpad imaju najveći negativan uticaj, i ne bi smele da se deponuju”, naglašava Gojkan Stojinović. „Povrh toga, one predstavljaju realan i visok rizik od požara, kako na deponijama, tako i u reciklažnim centrima, u vozilima, pa čak i u posudama na javnim površinama u koje budu bačene.”

Kako navodi Gojkan Stojinović, pored litijuma, e-cigarete sadrže i kompozite plastike, polikarbonate, ABS i slično.

„Zatim, tu su metalni elementi, štampana kola i materijali kao što je vata ili sintetički materijali, poput sunđera, koji se natapaju tečnošću kada su u pitanju vejp proizvodi. U tragovima ima i PG (propylene glycol), VG (vegetable glycol), nikotina, arome…”

Istraživanje jedne američke organizacije kaže da samo osam odsto mladih reciklira svoje e-cigarete kao elektronski otpad

Međutim, ako se elektronskim cigaretama upravlja odgovorno, na kraju se dobiju vredni materijali.

Kompanija Veolia u Severnoj Americi je recikliranjem 1,13 miliona setova za elektronske cigarete izdvojila preko 30 hiljada kilograma plastike, oko 20 hiljada kilograma žice, 24 hiljade kilograma litijum-jonskih baterija i isto toliko punjača.

Jedna od prepreka za odgovornije upravljanje e-cigareta mogla bi da bude i svest ljudi.

Naime, kako pokazuje istraživanje američke neprofitne organizacije Truth Initiative, sprovedeno među osobama od 15 do 24 godine starosti koje koriste jednokratne vejpove, korisnici nisu motivisani ili dovoljno osvešćeni da ih da ih odnesu na odgovarajuća reciklažna mesta.

Rezultati su obeshrabrujući: samo osam odsto ispitanika prosleđuje svoje uređaje u postrojenja za recikliranje elektronskog otpada nakon upotrebe.

Ceo tekst možete da pročitate ovde

Izvor: Klima101

Istraživanje: Šta raditi sa otpadom vetroturbina?

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Schultz)
Foto-ilustracija: Pixabay

Dok svet najavljuje tranziciju ka obnovljivoj energiji, sektor OIE takođe, kao i svaki drugi, ima i probleme sa kojima se suočava – u ovom slučaju, to će biti pitanje hemijske reciklaže vetroturbina, i šta sa njima kada završe radni vek. 

Vetroturbine, ne zagađuju prilikom svoje aktivnosti, zbog čega je vetroenergija uvrštena u jedno od velikih rešenja za proizvodnju električne energije u doba klimatskih promena. Međutim, pitanje otpada i reciklaže, izazov je koji se javlja na kraju životnog ciklusa. Odlaganjem velikih lopatica koje se ne mogu reciklirati, mogu nastati novi problemi. Ove oštrice, napravljene od kompozitnih materijala  koje se mogu pohvaliti izuzetnim razmerama, predstavljaju značajan industrijski izazov kada dođu do kraja svoje funkcionalnosti, što često dovodi do štetnih praksi upravljanja otpadom – deponovanje ili spaljivanje. Očekuje se da će do 2030. godine samo Evropa proizvesti neverovatnih 570 miliona tona otpada od sečiva, navodi se na sajtu Evropske komisije.  Međutim, EU nalaže da deponovanje treba prihvatiti samo kao poslednje sredstvo.

PROČITAJTE JOŠ:

Nedavna istraživačka studija pokrenula je misiju da otkrije što održivije i efikasnije strategije upravljanja otpadom od lopatica vetroturbina. Studija pomno ispituje rešenja, i jedno se izdvojilo – solvoliza, tehnika koja uključuje hemijsko rastvaranje polimera za obnavljanje vlakana, pojavila se kao pobednik, pokazujući najveću efikasnost u obnavljanju materijala i smanjenju karbonskog otiska uprkos svojoj energetski intenzivnoj prirodi.

Rezultati pokazuju da je reciklaža sečiva putem solvolize najbolje cirkularno rešenje – do 83 odsto efikasnije od drugih alternativa. Obnavlja 90–100 odsto materijala sa 50–60 odsto kvaliteta. Što se tiče karbonskog otiska tokom njihovog životnog ciklusa, solvoliza je takođe rešenje sa najnižim sadržajem ugljenika, saopštila je Komisija u opisu istraživanja.

Da bi se podstakla oblast cirkularne ekonomije i održivosti u tehnologijama obnovljivih izvora energije, istraživanje odražava jasan poziv na industrijske i metodološke inovacije.

Energetski portal

Uvelo lišće – mikrokosmos biodiverziteta

Foto-ilustracija: Unsplash (Greg Shield)
Foto-ilustracija: Unsplash (Timothy Eberly)

Ispod gomila lišća, grančica i kore žive razna stvorenja, od malih gmizavaca kao što su daždevnjaci i žabe do beskičmenjaka kao što su puževi, kišne gliste i pauci.

Kada beskičmenjaci „grickaju“ lisnu materiju, oni je usitljavaju na sitnije komade. Tako bakterije i gljive razgrađuju ove delove i pretvaraju ih u vredne hranljive materije kao što su azot, kalcijum i sumpor koji pomažu u ishrani drveća i drugih biljaka.

Ova vrsta prirodnih procesa od velike je pomoći kroz obnavljanje tla, jer doprinosi životnim ciklusima. Tako se mrtve biljne materije pretvaraju u hranu za žive biljke.

Iako uvelo lišće može izgledati kao da nema nikakvu ulogu, mikroskopski svet vrvi ispod njih.

Pročitajte još:

Prednosti za životnu sredinu

Mikrostanište listova je raznovrsno. Strukturno se sastoji od biljnog otpada kao što su uvelo lišće, cveće, kora, seme i grančice. Hemijski, sadrži supstance kao što su celuloza i lignin.

Studija iz 2023. sugeriše da lišće jača biodiverzitet ekosistema tako što čini zemljište plodnijim i smanjuje rizik od patogena iz otpada koje su ostavile životinje.

Osušeni listovi prolaze kroz tri faze raspadanja. Vidljivi gornji sloj je sloj legla. Drugi sloj, sastavljen od trulih listova, je sloj fermentacije. Poslednji, potpuno truli sloj je napravljen od guste i tamne organske materije zvane humus, vrste zemljišta koje pruža idealno okruženje u kojem biljke rastu i napreduju.

Foto-ilustracija: Unsplash (
Daniel Frank)

„O tom tlu treba razmišljati kao o ekosistemu. To zemljište sadrži mineralnu komponentu, kao što su pesak, mulj i glina. Sadrži i prostore ispunjene vazduhom ili vodom, ali i organskom materijom. Postoji i živa komponenta, kao što su gliste, gljivice i bakterije. O ovom tlu treba govoriti kao o složenom sistemu, a ne o jednoj celini“, istakla je Sju Barton, naučnik za biljke i zemljište sa Univerziteta Delver.

Ne samo da lišće koje se raspada pomaže u oslobađanju hranljivih materija u zemlju, već može i da skladišti ugljenik u zemljištu. Procesom fotosinteze, ugljenik se pretvara u biomasu, koja na kraju umire i postaje lišće ili mrtvo drvo.

„Mrtvo“ lišće je takođe važno stanište za životinje. Tokom zimskih meseci uvelo lišće divljim životinjama pruža utočište. Ispod rastresitog šumskog poda leže ugnežđene čaure moljaca i leptira, a bumbari se kriju da bi se zaštitili od hladnoće, hibernirajući tokom zimskih meseci.

„Većina leptira i moljaca prezimi u ovom okruženju, bilo kao jaja, gusenice, lutke ili odrasle jedinke. Moljci, leptiri duginih boja i gusenice tigrastog moljca zarivaju se u gomile lišća da bi se zaštitile od hladnog vremena i predatora. Crvenoprugasti leptir polaže jaja na opalo hrastovo lišće“, istakla je Sju Barton.

Šta uraditi sa suvim lišćem?

Naučnica predlaže da se lišće pokupi sa travnjaka kako bi svetlost prodrla i omogućila proces fotosinteze.

„Na ovaj način se poboljšava kvalitet zemljišta, tako da biljke koje rastu u toj oblasti dobijaju više hranljivih materija. Zemljište je rastresito sa boljom strukturom što je odlično za razvoj biljaka. Lišće ne teba stavljati u plastične kese, jer taj resurs više neće moći da se koristi. Druga opcija je kompostiranje lišća“, istakla je Sju Barton, naučnik za biljke i zemljište sa Univerziteta Delver.

Izvor: RTS

Jubilarni 10. Simpozijum o E-mobilnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Possessed Photography)
Foto: Vozi na struju

Jubilarni 10. Simpozijum o E-mobilnosti, održaće se 15. i 16. novembra u hotelu „Crowne Plaza“ u Beogradu. Događaj organizuje udruženje „E-mobility“ iz Slovenije i kompanija „Vozim na struju“, jedna od pionira električne mobilnosti u Srbiji.

Ovaj događaj postavlja se kao visoko značajna manifestacija u oblasti električne mobilnosti, čiji fokus je tema zagađenosti u užim gradskim zonama, ali i u čitavom regionu. Svojevrsan cilj simpozijuma je da se podigne nivo svesti a svakako i pažnje kada je u pitanju ova bitna tema budućnosti.

Simpozijum će obuhvatiti četiri tematska modula:

  • Politike za Razvoj E-mobilnosti
  • Nove tehnologije e-mobilnosti (razvoj vozila i baterija)
  • Infrastruktura kao ključni faktor u ubrzanju tranzicije ka e-mobilnosti
  • E-dostava kao vitalni element u smanjenju zagađenja

Simpozijum će okupiti predstavnike Vlade Republike Srbije, predstavnike domaćih i stranih kompanija(CATL,Cenntro,ElevenEs…) poslovnu zajednicu, organizacije civilnog društva kao i predstavnike međunarodnih organizacija (AVERE,HUBA…), razvojnih agencija i diplomatskog kora.

Eminentni stručnjaci iz celog sveta će se okupiti upravo u Beogradu i svako iz svoje ekspertize će dati značajan doprinos u edukaciji i procesu tranzicije naše zemlje ka elektro mobilnosti.

Za detaljne informacije o učesnicima, programu, sponzorstvima i načinu prijave, posetite zvaničnu stranicu manifestacije.

Bilo kao kompanija ili pojedinac, Simozijum E-mobility je mesto za svakog društveno odgovornog i osvešćenog u pravcu očuvanja životne sredine i Zelene agende.

*Događaj će biti na srpskom i engleskom jeziku, uz obezbeđen prevod.

Izvor: Vozim na struju

ENERGY WEEK WESTERN BALKANS – Potencijali OIE

Foto: EP
Foto: EP

Regionalna investiciona konferencija Energy week Western Balkans okupila je vodeće stručnjake iz oblasti obnovljivih izvora energije, energetske kompanije i veliki broj globalnih investitora i finansijskih institucija.

Zemlje Zapadnog Balkana na sve načine pokušavaju da ubrzaju energetsku tranziciju, uz želju da što pre dekarbonizuju svoju ekonomiju i povećaju otpornost na klimatske promene. Uz to region sporo napreduje kada je reč o izbacivanju uglja i prelasku na čistu energiju i samom finansiranju projekata iz ove oblasti. Ovo su neke od glavnih tema održane konferencije.

Nikola Grubor iz MT-KOMEX-a okupljenima je ispričao da kompanija u kojoj radi ove godine obeležava trideset godina od osnivanja firme. Pioniri su kada je reč o obnovljivim izvorima energije i fokusu poslovanja im se nalaze solarne elektrane. Do sada su izgradili i isporučili opremu za više od 200 solarnih elektrana na zemlji i na krovovima, čija je ukupna instalisana snaga preko 70 MW.

PROČITAJTE JOŠ:

Čelni ljudi kompanije uvideli su da svojim znanjem i iskustvom mogu da pomognu razvoju projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, zbog čega je u aprilu ove godine doneta odluka da se otvori preduzeće MT-KOMEX BH.

U kompaniji MT-KOMEX veruju da je solarna energija pravo rešenje za postizanje energetske nezavisnosti i zato vredno rade na izgradnji solarnih elektrana.

Foto: MT-KOMEX

Tokom razgovora sa moderatorom panela, Nevenom Đukić iz kompanije CEEFOR, Nikola se dotakao različitih ključnih aspekata razvoja projekata u energetskom sektoru. On je posebno istakao suočavanje sa izazovima regionalnih i lokalnih vlasti, kao što su specifični propisi i zahtevi, uključujući pitanja poput sistema zaštite od groma.

Grubor je govorio o evoluciji projekata solarne energije u Srbiji, sa naglaskom na početnoj fazi značajnih projekata i preovlađujućim izazovima zbog termoelektrana na ugalj. Nadoveozao se i na projekte koji se spremaju za područje Bosne i Hercegovine.

Konferencija Energy Week Western Balkans 2023 održana je od 18. do 19. oktobar u Regent Porto Montenegro.

Energetski portal

Održivi razvoj biogas sektora u Srbiji

Foto: Udruženje Biogas Srbija
Foto: Udruženje Biogas Srbija

Značajan sektorski događaj – konferencija “Održivi razvoj biogas sektora u Srbiji – od biogasa do biometana” sa posebnim akcentom na ekološke aspekte biogasa, zaštitu životne sredine, kao i trenutno stanje u biogas sektoru, održana je 19. oktobra u Beogradu, u organizaciji Udruženja Biogas Srbija, u partnerstvu sa nemačkom biogas asocijacijom Farchverband Biogas (e.V). U okviru prezentacija i diskusija razmotreni su ekološki aspekti proizvodnje biogasa, mogućnosti uvođenja biometana, mogući načini finansiranja u biogas i biometan u kontekstu dekarbonizacije privrede, kao i mogućnostima daljeg razvoja biogasa u Srbiji.

Za razliku od fosilnih goriva, biogas je trajno obnovljivo gorivo, budući da se proizvodi od biomase i ima daleko najveći stepen iskorišćenosti. Korišćenje biogasa pomaže poboljšanju energetskog bilansa zemlje i doprinosi očuvanju prirodnih resursa i zaštiti životne sredine. Biogas je veoma fleksibilno gorivo i može se koristiti za proizvodnju toplotne energije, kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije u kogenerativnom postrojenju ili za kombinovanu proizvodnju električne, toplotne i rashladne energije – trigeneracija.

Pročitajte još:

Skup na kojem su se okupili stručnjaci, predstavnici institucija, organizacija, kao i ambasade Nemačke u Srbiji, nemačke Biogas asocijacije, profesori, eksperti za biogas, vlasnici biogasnih elektrana, proizvođači opreme, novinari i drugi otvorio je Danko Vuković, predsednik Udruženja Biogas Srbija, krovnog udruženja za biogas u našoj zemlji. Na skupu su bili i neki od najstarijih članova ovog udruženja.

,,Uduženje Biogas osnovano je 2012. godine kada su se prva tri investitora u biogas u Srbiji okupila oko formiranja što povoljnijih uslova za rad u sektoru, a tada je biogas tehnologija kod nas bila nepoznata. Sa izmenama Zakona o obnovljivim izvorima energije (EEG) uvedena je posebna podsticajna tarifa za mala biogas postrojenja, instalisane električne elektrane. Napori koje su osnivači uduženja ulagali o značaju i prednostima biogasa da bi postavili stabilan temelj o daljem razvoju urodili su plodom i udruženje je 2019. godine imalo 32, a sada ima više od 50 članova, od čega su više od polovine vlasnici biogasnih elektrana. Uvodili smo najmodernije trendove uglavnom iz Nemačke i građena su moderna postrojenja. Danas je biogas u Srbiji stabilan i od strateškog značaja za sektore energetike, ekologije, poljoprivrede, a udruženje kao krovna organizacija proizvođača biogasa, posvećena je podizanju standarda i organizaciji aktivnosti koje doprinose unapređenju povoljnihih uslova za poslovanje naših članica”, rekao je između ostalog Vuković i zahvalio nemačkom Facherband Biogas udruženju sa kojim godinama dele iskustva i saznanja iz bio gas sektora.

Foto: Udruženje Biogas Srbija

Za tradicionalnu poljoprivrednu industriju, biogas je značajno sredstvo. Bojan Vranjković, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede rekao je da ako se poljoprivredna gazdinstva uključe u proizvodnju biogasa postaće energetski nezavisna da će se kroz program IPARD 3 nastaviti sa ulaganjima u obnovljive izvore energije i u narednom periodu sa ciljem očuvanja životne sredine. On je naglasio da bi pravilnim iskorišćavanjem poljoprivrednog otpada i proizvodnjom biogasa doprineli očuvanju zemljišta i za buduće generacije i da je važno da se uspešno izborimo sa svim izazovima sa kojima se susrećemo, među kojima su i klimatske promene u čije posledice smo se i do sada uverili. Jedno od rešenja za čistiji vazduh u Srbiji su elektrane na biogas. Analize pokazuju da u Srbiji postoji potencijal za 300 takvih elektrana, koje bi mogle da podmire i polovinu potreba za gasom. Biogas ne samo da rešava energetske poteškoće, već od otpada proizvodi električnu i toplotnu energiju.

Foto: Udruženje Biogas Srbija

Za biogas kažu da je gorivo budućnosti i snonim za ekologiju. Na konferenciji je govorila i Ivana Hadži Stošić, državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine, koja je rekla da je cilj da se razvije povoljno poslovno okruženje održivog bioenergetskog sektora i poveća informisanost o mogućnostima upotrebe biomase.

,,Cilj konferencija je da nas podstakne na razmišljanje kako možemo da doprinesemo unapređenju zaštite životne sredine. Biogas je neutralan po pitanju oslobađanja ugljenika i moćan resurs u očuvanju sredine i energije. Ministarstvo dosta radi na tome: usvojili smo Program upravljanja otpadom, Program razvoja cirkulrane ekonomije od 2022 – 2024 , kao i Program upravljana muljem od 2023 – 2025. Radimo dalje na unapređenju razvoja upotrebe obnovljive energije u Srbiji”, rekla je Hadži Stošić.

U Srbiji ima ukupno 39 biogasnih elektrana, a 79 je u različitim fazama pripreme. Nemačka je lider u proizvodnji biogasa i uzor našoj zemlji. Aleksandra Zec, predstavnica ambasade Nemačke u Srbiji je rekla da učesnici konferencije pored razmene znanja i iskustava imaju mogućnost da se umreže i uspostave saradnju, kao i da je za razvoj ekonomije od značaja održivost i uloga biogas sektora i evidencija koja doprinosi globalnom rastu.

Foto: Udruženje Biogas Srbija

U toku je rehabilitacija sistema daljinskog grejanja u Malom Zvorniku, Priboju, Novom Pazaru koji se finansira iz kredita Nemačke razvojne banke (KFW), a u okviru nemačko – švajcarskog projekta “Promocija obnovljive energije, razvoj tržišta biomase u Srbiji”. Priboj i Mali Zvornik su prvi gradovi u kojima se grade nove ekološke gradske toplane na drvnu biomasu i na taj način će se u potpunosti zameniti dosadašnji emergent fosilno gorivo, a to ovom programu i projektu daje poseban značaj, jer je važan akcenat na energetsku efikasnost, ali i na zaštitu životne sredine. Ugovor predviđa izradu projektne dokumentacije i rehabilitaciju toplovodne mreže, koja će povezivati sve korisnike na daljinski sistem grejanja.

Stanju o situaciji biogas sektora i razvoju Udruženja od 2012-2023 godine detaljnije je predstavio Danko Vuković. Udruženje za biogas redovno organizuje i edukacije, panele, seminare , a pružaju savete i omogućavaju podršku članicama u uspostavljanju kontakata sa državnim i drugim institucijama.

Vuković je rekao da je ubrzo nakon osnivanja Udruženja 2013. godine donesena uredba koja je praktično zaustavila razvoj biogasa u Srbiji. Međutim, u saradnji sa Svetskom bankom – IFC uradili su studiju o uslovima za poboljšanje razvoja biogasnog sektora, koju je odobrilo i Ministarstvo energetike. Ove argumente su i dodali u uredbu. Nakon toga, donošenje uredbe iz 2016. godine, smatramo jednim od najvećih uspeha.

,,Ova uredba je zaslužna za ubrzan razvoj biogasnog sektora u Srbiji. Naše udruženje neprestano radi na poboljšanju uslova za razvoj biogasnog sektora i mi kontinuirano komuniciramo sa resornim ministarstvima i organizacijama, kako bismo ciljeve ostvarili”, rekao je Vuković.

Postoje razlike u elektranama na biomasu i biogas. Elektrane na biomasu – drvo, otpad i ostali supstrat greje vodu, a vodena para pokreće turbinu gasnu. Kada je reč o biogasnim elektranama otpad od hrane se razgrađuje, a kao nusproizvod raspadanja materije nastaje biogas. On sadrži visok procenat metana, koji se dalje koristi u klasičnim motorima sa unutrašnjim sagorevanjem i pokreće generator za dobijanje električne energije.

Dirk Bonse iz Nemačke Biogas Asocijacije je predstavio stanje evropskog i nemačkog biogas tržišta sa fokusom na biometan.

Na skupu su i predstavnici UNDP Žarko Petrović i Smiljka Živanović predstavili moguće načine finansiranja investicija u biogas/biometan u kontekstu dekarbonizacije privrede.

O održivim aspektima proizvodnje biogasa, doprinosu zaštite životne sredine, dekarbonizaciji i cirkularnoj ekonomiji, uključujuči iskustva iz Nemačke u diskusiji koju je vodio dr Đorđe Đatkov, iz Udruženja Biogas Srbija i vanredni prof. Fakulteta tehničkih nauka, razgovarali su prof. dr Miloš Banjac, sa katedre za termomehaniku Mašinskog fakulteta u Beogradu, dr Stefan Rauh, Chief operating officer, Nemačka Biogas asocijacija Fechverband Biogas e.V, dr Slobodan Cvetković, rukovodilac centra za ekologiju i tehnoekonomiju Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, kao i Goran Knežević, ekspert iz Udruženja Biogas Srbija.

Narednog dana, 20. oktobra na istom mestu u hotelu Metropol za zainteresovane učesnike konferencije održana je edukacija o metanu.

Mirjana Vujadinović Tomevski

MT-KOMEX i Fronius partneri za budućnost

Foto: Energetski portal
Foto: MT-KOMEX

Kompanija MT-KOMEX je stručan i pouzdan partner na području izgradnje solarnih elektrana. Njihov dobro uigran i pouzdan tim do sada je radio na više od 200 projekata iz ove oblasti i za svaki su koristili najbolju opremu na tržištu.

Zato i sarađuju sa kompanijom Fronius koja proizvodi jedne od najboljih invertora. Njihovi su zvanični distributeri i partneri već punih sedam godina.

Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX prisustvovao je svečanom puštanju u rad nove fabrike Fronius.

“Mi smo dugogodišnji partneri sa kompanijom koja proizvodi najbolje invertore u Evropi. Zahvaljujući novoj fabrici Fronius će na godišnjem nivou proizvoditi preko 7.000 megavata, umesto dosadašnjih 3.400”, istakao je Kostić.

Pročitajte još:

On kaže da očekuje povećanje broja MPP Tracker-a, kao i veću efikasnost.

“MT-KOMEX će nastaviti da koristi Fronius invertore na svim projektima, kako na kućama, komercijalnim objektima, tako i na elektranama koje se montiraju na zemlji”, naglasio je Kostić.

Podsetimo, kompanija MT-KOMEX na sve invertore do 12,5 kW daje umesto standardne garancije – dosadašnjih sedam godina, sada 10 godina garancije. Produženje garancije je sada dostupno za sve nove Fronius invertore do 12,5 kW – ukoliko su postavljeni/instalirani nakon 1. septembra 2023. godine. 

Energetski portal

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pixabay (planet_fox)
Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 20. oktobra 2023. godine do 27. oktobra 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 214,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 182,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, Vlada je usvojila Uredbu o izmeni Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte koja će važiti do 31. jula 2023. godine.

Energetski portal

Srbija na putu ka inovativnoj i održivoj energetskoj budućnosti

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska vizija Srbije bila je deo diskusija tokom konferencije „Budućnost biotehnologije“ 2023. Održan je jedan sastanak kao prilika za razmenu misli i strategija u oblasti energetske inovacije i održivosti, čiji su učesnici bili ministarka rudarstva i energetike Srbije i izvršni direktor Svetskog ekonomskog foruma, Mirek Dušek .

Da podsetimo, Beograd je bio domaćin prestižne međunarodne konferencije „Budućnost Biotehnologije“, koja je, u organizaciji Vlade Srbije, Svetskog ekonomskog foruma i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), okupila preko 600 učesnika iz približno 30 zemalja. Konferencija je posvećena, pre svega, promovisanju diskusija i saradnje na polju biotehnologije, bioinformatike, bioinženjeringa i biomedicine.

Međutim, Srbija je prepoznata kao jedno od 16 globalnih tehnoloških centara od strane Svetskog ekonomskog foruma, stacionirajući se čvrsto na mapi četvrte industrijske revolucije, kako je to objasnila ministarka. Ona je takođe istakla značaj brzih tehnoloških promena i adaptacije na promene, sa posebnim fokusom na održive prakse koje podržavaju dekarbonizaciju energetskog sektora, saopšteno je na sajtu resornog ministarstva.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Strateško planiranje Srbije u oblasti energetike usmereno je ka integraciji inovativnih i održivih rešenja, sa planovima ulaganja od 15 milijardi evra u narednoj deceniji. U svom ambicioznom planu, Srbija cilja na 45 odsto proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, uz dodatne inicijative kao što su automatizacija sistema, elektrifikacija saobraćaja i unapređenje energetske efikasnosti.

Dušek je pozdravio i podržao napore Srbije, istakavši opredeljenje Svetskog ekonomskog foruma za podršku globalnim inicijativama usmerenim ka postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ovaj sastanak odražava snažnu posvećenost i saradnju u kreiranju energetski održive budućnosti, unapređenju tehnoloških inovacija i borbi protiv klimatskih promena.

Energetski portal

Pčelari traže izmenu Pravilnika o kvalitetu meda

Foto-ilustracija: Unsplash (Art Rachen)
Foto-ilustracija: Pixabay (Maxime Gilbert)

Grupacija za pčelarstvo i proizvodnju meda Privredne komore Srbije (PKS) pokrenuće prema Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede inicijativu za izmenu postojećeg Pravilnika o kvalitetu meda i drugih pčelinjih proizvoda, kako bi se unapredio postupak utvrđivanja kvaliteta meda, istaknuto je na sednici Grupacije u PKS.

Za snažniji razvoj ovog sektora, saglasni su pčelari i pčelarska privreda, potrebne su zajedničke aktivnosti svih aktera koji se bave pčelarstvom i proizvodnjom meda i formirati Naučno savetodavno telo pri Odboru za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda.

Pročitajte još:

Srbija je za osam meseci 2023.godine izvezla 964 tona meda za 4,5 miliona evra, što je 31 odsto manje nego predhodne godine. Najviše meda je plasirano na tržišta Norveške, Italije i Crne Gore.

U tom periodu uvezli smo 219 tona za 600.000 evra, 54 odsto manje nego u isto vreme predhodne godine. Najviše meda se uvozilo iz Ruske Federacije, Novog Zelanda i Grčke.

Prošle godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), Srbija je raspolagala sa 977.000 košnica, što je za 44 odsto više nego 2014. godine i u istom nivou kao  predhodne godine.

Proizvodnja meda u 2022. godini iznosila je 14.228 tona, što je za 91 odsto više nego 2021. godine.

Izvor: PKS

BRT sistem javnog prevoza kao rešenje za održiv transport velikih gradova

Foto-ilustracija: Unsplash (Gerrie van der Walt)
Foto-ilustracija: Pixabay

U eri obojenoj klimatskim promenama, sektor transporta se pojavljuje kao jedan od značajnih inicijatora emisija gasova staklene bašte, čineći znatnih 20 odsto ukupnih emisija. Emisije ovog sektora su rasle prosečnom godišnjom stopom od 1,7 odsto u poslednje tri decenije, nadmašujući sve sektore, osim industrije, navodi Svetska banka.

Suočeni sa neophodnim ciljem usklađivanja sa neto nultim ciljevima, javlja se zahtevan imperativ: emisije iz transporta moraju pasti za preko tri odsto godišnje do 2030. godine, prema uvidima Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Brzi autobuski prevoz (BRT-Bus rapid transit), može biti deo taktike održive gradske mobilnosti, jer ima određene karakteristike metroa, ali ne zahteva ni budžet ni vreme gradnje, koje zahteva gradnja metroa.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Ovaj sistem podrazumeva da autobusi često koriste trake koje su izolovane od ostalog saobraćaja. Stanice BRT sistema su slične metro stanicama. One su često veće od običnih autobuskih stanica i omogućavaju lakši ulazak i izlazak putnika. Stanice su obično dizajnirane tako da omogućavaju pristup u nivou, što znači da nema stepenica pri ulasku ili izlasku iz autobusa. Karte se kupuju pre ulaska, a autobusi su uglavnom dosta većih kapaciteta, a trebalo bi da stižu redovno i često. U gradovima poput Istanbula i Meksiko Sitija, prevoze se i po milion putnika dnevno, a u Bogoti i preko dva miliona, u ovim autobisima. Grad koji je prvi uveo i primenio ovakav sistem 70 ih godina, jeste Kuritiba u Brazilu, nagrađen za svoju inovaciju od strane UN-a.

U odsustvu odlučujućeg zaokreta ka alternativama transporta sa manje ugljenika u svetskim gradovima koji se brzo razvijaju, nazire se eskalacija emisija. Prognoze otkrivaju zabrinjavajuću putanju: potencijalni porast potražnje za putničkim prevozom mogao bi biti do 75 odsto do 2050. godine, u odnosu na 2019. Takva putanja najavljuje katastrofalne posledice po našu planetu, navodi se na sajtu Svetske banke.

U potrazi za revolucionarnim putevima koji pomračuju tradicionalne tranzitne paradigme, BRT sistemi se razvijaju kao kamen temeljac za održivu urbanu mobilnost, naročito u velikim gradovima, sa velikim brojem stanovnika, ali i gradovima koji možda nemaju metro, ili budžet za metro, s obzirom da je ovo najsličnija alternativa.

Energetski portal

Budućnost biotehnologije u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Ousa Chea)
Foto-ilustracija: Pixabay

Beograd je bio domaćin prestižne međunarodne konferencije „Budućnost Biotehnologije“, koja je, u organizaciji Vlade Srbije, Svetskog ekonomskog foruma i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), okupila preko 600 učesnika iz približno 30 zemalja. Konferencija, koja se održava u Palati Srbija, posvećena je promovisanju diskusija i saradnje na polju biotehnologije, bioinformatike, bioinženjeringa i biomedicine.

Premijerka Srbije otvorila je konferenciju naglašavajući ulogu biotehnologije u budućem razvoju zemlje. Istakla je napredak koji je Srbija postigla u razvoju ekosistema biotehnologije, uključujući otvaranje naučno-tehnoloških parkova i ulaganja u moderne infrastrukture kao što je Data centar u Kragujevcu.

Konferencija je bila platforma za predstavljanje planova za BIO4 kampus, novi projekat koji će služiti kao hab za biotehnološki razvoj, promovisanje transfera tehnologije iz nauke u industriju i povezivanje istraživača i industrije. Kampus će, prema premijerkinim rečima, biti dom za više od 1.000 doktoranada i obuhvataće devet naučnih instituta i sedam fakulteta usredsređenih na biologiju i farmaciju.

Pročitajte još:

Biotehnologija se pozicionira kao ključni faktor u razvoju sektora kao što su medicina, poljoprivreda i proizvodnja hrane. S ciljem promovisanja inovacija i održivosti, konferencija takođe sadrži program posvećen zelenoj biotehnologiji, nudeći diskusije o održivim rešenjima i ekološkoj budućnosti.

Izvršni direktor Svetskog ekonomskog foruma, Mirek Dušek, pohvalio je Srbiju kao lidera u biomedicini i biotehnologiji u regionu, izražavajući podršku i entuzijazam za buduća tehnološka dostignuća i saradnju. Takođe, naglasio je da u svetu postoji 18 centara, od toga je jedan izgrađen u Beogradu pre dve godine.

Energetski portal

Larve velikog brašnara – održiva hrana za životinje i organsko đubrivo

Foto-ilustracija: Freepik (aleksandarlittlewolf)
Foto: ljubaznošću Borisa Vasiljeva

Larve velikog brašnara imaju značaj u očuvanju životne sredine od zagađenja plastikom, o čemu sam pisala u prethodnom blogu. Ono što sam vam ostala dužna, jeste nastavak priče o drugim korisnim potencijalima ovog insekta. Pored plastike, zagađivač planete jeste i poljoprivreda, koja upotrebljava važne resurse čija je održivost dovedena u pitanje, a koristi i opasne materije koje se nalaze u pesticidima i drugim sredstvima.

Proizvodnja hrane za životinje zahteva velike površine zemljišta, ali i značajne količine energije i vode, čime doprinosi emisijama sa efektom staklene bašte. Potencijal ovih larvi leži u podacima da su bogate proteinima (45-60 odsto suve mase), mastima (30-45 odsto suve mase), zatim vitaminima, omega 3, 6 i 9 masnim kiselinama, kao i vlaknima i mineralima. Kao takve, odličan su izvor proteina za proizvodnju hrane za životinje, štaviše nutritivan sastav je bolji nego kod ostalih komponenti životnjske hrane.

Da bi ovakva ideja zaživela, potrebne su zakonske regulative koje se odnose na upotrebu insekata u ishrani životinja, a koje u Srbiji i dalje ne postoje, objasnio je Boris Vasiljev iz preduzeća Belinda animals. Trenutno, larve velikog brašnara mogu da se koriste isključivo na individualnim gazdinstvima, ali ohrabrujuće je da se očekuje da će uskoro doći do usklađivanja sa uredbama Evropske unije.

Foto-ilustracija: Unsplash (
Rasa Kasparaviciene)

Osim što su korisne za fabrike hrane za životinje, individualne poljoprivrednike, uzgajivače živine, svinja i ribe, korst mogu da imaju i povrtari i voćari. Naime, izlučevine ovih insekata mogu da postanu i vrlo kvalitetno organsko đubrivo.

Prema rečima Vasiljeva, kao i svaka nova i neuobičajena ideja, i ova će na početku naići na otpor, ali veruje da će očite prednosti koje donosi upotreba ovih larvi, privući dovoljan broj farmera za uspostavljanje inicijalne mreže farmi ove vrste insekata.

Govoreći o životnoj sredini, procene su da ukoliko bi se ovakva inicijativa sprovela samo na jedan odsto poljoprivrednih gazdinstava u našoj zemlji, kroz 20 godina emisije gasova sa efektom staklene bašte bile bi smanjene za 348.430 tona.

Zaključak Vasiljeva jeste da ako se u obzir uzeme prosečna apsorcija CO2 po stablu, za toliku količinu bi bilo potrebno više od 15 miliona stabala, što dodatno prikazuje značaj korišćenja larvi velikog brašnara.

Katarina Vuinac

Projektovanje pruge od Beograda do hrvatske granice

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Silver Ringvee)

U okviru opsežnog projekta modernizacije i revitalizacije železničke infrastrukture u Srbiji, izrađuje se tehnička dokumentacija za unapređenje pruge u segmentu Beograd-Šid-granica Hrvatske. Ova inicijativa je deo šireg plana za razvoj Mediteranskog koridora, ključne arterije koja će omogućiti efikasniji transport robe i putnika kroz jugoistočnu Evropu, povezujući region sa ostalim delovima kontinenta. Mediteranski koridor je deo TENT-a i odnosi se na set transportnih ruta koje povezuju mediteranske luke sa centralnim delovima Evrope, uključujući železničke i putne mreže.

Beograd, Stara Pazova, Ruma, Sremska Mitrovica i Šid, biće povezani sa Hrvatskom, a dalje i sa Slovenijom brzom prugom, kojom bi vozovi trebali da se kreću mnogo brže nego što je trenutna situacija. Na nekim deonicama, brzina bi trebala, prema projektu da dosegne i 200 kilometara na sat, čime bi trebalo da podstakne brži i održiviji prevoz. Ovaj poduhvat, sa ciljem unapređenja postojeće jednokolosečne pruge u savremenu dvokolosečnu prugu, doprineće povećanju kapaciteta i efikasnosti kako putničkog tako i teretnog saobraćaja.

Projektom su obuhvaćene različite deonice, uključujući i segmente kao što su Stara Pazova-Golubinci-Šid, a sve deonice zajedno podeljene su na pet poddeonica. Svaka poddeonica karakteriše se specifičnostima u pogledu infrastrukturnih objekata kao što su mostovi, podvožnjaci i nadvožnjaci, a neke deonice će takođe imati specijalizovane nadvožnjake za prelaz divljači, osmišljene da minimalizuju uticaj na lokalnu faunu, objavljeno je u okviru Nacrta Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora železničke pruge Beograd – Šid – granica Hrvatske, deonice Stara Pazova – Golubinci – Šid i železničke pruge Inđija – Golubinci.

Foto-ilustracija: Pixabay

Elektrifikacija određenih deonica pruge takođe doprinosi smanjenju emisija i promociji održivih, ekološki prihvatljivijih vidova transporta.

Takođe, u svetlu izazova klimatskih promena i ograničenja fosilnih goriva, razvoj železničke infrastrukture postaje imperativ za podršku održivom i odgovornom transportnom sistemu u budućnosti.

1) Poddeonica 1 (Golubinci uključivo – Ruma isključivo), dužine od 18,9 km

Poddeonica se nalazi u okviru segmenta pruge Golubinci – Ruma. Tehničkom dokumentacijom predviđa 6 denivelisanih ukrštaja (3 nadvožnjaka, 1 podvožnjak i 1 ekološki most). Projektovana brzina je 200 km/h na ovoj deonici.

2) Poddeonica 2 (Ruma uključivo – Sremska Mitrovica isključivo), dužine od 16,7 km

Predmetna podedeonica se nalazi u okviru segmenta pruge Ruma – Sremska Mitrovica. Tehničkom dokumentacijom se predviđaju 5 denivelisanih ukrštaja (4 nadvožnjaka, 1 podvožnjak). Trasa pruge u ovoj deonici van naseljenih mesta po ravničarskom terenu, imaće projektovanu brzinu od 200 km/h, izuzimajući zonu stanice Ruma gde je projektovana brzina 160 km/h.

3) Poddeonica 3 (Sremska Mitrovica uključivo – Šid – Državna granica), dužine od 41,4 km

Foto-ilustracija: Unsplash (Charles Forerunner)

Poddeonica se nalazi u okviru segmenta pruge Sremska Mitrovica – državna granica. Tehničkom dokumentacijom se predviđaju 14 denivelisanih ukrštaja (4 nadvožnjaka, 8 podvožnjaka i 1 ekološki most). Trasa pruge u ovoj deonici van naseljenih mesta po ravničarskom terenu, imaće projektovanu brzinu od 200 km/h, izuzimajući zone stanica Sremska Mitrovica gde je projektovana brzina 120 km/h i stanice Šid gde je projektovana brzina 160 km/h.

4) Poddeonica 4 (Inđija isključivo- Golubinci isključivo), dužine od 2,7 km

Predmetna poddeonica se nalazi u okviru segmenta pruge Golubinci – Inđija. Tehničkom dokumentacijom nisu predviđena denivelisana ukrštanja sa infrastrukturom. Trasa pruge u ovoj deonici ima projektovanu brzinu od 160 km/h.

5) Poddeonica 5 (Stara Pazova isključivo- Golubinci isključivo ), dužine od 7,1 km

Predmetna poddeonica se nalazi u okviru segmenta pruge Stara Pazova – Golubinci. Trasa pruge u ovoj deonici van naseljenih mesta po ravničarskom terenu, imaće projektovanu brzinu od 120 km/h. U okviru pružnog pojasa – pojasa regulacije pored objekta pruge, nalaze se i službena mesta (stanični objekti, mimoilaznice) kao i postrojenja koja omogućavaju funkcionisanje složenog saobraćajnog sistema za brzine do 200 km/h.

Energetski portal