Home Blog Page 878

Izmešta se deo korita reke Peštan u Lazarevcu

Foto: EPS

Milorad Grčić, v. d. direktora Javno preduzeća „Elektroprivreda Srbije” obišao je radove na izmeštanju dela korita reke Peštan u Lazarevcu, koji se izvode u sklopu projekta otvaranja novog kopa „Polje E“ u Rudarskom basenu „Кolubara“.

Foto: EPS

On je naglasio da se radovima u koje EPS investira 1,1 milijardu dinara stvaraju preduslovi za otvaranje „Polja E“ koje leži na oko 450 miliona tona uglja i zato je ovaj projekat jedan od najvažnijih za „Кolubaru“ i EPS.

„U toku je izmeštanje 3,8 kilometara toka reke Peštan. Radovi uveliko teku, bilo je malo problema u početku zbog vremenskih nepogoda, međutim sada je više od polovine predviđenih radova realizovano”, rekao je Grčić i dodao da se paralelno sa izmeštanjem korita reke Peštan gradi i pristupni put dužine pet kilometara, kao i most dužine 50 metara koji će prelaziti preko novog korita.

Ovaj projekat je veoma važan, ali i složen.

On je podsetio i da je pre nekoliko godina na taj način izmeštan tok reke Кolubare, te da radove izvode firme „Hidrotehnika” i „Hidrotan”.

Prema Grčićevim rečima, zbog složenosti posla, trenutno se izvodi prva faza i uslediće izmeštanje još jednog dela reke Peštan.

„Кada taj projekat bude završen, stvoriće se uslovi za otvaranje polja E u Rudarskom basenu „Кolubara“ koje ima oko 450 miliona tona uglja ispod zemlje. Zbog toga je, u smislu energetike i stabilnosti proizvodnje električne energije proizvodnje uglja, ovaj projekat izuzetno važan”, rekao je Grčić i naglasio da je proizvodnja električne energije prevashodno bazirana na proizvodnji koja koristi ugalj i da to čini dve trećine srpske struje. Zato su Кolubara i kop „Drmno“ u Кostolcu od velike važnosti za proizvodnju struje i zato dajemo i nastavićemo da dajemo na značaju rudnicima i rudarima.

Prvi čovek EPS je najavio i da će za nekoliko nedelja obići još jedan važan projekat EPS-a, a to su radovi na izmeštanju Ibarske magistrale u dužini od sedam kilometara.

Milisav Pajević

Tramvaji iz Srbije će jezditi šinama nemačkog grada Bremena

Foto-ilustracija: Pixabay

Generalni direktor kompanije Simens u Srbiji Udo Ajhlinger je najavio da će se od sledeće godine u dva fabrička pogona u Kragujevcu proizvoditi tramvaji. Prvi kupac je već poznat – nemački grad Bremen.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ajhlinger je u intervjuu za Televiziju Kragujevac kazao da se završetak izgradnje proizvodnih hala očekuje u naredne dve nedelje i da će potom otpočeti obuka zaposlenih. Za proizvodnju Simensovog tramvaja Avenio su neophodni kvalifikovani radnici, a pre svega inženjeri, objasnio je.

Milanović Inženjering, koji je kupljen od strane Simensa, već ima iskustva u proizvodnji delova za šinsku industriju. Obe kompanije su kao svoje prioritete označile ulaganje u omladinu i savremenu tehnologiju pa je stoga i osnovan posebni obrazovni centar MIND park. Zahtevnu obuku je do sada već prošlo 60 ljudi.

“Mislim da se čitava slika radnog angažovanja novih generacija drastično promenila. Danas zapošljavamo potpuno drugačije naraštaje nego pre npr. dvadeset godina. Smatram da je okruženje ovde u Kragujevcu posebno dobro da se temeljno započne i nastavi napredovanje u inženjerskoj industriji. Imamo sjajne inženjere, dobru saradnju sa univerzitetima i veoma blisku vezu sa fakultetima, pa ako ste željni da započnete karijeru, ovo je najbolje mesto na kome možete biti”, istakao je Ajhlinger.

Upravo ime kompanije Simens stoji zapisano u istoriji kao ime kompanije koja je predstavila prvu električu lokomotivu 1879. godine što znači da su njene veštine potkovane znanjem prikupljenim kroz 140 godina.

Ukoliko zanemarimo kretanje za koje upotrebljavamo sopstvenu energiju poput vožnje bicikla i hodanja, tramvaji su, prema proračunima Dejvida Banistera, najviše energetski efikasno prevozno sredstvo.

Jelena Kozbašić

Uklanjana ambrozija iz Nacionalnog parka Skadarsko jezero

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Nacionalni parkovi Crne Gore u saradnji sa NVO Green Home organizovali su prošlog petka akciju uklanjanja ambrozije na prostoru Nacionalnog parka Skadarsko jezero.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Imajući u vidu činjenicu da je polen ove invazivne vrste ujedno i veoma jak alergen, kao i da ambrozija cveta u avgustu i tokom septembra, ova akcija je pre svega bila fokusirana na uklanjanje te biljke sa najposećenijih lokacija u NP Skadarsko jezero – Vranjine i Virpazara.

Kako bi se ova aktivnost uspešno realizovala, stručni saradnici za zaštitu flore u JP Nacionalni parkovi Crne Gore organizovali su prošle nedelje edukaciju zaposlenih u Službi ambijentalne higijene NP Skadarsko jezero o načinima uklanjanja i važnosti suzbijanja ambrozije.

Ambrozija je invazivna biljna vrsta sa izuzetno alergenim polenom, koji izaziva kasno letnju i jesenju polensku groznicu.

Biljka je poreklom iz Severne Amerike, u Evropu je dospela u 19. veku, dok je u Crnoj Gori zabeležena tek početkom 2000.

Uklanjanje ove biljke preporučljivo je obaviti pre sezone cvetanja, odnosno oslobađanja polena, u periodu od juna do početka avgusta.

Najefikasniji i ekološki najispravniji način njenog uklanjanja jeste čupanje biljke iz korena ili košenje.

Ipak, prvi način pruža bolje rezultate, jer se nakon košenja javljaju novi bočni izdanci kod biljaka.

Milisav Pajević

Španija i Bugarska pred Sudom pravde Evropske unije zbog zagađenog vazduha

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Evropska komisija je podnela prijavu Sudu pravde Evropske unije protiv Španije i Bugarske, koje je Brisel ranije pozvao da poštuju propise o kvalitetu vazduha.

Evropska komisija je u maju 2018. godine, posle deset godina upozorenja, odlučila da podnese prijavu protiv šest članica Unije, među kojima su bile Nemačka i Francuska, zbog nepoštovanja propisa o zagađenju vazduha.

Sad je red na Španiju za koju Brisel smatra da “sistematski krši propise o količini azot-dioksida (NO2, nusprodukta sagorevanja), koji su pravno obavezujući od 2010. godine”, navodi se u saopštenju Evropske komisije. Prekoračenje zagađenja se dešava u gradskim zonama Madrida, Barselone i u naselju kod njenog aerodroma.

Emisije NO2 s najfinijim česticama PM10 su među glavnim uzročnicima zagađenja vazduha u Evropskoj uniji zbog saobraćajne gužve i dizel-motora.

Prema saznanjima Evropske agencije za životnu sredinu, u Španiji od NO2 godišnje prevremeno umre 9.000 ljudi.

Bugarskoj, koja je već osuđena zbog nepoštovanja propisa o dopuštenoj količini čestica u vazduhu, ovog puta se zamera prekoračenje graničnih vrednosti sumpor-dioksica (SO2) koji potiče od sagorevanja fosilnog goriva.

Evropska komisija je upozorila Hrvatsku i Rumuniju zbog “sistematskog nepoštovanja” praćenja zagađenja vazduha, dok je Grčka pozvana da poboljša zaštitu svojih građana od emisije gasova iz industrije, a upozorenje je dobila i Poljska koja krši odredbe iz jedne presude Suda pravde Evropske unije.

Izvor: N1

Željka Vesić

Rodni kraj Vuka Karadžića proglašen za predeo izuzetnog kulturnog i prirodnog značaja

Foto: Wikipedia/Rasevic

Vuk Karadžić je jedna od najistaknutijih ličnosti srpske književnosti i kulture kroz istoriju našeg naroda – bio je pisac, filolog i reformator jezika. Rođen je 1787. godine u selu Tršić u blizini Loznice. S obzirom na to da su deca u njegovoj porodici umirala, po narodnom običaju je dobio ime Vuk kako mu veštice i duhovi ne bi naudili.

Foto: Wikipedia/Rasevic

S veličinom njegovog imena i rada na umu, Vlada Republike Srbije je u julu 2019. godine proglasila prostor oko Vukove spomen kuće u Tršiću, manastir Tronoša i šire okruženje zaštićenim predelom izuzetnih odlika.

Područje karakteriše splet kulturnih i prirodnih vrednosti proizašlih iz materijalnog i nematerijalnog nasleđa. Njegova površina iznosi 1802,57 hektara, od čega se 41,21 hektara (2,28 %) nalazi u državnom vlasništvu, 1395,14 ha (77,39 %) u privatnom vlasništvu i 366,22 hektara (20,33 %) u drugim oblicima vlasništva.

“Kulturni predeo Tršić-Tronoša” je poznat i po očuvanim kompleksima šuma i bogatoj i raznovrsnoj flori i fauni. Od ukupno 145 zaštićenih divljih vrsta biljaka i životinja, osamdeset tri pripadaju kategoriji zaštićenih, a šezdeset dve kategoriji strogo zaštićenih vrsta.

Vlada je predvidela da se novozaštićeno područje poveri na upravljanje Centru za kulturu “Vuk Karadžić” iz Loznice. On će biti dužan da obeleži teritoriju “Kulturnog predela Tršić-Tronoša”, organizuje čuvarsku službu, donese akt o unutrašnjem redu i slično. Centar je dužan i da napravi digitalnu bazu podataka bitnih za upravljanje u roku od dve godine.

Visinu naknade za korišćenje “Kulturnog predela Tršić-Tronoša” utvrđuje centar u skladu sa zakonom kojim se uređuju naknade za korišćenje javnih dobara.

Znameniti nekadašnji stanovnik sela Tršić je svojim delima zadužio čak i oštre protivnike poput Jovana Hadžića. Jednom prilikom mu je skrenuo pažnju da bi on bio ovan, a ne Jovan, da Vuk iz latinice nije uzeo slovo J.

Jelena Kozbašić

Rajac ispunio uslove da postane zaštićeno prirodno područje

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Na osnovu Studije zaštite Predeo izuzetnih odlika „Rajac“, koju je izradio Zavod za zaštitu prirode Srbije i dostavio 2. jula ove godine Ministarstvu zaštite životne sredine, danom postavljanja obaveštenja na internet stranici ministarstva ispunjeni su uslovi za pokretanje postupka zaštite ovog prirodnog područja, shodno članu 42. stav 7. Zakona o zaštiti prirode.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Na osnovu člana 42. stav 8. Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10, 91/10-ispravka, 14/16 i 95/2018-drugi zakon), Ministarstvo zaštite životne sredine obaveštava javnost o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja II (druge) kategorije, kao Predeo izuzetnih odlika „Rajac”.

Prirodno područje koje se predlaže za zaštitu nalazi se u zapadnom delu Srbije, na krajnjem istočnom delu kompleksa Valjevskih planina u okviru planinske grede Suvobor – Rajac, koja se pruža pravcem istok – zapad.

Zaštićeno područje se prostire na teritoriji opština Ljig i Gornji Milanovac, na površini od ukupno 1.771,58 hektara.

Prema strukturi površina katastarskih opština po vlasništvu, površine u PIO „Rajac” su u privatnoj (65,07%), državnoj (30,51%), javnoj (2,61%), crkvenoj (1,46%) i društvenoj (0,34%) svojini.

Na zaštićenom području utvrđeni su režimi zaštite I, II i III stepena.

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja („Službeni glasnik RS”, br. 97/15), Predeo izuzetnih odlika „Rajac” svrstava se u II kategoriju – regionalnog, odnosno velikog značaja.

Područje Rajca je u okviru ekološki značajnog područja Republike Srbije koje je prema Uredbi o ekološkoj mreži („Službeni glasnik RS”, br. 102/10) identifikovano pod rednim br. 33 – „Valjevske planine” i koje obuhvata prostornu celinu na kojoj se nalazi područje Međunarodne ekološke mreže Emerald (Suvobor RS0000036) i odabrano područje za dnevne leptire (PBA – Maljen-Suvobor 39).

Predeo izuzetnih odlika „Rajac“, pored izuzetnih prirodnih odlika ima značajno mesto i u istoriji Srbije. Na prostoru Rajca (najviši vrh 848 metara) tokom Prvog svetskog rata odigrala se slavna Kolubarska bitka, obuhvativši prostor opštine Ljig i planine Suvobor.

U čast čuvenih 1300 kaplara koji su učestvovali u bici podignut je spomenik na Rajcu.

Rajac je poznat i po manifestaciji „Kosidba“, koja simbolično predstavlja mobu i svečani završetak košenja planinskih livada.

Prostor Rajca odlikuju vredne predeone karakteristike, istorijske i etnološke odlike ovog kraja.

Milisav Pajević

Pokrenut postupak zaštite Predela izuzetnih odlika „Planina Cer“

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Na osnovu Studiju zaštite Predela izuzetnih odlika „Planina Cer” koju je izradio Zavod za zaštitu prirode Srbije i dostavio 1. jula 2019. godine Ministarstvu zaštite životne sredine, danom postavljanja obaveštenja na internet stranici Ministarstva ispunjeni su uslovi za pokretanje postupka zaštite ovog prirodnog područja, shodno članu 42. stav 7. Zakona o zaštiti prirode.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Postavljanjem obaveštenja javnosti na sajtu, na osnovu člana 42. stav 8. Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10, 91/10-ispravka, 14/16 i 95/2018-dr. zakon), Ministarstvo zaštite životne sredine pokrenut je postupak zaštite prirodnog područja I (prve) kategorije, kao Predeo izuzetnih odlika „Planina Cer”.

Prirodno područje koje se predlaže za zaštitu nalazi se u severozapadnoj Srbiji, na južnom obodu Panonskog basena; sa zapada je omeđeno rekom Drinom, sa jugozapada dolinom reke Jadar, dok se sa njegove severne strane prostire Mačva.

PIO „Planina Cer“ administrativno se nalazi na teritorijama gradova Loznica i Šabac, na površini od ukupno 6259,62 ha. Prema strukturi površina katastarskih opština po vlasništvu, površine u PIO „Planina Cer” su u državnoj (65,03%), privatnoj (25,04%), crkvenoj (12,22%), javnoj (0,65%) i društvenoj (0,06%) svojini. Na zaštićenom području utvrđeni su režimi zaštite II i III stepena.

Područje planine Cer je u okviru ekološki značajnog područja Republike Srbije koje je prema Uredbi o ekološkoj mreži („Službeni glasnik RS”, br. 102/10) identifikovano pod rednim br. 31 – „Cer” i koje obuhvata prostornu celinu na kojoj se nalazi međunarodno značajno područje za ptice (RS024IBA).

Planina Cer pripada masivu Dinarida, a najviša tačka je Šančine na visini od 687 m n.v., ime je dobila po brojnim stablima vrste drveta hrasta cera. Međutim, postoji i drugo verovanje da je ime dobila po rimskoj boginji Cereri (lat Ceros, grč. Demetra), zaštitnici plodnosti i žita.

Planina Cer nalazi se na migratornom putu ptica selica, a na njoj svoja staništa imaju i tri zaštićene vrste ptica seoski detlić, šumska ševa i ruski svračak, kao i orao mišar.

Pored navedenih vrsta ptica na Ceru žive i lisica, divlja svinja, zec, srna, dok daždevnjak salamader ovde ima svoje najveće stanište u Srbiji. Pored prirodnih vrednosti ova planina ima neprocenjive kulturološke vrednosti za našu zemlju.

Na planini se nalaze vojna utvrđenja Trojanov grad iz III veka i Konstantin grad iz IV veka, što govori o boravku Rimljana na ovoj planini. Ispod vrha Knostantin grada nalazi se manastir Radovašnica (Kosanik) zadužbina Kralja Dragutina, kao i manastiri Petkovica, Krivaja i Čokešina za čiju crkvu se smatra da je podigao Miloš Obilić, budući da potiče iz obližnjeg sela Miloševac.

Milisav Pajević

Usvojen Predlog odluke o čišćenju grafita u Beogradu

Foto: pixabay

Na jučerašnjoj sednici Skupštine grada Beograda odbornici su usvojili Predlog odluke o čišćenju grafita, kao i Predlog o značaju i potrebi obeležavanja dana komunalne delatnosti u Beogradu prve subote u septembru tekuće godine.

Foto: pixabay

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić je istakao da će taj posao biti poveren JKP „Gradska čistoća”, kao i da će prvi put biti određen budžet od oko 180 miliona dinara u naredne tri godine, odnosno oko 60 miliona godišnje.

„Novina je da će istovremeno sa čišćenjem grafita postojati obaveza da se očišćena fasada premaže takozvanom anti-grafit bojom, što je u suštini tečno staklo.

To sprečava novo pisanje grafita, koje, ukoliko se i dogodi, biće veoma lako uklonjeno.

Na taj način ćemo štititi fasade koje su od značaja za društvo i kulturu. U narednim mesecima uvešćemo i obavezu za sve kompanije koje grade zgrade, da anti-grafit boja mora da bude stavljena do visine od dva metra”, rekao je Vesić.

On je naglasio i da će Grad do kraja godine preuzeti sve stubove javne rasvete, a JP „Putevi Beograda” će da vodi računa o semaforima, koje će takođe premazivati antigrafit bojom kako bi se rešio problem sa velikim brojem nalepnica.

„Dobar primer za ovu delatnost može da bude Berlin koji odvaja 10 miliona evra godišnje za čišćenje grafita. Kada pričamo o grafitima, ne mislimo na murale. U narednom periodu ćemo odrediti nova mesta za murale, pravićemo konkurse i pozivati umetnike jer murali mogu zaista da ulepšaju grad”, rekao je zamenik gradonačelnika.

Vesić je istakao da suština Odluke o značaju i potrebi obeležavanja dana komunalne delatnosti u Beogradu predstavlja našu zahvalnost radnicima komunalnih preduzeća.

Milisav Pajević

Nadzorni odbor JP „Srbijagas“ usvojio nekoliko važnih izveštaja

Foto: Srbijagas

Sednica Nadzornog odbora Javnog preduzeća „Srbijagas“ održana je prošlog utorka u prostorijama kompanije u Master centru Novosadskog sajma.

Foto: Srbijagas

Sednici je predsedavao predsednik Nadzornog odbora profesor doktor Muamer Redžović.

Prisutni su, pored članova Nadzornog odbora, bili i zamenica generalnog direktora Blaženka Mandić i izvršni direktori pojedinih funkcija preduzeća.

U okviru dnevnog reda, a poštujući zakonom određene rokove za njihovo usvajanje, članovi Nadzornog odbora razmatrali su  i usvojili nekoliko izveštaja i odluka bitnih za poslovanje i razvoj kompanije.

Nadzorni odbor je, između ostalog, usvojio Izveštaj nezavnisnog revizora o izvršenoj reviziji konsolidovanih finansijskih izveštaja JP „Srbijagas“ Novi Sad za period 01.01-31.12.2018. godine, kao i Кonsolidovane finansijske izveštaje preduzeća za prošlu godinu nakon izvršene revizije nezavisnog revizora.

U julu je, kako je rečeno, planirana još jedna sednica Nadzornog odbora, koja će biti održana za nedelju dana.

Milisav Pajević

WWF predstavio program odlaganja otpada od hrane u hotelima

Foto: Courtyard by Marriott City Center

Uz klimatsku krizu i probleme sa plastičnim zagađenjem, otpad od hrane predstavlja još jedan globalni izazov za životnu sredinu. Podaci su i u ovoj oblasti alarmantni – u Srbiji se godišnje baci oko 250 hiljada tona hrane, najviše voće i povrće, oko 30 odsto, a zatim pekarski proizvodi, oko 20 odsto. Od mesa se najviše baca piletina i riba.

Foto: Courtyard by Marriott City Center

Slična situacija je i u Evropskoj uniji, gde se godišnje baci oko 88 miliona tona hrane, od čega čak 50 miliona tona čine voće i povrće, koje se baci zbog nepravilnog oblika ili neadekvatne veličine.

Iz tog razloga je WWF Adria pokrenula projekat Hotel/Kitchen koji je realizovan u hotelima Courtyard by Marriott City Center u Beogradu i  Esplanada u Zagrebu sa ciljem da se u njima smanji količina otpada od hrane.

Na konferenciji održanoj 22. jula u Beogradu su prisustvovali generalni direktor hotela Courtyard by Marriott City Center Robert Gasser, marketing menadžer hotela Olivera Škorić, direktor WWF Adria Deni Porej, koordinator projekta iz WWF Adria Fabijan Peronja i konsultanti na projektu Robert Ripli, Ana Balić i Pantelija Pekić u ime udruženja “Gastronomadi”.

“Predloženim rešenjima i savetima iz projekta uspeli smo da smanjimo otpad od hrane u našem hotelu za 12 odsto, a naredni cilj kojem težimo je 30 odsto. Uveli smo praksu razdvajanja otpada, kao i plaćanja odvoženja jednog njegovog dela, koji se kasnije pretvara u kompost. Najveći izazov je podizanje svesti gostiju hotela, ali i na tome intenzivno radimo. S obzirom na to da smo prvi hotel u Srbiji koji se uhvatio u koštac sa ovim problemom, verujemo da će gosti prepoznati i ceniti naše napore”, istakao je generalni direktor hotela Courtyard by Marriott Robert Gasser.

Foto: Courtyard by Marriott City Center

WWF ovaj projekat sprovodi sa udruženjem “Gastronomadi” iz Hrvatske, a njihov predsednik Robert Ripli izjavio je da će konačni rezultati smanjenja otpada od ostataka hrane u oba hotela biti objavljena krajem 2019. godine, ali da su određeni pomaci već primetni.

“Najveći fokus su nam doručci jer su to obroci gde gosti sami određuju porciju i količinu hrane, što nažalost često rezultira ogromnim količinama ostataka hrane. Primenom saveta i rešenja iz projekta u svakodnevnom poslovanju hotela, nadamo se još većem smanjenju otpada, što ćemo potvrditi zvaničnim merenjima”, izjavio je Ripli.

“Nepravilno odlaganje ostataka hrane rezultira ispuštanjem metana, veoma štetnog gasa, a uz to potrebne su ogromne količine zemljišta, vode i energije za proizvodnju te prekomerne količine hrane. Čak 70 odsto biološke raznovrsnosti izgubljeno je usled krčenja šuma i prirodnih staništa da bi se pretvorili u farme i poljoprivredna zemljišta”, upozorio je Peronja.

Pored ekološkog, otpad od hrane predstavlja i veliki društveni problem. U svetu je trenutno oko 820 miliona gladnih i više od 1 milijarde gojazne dece i ljudi.

Izvor: WWF/Courtyard by Marriott City Center

Kako do Ljubljane za 999 dinara?

Foto: FlixBus

Evropski sinonim za putovanja autobusom FlixBus je stigao u Srbiju. Zahvaljujući saradnji sa Fudeksom i Sirmiumbusom, prve zelene linije su iz Beograda krenule 25. jula.

Foto: FlixBus

Prevoznik iz Nemačke odnedavno i našim stanovnicima nudi udobno putovanje uz mnogobrojne prednosti, kao i mogućnost povezivanja sa 2000 destinacija širom 28 država Evrope po cenama prilagođenim svačijem budžetu. Prema Zagrebu i Ljubljani se može putovati za samo 999 dinara.

Karte su dostupne putem web stranice www.flixbus.rs, preko besplatne mobilne aplikacije ili kod njihovih prodajnih partnera.

“Od samih početaka ulaska FlixBusa u ovaj region 2016. godine, cilj nam je bio da povežemo sve regionalne države, te ponudimo potpunu zelenu i pametnu mobilnost i putnicima u Srbiji. U tome smo i uspeli”, izjavio je Ante Grbeša, direktor FlixBus CEE South, povodom početka poslovanja kompanije na teritoriji naše države.

FlixBus je od start-up preduzeća, nastalog 2013. godine nakon liberalizacije nemačkog tržišta, postao prevoznička kompanija sa mrežom saobraćajnih linija rasprostranjenom po čitavom evropskom kontinentu, te se stoga mnogi ugledaju na njegov poslovni model. Kompanija broji više od 10 miliona klijenata.

Foto: FlixBus

FlixBusovi su dokazano efikasni u smislu potrošnje goriva i emituju izuzetno niske nivoe gasova koji stvaraju efekat staklene bašte. Naravno, teško je putovati s nultim ugljeničnim otiskom, čak i kada putujete ekološki najprihvatljivijim vozilom. Iz tog razloga, udruženim snagama sa organizacijom ClimatePartner, FlixBus svakom korisniku usluga daje mogućnost da, kada pravi rezervaciju, kompenzuje uticaj svog putovanja autobusom kroz dobrovoljan ekološki prilog koji se ulaže u sertifikovane projekte za zaštitu klimatskih uslova i nadoknađuje odgovarajuću količinu štetnih emisija. Tako su 2016. godine prikupljena sredstva uložena u podizanje i održavanje vetrenjača na karipskom ostrvu Arubi.

U 2017. godini FlixBusovom naknadom za zaštitu životne sredine putnici su finansirali projekat za očuvanje atmosfere „Energetski efikasne pećnice”. Korišćenjem energetski efikasnih pećnica se u seoskim predelima Ruande tokom kuvanja troši oko 80 odsto manje drveta u poređenju sa široko zastupljenim tradicionalnim ognjištima. Na taj način su učesnici pomogli da se održe tamošnje šume – uključujući stanište poslednjih planinskih gorila na svetu – i doprineli zdravlju planete. Povrh toga, projekat je promovisao održivi razvoj Ruande koja iz perspektive socioekonomskih uslova spada u najnerazvijenije države sveta, a značajno je doprineo i poboljšanju kvaliteta života lokalaca.

Foto: FlixBus

Čvrsti temelji stvoreni u centralnoj Evropi su predstavljali podsticaj za napredak FlixBusa na jugoistok Evrope. “Ulazak na tržište Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i sada Srbije, samo je početak širenja mreže regionom. Prve linije u Srbiji tek su naznaka snažne ekspanzije koja će se nastaviti u narednim godinama”, najavio je Dean Čebohin, direktor razvoja poslovanja za FlixBus CEE South.

Jelena Kozbašić

 

Vlada Srbije izdvojila sredstva za saniranje štete od junskih poplava

Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije usvojila je na jučerašnjoj sednici Uredbu o utvrđivanju Državnog programa pomoći i obnove porušenih porodičnih stambenih objekata u svojini građana usled dejstva poplava i grada u junu ove godine, kojom je izdvojeno 60 miliona dinara za ovu namenu.

Foto: Vlada Republike Srbije

Bespovratna novčana pomoć biće u što kraćem roku isplaćena građanima čije su kuće oštećene ili porušene, kako bi im se što pre obezbedili osnovni životni uslovi.

Na sednici je usvojena i Uredba o utvrđivanju Državnog programa obnove objekata javne namene u javnoj svojini u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite oštećenih ili porušenih usled dejstva poplava i grada u junu ove godine.

S obzirom na to da je korisnicima i zaposlenima u ovim objektima onemogućen dalji boravak i rad, Vlada je obezbedila 250 miliona dinara za njihovu sanaciju.

Članovi vlade usvojili su Uredbu o izmenama i dopunama Uredbe o utvrđivanju Državnog programa obnove, odnosno hitnih radova na sanaciji objekata za zaštitu od voda oštećenih u poplavama izazvanim elementarnom nepogodom u junu ove godine.

Dodatna sredstva u iznosu od 60 miliona dinara namenjena su gradu Sremska Mitrovica sa naseljima Laćarak, Martinci, Kuzmin, Šašinci i Jarak, gde je bila proglašena vanredna situacija.

Poplave iz juna meseca pokazale su da je neophodno sanirati kanalsku mrežu u dužini od 44 kilometra, posebno imajući u vidu da je reč o strateškom području za odbranu od poplava nižih delova Sremske Mitrovice, pripadajuće infrastrukture i okolnog poljoprivrednog zemljišta.

Milisav Pajević

Srbija i Bugarska potpisale Sporazum o saradnji u oblasti vanrednih situacija

Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i ministar unutrašnjih poslova Republike Bugarske Mladen Marinov potpisali su juče Sporazum o saradnji u oblasti vanrednih situacija.

Foto: Vlada Republike Srbije

Sporazum će doprineti efikasnijem i bržem reagovanju u slučaju elementarnih nepogoda, posebno u pograničnim oblastima.

Stefanović je rekao da je ovaj dokument garancija da će biti pojačani napori i brzina reagovanja u vanrednim situacijama, posebno u pograničnoj regiji.

Investiranjem u naše profesionalce i jačanjem naših međusobnih veza omogućićemo da reagovanje u slučaju elementarnih nepogoda bude pravovremeno i brzo, u interesu građana i Srbije i Bugarske, poručio je potpredsednik Vlade.

Milisav Pajević

Crnogorskim poljoprivrednicima uskoro 20 miliona evra iz IPARD II programa

Radi proširivanja liste korisnika i pravno – tehničkih korekcija, Vlada Crne Gore je donela Uredbu o realizaciji i postupku korišćenja sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći Evropske unije (IPARD II program).

Prilikom predstavljanja ove tečke dnevnog reda naglašeno je da se stupanjem na snagu Uredbe ispunjava poslednji uslov za raspisivanje Javnih poziva, kojima će u 2019. godini crnogorskim poljoprivrednicima biti stavljeno na raspolaganje 20.000.000 evra.

Milisav Pajević

Izumitelj mlaznog skutera nije uspeo da preleti Lamanš

Foto: YouTube/Print Screen Le Figaro
Foto: YouTube/Print Screen Le Figaro

Frank Zapata nije uspeo da preleti Lamanš na svom mlaznom skuteru. Francuski pronalazač koji je želeo da ostvari svoj dečački san, kako je pre poletanja rekao novinarima, pao je u vodu na polovini putovanja prilikom pokušaja da se spusti na platformu broda da dopuni gorivo.

Frans pres prenosi da je Zapata spasen i da je bio svestan kada je pokupljen iz mora.

Nekadašnji svetski  džet-ski šampion, planirao je da na svom “flajbordu” preleti 36 km nad Lamanšom, brzinom od 140 km/h. Uzleteo je sa platforme u blizini Kalea, iz francuskog mesta Sangat, a krajnja stanica je trebalo da bude jug Engleske, zaliv Sent Margaret u Doveru.

Televizija CNjuz je prenela izjave ljudi bliskih Zapati da mu je put prekinut kada je udario u brod gde je trebalo da uzme gorivo i pao u vodu. On se nadao da će preći 36 km Lamanša za oko 20 minuta.

Zapata je svoj izum već predstavio na Forumu inovacija u odbrambenoj industriji u Parizu krajem 2018.  Njegove mogućnosti je demonstrirao prvi put u Parizu tokom tradicionalne parade povodom francuskog nacionalnog praznika Dana pada Bastilje 14. jula, preletevši nekoliko desetina metara iznad Jelisejskih polja. Njegova leteća mašina ima pet malih turbo-mlaznih motora koji izbacuju vazduh i omogućuju joj da lebdi ili leti.

Reč je o autonomnoj letećoj mašini koja se pokreće na kerozin, a Zapata je nosi u rancu. Ovom mašina uz pomoć mini turboreaktora može da razvije brzinu i do 190 km/h.

Zapatin pokušaj dolazi tačno 110 godina nakon što je Francuz Luj Blerio postao prvi čovek koji je uspešno avionom preleteo Lamanš 1909. godine.

Željka Vesić

 

U prirodu vraćeno 20 ptica grabljivica

Foto: PZZP/ V. Dobretić
Foto: PZZP/ V. Dobretić

Tim za zbrinjavanje divljih životinja Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u saradnji sa ZOO vrtom Palić i JP Palić – Ludaš je juče veoma uspešno vratio u prirodu 20 ptica grabljivica – 14 vetruški (Falco tinnunculus) i 6 malih ušara (Asio otus).

Ptice su prstenovane i potom puštene u PIO Subotička peščara koja je povrišne 5369 hektara i koja će biti novi dom za ove grabljivice.

Samo jedna ptica, mala ušara, nije uspela uspešno da poleti, pa je ponovo vraćena u prihvatilište na dalju rehabilitaciju.

Milisav Pajević