Home Blog Page 65

Srbija i Rumunija – dugoročna saradnja u energetici

Foto-ilustracija: Pixabay (Erich Westendarp)
Foto-ilustracija: Unsplash (roman-pentin)

U Atini je održan sastanak između ministara energetike Rumunije i Srbije, gde su razmatrane mogućnosti za unapređenje saradnje u energetici, uključujući izgradnju gasne interkonekcije između ove dve zemlje, i razvoj novih projekata u hidroenergetici.

Ovom prilikom istaknuta je dugogodišnja saradnjana na ovom polju, sa naglaskom na hidroelektrane na Dunavu koje već decenijama obezbeđuju stabilno snabdevanje električnom energijom obe zemlje. Takođe, bilo je reči o izgradnji novih reverzibilnih hidroelektrana, koje su ključne za postizanje ciljeva energetske tranzicije i integraciju obnovljivih izvora energije u energetski sistem.

Pored toga, zvaničnici su diskutovali o značaju regionalnog povezivanja u gasnom sektoru, i o nedavno uspostavljenoj gasnoj interkonekciji između Srbije i Bugarske, koja omogućava diverzifikaciju izvora – dopremanje gasa iz LNG terminala u Grčkoj, kao i gasa iz Azerbejdžana. Naglašen je plan za dalje povezivanje sa drugim susednim zemljama, a Rumunija i Severna Makedonija su među prvima u planu, saopšteno je na sajtu Vlade Srbije.

Pročitajte još:

Bilo je reči o važnosti gasovoda Mokrin–Arad kao jednog od ključnih projekata za Srbiju, kao i o povećanju kapaciteta za prenos električne energije između Srbije i Rumunije, zahvaljujući izgradnji Transbalkanskog koridora, kao i planiranom projektu Beogrid 2025. koji bi prema planu trebalo da duplira postojeće kapacitete.

Ministar Sebastijan Burduž je takođe predstavio planove svoje zemlje u vezi sa energetskom tranzicijom, posebno naglasivši značaj izgradnje reverzibilnih hidroelektrana za ubrzavanje ovog procesa.

Energetski portal

Udišemo vazduh koji je među najzagađenijima u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

I u 2023. godini vazduh je bio zagađen u većini gradova Srbije, pokazuje analiza Nacionalne ekološke asocijacije, urađena na osnovu podataka državnog monitoringa. Merenja pokazuju da je u proseku vazduh čistiji nego 2022. godine, ali je i dalje među najzagađenijim u Evropi.

Novi Pazar je na prvom mestu po prekoračenju suspendovanih čestica prečnika 2,5 mikrometara (PM2,5). Slede Valjevo, Užice, Borča, Veliki Crljeni, Pirot, Smederevo, Leštane, Niš.

„Osetljiva populacija, hronični bolesnici, stariji, trudnice i deca, veoma je važno da izbegavaju šetnju i intenzivne fizičke aktivnosti”, rekla je dr Selma Bihorac, specijalista higijene u Zavodu za javno zdravlje u Novom Pazaru.

Na 34 merna mesta prekoračen je dozvoljen broj dana sa prekomernim zagađenjem. Stanovnici Popovca disali su prekomerno zagađen vazduh 141 dan, a Novog Pazara 118 dana.

Prema Zakonu o zaštiti vazduha, toleriše se 35 dana sa prekoračenjem srednjih dnevnih graničnih koncentracija čestica PM10.

„Uzroci zagađenja su isti kao i prethodnih godina. U toku godine mi imamo konstantan pritisak emisija zagađujućih materija iz industrije, pre svega termoenergetskog sektora i saobraćaja, koji je nešto manji. A zatim kada počne grejna sezona, ono što se zove postrojenje srednje veličine za proizvodnju toplote, toplane, kotlarnice, mala individualna ložišta u kućama koji nose oko 80 odsto emisija zagađajućih materija u kontekstu suspendovanih čestica, to predstavljaju glavni izvor zagađenja u Srbiji“, ispričao je Dejan Lekić iz Nacionalne ekološke asocijacije.

Pročitajte još:

Sadašnji monitoring obuhvata praćenje koncentraciija suspendovanih čestica prečnika dva i po i 10 mikrometara, azot-dioksida, sumpor-dioksida, ozona, ugljen-monoksida. Da bi se tačnije utvrdili uzroci zagađenja neophodno je poboljšati monitoring.

„Moramo imati u vidu da u atmosferi urbanih sredina postoje stotine zagađajućih materija, ukupno na desetine hiljada. Tako da je procenat, tj. zastupljenost onoga što merimo po informacijama na osnovu kojih možemo da dođemo do znanja veoma mali. Studije slučaja su pokazale prisustvo velikog broja zagađujućih materija, pored onih osnovnih koje regulative nalažu da se mere – izmerene su i druge koje spadaju u mutagene toksične kancerogene i to u visokim koncentracijama“, rekao je Andreja Stojić iz Instituta za fiziku Univerziteta u Beogradu.

Merenja pokazuju da je u prošloj godini prosečna koncetracija PM2,5 smanjena za devet procenata. Prosečan broj dana sa prekoračenjem srednje dnevne koncentracije PM10 smanjen je za trećinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Razlog za to može da bude višestruk. Na nekim mestima to se može povezati sa određenim merama koje su preduzete. Primera radi, u Kragujevcu, promena goriva u Toplani, a slično je u Novom Pazaru. Međutim, u nekim drugim mestima nismo primetili neka značajna poboljšanja u smislu individualnih ložišta i malih kotlarnica. Tako da to možemo pripisati mnogo verovatnije, kasnom početku grejne sezone i ranom završetku grejne sezone u toku 2023. godine“, rekao je Lekić.

„Toplije vreme karakteriše veći intenzitet sunčevog zračenja koji dolazi do Zemlje, koji jedan prizemni sloj atmosfere podiže do većih visina, kada Sunca nema, dakle noću, koncentracija zagađajućih materija su veće i pri istim izvorima“, kaže Andreja Stojić.

Aero-zagađenje je uzrok 12.000 prevremenih smrti godišnje u Srbiji, a taj broj bi do 2030. godine mogao da se smanji za 40 odsto ako se primene mere predviđene u Programu zaštite vazduha koji je Vlada usvojila pre godinu dana. Za njihovu primenu potrebno je 2,6 milijardi evra, navodi se u dokumentu Vlade.

Izvor: RTS

EU: Savet i Parlament postigli dogovor o smanjenju emisije CO2 iz teških vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Caleb Ruiter)
Foto-ilustracija: Unsplash (Pau Casals)

Savet i Evropski parliament postigli su privremeni politički sporazum o standardima emisije CO2 za teška vozila, sa ciljem smanjenja ovih emisija u sektoru drumskog saobraćaja, ali i uvođenja novih ciljeva za 2030, 2035. i 2040. godinu. Nova pravila će doprineti ispunjavanju klimatskih ambicija EU za 2030. i dostizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Pored ovoga, cilj je i podsticanje sve većeg udela vozila sa nultom emisijom u voznom parku teških vozila širom EU, uz obezbeđivanje očuvanja i unapređenja inovacija u sektoru i njegove konkurentnosti, navodi se na sajtu Saveta.

Sporazum je privremen do formalnog usvajanja od strane obe institucije.

Usaglašeno je da delokrug uredbe treba da se proširi kako bi gotovo sva nova teška vozila sa sertifikovanim emisijama CO2, uključujući manje kamione, gradske autobuse, autobuse i prikolice, podlegla ciljevima smanjenja emisija.

Ciljevi smanjenja CO2 utvrđenih u uredbi neće se primenjivati na proizvođače malih količina i vozila koja se koriste za rudarstvo, šumarstvo i poljoprivredu, zatim vozila za upotrebu oružanih snaga i vatrogasnih službi i vozila za upotrebu u civilnoj zaštiti, javnom redu i zdravstvenoj zaštiti.

Privremeni sporazum takođe proširuje delokrug uredbe na profesionalna vozila kao što su kamioni za smeće ili mešalice za beton u kasnijoj fazi – 2035. godina. Pored toga, Komisija će analizirati mogućnost uključivanja manjih teretnih vozila, ispod pet tona, u obim.

Ovaj sporazum bavi se i pitanjem naknadno opremljenih vozila, odnosno konvencionalnih vozila pretvorenih u vozila sa nultom emisijom, omogućavajući transfer takvih vozila između proizvođača. Usaglašeno je da se Komisija zadužuje da proceni, do 2025. godine, potrebu da se olakša preuzimanje na tržištu naknadno opremljenih teških vozila kroz usklađena pravila za njihovo odobrenje.

Pročitajte još:

Novi ciljevi smanjenja emisija

U skladu sa klimatskim ciljevima EU za 2030. i dalje, Savet i Parlament su zadržali ciljeve koje je Komisija postavila u svom predlogu za 2030. godinu smanjenje od 45 odsto, 2035. od 65 odsto i 2040. godinu od 90 odsto, pored cilja smanjenja do 2025. od 15 odsto koji je već bio predviđen u sadašnjoj uredbi. Ovi ciljevi će se odnositi na teške kamione preko 7,5 tona i autobuse.

Takođe usaglašeno je postavljanje cilja smanjena za prikolice na 7,5 odsto i za poluprikolice na 10 odsto. Uvedena je i definicija e-prikolica, kako bi doneli pravnu jasnoću i prilagodili postojeću regulativu tehničkom razvoju ove nove vrste prikolica, s obzirom na potencijal e-prikolica da doprinesu smanjenju emisije CO2 prikolica.

Foto-ilustracija: Unsplash (Fiona Feng)

Predloženi amandman uvodi i cilj od 100 odsto nulte emisije za gradske autobuse do 2035. godine, dok se postavlja srednji cilj od 90 odsto za ovu kategoriju do 2030. godine. Iz ovoga se izuzimaju međugradski autobusi.

Kada je reč o narednim koracima, privremeni sporazum će biti dostavljen predstavnicima država članica u okviru Komiteta stalnih predstavnika vlada država članica pri Evropskoj uniji i skupštinskom odboru za životnu sredinu na usvajanje. Ukoliko bude odobren, tekst će tada morati da formalno usvoje obe institucije, nakon revizije pravnika-lingvista, pre nego što bude objavljen u Službenom listu EU i stupi na snagu.

Savet i Parlament usvojili su svoje stavove o izmenjenoj uredbi u oktobru i novembru 2023. godine.

Sve ovo je značajno zato što je sektor teških vozila odgovoran za preko 25 odsto emisija gasova staklene bašte iz drumskog saobraćaja u EU.

Energetski portal

U Srbiji bi uskoro otpad mogao da se pretvara u električnu i toplotnu energiju

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Predstavnici italijanske firme Comef ima u planu da u Vrnjačkoj Banji, Kraljevu i Trsteniku, realizuje projekat regionalnog postrojenja za tretman otpada.

U vezi sa ovim, u Vrnjačkoj Banji održan je sastanak u kojem su učestvovali predstavnici ove italijanske firme, predsednik opštine Boban Đurović, opštinski energetski menadžer Gordana Radičević i direktor JKP ,,Banjsko zelenilo i čistoća’’ Momčilo Krstić, ali i predstavnici Grada Kraljeva i Opštine Trstenik.

Ova italijanska kompanija na domaćem i međunarodnom tržištu, projektuje, gradi i montira sisteme za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, koji imaju za cilj smanjenje potrošnje i emisije štetnih gasova i ograničenje negativnih uticaje na životnu sredinu, uz održavanje visokog niva energetske efikasnosti, navodi se na sajtu opštine Vrnjačka Banja.

Pročitajte još:

Postrojenja transformišu otpad u toplotnu i električnu energiju, a na sastanku je predstavljen model saradnje na izgradnji postrojenja koji bi koristile sve tri lokalne samouprave, potpisnice Sporazuma o upravljanju komunalnim otpadom.

Ovaj regionalni projekat, trajno bi rešio pitanje odlaganja komunalnog otpada i omogućio dodatne kilovate struje ili sisteme za daljinsko grejanje/hlađenje za civilno ili industrijsko grejanje, a njemu bi prethodila analiza strukture i količine otpada koji se odlaže, kao i garancija države.

Izgradnja postrojenja trajala bi dve godine.

Energetski portal

Hrvatska se četiri dana napajala iz obnovljivih izvora

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)
Photo-ilustration: Pixabay

U decembru prethodne godine, Hrvatska je postigla napredak u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, sa udelom od 19,5 odsto u ukupnoj raspoloživoj električnoj energiji, bez hidroelektrana koje su na prvom mestu kada je u pitanju proizvodnja električne energije ove zemlje.

Trend je potpomognut izgradnjom solarnih elektrana, koje su u tom razdoblju zabeležile najveći rast kapaciteta među svim tehnologijama u elektroenergetskom sistemu, iako još uvek nemaju tako značajan udeo kao što to ima vetar primera radi. Do 1. januara 2024. instalirana snaga solarnih elektrana dostigla je 462,5 MW, sa dodatnih 238,7 MW puštenih u pogon tokom 2023. godine, navodi se na sajtu OIE Hrvatska.

Hidroelektrane su, kako smo naveli, i dalje imale dominantnu ulogu u proizvodnji električne energije, i činile su najveći udeo sveukupne energije i prethodnog meseca.

Pročitajte još:

U energetskom pejzažu zemlje neophodno je navesti i NE Krško  čija proizvodnjom čini oko 15 odsto udela, kako je bilo i tokom decembra.

Photo-illustration: Pixabay

Vetroelektrane, nakon hidroelektrana, imaju značajnu ulogu u proizvodnji struje, i naročito su doprinele tokom decembra 2023. Ukupna instalirana snaga vetroelektrana dostigla je 1.160,15 MW, sa novom u probni rad puštenom VE Bruvno od 45 MW. Ukupna proizvodnja vetroelektrana u ovom mesecu iznosila je 243.901 MWh.

Primera radi, maksimalno pokrivanje domaće potrošnje električne energije 15. decembra pokriveno je od strane OIE udelom od 43,5 odsto, bez hidroelektrana, i to sa ubedljivo najvećim udelom vetroenergije. Važno je napomenuti da je vetar u ovom godišnjem periodu uglavnom zastupljeniji prilikom proizvodnje struje, zbog vremenskih uslova, dok tokom leta slabi, zbog čega je važno razvijati i solarnu energiju, koja tokom leta ima najveću proizvodnju.

Zbog potreba uravnotežavanja, bilo je potrebno obavljati značajnu razmenu električne energije na interkonekcijama, sa uvozom od 95 GWh i izvozom od 148 GWh.

Energetski portal

Schneider Electric InGrid zgrada dobila Platinum LEED Sertifikat

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Schneider Electric, globalni lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, sa ponosom objavljuje da je nova zgrada u Novom Sadu, poznata kao InGrid, dobila prestižni Platinum LEED sertifikat, potvrđujući svoju izuzetnu posvećenost održivosti i zelenoj gradnji. Schneider Electric se ističe kao lider u postizanju najviših standarda održivosti u građevinskoj industriji, imajući u vidu i to da tek nekolicina zgrada u Srbiji poseduje ovaj prestižni sertifikat.

,,Platinum LEED sertifikat je potvrda da stojimo čvrsto iza svojih stavova o održivom poslovanju. Želimo da budemo primer drugima kako se kompanije mogu uspešno kretati ka održivom i odgovornom poslovanju. Ovaj sertifikat ne samo da potvrđuje našu posvećenost održivosti, već i postavlja standarde za zelenu gradnju u Srbiji. Inovacije i predanost našeg tima doveli su nas do najvišeg nivoa sertifikacije, čime smo potvrdili našu ulogu lidera u ovoj oblasti“, izjavio je Dragoljub Damljanović, direktor Razvojnog centra Schneider Electric-a u Novom Sadu.

Pročitajte još:

InGrid se ističe kroz niz održivih pristupa, uključujući energetske performanse prema kojima je postignuto skoro 50 odsto uštede energije u poređenju sa standardnim projektima, uz korišćenje obnovljivih izvora energije. Zahvaljujući pažljivom odabiru lokacije, u gustom urbanom području i dostupnim javnim uslugama u neposrednoj blizini omogućena je odlična veza sa ostatkom grada za više od 1.000 njegovih korisnika, čime se smanjuje uticaj ugljen-dioksida koji se emituje iz ličnih vozila. Izvršena je kontrola atmosferskih voda jer je lokacija projekta koncipirana tako da se većim delom atmosferskih voda upravlja na samoj lokaciji. Posebno je zanimljivo i to što nije u pitanju greenfield investicija, već rekonstrukcija i revitalizacija.

Foto: Schneider Electric

Po LEED standardu, Platinum je najviši nivo sertifikacije zelene gradnje. Objekti izgrađeni u skladu sa ovim standardom predstavljaju vrhunac održivog dizajna u kojima su implementirane najinovativnije i najnaprednije dostupne strategije zelenih rešenja. LEED Platinum projekti prikazuju izuzetnu posvećenost upravljanju životnom sredinom, postavljajući standarde za održivost u građevinskoj industriji i inspirišući druge da slede slične ciljeve.

Schneider Electric potvrđuje svoju predanost održivom poslovanju, a InGrid zgrada postavlja nove standarde u domenu zelene gradnje, dok se kompanija aktivno priprema za sertifikaciju po LEED Zero Carbon standardu, potvrđujući svoju posvećenost nultim neto emisijama CO2 i održivom poslovanju.

Izvor: Schneider Electric

Postrojenje za odsumporavanje u TENT A započinje probni rad do proleća

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Izgradnja postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u Termoelektrani Nikola Tesla A nalazi se u završnoj fazi, sa planom puštanja u probni rad do aprila ove godine. Odsumporavanje je proces uklanjanja sumpornih oksida, naročito sumpor-dioksida (SO2), koji značajno doprinosi zagađenju vazduha, pojavi kiselih kiša, i ima negativne efekte na ljudsko zdravlje i okolinu.

Pomenuto postrojenje predstavlja jedan od najznačajnijih ekoloških projekata u zemlji, sa ciljem da obezbedi čistiji vazduh za građane Obrenovca i okoline, i smanji emisiju sumpor-dioksida za otprilike 10 puta. Projekat ima cilj i usklađivanje sa standardima EU.

Postrojenje za odsumporavanje na TENT A obuhvata četiri bloka, A3-A6, i uključuje postrojenje za pripremu krečnjaka i proizvodnju gipsa kao nusproizvoda, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Osim smanjenja uticaja štetnih gasova na životnu sredinu i zdravlje, postrojenje će omogućiti da se proizvodi gips iz otpada, što je značajno za cirkularnost u našoj zemlji, i EPS-a kao učesnika u cirkularnoj ekonomiji.

Pročitajte još:

Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) pružio je finansijsku podršku za ovaj projekat, a glavni izvođač radova je japanska kompanija Mitsubishi Hitachi Power Systems. Ovaj projekat predstavlja temelj za dalju saradnju Srbije i Japana u energetskom sektoru, uključujući planiranu izgradnju reverzibilne hidroelektrane Bistrica, objasnila je resorna ministarka Dubravka Đedović Handanović.

Pored TENT A, u toku je i izgradnja postrojenja za odsumporavanje u TENT B, gde je realizacija projekta premašila 60 odsto, obećavajući smanjenje emisija sumpor-dioksida za otprilike 20 puta. Značajno je spomenuti da su blokovi B1 i B2 u Kostolcu već su opremljeni postrojenjima za odsumporavanje. Ove aktivnosti su deo šire energetske tranzicije koja uključuje uvođenje novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije i modernizaciju postojećih termoelektrana u skladu sa najvišim ekološkim standardima.

Energetski portal

Niske temperature, veća potrošnja ogreva – kakav je kvalitet drva i peleta koje koristimo

Foto-ilustracija: Pixabay (Nowaja)
Foto-ilustracija: Pixabay (moses)

Ima još drva na jednom stovarištu na Dorćolu. Spakovana i složena u mrežice. Nije bila velika potražnja jer ni zima do sada nije bila tako hladna. Ima i peleta. Svaki džak i svaka paleta drva moraju da imaju određenu dokumentaciju.

,,Svaka paleta mora da sadrži od kog je drveta proizveden pelet, koliko odsto ima bukve, ako je 80 odsto bukva, 20 odsto četinar ili 100 odsto četinar, kod ovih uvoznih imate klasu gorivosti E1 ili E2, to zavisi od sastava drveta“, rekla je Tanja Aprcović, vlasnica stovarišta u Beogradu.

Standardi postoje, ali je pitanje koliko se poštuju. Trebalo bi da građani obrate pažnju na to da li pelet ima oznaku o kontroli kvaliteta. Ako je kaloričnost niska, ogrev je lošijeg kvaliteta, ali je važno da trgovci to naznače.

Ogrev lošeg kvaliteta ispušta više zagađujućih čestica

Kaloričniji ogrev je skuplji. Međutim, dešava se da se ogrev lošijeg kvaliteta prodaje po višoj ceni i tu bi kontrola trebalo da bude stroža. Nekvalitetan ogrev pri sagoravanju u životnu sredinu ispušta više zagađujućih čestica.

,,Vi možete da kupite šta god hoćete s tim da to što ste kupili zaista jeste to što piše u deklaraciji, a kako ćete ga plasirati na tržište to je vaše, ali ne postoji neki minimum da se kaže gorivo mora da bude tako i tako. Kada kupujete možete reći kupio sam najlošije gorivo, ali tako ga morate i deklaristati. Ne postoji neka kategorija 1, 2, i 3 pa da se odrede cene, to je samo na prodavcima i kupcima da prihvate“, rekao je Dušan Vasiljević, međunarodni stručnjak za strateško planiranje u oblasti energetske bezbednosti.

,,Nekad smo imali standarde kojih smo se pridržavali, sad svako ima neke svoje standarde, pitanje je koliko se toga pridržavamo, koliko je to usklađeno sa našim standardima, dosta ima robe iz uvoza“, navela je Tanja Aprcović.

Svaki uvoz kontrolišu tržišna inspekcija i carina, ali na pitanja kako se kontroliše kvalitet drva i peleta koji se uvezu i kakva dokumentacija je potrebna, odgovore od Ministarstva trgovine nismo dobili.

Pročitajte još:

U laboratorijama se kontrolišu kaloričnost, količina pepela, vlažnost…

Foto-ilustracija: Unsplash (Nipun Jagtap)

Inspekcije kontrolišu i prodavce na stovarištima. Veliki problem je to što mnogi trgovci kupuju ogrev bez dokumentacije, a tako ga i prodaju. Građanima je jedino važno da je kvalitetan.

To se proverava u ovlašćenim laboratorijama, kojih ima nekoliko u Srbiji. Ispituju se: kaloričnost, količina pepela, vlažnost i dimenzije i na osnovu toga se određuje nivo kvaliteta.

,,Konstatuju kakvog je kvaliteta i kakvog je upotrebnog sastava, od stepena vlažnosti, sastojaka, ako je drvo tu je vlaga bitnija na primer, i određuje se neka kalorijska moć, da li je to tako ili nije potrošač može samo da pretpostavlja“, objašnjava Vasiljević.

Važno je kupiti ogrev na vreme, drva od aprila do juna, kako bi se osušila. Suva drva pri sagovrevanju emituju manje štetnih čestica.

Prema podacima stručnjaka sa Šumarskog fakulteta, u Srbiji samo nekoliko proizvođača peleta, od njih sedamdesetak, ima evropske certifikate.

Skoro je pokrenuta inicijativa da se donese Pravilnik o kvalitetu drvnih goriva kako proizvođači i trgovci ne bi mogli da prodaju ogrev bez atesta, certifikata i deklaracije.

Debljina novčanika određuje koliko ćemo kvalitetan ogrev kupiti, ali možda bismo mogli da izdvojimo i dodatnih 100 do 200 evra za nešto kvalitetniji, misleći, pre svega, na svoje zdravlje.

Izvor: RTS

SEF 2024: Regionalni energetski bum u Sarajevu, 30-31. januara

Foto: Promo
Foto: SEF Sarajevo

Sarajevski energetski forum – SEF je postao prepoznatljiv brend, renomirani forum za održivu energiju koji okuplja vodeće ljude iz regije iz sfere energetskog biznisa, iz institucija vlasti i iz obrazovnog sistema, kao i stručnjake koji poznaju trendove i koji mogu ponuditi ideje kako unaprediti biznise i sisteme koji treba da budu u službi razvoja BiH i regije.

Ovogodišnji SEF će se održati 30. i 31. januara u hotelu Hills, na Ilidži. Na konferenciji će ugledni panelisti govoriti o mogućnostima održive energije za privredu u BiH i regionu.

Jedna od važnih tema o kojoj će se raspravljati jeste neometan izvoz roba u EU, što vrlo brzo dolazi – od 1. januara 2026. godine privrednici će morati da plate skupe takse na emisije CO2 i što će biti veliki izazov i možda mnogi biznisi više neće biti održivi, te je vrlo je važno da javni i privatni sektor blagovremeno reaguju i budu spremni.

SEF 2024 će ponuditi odgovore na pitanje – koje su linije podrške i subvencija, najbolji načini finansiranja projekata i kako se najlakše pripremiti i osigurati svoje “garancije porekla i zelene sertifikate“. Na forumu će nadalje biti govora o najvažnijem pitanju za razvoj OIE – kako osigurati stabilne i potrebne mreže za sve one koji čekaju i žele priključak, a posebno važna biće i prezentacija o istraživanjima o fleksibilnosti mreža i merama za povećanje kapaciteta…

GIZ (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit) u ime Savezne vlade Nemačke podržava dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora na Zapadnom Balkanu te je u tom pogledu podržao i organizaciju panela II: Razvoj pametnih mreža i brojila za distribuciju i prenos električne energije u BiH i regionu – zajednička saradnja za energetski jak region.

Poseban panel će biti posvećenom odgovornim privrednicima, te kako izgraditi i unaprediti vlastiti energetski biznis, kako osigurati siguran izvoz roba, te povezati se s najboljim u BiH i regionu.

Takođe, RIMAC ENERGY je partner i zlatni sponzor Sarajevo Energy Foruma 2024, a radi se o svetskoj kompaniji koja je promenila percepciju električnih vozila i koja unosi inovacije i njeno učešće na SEF-u daje posebnu vrednost i važnost sa će se u Sarajevu raspravljati o svetskim trendovima u skladištenju energije i proizvodnji baterija za velike elektroenergetske sisteme, privredu i građane.

Nisu tu samo regionalne i svetske kompanije, tu je i jedna od vodećih bh. kompanija HIFA-OIL, koja je generalni sponzor SEF 2024. Biće zanimljivo čuti njihova iskustva o tome kako virtuelne elektrane pomažu razvoj projekata iz obnovljivih izvora, kako osiguravaju stabilne i sigurne ugovore o otkupu, ali i druga iskustva iz ovog sektora, te kako su uspeli da završe izgradnju najveće privatne fotonaponske elektrane u BiH i koji su planovi za dalje. Godišnja proizvodnja ove solarne elektrane biće veća od 4.000 MWh. Iskustva generalnog sponzora te planove za budućnost, kao i drugih partnera učesnici će moći čuti na SEF 2024.

Također, tu je i prilika da svi oni koji imaju svoj proizvod ili uslugu iz ove oblasti da učestvuju na Sajmu izlagača, izlože ih i prezentiraju tokom dva dana trajanja Sarajevo energy foruma SEF 2024.

Broj mesta za učešće je ograničen, a kotizacije su otvorene još nekoliko dana. Za više informacija i rezervaciju/ prijavu za učešće na ovom prestižnom forumu, možete pogledati ovde

Partneri i sponzori SEF-a 2024 su RIMAC ENERGY, HIFA-OIL, PV Smart Click, Solar Steelconstruction, Procredit bank, Euro-Solar i mnoge druge renomirane kompanije i institucije, što forumu daje dodatnu vrednost i Sarajevski energetski forum je mesto gde ljudi iz energetskog biznisa moraju biti.

Izvor: SEF Sarajevo

Od Jamajke do Sahare: Borba za vodene resurse

Foto-ilustracija: Unsplash ( J K)
Foto-ilustracija: Pexels

Suočavajući se s izazovima koje donose klimatske promene i česte suše, ljudi širom sveta pronalaze inovativne načine da upravljaju vodenim resursima. Jedan takav primer dolazi iz jednog ruralnog naselja na Jamajci, gde lokalni stanovnici koriste velike posude-rezervoare za skupljanje kišnice, povezane cevima sa krovovima. Ova voda se potom koristi za navodnjavanje poljoprivrednih useva,  koristeći sistem navodnjavanja kap po kap. Primer Jamajke predstavlja samo jedan od mnogih globalnih napora u borbi protiv nadolazeće krize s vodom. 

Nestašica vode postaje sve ozbiljniji problem širom sveta. Procenjuje se da bi do 2025. godine oko dve trećine svetske populacije moglo osetiti nedostatak vode, uključujući regione u južnoj i središnjoj Aziji, severnoj Africi, kao i u razvijenijim zemljama poput Sjedinjenih Država, koji su najpogođeniji, navodi UNEP. 

U južnoj i centralnoj Aziji, ovo je posledica suša, intenzivne poljoprivredne aktivnosti i broja stanovnika koji stvara značajan pritisak na vodne resurse. Dok u Subsaharskoj Africi, iako postoje periodi obilnih padavina, infrastrukturni problemi i ograničen pristup čistoj vodi i dalje predstavljaju veliki izazov, i u mnogim delovima je potrebno kopati bunare. Ova situacija pokazuje kako čak i u delovima sa prirodnim vodnim bogatstvima, loša infrastruktura i upravljanje dovodi do problema, iako je kod njih takođe porast populacije jedan od uzročnih faktora.

Pročitajte još:

Zajednice širom sveta okreću se nekonvencionalnim izvorima vode. Metode kao što su skupljanje magle, korišćenje prečišćene otpadne vode i desalinizacija – proces uklanjanja soli iz morske vode za proizvodnju pitke vode, postaju sve popularnije. Zemlje poput Bahama, Maldiva i Malte već zadovoljavaju svoje potrebe za vodom isključivo kroz desalinizaciju, objašnjeno je na sajtu UNEP-a

Međutim, ovakvi nekonvencionalni izvori vode sa sobom donose i izazove. Desalinizacija zahteva značajna ulaganja u infrastrukturu i može imati negativne ekološke posledice. Takođe, korišćenje otpadnih voda zahteva precizne tehnologije i politike kako bi se osigurala sigurnost i izbegle potencijalne zaraze.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pored pronalaženja novih izvora, važno je i efikasnije upravljanje postojećim vodnim resursima.

Kako smo i ranije pisali, Svetski institut za resurse ističe da se četvrtina svetske populacije svake godine suočava sa izuzetno visokim nivoom nedostatka vode, koristeći skoro sve dostupne resurse. Najugroženije zemlje su one koje se suočavaju s ekstremnim nivoom opterećenja resursa, što znači da već koriste najmanje 80 odsto svojih vodnih resursa. Među najugroženijim zemljama su Bahrein, Kipar, Kuvajt, Liban, Oman, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Izrael, Egipat, Libija i drugi.

Stanovništvo raste, temperature su sve više, a zalihe vode sve manje, usled globalnog zagrevanja i suša. Od 1960. godine, potražnja za vodom se više nego udvostručila. Osim porasta stanovništva i klimatskih promena, veći je i ekonomski rast, povećavajući potrebu za vodom u industriji i poljoprivredi.

Upravljanje vodnim resursima postaje ključni globalni izazov. Potrebna su koordinirana globalna i lokalna rešenja, inovacije u tehnologiji i održive prakse da bi se osigurala dostupnost vode za buduće generacije. Bez ovih napora, problemi s vodom će se nastaviti pogoršavati, što može imati ozbiljne posledice za milione ljudi širom sveta.

Energetski portal

Energija iz vetra – nova tehnologija za jednostavniju i efikasniju proizvodnju

Foto-ilustracija: Freepik (kjpargeter)
Foto-ilustracija: Unsplash (Oliver Hihn)

Od početka godine, govori se o odličnim uspesima obnovljivih izvora energije u 2023. godini, a jedna od najzastupljenijih jeste energija iz vetra. Ipak, kako je na prošlogodišnjoj Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP28) postavljen cilj o potrebi utrostručenja ovakve energije do 2030. godine, zastupljenost obnovljivih izvora mora da se značajno unapredi. I među smernicama, stalno se provlači inovativnost u tehnologiji. I to zaista jeste važno. Unapređenje tehnologije poboljšava mnoge aspekte – od lakše instalacije, smanjenja cena, efikasnijeg delovanja i manjeg negativnog uticaja na prirodu.

Jedno takvo inovativno rešenje ponudio je i startap Katrick Technologies, stvoreći tehnologiju koja proizvodi električnu energiju pomoću vetra, ali ne na isti način kao što to čine uobičajene vetroelektrane. Dok uobičajene električnu energiju proizvode rotacijom, ova nova tehnologija energiju stvara pomoću oscilirajučih krilca.

Ovakav način proizvodnje energije putem vetra moguć je na malim visinama, a zahvaljujući oscilijarućim krilcima tehnologija reaguje na trenutne promene brzine vetra koje se javljanju bliže površini tla. Sa druge strane, rotacioni pokreti bolje radi na većim visinama, recimo preko 10 metara, gde postoji laminarno strujanje vetra, odnosno ono mirnije.

Tehnologija funkcioniše na način da se kinetična energija vetra pretvara u mehaničke oscilacije a one se potom pretvaraju u električnu energiju. Hvatanje velikih količina kinetičke energije moguće je zbog relativno velike radne površine i njene gustine. Svaki uređaj ima šest oscilirajućih krilaca.

Ovi uređaji mogu da se postavljanju na različita mesta, od ravnih površina na vrhu zgrada do mesta kao što je put. Startap je na primeru pokazao da ukoliko se uređaji postave pored puta na dužini od samo jednog kilometra, mogu da napune 80.000 Tesla automobila od 90 kW ili da napajaju 760 domova svake godine.

Jedna od njihovih prednosti upravo je dizajn, koji omogućava da budu postavljene i u urbanim sredinama, gde nije moguće izgraditi uobičajenu vetroelektranu. Fleksibilnost montaže takođe pruža prednost zato što mogu da se postave pod različitim uglovima, tako da u svakom trenutku promenjen smer vetra može da bude uhvaćen. Ovo dovodi i to toga da se lakše dobija saglasnost za njihovo postavljanje.

Kada je reč o uobičajenim vetroelektranama, često se kritikuju zbog opasnosti koju mogu da imaju na divlji svet, a naročito ptice. Zbog toga su ovakva rešenja značajna, jer smanjuju rizik za divlje životinje, a minimalan uticaj imaju i na životnu sredinu.

I ne samo kada se govori o energiji vetra, već i o drugim obnovljivim izvorima, oni se neretko kritikuju zbog uticaja na prirodu. Iako sa jedne strane doprinose njenoj zaštiti kroz smanjenje emisija koje proizvode tradicionalni načini proizvodnje energije, ipak i dalje ostaje prostora za njihovo unapređenje. Zato svaka dobra inovacija, koja uzima i ovaj aspekt u obzir jeste za radovanje.

Katarina Vuinac

Severna Makedonija: plutajuće solarne elektrane u Nacionalnoj mreži za navodnjavanje

Foto-ilustracija: Unsplash (Norbert Buduczki)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jordan McQueen)

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ljupčo Nikolovski Severne Makedonije, zajedno sa ambasadorom Kraljevine Španije Hozeom Luisom Lozanom Garsijom i predstavnicima konsultantske kuće „Globatek” potpisao je ugovor za realizaciju značajnog kapitalnog projekta u oblasti navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta.

Prethodno je Vlada Severne Makedonije 9. januara 2024. godine na sednici usvojila informaciju koje je ministarstvo predložilo za obezbeđenje grant sredstava za izradu tehničke studije za integraciju plutajućih fotonaponskih postrojenja u Nacionalnoj mreži za navodnjavanje. Potpisivanje ovog Ugovora usledilo je nakon usvojana informacija 9. januara.

Prema rečima ministra Nikolovskog, reč je o grant sredstvima, podršci u okviru Evropskog plana za oporavak, transformaciju i otpornost, koju podržava Ministarstvo industrije, trgovine i turizma Španije, u iznosu od 765.158,00 evra.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva, realizacija aktivnosti, koje su predviđene, podeljena je u nekoliko faza. Prva faza predviđa identifikaciju lokacija za postavljanje plutajućih fotonaponskih postrojenja. Zatim druga faza obuhvata izradu idejnog projekta i studije izvodljivosti, dok treća faza predviđa izradu predloga projekata za postavljanje plutajućih fotonaponskih postrojenja.

Pročitajte još:

Ministar je istakao da se upotreba ove vrste tehnologije, uz ugradnju plutajućih fotonaponskih uređaja, već koristi u nekoliko zemalja Evrope, kao što su Španija i Belgija. Plutajuće solarne elektrane se uglavnom koriste u sektoru za navodnjavanje i njima upravljanju odgovarajuće firme. Ovo omogućava da poljoprivredni sektor bude samostalan i održiviji.

On je dodao da kroz ovaj projekat, kao ministarstvo, dalje ulažu u razvoj i modernizaciju nacionalnog sistema za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, direktno pomažući proizvodnju svakog pojedinog poljoprivrednika.

Ulaganje u objekte za vodosnabdevanje jedan je od ključnih prioriteta u radu ministarstva, a nove brane i sisteme za navodnjavanje grade se državnim sredstvima, ali i sredstvima Evropske unije.

Energetski portal

Raiffeisen banka se aktivno uključuje u prelazak na zelenu ekonomiju

Photo-illustration: Unsplash (Asia Chang)
Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Raiffeisen banka uvrstila je u ponudu investicione kredite za nabavku solarnih panela namenjenih mikro i malim preduzećima i preduzetnicima. Maksimalni rok otplate kredita je 10 godina, uz grejs period do 12 meseci. Jelena Aksić, članica Izvršnog odbora Raiffeisen banke zadužena za poslove sa stanovništvom, malim preduzećima i preduzetnicima kaže da će specijalizovani krediti za solarne panele namenjeni privredi podstaći investicije u obnovljive izvore energije, dodatno uticati na zaštitu životne sredine i omogućiti klijentima da umanje uticaj promena na tržištu energenata.

Kreditima za nabavku solarnih panela namenjenih mikro i malim preduzećima i preduzetnicima Raiffeisen banka je proširila paletu proizvoda kojim kompanije mogu da uštede energiju koju koriste u poslovanju i doprinesu zaštiti okoline.

Kredite za solarne panele Raiffeisen banka daje na maksimalni rok otplate od 10 godina, uz druge važne povoljnosti. Jedna od njih je i grejs period do 12 meseci. To znači da će oni koji se odluče za tu vrstu investicije prvu ratu platiti tek nakon godinu dana.

Takođe, kod kredita za nabavku solarnih panela minimalno učešće je 10 odsto. Smanjena je i naknada za obradu zahteva i ona sada iznosi 0,5 odsto od ukupno odobrenog iznosa.

I to nije sve. Kod investicionih kredita za kupovinu solarnih panela nije neophodna hipoteka. Za tu vrstu kredita dovoljna je zaloga na solarne panele, u skladu sa bonitetom klijenta i Kreditnom politikom banke.

„Raiffeisen banka na različite načine aktivno učestvuje u rešavanju problema zaštite životne sredine. Naša je obaveza da tragamo za najboljim modelima i budemo deo rešenja. Specijalizovanim kreditima namenjenim mikro i malim preduzećima i preduzetnicima za nabavku solarnih panela omogućićemo našim klijentima da uštede novac, ali i da sami budu proizvođači zelene energije i tako bolje planiraju budžete i umanje zavisnost od promena na tržištu energenata“, rekla je Jelena Aksić.

Na reprezentativnom primeru za klijente banke, ukoliko je vrednost investicije 7 miliona RSD, mesečna rata na period otplate od 10 godina iznosi 58.333,33 RSD.

Više informacija možete pronaći na stranici posvećenoj kreditima za solarne panele: https://www.raiffeisenbank.rs/solarni-paneli/

Izvor: Raiffeisen banka

Austrija zainteresovana za oblast prerade industrijskog otpada u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Susan Green)

Ministar energetike i rudarstva prof. dr Saša Mujović i ambassador Autrije u Crnoj Gori Karl Miler, sastali su se kako bi razgovarali o geopolitičkim promenama i vrlo dinamičnom tržištu energenata, ali i neophodnosti razvoja i realizacije novih energetskih projekata kroz proces zelene tranzicije, koje, kako su se usaglasili, predstavljaju izazov za donosioce odluka u ovoj oblasti.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore, dve države imaju dobre bilateralne odnose koji su osnova za jačanje ekonomske saradnje, a oblast energetike i rudarstva je u fokusu stranih investitora. U odnosu na to, ambasador Miler je ministru Mujoviću prezentovao interesovanje za oblast prerade industrijskog otpada tj. crvene zemlje ili šljake/mulja, iz koje se mogu dobiti retki i izuzetno vredni metali. Ambasador Miler je istakao da ovakav vid saradnje na stručnom nivou uz razmenu veoma korisnih iskustava koje Austrija ima, vidi kao dobru priliku za jačanje ekonomskih odnosa dve države.

Prema rečima ministra, potencijal i resursi koje poseduju kada su u pitanju rudna bogatstva, dominatno u severnoj i centralnoj regiji države, nisu dovoljno ni na pravi način valorizovani.

Pročitajte još:

“Razmena iskustava sa zemljom kao što je Austrija bi značila za naš dalji razvoj u ovoj oblasti” istakao je ministar Mujović uz poziv ambasadoru da na operativnom nivou ostvari konekciju sa zainteresovanim kompanijama iz Austrije, kako bi i konkretizovali model buduće saradnje.

Mujović i Miler razgovarali su i o aktuelnim temama, kao što je evidentno interesovanje stranih investitora za Železaru Nikšić, nakon nedavno objavljenog javnog poziva, ali i o razvoju projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije.

,,Balans koji država mora da pronađe između izgradnje razvojnih projekata, zaštite životne sredine i onoga što su stavovi i zahtevi građana ključan je za njihovu uspešnu realizaciju. Bez dijaloga i kompromisa teško se dolazi do zajedničkih rešenja”, zaključio je ministar Mujović dodajući da će komunikacija sa predstavnicima civilnog sektora, građanima, NVO aktivistima biti jedna od smernica u budućem radu ovog resora.

Energetski portal

Od poljoprivrednog instituta do trpeze – kako obezbediti dovoljno kvalitetne hrane u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (meric Tuna)
Foto-ilustracija: Unsplash (Clay LeConey)

Stalno povećanje broja stanovnika i njihovih potreba, kao i kontinuirano smanjenje obradivih površina poljoprivrednog zemljišta nameću izazov kako obezbediti dovoljno kvalitetne hrane. Stručnjaci navode da iako globalni pristup daje privid stabilnosti u snabdevanju hranom, sve ozbiljne zemlje imaju politike održivosti i dovoljnosti domaće poljoprivrede. Osim brige o vodi, zemljištu i klimi, veoma je važno čuvanje genetičkih resursa i kreiranje novih genotipova prilagođenih domaćim agroekološkim uslovima, što je zadatak nauke. Ima li Srbija dovoljno poljoprivrednih instituta i treba li u ovako nestabilnim uslovima da strahuje za prehrambenu sigurnost?

Da je za stabilnu proizvodnju hrane potrebno stalno usavršavanje i uvođenje najsavremenijih dostignuća shvatali su i naši preci, pa su tako još pre 140 godina osnovali današnji Institut za krmno bilje u Kruševcu. Kroz dugu istoriju ova ustanova je menjala nazive, ali je njena funkcija uvek bila podizanje nivoa znanja i unapređenje poljoprivredne proizvodnje.

Ovaj institut ima trideset četvoro zaposlenih, a polovinu čine naučnici – 12 doktora nauka i 5 doktoranada. Na više od 3.000 kvadrata smeštene su istraživačke laboratorije, staklenik, objekat za pčelarstvo, dok se proizvodnja obavlja na oko 50 hektara.

“Osnovni cilj istraživanja je kreiranje genotipova krmnih travnih i leguminoznih biljaka pogodnih za gajenje u domaćim agroekološkim uslovima, kao i razvijanje tehnologija i tehnoloških rešenja iz oblasti gajenja, proizvodnje i konzervisanja stočne hrane u cilju razvoja održivog stočarstva. Takođe, Institut se bavi proučavanjem tehnologija proizvodnje i dorade semena krmnog bilja i plasiranjem semena na tržište”, kaže dr Dejan Sokolović, v. d. direktora Instituta za krmno bilje.“

Institut se od samog osnivanja bavi proučavanjem prirodnih travnjaka u ravničarskim, brdskim i planinskim rejonima i prvi je u zemlji počeo sa kreiranjem i uvođenjem sejanih travnjaka u praksu”, dodaje Sokolović.

Pročitajte još:

Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju

Photo-illustration: Pixabay

Pre više od osam i po decenija odlukom Ministarstva poljoprivrede Kraljevine Jugoslavije osnovan je Institut za ratarstvo i povrtarstvo.

“U ovom momentu naš institut ima 540 zaposlenih. Od toga je više od 100 naučnih radnika koji se bave raznim oblastima poljoprivrednih nauka. Od biotehnologije, oplemenjivanja, semenarstva, fitopatologiije, mikrobiologije, agroekologije, agrotehnike… Zahvaljujući njihovom zalaganju, rezultatima i doprinosu srpskoj, evropskoj i svetskoj poljoprivrednoj nauci naš institut je 2018. akreditovan kao Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju”, kaže prof. dr Dragana Latković, predsednik UO Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.

“Naš institut je naučni institut sa jedne strane, ali sa druge strane on ima svoj brend, a to je NS seme. Ponosni smo što smo stvorili više od 1.600 sorata i hibrida različitih biljnih vrsta, ratarskih, povrtarskih, lekovitog bilja, krmnog bilja, povrća… Više od 1.000 je priznato u zemljama širom sveta”, objašnjava naša sagovornica.

Seme iz Novog Sada seje se na njivama u 33 zemlje, ističe prof. dr Dragana Latković:

“To su Rusija, Ukrajina, sada malo manje zbog rata, Belorusija, Kazahstan, zatim zemlje u okruženju – Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Severna Makedonija, Crna Gora, ali i Iran, Kanada, Argentina, Španija, Kina, Japan… Veoma smo ponosni što smo pre dve godine uspeli da izvezemo soju u Kanadu. Koliko je to značajno, govori činjenica da je to isto kao da ste Kinezima prodali pirinač.”

Ništa manje značajno nije ni to što je domaće seme suncokreta stiglo u Japan. A čak dve svetske konferencije o ovoj uljarici održane su u Novom Sadu.

“Što se tiče inovacija u oplemenjivanju suncokreta mi smo broj jedan u svetu i zato je važno da se zna da svaki osmi suncokret u svetu potiče iz Novog Sada”, dodaje Latkovićeva.

Instituti imaju dva zadatka – naučnoistraživački rad i proizvodnja semena

Samo godinu dana nakon završetka Drugog svetskog rata formiran je Institut za povrtarstvo u Smederevskoj Palanci, koji već 78 godina radi na oplemenjivanju i selekciji novih sorti i hibrida povrća.

“Na Institutu trenutno radi pedesetoro zaposlenih, od čega je 13 istraživača u svim naučnim zvanjima. Formacijski podeljeni smo na nekoliko odeljenja: za genetiku i oplemnjivanje povrća, agrotehniku i fiziologiju povrća, zaštitu povrća, proizvodnju semena, doradu i pakovanje semena, laboratoriju za ispitivanje semena, odeljenje zajedničkih poslova”, kaže prof. dr Nenad Đurić, direktor Instituta za povrtarstvo Smederevska Palanka.

„Može se reći da delujemo u dva pravca, jedno je naučnoistraživački rad, a drugi semenarstvo, proizvodnja, komercijalizacija i prodaja semena“, objašnjava Đurić.

Finansiranje poljoprivrednih instituta

Foto-ilustracija: Pixabay

Budući da od saznanja do kojih dolaze stručnjaci poljoprivrednih instituta zavisi proizvodnja hrane i prehrambena sigurnost jedne zemlje, veoma je važno da ove institucije opstanu i da imaju podršku države. Kao i u razvijenim zemljama i u Srbiji se instituti finansiraju delom iz budžeta, a delom iz sopstvenih sredstava.

“Nivo finansiranja po izvorima je promenljiv i zavisi od mnogo faktora. U poslednjih nekoliko godina dominira finansiranje po projektima. U prethodnih petnaestak godina naš institut učestvovao je u brojnim domaćim i međunarodnim projektima. Samo u poslednjih 10 godina realizovano je više od 40 istraživačko-razvojnih projekata koje su finansirali resorno ministarstvo i lokalne samouprave sa ciljem da se zaštiti i efikasnije koristi poljoprivredno zemljište, posebno u oblasti stočarske proizvodnje”, navodi Sokolović.U ove projekte uključeno je više od 1.300 farmera iz čitave zemlje, ističe dr Dejan Sokolović:

“Na svakoj farmi su urađene analize kvaliteta zemljišta i stočne hrane, predložene i na licu mesta primenjene mere kako bi se otklonile „slabe tačke“ na farmi koje limitiraju proizvodnju mesa i mleka i smanjuju njihovu konkurentnost.”

„U velikom broju slučajeva se pristupilo agromeliorativnim merama popravke zemljišta, dok je na najvećem broju farmi predlagana izmenjena setvena struktura krmnih useva, pogodna za konkretno zemljište i potrebe farme. To je pokazalo da se i bez velikih ulaganja, uz primenu adekvatnih useva i tehnologija, ekonomski efekti stočarskih farmi mogu značajno povećati“, ističe Sokolović.

I dok je rad naučnih radnika finansiran iz budžeta, plate ostalih zaposlenih, kao i novac za troškove režija, ulaganja instituti moraju sami da zarade.

“Mi jesmo državni institut, ali država u našem finansiranju učestvuje svega sa oko 15 posto. Ostalih 85 posto obezbeđujemo iz vlastitih prihoda. Na raspolaganju imamo oko 600 hektara zemlje koju smo dobili od države, jer kao Institut od nacionalnog značaja imamo pravo na to. Najveći deo nalazi se u Novom Sadu, zbog čega smo zahvalini gradu, a manji deo je u opštini Zrenjanin”, kaže Dragana Latković.

Izazova je, objašnjava, mnogo:

Foto-ilustracija: Pixabay

“Naša ulaganja su velika, jer je semenska proizvodnja skupa. Vi morate da pronađete dobre poljoprivredne proizvođače koji imaju dobro zemljište, koji po potrebi treba da imaju sisteme za zalivanje, gde je nivo agrotehnike visok.“

„Đubriva su skupa, hemija je skupa. Visoke cene inputa koje prate poljoprivrednu proizvodnju, prate i nas. Mi to delimično valorizujemo kroz cenu semena, ali ne možemo cenu semena dizati u nebesa. A mi se i ne bavimo samo proizvodnjom semena, već i naukom”, navodi Latkovićeva.Projektno finansiranje je zato, ističe Dragana Latković, i u ovom institutu značajno:

“U poslednje tri godine radimo na 9 horajzen, 7 kost, 2 FAO projekta. Imamo bilateralnu saradnju sa Belorusijom, Kinom, Slovenijom, Francuskom, Austrijom. Angažovani smo i na deset međunarodnih projekata koji su finansirani od strane ostalih naučnoistraživačkih organizacija, 6 nacionalnih projekata koje finansiraju fondovi za nauku i inovativne delatnosti, kao i 13 pokrajinskih projekata.”

Ceo tekst proćitajte OVDE

Izvor: RTS

Zagreb će dobiti napredni centar za upravljanje otpadom

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat izgradnje Centra za upravljanje otpadom u Resniku, koji je u planu Grada Zagreba, predstavlja značajan korak ka modernizaciji sistema upravljanja otpadom u gradu.

Predviđeno je da bude operativan do 2028. godine, što će Zagrebu omogućiti da na savremen i ekološki prihvatljiv način obrađuje komunalni otpad, biootpad i reciklate poput papira, plastike i metala.

Ključna karakteristika ovog postrojenja je njegova tehnološka naprednost, s obzirom da će kako je gradonačelnik Zagreba objasnio, postrojenje koristiti najbolje dostupne tehnologije u EU, koje su potpuno zatvorene, zbog čega se neće emitovati neprijatni mirisi ili štetne emisije, navodi se na sajtu Grada Zagreba. 

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pexels (Alex Fu)

Ukupni trošak ambicioznog projekta procenjen je na oko 140 miliona evra. Osim izgradnje samog postrojenja, ovaj plan uključuje i zatvaranje postojećeg odlagališta Jakuševec.

Odlagalište Jakuševec, na desnoj obali Save, služi kao mesto za odlaganje stalnog otpada glavnog grada i njegove okoline. Odlagalište je kategorizovano kao odlagalište I kategorije, i uvek je postojala zabrinutost oko ove deponije.

U sklopu ovih napora, predložena je i saradnja sa Zagrebačkom županijom, gde bi grad preuzeo celokupni trošak izgradnje postrojenja i prihvatanje mešanog komunalnog otpada iz županije, ukoliko Zagrebačka županija preuzme mešani komunalni otpad iz grada u naredne četiri godine, objasnio je gradonačelnik.

Deponije stvaraju velike probleme u gradovima, od zagađenja podzemnih voda, neprijatnih mirisa, zdravstvenih rizika, štetnih emisija, i sličnih problema, stoga je tema upravljanja otpadom sve značajnija.

Energetski portal