Rezultati pretrage za: morski led

Ako niste pronašli traženi rezultat, probajte sa drugim rečima

Nova nada za Antarktik

Nedavna istraživanja o Antarktiku zaista su otrežnjujuća! Prema podacima naučnika, Antarktik je u poslednjih 25 godina izgubio 3 triliona tona leda i to samo u svom najranjivijem predelu, zapadnoj antarktičkoj ploči, gde...

Koliko je plastici zaista potrebno da se raspadne?

U poslednje vreme u medijima, sa porastom ozbiljnosti situacije nepravilnog upravljanja otpadom možemo videti razne informacije i statistike, od toga koliko plastike globalno generišemo po glavi stanovnika, kakve sve to negativne posledice...

Pregovori o članstvu u EU: Otvoreno Poglavlje 13 – Ribarstvo!

Srbija je juče, 25. juna 2018. godine, u okviru pregovora u članstvu u Evropskoj uniji, otvorila Poglavlje 13 koje se tiče ribarstva, što je dobra prilika da se ova oblast zakonski bolje...

I Antarktik zagađen plastikom

Mikroplastika, sićušne čestice plastičnog otpada koji se raspada u svetskim morima, pronađene su u vodama i snegu Antarktika. Naučnici su se nadali da je zaleđeni kontinent pošteđen vrtoglavog problema zagađenja plastikom, ali...

Antarktik se topi brže nego ikada

Led koji se topi na Antarktiku i dovodi do toga da nivo mora da raste velikom brzinom, topi se sve brže. U poslednjih 25 godina otopilo se oko 3 biliona tona ledene mase....

Sredozemno more ima rekordni stepen zagađenosti mikroplastikom

Sredozemno more pretvara se u opasnu plastičnu zamku, s rekordnim stepenom zagađenosti od mikroplastike koja preti morskim vrstama i ljudskom zdravlju, pokazuje novi izveštaj WWF-a koji je objavljen u zemljama širom sveta. Povodom...

Srbija se pridružila programu Kopernikus

Evropska komisija i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije uspostavljaju partnerstvo u oblasti posmatranja Zemlje potpisivanjem sporazuma o saradnji u okviru programa Kopernikus. Sporazum su 7. juna u Briselu potpisali...

Novi projekat Kine veliki rizik po životnu sredinu

Kineski projekat Pojas i put, vredan skoro 8 biliona dolara je jedan od najrizičnijih projekata po našu životnu okolinu, procenjuju svetski eksperti. Prošle godine Kina je najavila plan, koji je već otpočeo sa...

Poplave u Americi duplo učestalije

Poplave zbog visoke plime u SAD događaju se dvostruko češće nego pre 30 godina i predviđa se da će se takav trend nastaviti u budućnosti s porastom nivoa mora, navodi se u...

Predstavljen projekat „Čista rijeka Miljacka“

 Povodom obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine, federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo prisustvovala je predstavljanju generacijskog projekta „Čista rijeka Miljacka.“ Ministarka Edita Đapo je istakla kako je plastično zagađenje...

Najrazvijenije zemlje za proizvodnju i potrošnju nafte, gasa i uglja izdvoje 100 milijardi dolara

 U najrazvijenijim zemljama se svake godine za proizvodnju i potrošnju nafte, gasa i uglja izdvoji najmanje 100 milijardi dolara, rezultat je istraživanja objavljenog 4. juna. Ogromna sredstva namenjena su toj industriji uprkos obećanju...

Neurobiolozi prebacili sećanja iz jednog puža u drugog

Prošlog četvrtka šokirala sam se saznanjem da drveće ima sopstveni puls, a ove uspehom naučnika da sećanja jednog morskog puža prebace u drugog. Ma čekajte, zapravo, šokantna mi je već činjenica da sluzavci s kućicom imaju uspomene! I čega se uopšte sećaju – dece kako im pevaju „Pusti pužu rogove na babine dolove, ako nećeš pustiti, ja ću tebe ubiti, sekirom po glavi, na zelenoj travi!“? Pretnja ubistvom je baš bezveze uspomena, moram priznati.

Na svakih dva minuta ugine jedan delfin ili kit

Delfini i kitovi fascinantne su životinje koje neprestano pobuđuju maštu ljudi, čemu svedoči sve veći broj turista koji dolaze na more s ciljem posmatranja ovih veličanstvenih stvorenja. Oni su među najznačajnijim životinjama...

Državna zaštita ne staje na put sekirama i minama: Ljudi ugrožavaju čak trećinu prirode

Nedavno istraživanje stavilo je na test uspešnost nacija da zaustave dalji gubitak biodiverziteta. Rezultati? Čak trećina ispitanih zaštićenih područja širom sveta degradirana je ljudskim aktivnostima. Naučnici sa Univerziteta u Kvinslendu, u Australiji, analizirali...

Koliko je dubok naš ekološki otisak?

Ekološki otisak predstavlja zbir svih "eko-usluga" koje ljudi "zahtevaju" od određenog područja. Njegova merna jedinica je globalni hektar (gha). Uz trenutne kapacitete, "budžet" naše planete za jednu osobu iznosi 1,7 gha. Odgovarajući na pitanja na linku: http://www.footprintcalculator.org/ brzo i jednostavno možete da izračunate koliki ekološki otisak "utiskujete" svojim svakodnevnim navikama - od prevoza koji koristite, preko tipa stambene jedinice u kojoj živite, do količine mesa koju jedete.

Pančevo obeležava Dan planete Zemlje

Svetski dan planete Zemlje obeležava se već 48 godina, svakog 22. aprila, u više od 150 zemalja širom sveta sa ciljem da se svetsko stanovništvo podseti i opomene na stanje planete na...

MAGAZIN

IZDVOJENE VESTI

Pratite nas