Zelena infrastruktura za održivi razvoj gradova u Hrvatskoj

Foto: Ljubaznošću Ines Androjić Brajčić

Zeleni prostori urbanih sredina značajno doprinose kvalitetu života društva koje se intenzivno urbanizuje. Stalno unapređivanje zelene infrastrukture doprinosi održivom razvoju, a ujedno ima i socijalnu, ekološku i ekonomsku korist. Kod naših suseda u Hrvatskoj sve je zastupljenija implementacija zelene infrastrukture, prepoznati su svi benefiti koje donosi primena ovih principa, što dovodi do značajnih investicija u ovu oblast.

Nakon što je Vlada Republike Hrvatske u decembru 2021. Usvojila Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima do 2030. godine, Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine je objavilo dva poziva za dodelu bespovratnih sredstava – jedan za izradu strategija zelene urbane obnove, a drugi za implementaciju pilot-projekta, za koje je osigurano skoro 25 miliona evra, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021–2026. O standardima zelene gradnje u arhitektonskoj praksi, razvoju zelene infrastrukture u urbanim područjima, finansiranju iz Fondova EU, kao i Strategiji zelene urbane obnove, razgovarali smo sa Ines Androić Brajčić, načelnicom Sektora za zelenu urbanu infrastrukturu i kružno upravljanje prostorom i zgradama u Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine Republike Hrvatske.

U fokusu:

Koji je put do zelenijih gradova i opština u Hrvatskoj?

– Put do zelenijih gradova i opština jeste izrada Strategije zelene urbane obnove, koja je značajna strateška podloga za jedinicu lokalne samouprave. Strategija se odnosi na ostvarenje ciljeva razvoja zelene infrastrukture, integraciju rešenja utemeljenih na prirodi, unapređenje kružnog upravljanja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske efikasnosti, prilagođavanje klimatskim promenama i jačanje otpornosti na rizike. Na poziv za izradu Strategija zelene urbane obnove prijavilo se 96 gradova i opština, iz čega je jasno da je shvaćena važnost zelene urbane obnove. Ministarstvo, osim što osigurava politike za sprovođenje, zatim sredstva za sufinansiranja iz EU i nacionalnih izvora, pruža i podršku u izradi različitih smernica, metodologija, organizuje edukacije i slično.

Kako definišite zelenu infrastrukturu i koje su koristi? Zelene gradnje ne bi bilo bez zelenih arhitektonskih projekata. Koliko su poslednjih godina standardi zelene gradnje zastupljeni u arhitektonskoj praksi i šta najčešće podrazumevaju?

Zakon o prostornom uređenju zelenu infrastrukturu definiše kao planski osmišljene zelene i vodne površine, te druga prostorna rešenja utemeljena na prirodi, koja se primenjuju unutar gradova i opština, a kojima se doprinosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa, radi postizanja ekoloških, ekonomskih i društvenih koristi održivog razvoja. Koristi zelene infrastrukture su višestruke, te variraju od ekoloških, preko ekonomskih do raznovrsnih društvenih. Ekološke koristi su, na primer, smanjenje zagađenja i emisije gasova staklene bašte ili ublažavanje efekta termalnih ostrva, smanjenjem temperature u gradovima. Ekonomske koristi uključuju smanjenje ukupne energetske potražnje, posredno smanjenje šteta od ekstremnih padavina i poplava, porast vrednosti nekretnina i druge. Društvene koristi podrazumevaju unapređenje kvaliteta života i zdravlja ljudi u gradovima, stvaranje za život prijatnog okruženja,

Foto: Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine Republike Hrvatske

povezivanje različitih društvenih grupa i podsticanje njihove interakcije, te doprinos očuvanju arhitektonskog nasleđa i vizuru gradova uređenjem parkova i bašta, kao i stvaranje nove baštine uređenjem novih prostora. Ovo su samo neke od mnogobrojnih koristi zelene infrastrukture. Ministarstvo takođe podstiče i energetsku obnovu javnih i višestambenih zgrada, te porodičnih kuća, kao i implementaciju elemenata zelene infrastrukture na tim zgradama, poput zelenog krova ili zelene fasade. Podstičemo integralnu obnovu, koja obuhvata barem jednu meru energetske obnove, sa minimalnom uštedom od 50 odsto energije. Zatim, podržavamo dubinsku obnovu definisanu Zakonom o gradnji i ona podrazumeva smanjenje potrošnje energije za grejanje i primarne energije na godišnjem nivou od 50 odsto, te kompletnu obnovu koncipiranu Direktivomo energetskim svojstvima zgrada iz 2018. godine, koja dodatno uključuje i podizanje seizmičke otpornosti, protivpožarnu zaštitu i poboljšanje unutrašnjih klimatskih uslova u zgradama. Ništa od toga se ne sprovodi bez posebnog obzira na očuvanje kvaliteta izgrađenog prostora, čime se direktno utiče na kvalitet života. Izvrsnost građenja ostvaruje se kroz promišljeno delovanje arhitektonske struke svih aktera prostornog razvoja. U Hrvatskoj se kultura građenja definiše i unapređuje arhitektonskim politikama formulisanim u dokumentima kao što je politika nacionalne smernice za kvalitet i kulturu građenja i potiče u okviru projekata poput Novog evropskog Bauhausa, kreiranjem inkluzivnih, održivih i estetski vrednih prostora.

Koji su ciljevi Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima 2021–2030. godine? Šta očekujete od njegove realizacije?

– Ministarstvo je u saradnji s Arhitektonskim fakultetom Univerziteta u Zagrebu i firmom Urbanex kreiralo Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima do 2030. godine. Program je izrađen sa ciljem uspostavljanja održivih, otpornih, sigurnih i za život prijatnih i uređenih gradova i opština u Hrvatskoj, odnosno njegov cilj je stvoriti preduslove za bolji kvalitet života i zdravlja ljudi i dati doprinos održivom društvenom, ekonomskom i prostornom razvoju. To će se postići kvalitetnim planiranjem i upravljanjem razvoja zelene infrastrukture, njenim unapređenjem i osiguranjem njene dostupnosti, te podizanjem nivoa znanja i društvene svesti o održivom razvoju.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA I FINANSIRANJE ZELENE GRADNJE

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti