Home Blog Page 1107

Završena prezentacija urbanističkog projekta SRC “Borac” u Paraćinu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Javna prezentacija urbanističkog projekta izgradnje i rekonstrukcije Sportsko-rekreacionog centra “Borac” u Paraćinu nedavno je završena, a svi zainteresovani imali su uvid preko zvaničnog sajta Opštine ili neposredno u Odeljenju za urbanizam i imovinsko-pravne poslove.

Površina koju obuhvata ovaj urbanistički projekat je 4,3 hektara, investitor je Opština Paraćin, a cilj izrade je rekonstrukcija postojećih površina i izgradnja novih sportskih i drugih sadržaja.

Što se tiče celina, to je gradski park u Paraćinu koji se nalazi zapadno od postojećeg fudbalskog igrališta, a novina je izgradnja vrta sa vodenom površinom, uz staze za odmor i trčanje, dečji mobilijar i parkovski mobilijar.

Pored postojećeg igrališta, projektom je predviđena izgradnja novih sportskih terena kao što su multifunkcionalni teren za odbojku i mali fudbal, teniski teren, kao i izgradnja manjih površina za sport koje uključuju prostor za skok uvis, bacanje kugle i slične sportske aktivnosti.

Na urbanistički projekat izgradnje i rekonstrukcije Sportsko-rekreacionog centra “Borac” u Paraćinu stigle su dve primedbe i to: Direkcije za izgradnju i zajednička primedba iz Sportskog saveza i Saveza za školski sport.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Hemijski voz uklanja ambroziju i korov od Male Krsne do Smedereva

Foto: http://infrazs.rs
Foto: http://infrazs.rs

Infrastruktura železnice Srbije” započeće danas, redovno uklanjanje ambrozije, korova i rastinja duž pruga, a prva deonica na kojoj će biti angažovan hemijski voz je na potezu od Male Krsne do Smedereva.

Nakon toga hemijski voz koji uklanja rastinje na udaljenosti od pet metara od pruge, biće angažovan na deonici od Požarevca do Majdanpeka.

Zbog toga je apelovano na pčelare sa tog područja da zaštite svoje košnice. Supstance kojima se uklanja korovsko rastinje duž pruga nije opasno po zdravlje ljudi, napominje se u saopštenju “Infrastrukture železnice Srbije“.

U narednih mesec dana i na drugim pružnim deonicama hemijskim vozom obaviće se uklanjanje korovske vegetacije o čemu će javnost biti blagovremeno obaveštena.

Milisav Pajević

Kalifornija: Prva država u kojoj će solarni paneli biti obavezni na gotovo svim novim kućama

Foto-ilustracija: Pixabay

Solarni paneli su sve popularniji, a vlasti u Kaliforniji se pripremaju da ih učine obaveznim.

Foto-ilustracija: Pixabay

Očekuje se da će kalifornijska Komisija za energiju da odobri novi energetski standard prema kojem će solarni paneli, od 2020. godine, morati da se postavljaju na krovove gotovo svih novih kuća, stanova i zgrada. Izuzetak od ovog pravila biće objekti na koje je nemoguća postavka panela, kao i oni koje blokiraju veće zgrade ili drveće.

Pretpostavlja se da će novi obrazac uticati na povećanje cene izgradnje za 25.000 do 30.000 dolara od čega polovina otpada direktno na solarne jedinice. Međutim, dugoročno gledano, solarni paneli vlasnicima će, u periodu od 25 godina, uštedeti od 50.000 do 60.000 dolara.

Glasanje o novom standardu održaće se 9. maja, a Kalifornija bi trebalo da bude prva država koja ga primenjuje.

Trenutno oko 20 odsto novih porodičnih domova u ovoj američkoj saveznoj državi posjeduje solarne panele.

Izvor: biznis.ba

Ministar Nedimović otvorio 85. Međunarodni sajam poljoprivrede u Novom Sadu

Foto: minpolj.gov.rs

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović juče je svečano otvorio 85. Međunarodni sajam poljoprivrede u Novom Sadu na kome se predstavlja 1.500 izlagača iz 30 zemalja kao i proizvodi i usluge iz oblasti poljoprivrede 60 zemalja.

Posetiocima sajma i izlagačima na ceremoniji otvaranja obratili su se i Nj.E. Frederik Mondoloni, ambasador Republike Francuske, zemlje partnera ovogodišnjeg sajma, Vuk Radojević, pokrajinski sekretar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Miloš Vučević, gradonačelnik Novog Sada.
Ministar Nedimović je, obraćajući se prisutnima, izrazio zadovoljstvo jer je, kako je rekao, dolazeći na sajam, video obrađene njive i naveo kako ga je posebno obradovalo to što su se poljoprivrednici na ovogodišnjem sajmu borili za mesto više.

On je naglasio da je došlo vreme da se posle finansijske stabilnosti sredi i poljoprivredni sektor i izrazio zadovoljstvo jer je ove godine bila veća potražnja za obradivim zemljištem.

Foto: minpolj.gov.rs

Ministar Nedimović se osvrnuo na dosadašnje rezulate u poljoprivredi i naveo da se za IPARD projekat Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prijavilo više od 500 gazdinstava, te je podsetio i na nedavnu kupovinu IMT-a od strane indijskog giganta „Tafe“.

– IPARD, IMT i Sajam poljoprivrede u Novom Sadu su simboli srpske poljoprivrede. Želim da sajam još više raste kako bi i srpska poljoprivreda rasla“, istakao je ministar Nedimović.

Prema njegovim rečima, poljoprivredu moramo da sačuvamo zbog naše dece da bismo im ostavili bolju Srbiju.

Nakon otvaranja sajma ministar, ambasadori i predstavnici gradske i pokrajinske vlasti obišli su štandove izlagača.

Na sajmu će i ove godine biti održana izložba poljoprivredne mehanizacije i nacionalna izložba stoke u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede koje će podržati i izložbu „Kvalitet više“ a predstaviće se i proizvodi sa dodatom vrednošću, organski proizvodi i proizvodi sa oznakama geografskog porekla.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Sporazum o primeni nuklearne energije u mirnodopske svrhe

Foto: www.mbpi.gov.rs

Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović potpisao je danas u Sočiju Sporazum o saradnji između Vlade Srbije i državne korporacije Rusije za atomsku energiju (ROSATOM) u razvoju inovacija i novih tehnologija na području primene nuklearne energije u mirnodopske svrhe.

Sporazum o principima rusko-srpske saradnje u toj oblasti potpisan je u okviru međunarodnog foruma “Atomekspo”, a u ime ROSATOM-a to je učinio generalni direktor Aleksej Lihačov.

Kao prioritetne pravce dokument predviđa podršku u stvaranju i razvoju nuklearne infrastrukture u Srbiji, usmerenoj na korišćenje nuklearne energije u mirne svrhe, razvoj nuklearne medicine i primenu radijacionih tehnologija u poljoprivredi i industriji.

Takođe, dokument predviđa i povećanje kvalifikacija administrativnog, naučnog i tehničkog kadra u oblasti primene nuklearne energije u mirne svrhe kroz obuku i stažiranje, kao i povećanje ukupnog nivoa informisanosti građana o nuklearnim tehnologijama i njihovoj primeni u drugim sferama.

Za organizaciju delovanja u navedenim pravcima biće formirane zajedničke radne grupe sa ciljem pronalaženja mogućnosti realizacije zajedničkih projekata, koji su usmereni na razvoj saradnje. Jedan od vidova saradnje između Nuklearnog instituta Vinča i ROSATOM-a je zajedničko ulaganje u proizvodnju ciklotronskih radiofarmaceutika i primenu protonske terapije u medicine.

Srbija prvi put nastupa na međunarodnom forumu “Atomekspo”, koji se održava od 14. do 16. maja. To je najveća izložbena i poslovna platforma za diskusiju o trenutnom stanju nuklearne industrije i postavljanju budućih trendova i održava se jedanput godišnje, počevši od 2009. godine u organizaciji ROSATOM-a.

Na njemu učestvuje više od 600 svetskih kompanija i 1.500 eksperata u toj oblasti, a akreditovano je više od 400 predstavnika medija.

Milisav Pajević

Konkurs za poboljšanje vodosnabdevanja u Paraćinu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Udruženje “BID zona Korzo” raspisalo je četvrti ovogodišnji javni poziv za uređenje stambenih zgrada u Paraćinu, ovaj put, za poboljšanje vodosnabdevanja.

Skupštine stanara stambenih zgrada koje imaju problem sa vodosnabdevanjem, mogu da se jave na konkurs koji je raspisala “BID zona Korzo”.

Zgrade koje imaju više od dva sprata radi stabilnijeg vodosnabdevanja trebalo bi da imaju ugrađene pumpe za povećanje pritiska u vodovodnoj mreži, koje će preduprediti pad pritiska i time nedostatak vode, posebno tokom letnjih meseci.

Ovo su važeći uslovi “Vodovoda” već 40 godina, a razlog je jednostavan: pritisak u mreži u celom Paraćinu se održava na istom nivou, a kada bi se pritisak podizao do te mere da na višim spratovima bude dobar, na nižim bi došlo do pucanja cevi. Da bi se taj problem prevazišao, svaka zgrada mora da ima posebnu pumpu.

Četvrti ovogodišnji konkurs za kreditiranje skupština stanara u Paraćinu, se odnosi se isključivo na nabavku i servisiranje opreme potrebne za povećanje pritiska i poboljšanje vodosnabdevanja u zgradama.
Sredstva izdvojena za ovu namenu iznose ukupno 400 hiljada dinara i očekuje se da će se na konkurs javiti desetak skupština stanara.

– Ukoliko sredstva ne budu dovoljna za njihove potrebe, konkurs će biti ponovljen, dok sve zgrade ne budu opremljene ispravnim pumpama i ostalom pratećom opremom, rekao je Dragan Gajić, predstavnik “BID zone Korzo”. Konkurs traje do ponedeljka, 21. maja.

Podsetimo Upravni odbor Udruženja “BID zona Korzo” doneo je odluku da sve zainteresovane stambene zajednice sa teritorije Opštine Paraćin mogu preko javnih poziva da konkurišu za dodelu beskamatnih kredita za nabavku i remont pumpi za povećanje pritiska vode, nabavku bačvi i ostale opreme potrebne za redovno snabdevanje vodom stambenih zgrada.

U saradnji sa lokalnom samoupravom koja obezbeđuje sredstva, ovakvi pozivi biće otvoreni u junu i julu, da bi sve zainteresovane zgrade dobile kredite. Rok za vraćanje ovih kredita biće godinu dana, a prosečna mesečna rata oko 300 dinara po domaćinstvu za zgradu sa dvadesetak stanova.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Turizam je “skuplji” za životnu sredinu nego za naše novčanike

Foto-ilustracija: Pixabay

U naučnom časopisu, Nature Climate Change, nedavno su objavljeni rezultati istraživanja koje je bilo usmereno na izračunavanje ugljeničnog otiska turizma.

Foto-ilustracija: Pixabay

Tim istraživača došao do saznanja da je uticaj turizma u proizvodnji štetnih gasova oko četiri puta viši nego što se do sada pretpostavljalo – njihovi proračuni pokazali su da udeo putovanja u globalnim emisijama iznosi 8 odsto.

Doprinos putnika količini ugljen-dioksida (CO2) u atmosferi je, u periodu od 2009. do 2013. godine, porastao sa 3,9 na 4,5 milijardi gigatona – a ključni razlozi ovog skoka su transport, smeštaj, hrana i piće i kupovina različitih dobara – od suvenira preko odeće do kozmetike. Ako se obistine naučna očekivanja, do 2025. doprinos će se popeti na čak 6,5 gigatona CO2, što je 12 odsto trenutnog oslobađanja štetnih materija u vazduh.

Na međunarodnom nivou, ova uslužna grana industrije beleži konstantno širenje podstaknuto ekonomskim jačanjem srednje klase i konzumerizmom, a delom i padom cena avio-karata. Procenjuje se da se turizam, na godišnjem nivou, uvećava za između 3 i 5 odsto, više i u odnosu na trgovinu.

Istraživači su prikupili podatke iz 160 zemalja i za svaku pojedinačnu izračunali ukupan zbir emisija koje su uzrokovali njihovi građani na odmoru, bilo u tuđini, bilo u otadžbini, “emisije boravka”, i ukupan zbir emisija koje su rezultat posetilaca njihove teritorije, “emisije odredišta”. U najvećoj meri, polazne i krajnje destinacije turista-“eko-negativaca” su države sa visokim prihodima, a vinovnik za najviše emisije i boravka i odredišta je Amerika, a prate je Nemačka, Kina i Indija.

Međutim, kada je reč o najvećim stradalnicima turizma per capita (po slavi stanovnika) – to su mala ostrva. Između 30 i 80 odsto gasova staklene bašte u nacionalnim ekonomijama ostrvskih zemalja dolaze iz ovog sektora, a za čak 95 odsto turizmom motivisanih štetnih ispuštanja na Maldivima odgovorni su stranci, a ne domaće stanovništvo.

Ova situacija za ostrvljane predstavlja mač sa dve oštrice. U jednu ruku, turizam predstavlja njihov glavni izvor primanja, a u drugu, pretnju njihovom biodiverzitetu.

Svoje pojedinačno učešće u turističkom zagađivanju vazduha možete da smanjite odlučujući se za letove niže ugljenične proizvodnje i održive kompanije.

Jelena Kozbašić

Đaci u akciji čišćenja Užica

Foto: http://uzice.rs
Foto: http://uzice.rs

Proteklog vikenda sprovedena je akcija uređenja školskih dvorišta i čišćenja javnih gradskih površina na teritoriji grada Užice.

Osnovci su uz podršku Komunalne policije, JKP Bioktoš, Predškolske ustanove i Odeljenja za zaštitu životne sredine očistili svoja školska dvorišta kao i brojne gradske povrišne.

Akcija je realizovana u okviru Programa zaštite životne sredine a sve u skladu sa planom i programom osnovnih škola.

– Veliki broj đaka se odazvao akciji čišćenja našeg grada i školskih dvorišta, istakla je Marija Trmčić Bogojević, članica Gradskog veća Užica zadužena za društvene delatnosti i dodala da se nada da će ovo biti lepa poruka i lepa slika ne samo za đake već i za sve građane Užica, da ne ostavljamo sa sobom otpad nego da što je moguće više koristimo kante i da će broj kesa otpada koje danas skupljamo u narednim godinama biti sve manji.

Predškolska ustanova je za učesnike pripremila užinu, a Umetnička škola je osmislila promo materijal za ovu akciju, u vidu flajera sa porukama za prolaznike – sugrađane, kao i poruke koje su đaci ostavili na lokacijama koje su uredili. Odeljenje za zaštitu životne sredine obezbedilo je potrebne kese za otpad i zaštitne rukavice.

– Pored toga što će nam grad biti čistiji, osnovni cilj je da kroz ovu akciju deca shvate pravu odgovornost i svrhu zaštite životne sredine,  rekla je Dunja Đenić, članica Gradskog veća Užica zadužena za ekologiju i dodala da se kroz Odeljene za zaštitu životne sredine, Grad trudi da po prijavama građana ili obilaskom terena, očisti i gradske površine koje nisu u redovnom programu održavanja.

Milisav Pajević

Banja Luka: U funkciji punjači za električna vozila

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Banja Luke, Igor Radojičić, pustio je u rad terminal za punjenje električnih vozila na lokaciji parkinga za prigradske autobuse na Malti. Drugi terminal nalazi se na Paskolinoj ciglani.

Foto-ilustracija: Pixabay

Radojičić je rekao da su ovo prvi punjači za električna vozila koji su instalirani na javnim površinama u Bosni i Hercegovini i da je ova aktivnost urađena u partnerstvu sa kompanijom “Malbašić”.

Gradonačelnik Banja Luke je rekao da će terminale koristiti domaći vozači, ali i oni koji su u tranzitu, pošto su obe lokacije na kojima su postavljeni terminali prometne i lake za pristup onima koji prolaze kroz Banju Luku.

– Ovo je jedna od brojnih aktivnosti koje imamo u oblasti saobraćaja i koje su usmerene na modernizaciju. Grad je obezbedio oko 40.000 KM u infrastrukturu i dozvole, dok je kompanija “Malbašić” obezbedila punjače – naveo je Radojičić.

On je izrazio nadu da će postavljanje ovih punjača navesti veći broj ljudi da koriste električna vozila.

Vlasnik kompanije “Malbašić”, Veselko Malbašić, rekao je da ova firma već drugi put, zajedno sa Gradskom upravom, učestvuje u realizaciji projekata od značaja za grad, kao društveno odgovorna kompanija.

– Ideja o instalaciji punjača nastala je u Austriji kada smo svojim električnim automobilom hteli da dođemo u Banja Luku. Usput smo imali punjenje u Gracu, Mariboru i Zagrebu, ali u Banja Luci nismo mogli. Punjači su domaća proizvodnja kompanije “Elas”, što je veoma značajno – rekao je Malbašić.

On je, na osnovu iskustava sa zapada, izrazio očekivanje da će priča o električnim automobilima, u budućnosti, zaživeti i u Banja Luci.

Na oba terminala instalirana su po tri punjača za električna vozila.

Izvor: energetika.ba

Šid rešava stabilnost vodosnabdevanja

Foto: http://www.sid.rs
Foto: http://www.sid.rs

Na izvorištu Batrovci počeli su radovi na izgradnji istražno eksploatacionog bunara B 13.

Izgradnja novog bunara povećaće kapacitet izvorišta Batrovci. Očekivani kapacitet bunara je između 10 i 15 litara vode u sekundi, što će postojeći kapacitet izvorišta Batrovci povećati do 110 litara vode u sekundi i time obezbediti stabilno vodosnabdevanje.

Dubina bunara biće 210 metara. Ukupna vrednost radova, koji će trajati do kraja maja, je 7.900.000 dinara. Nakon toga sledi opremanje bunara, koji će nakon toga biti stavljen u funkciju.

Radove na izgradnji novog bunara, koji će dodatno poboljšati kvalitet i stabilnost vodosnabdevanja građana priključenih na šidski vodovod, obišli su zamenik predsednika Opštine Šid Zoran Semenović i Aleksandar Jovanović, direktor JKP Vodovod.

Milisav Pajević

Akcija čišćenja Vršačkog kanala

Foto: vrsac.com
Foto: vrsac.com

Grad Vršac je u saradnji sa Javnim komunalnim preduzećem “Drugi oktobar”, Vodoprivrednim preduzećem “Južni Banat” i firmom “Vojvodina put“, organizovao veliku akciju čišćenja i uređenja ulaza u grad Vršac iz pravca Rumunije, u delu kod gradske deponije.

Kao i u prethodnim ekološkim akcijama, učešće su uzele vršačke srednje škole i udruženja građana, a po prvi put i zaposleni u Gradskoj upravi i komunalnom preduzeću.

– U okviru ove akcije, plan je da u saradnji sa JKP Drugi oktobar i VP Južni Banat  očistimo dosta otpada koji je završio u Vršačkom kanalu, što je već u velikoj meri i urađeno, rekao je Miloš Vasić, član gradskog veća Vršca zadužen za zaštitu životne sredine.

Najbrojniji učesnici i na ovoj akciji bili su učenici sve četiri vršačke srednje škole, a u akciji su učestvovali i radnici Gradske uprave, kao i veliki broj zaposlenih u komunalnom preduzeću.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Stefanović: Neće biti duplih tehničkih pregleda

Foto: Runner369

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović rekao je da neće biti duplih tehničkih pregleda kao što je najavljeno, već će oni biti kao i do sada na godinu dana.

Foto: Runner369

– Ići ćemo na izmene zakonskih odredbi iz 2009. godine, istakao je Stefanović.

Nebojša Stefanović je pojasnio da je zakonskim odredbama iz 2009. godine predviđeno da tehnički pregledi budu na šest meseci za vozila starija od 15 godina.

– Ova odredba neće biti primenjivana i ići ćemo na izmene tog zakona. Niko ne treba da se plaši. Tehnički će biti na godinu dana, kako je bilo do sada – rekao je Stefanović za TV Prva.

Upitan da li je zadovoljan rezultatima Zakona o saobraćaju koji je stupio na snagu početkom aprila on je rekao da ako jedan čovek pogine u saobraćaju ne može da kaže da je zadovoljan u potpunosti.

– Mogu da kažem da je impresivan napredak kada poredite sa svim prethodnim godinama. Prošle godine do 15. maja imali smo 61 poginulog u saobraćajnim nesrećama, danas imamo 35 poginulih što je značajan napredak i skoro hiljadu manje povređenih u saobraćajnim nestrećama – rekao je Stefanović.

Ministar je pojasnio da tek predstoji letnja sezona i najopasniji period što se tiče saobraćajnih nesreća te da će biti nastavljeno sa rigoroznom primenom zakona.

Podseća da umor, vožnja u alkoholisanom stanju, nevezivanje sigurnosnih pojaseva, prekoračenje brzine, najčešći su faktori koji dovode do saobraćajnih nesreća.

Izvor: RTS

Vodotokovi u slivu reke Drine u fokusu CRESSIDA projekta

Foto: http://serbia.rec.org

Subregionalna radionica opština korisnica projekta CRESSIDA u zemljama zapadnog Balkana odžana je 7-9. maja u Budvi, Crna Gora.

Radionicu je organizovao Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC) uz podršku Agencije za zaštitu životne sredine SAD (US EPA: United States Environmental Protection Agency).

Na subregionalnoj radionici u Crnoj Gori okupilo se oko 30 opštinskih zvaničnika i predstavnika lokalnih zajednica drinskog basena iz tri zemlje korisnice: Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Ove godine regionalna radionica se fokusirala na diskusiju o iskustvima u primeni Indeksa integriteta vodotokova u slivu reke Drine, kao i razmenu rezultata završenih pilot projekata u svakoj opštini i budućim mogućnostima za saradnju.

Srbiju su na subregionalnoj radionici u Budvi, predstavljali predstavnici opštine Bogatić (gospodin Miroljub Stanić i gospodin Dalibor Ostojić), opštine Mali Zvornik (gospodin Boris Katić i gospođa Ljiljana Ristanović), opštine Ljubovija (gospođa Mirjana Arsenović i gospodin Petar Stanišić) kao i gospođa Jelena Tripković, menadžer projekta CRESSIDA za Srbiju ispred REC Kancelarije u Srbiji.

Projekat „CRESSIDA – Izgradnja kapaciteta lokalnih zajednica za održivi razvoj u međunarodnim slivnim područjima reka Drine i Drim“, ima za cilj da pruži podršku lokalnim zajednicama koje se nalaze u slivovima reka Drina (Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora) i Drim (Albanija, Kosovo*, Makedonija) relevantnim državnim institucijama i poslovnom sektoru da efikasnije sprovode svoje lokalne strategije i planove vezane za održivi razvoj.

U projektu učestvuje ukupno 18 opština, zajedno sa svojim partnerskim organizacijama iz civilnog sektora, iz zemalja učesnica u projektu. U Srbiji su to opštine Bogatić, Mali Zvornik i Ljubovija.

Milisav Pajević

Stabilan finansijski okvir preduslov uspešnog pregovaranja u procesu pridruživanja Evropskoj uniji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan prisustvovao je danas predstavljanju petog godišnjeg „izveštaja iz senke“ Koalicije 27 o napretku Srbije u pripremama za pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, u delu koji se odnosi na Poglavlje 27 – životna sredina.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

– U proteklih godinu dana u Srbiji je ostvaren napredak u oblasti zaštite životne sredine, u tehničkom i organizacionom smislu, i taj napredak je očigledan. Izvesno je, međutim, da postoje mnoga pitanja koja moramo rešavati, a u kojoj meri ćemo biti uspešni u tome, zavisiće od postizanja zajedničkog razumevanja i svesti o značaju unapređenja zaštite životne sredine u Srbiji. Doći ćemo do rešenja ukoliko ujedinimo napore i nastavimo da radimo u zajedničkom smeru – rekao je ministar. On je posebno ukazao na značaj finansijske podrške i stabilnog okvira finansiranja kao preduslova uspešnog otvaranja Poglavlja 27.

– Ukoliko pregovore za otvaranje Poglavlja 27 ne uradimo kako treba, snosićemo velike troškove koji se ne izražavaju u novcu, nego u ljudskom životu. Nisam siguran da nam u procesu dostizanja evropskih standarda u zaštiti životne sredine nedostaju znanja i naučni i stručni kapaciteti, ali sigurno nedostaju finansijska podrška i neophodna izgrađenost administrativnih kapaciteta – istakao je ministar. – Važno je da smo uspostavili Zeleni fond i da on funkcioniše, ali to nije dovoljno. Namensko trošenje sredstava od „zelenih“ taksi i naknada, više para u ekologiji, to je ključ za postizanje neophodnih ciljeva i standarda u zaštiti životne sredine Srbije – istakao je ministar.

Na skupu koji je okupio predstavnike nevladinih organizacija, državne uprave, stručne javnosti i medija, ukazano je na glavne kritičke osvrte u Izveštaju o napretku Srbije u oblasti ekologije, koji se odnose na neadekvatnost finansijskog okvira, odnosno na nedovoljna ulaganja, izgrađenost administrativnih kapaciteta i međusektorsku povezanost, kao izraz nedovoljne podrške rešavanju ovih društvenih pitanja.

Ministar Trivan je ovom prilikom pozvao nevladine organizacije, stručnu i naučnu javnost, da učestvuju u javnoj raspravi o temama iz svih oblasti ekologije, i istakao da je Ministarstvo otvoreno za svaku vrstu predloga i inicijativa, a u zajedničkom interesu postizanja kvalitetnijeg i zdravijeg života građana Srbije.

Izveštaj „Poglavlje 27 u Srbiji: Izveštaj o (ne)napretku“ izradila je Koalicija 27 koja okuplja 11 nevladinih organizacija, radi kritičkog osvrta na postignuto u oblastima iz Poglavlja 27, i davanja preporuka za unapređenje stanja u zaštiti životne sredine u Srbiji.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Pitanje zaštite životne sredine meša se u sve oblasti života

Foto: Vlada Republike Srbije

Na Skupu Koordinacionog mehanizma za saradnju u šumarstvu Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, Goran Trivan, je rekao da se pitanje zaštite životne sredine meša u sve oblasti života, jer bez toga nema budućnosti planete.

Pošumljavanje je najjednostavniji, najjeftiniji i najefektniji način za borbu protiv klimatskih promena, koji nije skup, a nema alternativu ni u jednoj metodi poznatoj čovečanstvu, izjavio je Goran Trivan, ministar za zaštitu životne sredine.

Niko od nas ne može da uradi ništa sam da bi se stvari promenile, potrebna je inicijativa na globalnom nivou, ukazao je Trivan, koji je pozvao Kinu da pokrene akciju „da planeta postane mesto koje ćemo pošumljavati“.

Trivan je pozvao države regiona da prihvate inicijativu Srbije o pošumljavanju.

Nacionalni koordinator Srbije za saradnju u okviru inicijative Kine i 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope (16+1) Aleksandar Antić ocenio je da je taj mehanizam, kao multirateralni vid saradnje, prespektiva za čitav region, jer ima tri ključne stvari.

Kako je precizirao, prva je mogućnost da se sa kineskim partnerima razvijaju zajednički projekti u svim oblastima, drugi je što je uticao na razvoj bilateralnih odnosa Srbije i Kine, a treći i najvažniji, jeste da je taj mehanizam doveo zemlje članice 16+1 da se bolje razumeju i sarađuju.

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović je konstatovao da je tema šumarstva s punim pravom jedna od kjučnih oblasti saradnje Kine i 16 država Evrope, a da je rezultat već vidljiv.

Šume su neophodne za razvoj i opstanak društva. Njihov značaj raste iz trena u tren. Zato se nameće odgovornost gazdovanja šumama, ne samo zbog nas nego i naše dece i budućih generacija, upozorio je Nedimović.

Zamenik direktora kineske državne administracije za šumarstvo Liu Dungšeng rekao je da njegova zemlja predlaže da se, pet godina posle pokretanja inicijative u oblasti šumarstva, sumiraju rezultati i naprave planovi za program saradnje u okviru 16+1.

On je naglasio i da je potrebno da se ostvari bilateralna saradnja između naučnih instituta, fakulteta i kompanija, i naveo da je Kina takve bilateralne sporazume potpisala sa pet od 16 zemalja.

Milisav Pajević

Saglasnost za zelenu energetiku

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Gradsko veće je na sednici održanoj 14. maja dalo saglasnost na zaključenje Ugovora o saradnji u oblasti održivog razvoja i zelene energetike između grada Kragujevca i CEDEF – a.

Ugovorom će biti definisane obaveze o kojima su se ugovorne strane sporazumele, a odnose se na međusobnu saradnju u sprovođenju aktivnosti koje se tiču oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije, urbane mobilnosti i zaštite životne sredine.

Kragujevac, Požarevac, Zrenjanin, Gornji Milanovac i Nova Crnja će na taj način, zajedno sa CEDEF-om, postati deo mreže koja obuhvata preko 1000 gradova i opština iz preko 30 zemalja. Cilj ovakvog nastupa je snažnije i jasnije prepoznavanje potreba koje imaju sugrađani i direktnije pronalaženje neophodnih sredstava kod Evropskih institucija i investitora.

Inače, na 15 – godisnjicu od svog osnivanja CEDEF je krajem aprila, postao član u ekspertskoj organizaciji posvećenoj energetski efikasnim i održivim gradovima sveta “Energy Cities“. CEDEF i pet lokalnih samouprava iz Srbije, kroz kolektivno članstvo, potvrđuju svoju posvećenost pitanjima održivog razvoja.

Gradsko veće je na sednici donelo i zaključak o pokretanju inicijative za izradu Plana detaljne regulacije “Kasarna Milan Blagojević“ čiji je osnovni cilj redefinisanje posebne namene u cilju prilagođavanja programskim tendencijama razvoja poslovanja, kulture, obrazovanja i stanovanja.

Milisav Pajević