Home Blog Page 983

Audi investira 14 milijardi evra u elektromobilnost, digitalizaciju i autonomna vozila

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Nemački proizvođač automobila Audi najavio je da će do 2023. godine da uloži 14 milijardi evra u elektromobilnost, digitalizaciju i autonomna vozila.

Ukupne projektovane investicije za narednih pet godina iznose 40 milijardi evra, navodi se u saopštenju kompanije. Ulaganja obuhvataju i mere restrukturiranja.

“Ovaj plan ima jasan potpis: Preduzimamo vrlo sistematičan pristup električnoj mobilnosti i bićemo mnogo više smo usredsređeni u budućnost”, izjavio je privremeni predsednik Audija Bram Šot.

Dodao je da njegovo preduzeće konstantno usmerava resurse u proizvode usmerene budućnosti koji su visoko privlačni i značajni za tržište.

#throwbackthursday: Najsmrtonosnija hemijska katastrofa u istoriji

Foto: Twitter @guddstory (screenshot)

Ukoliko redovno postavljate svoje fotografije na Instagram ili tvitujete kako ste se iznervirali u prevozu, onda vam fenomen hashtaga nije nepoznanica i slobodno možete da skočite na četvrti pasus ovog bloga. Ukoliko, pak, to ne radite i ne znate značenje bar tri reči iz prethodne rečenice: Instagramtvitovati i hashtag, razumem vas, isto se osećam povodom pojmova: SnapchatKylie Jenner lip kit i Lil Peep

Hashtag se stavlja u opis sadržaja koji ljudi postavljaju na društvene mreže, bilo da je u pitanju fotografija ili tekst, i uglavnom prati temu tog određenog sadržaja koji je neko podelio. U oblikovanju hashtag-ova najčešće se koristi engleski jezik, a započinju se tarabom (#). 

Pojam #throwbackthursday, ili na srpskom put u prošlost četvrtkom, predstavlja hashtag pod kojim vaša deca, ili možda čak vaši unuci, svakog četvrtka sa svojim prijateljima na društvenim mrežama dele uspomene – bilo da su one iz izlaska prethodnog vikenda ili sa maskenbala u osnovnoj školi. Na Energetskom portalu, pod ovim hashtag-om (#throwbackthursday) delićemo priče iz istorije ekologije i energetike. Naravno, četvrtkom.

Foto: Wikipedia/Luca Frediani (spomenik žrtvama)

Misaona vremenska mašina danas nas odvodi u treći decembar 1984. godine i svaki naredni 3.XII, zaključno sa 2018, kada ljudi odaju počast žrtvama Bopalske nesreće.

Industrijska revolucija i napredak tehnologije su na listu nedeća sa kojima se čovečanstvo suočava, pored brojnih prirodnih katastrofa, dodali i eksplozije, havarije, požare u fabričkim postrojenjima i slično.

Bopal je prestonica indijske države Madja Pradeš. Poznat je kao grad jezera i jedna od najzelenijih urbanih sredina u Indiji. Dobar glas daleko se čuje, a loš još dalje. U žižu javnosti Bopal je dospeo tek u decembru 1984. kada se na njegovoj teritoriji odigrala najgora industrijska nezgoda u istoriji.

Usled tehničkog kvara i opasne hemijske reakcije u fabrici američkog proizvođača pesticida Union Carbide oslobodilo se na desetine tona otrovnog gasa metilizocijanata. Gas je došao u kontakt sa vodom koja je prodrla u rezervoar.

S obzirom na to da bezbednosne mere nisu blagovremeno preduzete, metilizocijanat je dospeo u atmosferu, zagađujući vazduh Bopala, koji je u to vreme brojao oko milion stanovnika, ali i okolnih mesta.

Već dramatična situacija dodatno je pogoršana vremenskim uslovima. Vetar je podstakao širenje gasa, a spoljašnja temperatura od oko 14 stepeni njegovo hlađenje i “prizemljenje”.

Kada je otvorena 1969. godine, fabrika Union Carbide označila je novi talas industrijalizacije zemlje, priliku za zaposlenje za hiljade Indijaca i dostupnost jeftine hemije za milione poljoprivrednika. Petnaest godina kasnije postrojenje je počelo da se vezuje za tragično stradanje ljudi, zdravstvene probleme, gubitak posla, razaranje porodica, masovno uginuće životinja, degradaciju kvaliteta tla i zagađenje vode.

Procenjuje se da je oko 4 hiljade osoba izgubilo život tokom spavanja ili zbog panike. Najviše je bilo pogođeno siromašno stanovništvo koje je živelo u straćarama u neposrednoj blizini žarišta tragedije. Ovom prilikom čak 400 hiljada ljudi bilo je otrovano ili povređeno. Tačan broj žrtava je, ipak, nemoguće utvrditi. Nedovoljna i nepouzdana dokumentacija, kojom nisu bili obuhvaćeni beskućnici, uslovila je tek grube proračune broja nastradalih. Dodatnu sumnju u tačnost statistike uliva i činjenica da su nakon događaja usledile masovne sahrane i kremacije.

Sredinom juna 1985. godine, ministar zdravlja Indije je saopštio da je kod 36 trudnica došlo do spontanog pobačaja, da je 21 beba rođena sa deformitetima i da su zabeležena i 27 mrtvorođenja. Posledice se osećaju i danas. Oko 100 hiljada žitelja Bopala pati od hroničnih oboljenja.

Foto: Wikipedia/Obi (protesti žrtava Bopalske nesreće za izručenje Varena Andersona iz Amerike)

Na Bopalskom okružnom sudu pokrenuto je nekoliko građanskih i krivičnih parnica koje su urodile plodom tek 2010. Sedam bivših zaposlenih Union Carbide, uključujući i tadašnjeg direktora Varena Andersona, osuđeni su za ubistva iz nehata na kaznu zatvora od dve godine i globu od oko 1,8 hiljada evra.

Podstaknut smrću radnika pogona koju je uzrokovalo udisanje štetnih jedinjenja, jedan indijski novinar je 1981. upozorio: “Probudi se, narode Bopala! Stojiš na ivici vulkana!”. Vulkan se 1984. urušio. Retroaktivno ispravljanje greške je, nažalost, nemoguće. Lekcija koju je trebalo da naučimo iz jedne od najvećih ekoloških katastrofa je lekcija opreznosti i poštovanja bezbednosnih standarda kako nas lava ne bi progutala još jednom.

Da li smo je savladali?

Jelena Kozbašić

 

Pljevlja među pet najzagađenijih gradova na Balkanu

Foto: https://sr.wikipedia.org
Foto: https://sr.wikipedia.org

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) među 10 najzagađenijih gradova u Evropi, ček pet je sa Balkana, a među njima i Pljevlja.

Prema podacima SZO, na popisu 10 najzagađenijih gradova u Evropi, pet je na Balkanu, a radi se o Tuzli (BiH), Pljevljima (Crna Gora), te Skoplju, Tetovu i Bitolju u Makedoniji.

Situacija sa zagađenjem u Pljevljima je alarmantna posebno u zimskim mesecima, već godinama.

Kako stručnjaci objašnjavaju zagađenje vazduha je veliko zbog velikog broja individualnih ložišta, specifične konfiguracije terena na kojem je grad smešten, uz kumulativno dejstvo konstantnih emisija iz industrije i saobraćaja.

Prema studiji SZO iz 2016, procjenjuje se da je 2010. zagađenje vazduha bilo uzrok smrti više od 37.000 ljudi na zapadnom Balkanu, koji broji 23 miliona stanovnika.

To je, u odnosu na broj stanovnika, šest puta više nego u Francuskoj, ali od tada nisu preduzete nikakve mere za suzbijanje atmosferskog zagađenja SZO upozorava da se time nanosi velika šteta ekonomiji i ljudima.

Među jako zagađenima je i Sarajevo, grad koji tokom zime bude potpuno sakriven ispod gustog smoga iz kojeg jedino izviruje televizijski repetitor na brdu Hum. Svaki dan u Sarajevu saobraća oko 150.000 automobila koji su prosečno stari 18 godina.

Zagađenju pridonosi i masovno grijanje na ugalj i drva, te se u Sarajevu u vazduh ispušta dim iz hiljadu dimnjaka.

U Sarajevu, gradu s 340.000 stanovnika u kojem je gradski prevoz u lošem stanju, početkom decembra je izmerena prosečna prisutnost lebdećih čestica u vazduhu u iznosu od 320 ug/m3, a u nekim je delovima grada premašivala 400 ug/m3.

Gradovi na zapadnom Balkanu guše se u smogu, posebno tokom zime, usled ispusnih gasova iz mahom vrlo starih automobila i hiljade dimnjaka, a jedini koji zadovoljno trljaju ruke su prodavači pročišćivača vazduha, piše agencija AFP.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

Žabljak afirmiše zeleni turizam i inovativne ideje

Opština Žabljak je kroz realizaciju projekta razvoja niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori sprovela u delo određene inovativne ideje, čime su napravljeni značajni iskoraci u cilju afirmacije zelenog turizma, saopštio je njen predsednik, Veselin Vukićević.

On je kazao da je da se te inovativne ideje odnose na zamenu postojećih sijalica LED rasvetom, valorizaciju potencijala za razvoj ruralnog turizma i nabavku turističkog autobusa na električni pogon.

– Opština Žabljak, kao ekološka prijestonica Crne Gore, ima dodatnu obavezu da svoj ukupni razvoj bazira na principima održivosti, ceneći posebno izdašne prirodne resurse kojima raspolaže, rekao je Vukićević za Glasnik Privredne komore (PKCG).

Projekat pod nazivom Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori realizuju kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Ministarstvo održivog razvoja i turizma i PKCG, uz donatstvo Globalnog fonda zaštite životne sredine. Kroz projekat se obezbjeđuje finansijska podrška za inovativne investicione ideje, koje doprinose ublažavanju efekta klimatskih promena u turizmu.

Vukićević je objasnio da je projekat zamene ulične LED rasvetom od izuzetnog značaja za Žabljak i da se radi se o investiciji od oko 195 hiljada evra.

– Projekat je u potpunosti realizovan tokom prošle jeseni. Sklopili smo izuzetno dobar anžman sa izvođačem radova, kojem je odmah uplaćeno oko 49,6 hiljada evra. Preostali iznos isplaćujemo u ratama u periodu od šest godina, i to iz ušteda u potrošnji električne energije po tom osnovu, rekao je Vukićević.

On je naveo da je projekat podržao Globalni fond zaštite životne sredine sa oko 49,6 hiljada evra, kao i da je pored smanjenja u potrošnji električne energije i emisije ugljen dioksida, imao i određeni vizuelni i estetski efekat.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

Obezbediti smanjenje zagađenja i očuvanje resursa

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Nova tehnološka rešenja i inovativni pristup u privređivanju neophodni su za društveni i ekonomski razvoj kojim će se obezbediti smanjenje zagađenja i očuvanje resursa, a saradnja u regionu je ključ poboljšanja stanja životne sredine u ovom području Evrope, jedan je od zaključaka sa Ministarske konferencije „Inovativna rešenja za smanjenje zagađenja u Jugoistočnoj i Južnoj Evropi“ koja je juče završena.

Ministri i visoki predstavnici iz oblasti zaštite životne sredine zemaljaJugoistočne i Južne Evrope usvojili su „Zajedničku regionalnu viziju o inovativnim rešenjima protiv zagađenja“ i zajednički se obavezali na nove akcije i mere za smanjenje zagađenja u cilju unapređenja životne sredine, zdravlja ljudi i razvoja ekonomija.

Ostvarenim konstruktivnim i plodnim dijalogom predstavnika država učesnica na Konferenciji, i uspostavljenim dogovorom koji ujedinjuje i istovremeno obavezuje region na borbu za zdraviju životnu sredinu, ostvaren je i značajan doprinos globalnom ekološkom povezivanju i saradnji. Srbija, kao organizator u partnerstvu sa Programom za životnu sredinu Ujedinjenih nacija – UNEP, dokazala je svoju posvećenost zaštiti životne sredine i vodeću poziciju u regionu u ovoj oblasti.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Područje Jugoistočne i Južne Evrope koje se izdvaja kao poseban entitet kada je u pitanju zaštita životne sredine, povezuju slični ekološki problemi koji zahtevaju i slične mere za rešavanje, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

On je dalje istakao da će Konferencija pomoći da se efikasnije nađu rešenja, da razmenjujemo inovacije, i da zajednički tražimo odgovore kako da poboljšamo kvalitet životne sredine na dobrobit čovečanstva i dodao insistiramo na tome da se nađu inovativna tehnološka rešenja i metode, koja će nakon najmanje deset godina dati rezultate u smanjenju emisije štetnih gasova i drugih faktora zagađenja.

Ono što Srbija predlaže kao inovativno rešenje koje će odmah pokazati rezultate u poboljšanju životne sredine i ublažavanju klimatskih promena, jeste pošumljavanje. Na bilateralnim sastancima koje smo imali u okviru Konferencije, dogovorili smo saradnju na pošumljavanju u regionu.

– Srbija je uspela i ovo nije kraj, mi nameravamo da idemo dalje. Mi želimo da igramo veliku ulogu u zaštiti životne sredine. Uz pomoć međunarodne zajednice i UN verujemo da možemo mnogo da ponudimo, iako smo mala zemlja. Sve na Konferenciji povezuje ista ideja, i mi ćemo nastaviti da radimo na iznalaženju novih inovativnih ideja, u pravcu postizanja zajedničkih ciljeva, zaključio je Trivan.

Izvršni direktor Kancelarije UNEP za Evropu Gaetano Leoni ukazao je na veliki broj izazova u životnoj sredini s kojima se suočava region, i zato je ova Konferencija izuzetno značajna, jer udružuje region u zajedničkom delovanju, kako bi ostvarili razvoj uz poštovanje zaštite životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

On je naglasio da će Ujedinjene nacije nastaviti da podržavaju proces saradnje u regionu, radi ostvarivanja ciljeva koji se nadovezuju na ciljeve Agende 2030 UN.

– Važno je da radimo zajednički na tome da smanjimo destruktivni uticaj razvoja na životnu sredinu, pogotovo na prirodne resurse od kojih svi zavisimo, i da se sa linearne pređe na cirkularnu ekonomiju, istakao je.

– Zadovoljan sam sa posvećenosti koju sam video, ne samo u Srbiji, već i kod drugih u regionu, i zadovoljan sam rezultatima Konferencije, koji istovremeno predstavljaju dalje obaveze za donosioce odluka u pronalaženju inovativnih odgovora na zagađenje“, istakao je Gaetano Leoni.

Drugog dana Konferencije u okviru tri panela razmatrane su teme: jačanje sprege nauke-politike-društva, uloge privatnog sektora i uloge lokalnih samouprava za smanjenje zagađenja, i tom prilikom su razmenjene ideje i iskustva, i predstavljeni predlozi mogućih rešenja sa inovativnim pristupom za neke od ekoloških problema.

Rezultati Konferencije biće predstavljeni na Skupštini Ujedinjenih nacija za životnu sredinu – UNEA 4 koja će biti održana u martu 2019. godine u Najrobiju, Kenija, a koja će okupiti najviše predstavnike svih država sveta radi identifikacije inovativnih rešenja za izazove u životnoj sredini i održivoj potrošnji i proizvodnji.

Milisav Pajević

Vlada Francuske odustala od povećanja poreza na gorivo 2019. godine

Foto: Twitter @Zvomuya (screenshot)
Foto: Twitter @Zvomuya (screenshot)

Francuska vlada odustaje od povećanja poreza na gorivo u 2019. godini, koje je prethodno bilo suspendovano na šest meseci, saopštio je sinoć francuski premijer Eduar Filip.

Filip je poslanicima u francuskom parlamentu rekao da se “od povećanja poreza sada odustaje” u budžetu za 2019. godinu i poručio da je vlada “spremna za dijalog”, prenosi AP.

O budžetu se može ponovo pregovarati i može se prilagođavati tokom godine.

Neimenovani zvaničnik Jelisejske palate rekao je danas američkoj agenciji da je francuski predsednik Emanuel Makron odustao od povećanja poreza na gorivo usled strahova od novog nasilja, nakon višenedeljnih protesta širom zemlje i najgorih nereda u Parizu posle više decenija.

Makron je juče tražio od svih političkih stranaka i sindikata da apeluju na smirenost posle nasilja prošlog vikenda, dok Jelisejska palata strahuje od “velikog nasilja” na narednim demonstracijama u Parizu, zakazanim za subotu, prenose francuski mediji.

Francuska Nacionalna skupština je večeras usvojila mere koje je Filip objavio kao odgovor na krizu sa “žutim prslucima”, posle petočasovne rasprave.

Predmet rasprave je bila premijerova deklaracija o “ekološkoj fiskalnosti i njenim posledicama po kupovnu moć” i, pre svega, odustajanje od povećanja poreza na gorivo u budžetu za 2019. i zamrzavanja cena gasa i struje tokom ove zime.

Francuski demonstranti pozdravili su večeras odluku predsednika Emanuela Makrona o odustajanju od povećanja poreza na gorivo planiranog za iduću godinu, ali kažu da to možžda neće biti dovoljno da se obuzda gnev javnosti.
– Mislim da je odluka doneta prekasno, rekla je za AP portparolka “žutih prsluka” Žaklin Muro.

Ona je navela da će različite protestne grupe sada odlučiti šta će dalje raditi, ali je ocenila da će mnogi verovatno ostati pri odluci o daljim protestima.

– Makronov večerašnji potez je ispravan, ali mislim da neće suštinski promeniti kurs, rekla je Muro.

Ona je pozvala demonstrante da iskoriste slabost francuske vlade i založe se za druge zahteve kao što je povećanje minimalne zarade.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Održana konferencija projekta „Partnerstva održivog razvoja jedinica lokalne samouprave”

Foto: https://sr.wikipedia.org
Foto: https://sr.wikipedia.org

Opština Zemun je nedavno bila domaćin završne konferencije projekta „Partnerstva održivog razvoja jedinica lokalne samouprave”, na kojoj je predstavljena javna manifestacija promocije ciljeva održivog razvoja, kao i pilot aktivnosti „Dovedimo prirodu u grad” i „Preduzetnički kompas”, koje su sprovedene sa Opštinom Ofenbah na Majni, saopšteno je iz ove opštine.

Кonferenciji je prisustvovalo 90 gostiju iz Nemačke i Jugoistočne Evrope, a delegaciju Zemuna, predvođenu predsednikom Skupštine Gradske opštine Zemun Nenadom Vranjevcem, činili su članovi Projektnog tima član Veća opštine Vladimir Кostić, Brankica Durković i Tanja Кukobat.

Nenad Vranjevac je istakao da je Opština Zemun sa Opštinom Ofenbah na Majni započela dugoročno partnerstvo 1956. godine i da su kao skladan i uhodan tim radili na ciljevima održivog razvoja koji se tiču dostojanstvenog rada i ekonomskog rasta, zaštite životne sredine i jačanja partnerstava i zasluženo su izabrani u 11 projekata.

Međunarodni projekat „Partnerstva održivog razvoja jedinica lokalne samouprave” finansiralo je nemačko Ministarstvo za privrednu saradnju i razvoj, a od 2016. do 2018. godine projekat su realizovale agencije „Globalni angažman” i „Zajednice jednog sveta”.

U okviru pilot aktivnosti „Dovedimo prirodu u grad”, na uređenu zelenu površinu između Magistratskog trga i Ulice Petra Zrinjskog postavljena je „mladenačka klupa” sa venjakom od ruža.

Projekat „Preduzetnički kompas” predstavlja 3.000 odštampanih brošura – kompletan vodič za preduzetnike.
Gosti iz Nemačke obišli su Veliko ratno ostrvo, staro jezgro Zemuna i zdanje Opštine Zemun, gde im je priređen prigodan kulturno-umetnički program.

Milisav Pajević

Pokrajinska vlada finansiraće sanaciju pet osnovnih škola po selima Vojvodine

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina
Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Pokrajinska vlada je izdvojila 21 milion dinara za finansiranje investicija na objektima pet osnovnih škola, uglavnom u seoskim sredinama u Vojvodini: Sivcu, Pačiru, Elemiru, Malim Radincima kod Rume i Debeljači.

Radovi koji se finansiraju odnose se na zamenu stolarije i podova, postavljanje termoizolacije, sanaciju krova, povezivanje škole i fiskulturne sale.

Na današnjoj sednici je utvrđen Predlog pokrajinske skupštinske odluke o izradi Prostornog plana područja posebne namene Parka prirode „Begečka jama“.

Begečka jama je kao značajno prirodno dobro zaštićena kao park prirode i, zbog svojih prirodnih i ambijentalnih vrednosti, prostor koji zahteva posebne režime zaštite, uređenja i korišćenja.

Predloženim prostornim planom Park prirode „Begečka jama“ je proširen na 489,5 hektara, i obuhvata i peščane sprudove u blizini levog priobalja Begečke jame, kao i priobalni pojas Dunava u širini od 50 metara.

Proširenje u pravcu severozapada predloženo je do granice sa KO Gložan (teritorija opštine Bački Petrovac) u cilju uspostavljanja zaštite na staništima starih stabala crnih i belih topola.

Proširenjem je obuhvaćen i nasip, radi obezbeđivanja funkcionisanja međunarodnog ekološkog koridora Dunava.

Milisav Pajević

Trijumf “žutih prsluka”: Francuska vlada odlaže primenu taksi za gorivo posle masovnih protesta

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Francuski premijer Eduar Filip saopštio je da će Pariz suspendovati odluku o taksama na gorivo na šest meseci, javlja Rojters.

Francuska vlada odlučila je da suspenduje povećanje taksi na gorivo na period od šest meseci, počev od 1. januara. Na taj način pokušavaju da smire situciju u zemlji nastalu posle višednevnih protesta zbog povećanja cena goriva i, kao posledica toga, porasta troškova života.

Francuska vlada odlučila je da suspenduje povećanje taksi na gorivo na period od šest meseci, počev od 1. januara. Na taj način pokušavaju da smire situciju u zemlji nastalu posle višednevnih protesta zbog povećanja cena goriva i, kao posledica toga, porasta troškova života.

“Ovoliki gnev, morali biste da budete gluvi ili slepi pa da ne ge čujete ili ne vidite”, rekao je Filip u svom obraćanju javnosti.

Premijer kaže da Francuzi koji su obukli “žute prsluke” žele da cene budu niže i da rade da bi zaradili.

“To je ono što i mi želimo. Ukoliko nisam uspeo do sada to da im objasnim, ukoliko vladajuća većina nije uspela da u to ubedi Francuze, onda nešto mora da se menja”, rekao je Filip.

U protestima koji su počeli 17. novembra poginule su tri osobe, a na stotine je povređeno.

Naročito burni i nasilni bili su protesti u Parizu u subotu, kad je više od 130 osoba povređeno, a 412 je uhapšeno. Šteta se još utvrđuje, a samo na Trijumfalnoj kapiji procenjena je na milion evra.

Izvor: RTS

Dijalog sa civilnim društvom neophodan za rešavanje problema u životnoj sredini

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Skup pod nazivom „To je naša životna sredina: podeli, pokaži da ti je stalo i uključi se“ održan je juče sa ciljem da se promoviše veće učešće javnosti u procesima donošenja odluka u oblasti životne sredine.

Timovi volontera iz mreže Arhus centara uključili su predstavnike iz Kragujevca, Niša, Novog Beograda, Novog Sada i Subotice, zatim Pokreta Gorana iz Sremskih Karlovaca i Solagro tima iz Beograda, koji su prezentovali učesnicima skupa aktivnosti i promotivne kampanje kako bi se unapredio javni dijalog u rešavanju ekoloških problema.

Učesnici su pogledali dokumentarni film „Plastični okean”, režisera Krega Lesona, koji ukazuje na štetno dejstvo plastike koja dospeva u okean, rastavlja se na čestice koje privlače otrovne materije i zatim ulaze u lanac ishrane, saopštio je OEBS.

Posle filmske projekcije usledila je panel diskusija na temu kako unaprediti učešće javnosti u konsultativnim procesima koje se odnose na zaštitu životne sredine kroz primere dobre prakse kojim se otvaraju novi kanali za dijalog.

Džon Klejton, šef Odeljenja za demokratizaciju Misije OEBS-a u Srbiji je rekao da se najbolja rešenja za izazove u životnoj sredini mogu postići ukoliko sve zainteresovane strane daju svoj doprinos.

– Održiva životna sredina je ona koja omogućuje privredni rast uz poštovanje prava za zdravu i bezbednu životnu sredinu i ovaj koncept je moguć ukoliko postoji otvoren dijalog sa civilnim društvom“, rekao je Klejton.

Obeležavanjem Nedelje ljudskih prava od 3. do 10. decembra, Srbija će se naći na globalnoj mapi država koje ove godine obeležavaju 70. godišnjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Bilateralni susreti na marginama Ministarske konferencije u Beogradu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan sastao se na marginama Ministarske konferencije „Inovativna rešenja za smanjenje zagađenja u Južnoj i Jugoistočnoj Evropi“, sa predstavnicima delegacija BJR Makedonije, Bosne i Hercegovine i Grčke koje, uz delegacije iz 22 zemlje učestvuju u radu dvodnevne Konferencije, koja se održava u Beogradu.

Odvojeni bilateraln susreti bili su prilika za razmenu informacija o dosadašnjoj saradnji u oblasti zaštite životne sredine i dogovore o njenom unapređenju. Ministar Trivan je tokom svih bilateralnih sastanaka istakao da životna sredina nema granice i pozvao da se ojača saradnja u borbi za zdravu životnu sredinu za dobrobit svih naroda na ovim prostorima.

Tokom susreta ministra Trivana sa zamenikom ministra zaštite životne sredine i prostornog planiranja BJR Makedonije Janijem Makradulijem obostrano je ocenjeno da su izazovi dve susedne zemlje u zaštiti životne sredine zajednički i da nameću potrebu da se usklade aktivnosti i udruže sredstva u podizanju standarda u ovoj oblasti.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U razgovoru je istaknuto da je obema zemljama važna regionalna saradnja u zaštiti životne sredine, da je pošumljavanje najbolji odgovor na klimatske promene i da zajednički projekata kao monitoring zagađenosti vazduha, mogu biti podržani sredstvima fondova EU.

Delegacija Bosne i Hercegovine koju je predvodio Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a u kojoj je bila i predstavnica Republike Srpske Radmila Kostić, izrazila je zadovoljstvo zbog posete Srbiji i učešća na Ministarskoj konferenciji koja je, kako su istakli, odlično organizovana.

U razgovoru je izražena obostrana spremnost da se otvoreno razgovara o svim pitanjima zaštite životne sredine koja je zajednička tema za sve države regiona i od interesa za sve narode, da se nastavi zajednička inicijativa na čišćenju reke Lim i razmotre mogućnosti proširenja saradnje kao i da se razmene oficijelne posete resornih ministarstava.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na bilateralnom sastanku ministra Gorana Trivana sa visokim predstavnikom Grčke zaduženim za oblast životne sredine Sokratisom Famelosom, razmatrane su mogućnosti daljeg razvijanja saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, i predloženi njeni pravci.

Dogovoreno je jačanje saradnje Grčke i Srbije u oblasti zaštite životne sredine, razmenom znanja i iskustava, ekonomskom saradnjom i povezivanjem i zajedničkim projektima u oblasti cirkularne ekonomije.

Sagovornici su ocenili da je jačanje saradnje u oblasti zaštite životne sredine u regionu put za mir, stabilnost i razvoj ovog područja, na dobrobit građana i međunarodne zajednice.

Milisav Pajević

Bez infrastrukture nema ni svesti

Vedad Suljić, direktor „Regionalnog centra za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja u Jugoistočnoj Evropi”

U poslednjih pet do sedam godina određeni krug eksperata i nevladinih organizacija počeli su da se bave cirkularnom ekonomijom. Ipak, većina akademskih stručnjaka uopšte nije upoznata sa ovim pojmom, a naš sagovornik Vedad Suljić, direktor „Regionalnog centra za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja u Jugoistočnoj Evropi” – nevladine organizacije iz Bosne i Hercegovine, tvrdi da to nije nimalo čudno.

Vedad Suljić, direktor „Regionalnog centra za obrazovanje i
informisanje iz održivog razvoja u Jugoistočnoj Evropi”                                Fotografija: Privatna arhiva

EP: Kada je cirkularna ekonomija postala aktuelna u našem regionu i kako biste ocenili njen napredak do sada?

Vedad Suljić: Ako bi se aktuelnost merila brojem objava na portalima ili korištenjem tog pojma u konverzaciji, možemo reći da je daleko od aktuelnog. Mi moramo biti svesni da naša preduzeća, bez obzira na delatnost i veličinu, imaju izraženih problema u osnovnom delu svog poslovanja, jer posluju na neuređenim tržištima što često onemogućava da se razmišlja o bilo čemu drugom nego kako preživeti na tržištu. Ovo naravno nije izgovor da se cirkularna ekonomija ne razmatra i primenjuje, ali je, prema mojim ocenama, jedan od razloga što je značajno manje aktuelna nego u razvijenim zemljama.

Fotografija: Pixabay

EP: Koji je procenat reciklaže u BiH, a znate li kakva je statistika u ovoj oblasti u drugim zemljama bivše Jugoslavije? Koji materijali se najviše recikliraju?

Vedad Suljić: Agencija za statistiku BiH objavljuje periodične izveštaje u vezi upravljanja otpadom i prema tim podacima, u 2017. godini oko 3,5 odsto komunalnog otpada je selektivno prikupljeno, tako da je reciklaža komunalnog otpada još manja od ovog broja. S druge strane, sakupljači otpada tretiraju oko 50 odsto otpada koji prikupe na neki od mogućnih načina (smanji, ponovo upotrebi, recikliraj, koristi kao energetsko gorivo), gde je reciklaža jedan deo. Nažalost, ne postoji egzaktna statistika stope recikliranja, iako se ona procenjuje na ispod 10 odsto za sve vrste otpada zajedno. Ali, i bez ove statistike nama je jasno da je reciklaža u BiH na izrazito niskom nivou. Reciklaža započinje tamo gde otpad nastaje i potrebno je dobro sortiranje, a to je u BiH nažalost značajno zapostavljeno, što čini reciklažu skupljom. Slična je situacija i u drugim susednim zemljama, izuzev Hrvatske koja je najviše odmakla u tom smislu najviše zahvaljujući pristupanju Evropskoj uniji, što ih je na neki način „nateralo“ na promenu načina delovanja. Tradicionalno se recikliraju oni materijali koji se relativno lako prikupljaju kao što su metal, papir i određene vrste plastike, te određene vrste opasnog otpada, dok se staklo ne reciklira u svim zemljama regiona (na primer, u BiH se staklo ne reciklira, prikuplja se za izvoz u retkim slučajevima). Naravno, u novo digitalno vreme pokrenuto je značajno prikupljanje elektronskog otpada.

Korisniku nekog proizvoda je potrebna isključivo njegova funkcija koja zadovoljava određenu potrebu, te se zbog toga odlučujemo na kupovinu. Iz ovog razloga je logično da nužno ne moramo biti vlasnici velikog broja artikala, već samo korisnici tog proizvoda.

Fotografija: Pixabay

EP: Imate li pregled onoga što se preduzima kako bi se uvećao procenat recikliranja u našem regionu budući da je značajno niži u odnosu na zemlje EU i koje su to politike koje bi to uspele da implementiraju?

Vedad Suljić: S obzirom na to da sve zemlje u regionu nalaze u predsoblju EU (izuzev Hrvatske) i da nas čekaju nova pravila, očekuje se da će se ova oblast promeniti, urediti pre ili kasnije. Kako će to uticati na sveopštu ekonomiju i ko će biti pobednik i gubitnik ostaje da se vidi. Treba imati na umu da je otpad jedno od najskupljih, ako ne i najskuplje, poglavlje za implementaciju u EU, a propisi iz dana u dan postaju stroži i teže dostižni, tj. skuplji. Što smo danas manje spremni, to ćemo sutra plaćati veće troškove. Upravo je sektor otpada jedan od značajnijih krivaca koji je gurnuo Grčku u ekonomsku krizu pre nekoliko godina. Verujem da će se u narednih 5 do 10 godina situacija u oblasti upravljanja otpadom značajno promeniti, naročito u Srbiji i Crnoj Gori koje su nekoliko koraka ispred BiH u kontekstu pristupanja EU.

Priredila: Nevena Đukić

Intervju u celini možete pročitati u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018, od 18. do 21. stranice.

Amazonski domoroci žele da naprave najveći svetski rezervat prirode površine 2 miliona kvadratnih kilometara

Foto: Wikipedia/Neil Palmer/CIAT

Amazonska džungla je najveća svetska prašuma smeštena u srcu Latinske Amerike. Prostire se na oko 5,5 miliona kvadratnih kilometara i proteže kroz devet država.

Foto: Wikipedia/Neil Palmer/CIAT

Saudijska Arabija zauzima 2 miliona kvadratnih kilometara i četrnaesta je zemlja po veličini u svetu. Ako se ostvare težnje domorodačkog stanovništva, zaštićena teritorija Amazonije biće približna površini Saudijske Arabije, što je gotovo polovina čitave prašume.

Na konferenciji Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu, održanoj od 13. do 29. novembra u Egiptu, govorio je i Tuntiak Katan, predstavnik Organizacije urođeničkog stanovništva nastanjenog u basenu reke Amazon. Ona okuplja 500 različitih grupa domorodaca.

“Potičemo iz šume i brinemo o tome šta se dešava. Amazonsko prostranstvo predstavlja jedno od poslednjih velikih svetilišta biološke raznovrsnosti. Tamo je zato što smo mi tamo. Ostala mesta bila su uništena”, rekao je Katan. Dodao je da njegova organizacija želi da se svetske političke vođe usaglase da se “sveto mesto života i kulture” očuva kroz stvaranje zaštićene oblasti.

Katanov argument da je Amazonija “tamo” zato što su “tamo” urođenici ima i naučnu utemeljenost. Čak 65 odsto zemljišta pod domorodačkim narodima nije bilo intenzivno razvijeno u poređenju sa 44 odsto ostalog. Pored toga, tek 10 odsto ukupnih urbanih zona na svetu nalazi se na njihovom tlu.

Plan odbrane prirodnih bogatstava u području Amazona nadilazi nacionalne granice i trebalo bi da stane na kraj krčenju drveća i razvoju poljoprivrede. Nacionalni park bi se pružao od podnožja Anda preko Amazonske prašume do Atlantskog okeana.

Cilj njegovih idejnih tvoraca je da se prostor raskošnog biodiverziteta zadrži kao značajan faktor u borbi protiv klimatskih promena. Amazonija je najveća i najraznolikija tropska šuma na Zemlji. Istovremeno se smatra i plućima naše planete s obzirom na to da stabla “upijaju” ogromne količine ugljen-dioksida iz atmosfere i na taj način smanjuju uticaj promene klime.

Jelena Kozbašić

Valjevo i Kosjerić imaju najzagađeniji vazduh u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najzagađeniji vazduh tokom novembra bio je u Valjevu i Kosjeriću, podaci su Agencije za zaštitu životne sredine.

Dnevne granične vrednosti koncentracija suspendovanih čestica PM10, koje su štetne za zdravlje, u Valjevu su bile tokom novembra prekoračene 26 dana, a u Kosjeriću 22 dana.

Maksimalne dozvoljene koncentracije suspendovanih čestica u vazduhu su do 50 mikrograma po metru kubnom, a u Agenciji kažu za Tanjug da je u Kosjeriću maksimalna dnevna koncentracija tih štetnih čestica tokom proteklog meseca bila 149 mikrograma po metru kubnom, odnosno 146 mikrograma po metru kubnom u Valjevu.

Načelnik Odeljenja za kontrolu kvaliteta vazduha u Agenciji za zaštitu životne sredine Milenko Jovanović rekao je da je, uz nepovoljne meteorološke uslove bez kiše i snega, uzrok zagađenja vazduha industrija, saobraćaj i individualna ložišta.

– Na loš kvalitet vazduha, osim izvora zagađenja i nepovoljnih meteoroloških uslova utiče i geografski položaj naselja. Mesta u kotlinama su zagađenija, jer nema vetra, pojasnio je Jovanović.

Prema podacima Agencije, prekoračenja dnevne granične vrednosti koncentracija suspendovanih čestica RM10, bilo je još i u Popovcu (16 dana), Smederevu (11 dana), Nišu (9 dana), Beogradu – Stari grad (6 dana), Novi Sad – Rumenačka (5 dana), Beograd – Novi Beograd (4 dana).

Izvor: Tanjug, RTV

Milisav Pajević

Počela Ministarska konferencija „Inovativna rešenja za smanjenje zagađenja u Jugoistočnoj i Južnoj Evropi“

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Beogradu je otvorena dvodnevna Ministarska konferencija „Inovativna rešenja za smanjenje zagađenja u Jugoistočnoj i Južnoj Evropi“, na kojoj su se okupili ministri i najviši predstavnici za oblast životne sredine država iz šireg područja regiona, radi zajedničkog iznalaženja mera za smanjenje zagađenja u ovom delu Evrope.

Konferenciju je otvorio u ime domaćina, Vlade Republike Srbije i Ministarstva zaštite životne sredine, ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, koji se zahvalio Programu za životnu sredinu Ujedinjenih nacija na podršci u organizaciji i prilici da Srbija bude centar okupljanja za ekološku akciju u regionu.

– Pitanje zaštite životne sredine prevazilazi okvire ekonomskih, tehničkih, i pitanja saradnje. Da bi postigli i očuvali zdravu životnu sredinu za generacije koje dolaze, mi moramo da pobedimo zagađenje. To je naša moralna obaveza, a istovremeno, najveći izazov našeg vremena i najveći izazov u našim životima. Visoki ekološki standardi znače zdraviji život za naše građane, ali i dobrobit za našu ekonomiju, istakao je ministar Goran Trivan. Za rešavanje pitanja zaštite životne sredine koja ne poznaju granice, od najvećeg značaja je da zemlje regiona nastupaju zajedno i da imaju zajedničku viziju pred UNEA 4 koja će sledeće godine biti održana u Najrobiju, naglasio je Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Zemlje regiona napravile su velike korake u oblasti politika zaštite životne sredine. Uprkos tome, još uvek se suočavaju sa ozbiljnim izazovima, posebno u vezi sa zagađenjem vazduha i voda, neregulisanim odlaganjem otpada i zagađenjem zemljišta, navodi se u nalazima izveštaja koji je za potrebe konferencije naručio Program UN za životnu sredinu.

Zaštita životne sredine i smanjenje zagađenja je nacionalni, regionalni i globalni izazov. Neophodna su veća finansijska ulaganja u životnu sredinu, ali i promena u načinu života modernog čoveka koji mora postati održiv, rekao je na Konferenciji šef Kancelarije Programa UN za životnu sredinu u Njujorku i pomoćnik generalnog sekretara UN Satja Tripati.

– Konferencija pokazuje da, iako su izazovi veliki, ukoliko sarađujemo moguće je da se oni uspešno rešavaju. Zemlje regiona imaju priliku da preskoče pojedine faze razvoja kroz koje su prošle druge industrijalizovane države, rekao je Tripati. Izbor Srbije za organizatora Konferencije dokazuje da je Srbija napredovala, naglasio je i dodao da je zadovoljan saradnjom Ujedinjenih nacija sa zemljama u regionu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Pozdravljajući učesnike, ministar spoljnih poslova u Vladi Republike Srbije Ivica Dačić rekao je da Republika Srbija prepoznaje značaj ove teme kako na nacionalnom, tako i na regionalnom i globalnom nivou.

– Jedan od glavnih principa kojima se rukovodi Vlada Republike Srbije u kreiranju nacionalne politike u oblasti zaštite životne sredine je poštovanje prava javnosti da bude aktivno uključena u ovaj proces, naglasio je ministar Dačić. Za zaštitu životne sredine naročito je značajna međunarodna saradnja, kako na regionalnom tako i na globalnom nivou, dodao je.

– Budući da će uspeh u ostvarivanju ciljeva umnogome zavisiti od izvora finansiranja, smatram da je potrebno obezbediti jednak pristup i globalnim i regionalnim izvorima finansiranja“, istakao je Dačić.

Prvog dana Konferencije ministri i visoki predstavnici iz oblasti zaštite životne sredine dvanaest zemalja Jugoistočne i Južne Evrope predstavili su planove akcija u borbi protiv zagađenja, zahvaljujući kojoj će biti razvijena i usvojena ,,Zajednička regionalna vizija za inovativna rešenja za zagađenje“. Oni su se složili da je neophodno da zajednički rade na novim merama za smanjenje zagađenja i unapređenje zdravlja stanovništva, stanja životne sredine i privrede. Drugog dana Konferencije glavnu reč imaće predstavnici privrede, lokalne samouprave, naučnog i civilnog sektora.

Konferencija koju je podržalo Ministarstvo zaštite životne sredine, kopna i mora Italije predstavlja važnu pripremu za Skupštinu UN koja će biti održana u martu 2019. godine u Najrobiju, a koja će okupiti međunarodnu zajednicu oko identifikacije inovativnih rešenja za izazove u životnoj sredini i održivoj potrošnji i proizvodnji.

Milisav Pajević

Rešeno pitanje snabdevanja električnom energijom Aluminija d.d. Mostar

Foto: Vlada FBiH
Foto: Vlada FBiH

Vlada Federacije BiH je na hitnoj, telefonski održanoj sednici, usvojila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o aktivnostima za rešavanje snabdevanja električnom energijom Aluminija d.d. Mostar od strane snabdevača JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Vlada je dala saglasnost Elektroprivredi HZ HB d.d. Mostar i Aluminij d.d. Mostar da, svako u okviru svojih nadležnosti, preduzmu aktivnosti na rešavanju snabdevanja električnom energijom Aluminija, uključujući donošenje odluka na nadležnim organima društva, sagledavajući mogućnost odlaganja plaćanja do 60 plus 60 dana.

Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je zadužena da redovno, putem Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, informiše Vladu FBiH o realizaciji ovih aktivnosti.

U skladu s tim, Vlada će zauzimati stajališta, vodeći računa i o eventualnom reprogramiranju dugovanja za poslednja četiri meseca iz 2019. godine.

Milisav Pajević