Home Blog Page 46

Dve male solarne elektrane za dve beogradske škole

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC
)

Radi povećanja energetske efikasnosti i promovisanje upotrebe obnovljivih izvora energije u Beogradu, počinje se sa projektima instalacije malih solarnih fotonaponskih elektrana na javnim objektima, pre svega na školama.

Solarna fotonaponska elektrana pretvara sunčevu energiju direktno u električnu energiju koristeći fotonaponske ćelije, što nakon instalicije umanjuje račune pomenutim javnim objektima, i obezbeđuje energetsku stabilnost na duge staze.

U saopštenju Sekretarijata za energetiku navodi se da se otpočinje sa prvim projektima – montaža solarnih elektrana na dva javna objekta – OŠ „Branko Radičević” na Novom Beogradu i Školu za dizajn tekstila na Voždovcu.

Pročitajte još:

Prva škola će imati instalaciju od 130 kW, a druga od 90 kW. Očekuje se da će ovim instalacijama biti ostvarena ušteda od oko 70 odsto potrošnje električne energije mesečno za ove objekte.

Kroz akcije poput ovih, Grad Beograd može značajno uticati na smanjenje svojih emisija ugljen-dioksida i može promovisati ekološki prihvatljive izvore energije, naročito malim elektranama na školama, čime se i mladi edukuju šta je to energetska efikasnsnot.

Energetski portal

Bez porasta cene struje tokom godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Državna kompanija odgovorna za energetsko snabdevanje i energetsku sigurnost u zemlji, „Elektroprivreda Srbije“, ostvarila je rekordnu dobit  koja će premašiti 100 milijardi dinara, međutim ne znači da se neće nastaviti sa određenim reformama i restrukturiranjem. 

Iako je prethodne godine došlo do korekcije cena, domaćinstva u Srbiji su imala priliku da ostvare popuste na račune za struju svojom racionalnom potrošnjom. Popusti idu do 40 odsto, a više od milion i po domaćinstava mesečno ostvari barem minimalan popust. Ovo ukazuje i da su mnogi građani bili odgovorni i ekonomični, ukoliko su bili u mogućnosti.  Izdvojena su i značajna finansijska sredstva i određeno je dvostruko povećanje broja energetski ugroženih domaćinstava koji imaju umanjene račune i do 50 odsto za struju, gas i grejanje, objasnila je tokom svoje izjave Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetika.

Trenutno se radi na reformama na polju metodologije obračuna cena za komercijalne potrošače, dok se tokom godine očekuje smanjenje cena, ukoliko trenunti tržišni uslovi ostanu isti.

Pročitajte još:

Takođe, ministarka je istakla važnost očuvanja i razvoja rudarskog sektora u Srbiji kao ključnog faktora privrednog rasta i održivog razvoja. Istaknuto je da je neophodno da država zadrži kontrolu nad svojim prirodnim bogatstvima i da se resursi eksploatišu na odgovoran način, uz poštovanje visokih standarda zaštite životne sredine. Ministarka je najavila i rad na Strategiji upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima za period 2025-2040. godine, koja ima za cilj da podigne svest o značaju rudarstva i definiše Srbiju na rudarskoj mapi Evrope i šire. Takođe se planira donošenje novog Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima koji će omogućiti veći uticaj države u ovom sektoru, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Energetski portal

Izveštaj Zavoda za zaštitu prirode ukazuje na nestanak zaštićenih vrsta u Rakitskoj reci

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Unsplash (Lucas Cetti)

Nakon krivične prijave podnete protiv investitora male hidroelektrane Zvonce u selu Rakita, kod Pirota, Tužilaštvo je zatražilo veštačenje. Zavod za zaštitu prirode Srbije je za potrebe veštačenja izvršio analize na Rakitskoj reci i ustanovio da u jednom delu nekih zaštićenih vrsta više nema.

Prema izveštajima Zavoda do kojih je došao CINS, analize su rađene u dva navrata prošle godine. One su pokazale da u jednom delu reke više nema potočne pastrmke i potočnog raka kojih je bilo 2018. godine. Stručnjaci zavoda navode da je došlo do „oštećenja životne sredine u većoj meri i na širem prostoru“.

U zaključku piše i da je ekološki status Rakitske reke drastično narušen „prelaskom iz salmonidne vode sa prisustvom potočnog raka u ciprinidnu vodu sa potočnom mrenom kao jedinim predstavnikom“. To znači da je stanište potočnog raka i pastrmke uništeno, a ove vrste i njihovo stanište su zaštićeni našim zakonom, objašnjava za CINS Jelena Čanak Atlagić, istraživačica na Institutu za biološka istraživanja.

Pročitajte još:

Izgledi za njihov povratak su, kaže Čanak Atlagić, mali ukoliko ne preduzmemo nešto da se stanište vrati u prirodno stanje.

„Narušavanjem staništa ugrožavamo opstanak lokalnih populacija tih vrsta, jer tu više ne postoje uslovi života koji su im potrebni“, navodi Čanak Atlagić .

Osnovno javno tužilaštvo u Pirotu pokrenulo je u maju 2019. postupak po krivičnoj prijavi koju su podneli Zelena stranka i Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) zbog više krivičnih dela koja se odnose na oštećenje životne sredine, nepreduzimanje mera zaštite životne sredine, pustošenje šuma, nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova.

Tekst u celosti pročitajte ovde.

Izvor: CINS

Pčelinjak u kućnim uslovima – potvrda njihovog značaja

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Karits)

Mogla bih da kažem da i ptice na grani znaju koliko su pčele važne za opstanak čovečanstva i biodiverziteta, ali praksa ne potvrđuje i dalje takvu mogućnost. Zbog toga iako sam mislila da preskočim deo o njihovom značaju, smatram da nije suvišno iznova predočiti.

Procene su da pčele u ukupnom oprašivanju učestvuju sa oko 80 odsto. Iako su razvijene tehnike ručnog oprašivanja nekih biljaka, a i vetar ima svoju ulogu za neke vrste kao što su žitarice, ova bića to rade mnogo efikasnije. Poseban značaj imaju kada je reč o oprašivanju voća. Primera radi, pčele u ukupnom oprašivanju drveta trešnje učestvuju sa oko 90 odsto. Precizniji podaci pokazuju da one oprašuju useve koji obezbeđuju oko 90 odsto hrane čovečanstvu.

Postoji podeljenost među ljudima kada je reč o dobrobiti alternativne medicine, ali nekako se čini da veliki deo i onih koji ne veruje u nju, ipak poverenje poklanja pčelinjim proizvodima. Počevši od meda koji koristi imunitetu i ima bogate nutritivne vrednosti, do nekih ozbiljnijih medicinskih problema. Postoji posebna grana u medicini, apiterapija, koja koristi med i druge pčelinje proizvode u prevenciji i lečenju raznih bolesti. Pod ovakvim proizvodima misli se na propolis, polen, matični mleč, plečinji vosak ali i otrov. Iako se zove otrov, ovaj proizvod koji nam nude pčele, zapravo ima terapeutsko dejstvo. Možda najveću primenu ima u lečenju reumatoidnog artritisa, a pored njega navode se i bolesti kao što su astma, parkinsonova bolest, alchajmerova bolest i druge neurološke bolesti. Pozitivno dejstvo imaju i na smanjenje negativnih reakcija na hemoterapiju, ali i na lečenje raka dojke.

Naišla sam na informaciju da je tvorac termina terapija pčelinjim otrovom, Bodog Feliks Bek – američki lekar specijalizovan za lečenje artritisa i reumatoidnih stanja pomoću pčelinjeg otrova. Svoju knjigu pod nazivom Terapija pčelinjim otrovom: pčelinji otrov, njegova priroda i njegov efekat na artritisna i reumatoidna stanja, objavio je 1935. godine. Štaviše, neki podaci pokazuju da su još Egipćani pre više od 4.000 godina koristili pčele kako za ishranu, tako i u lekovite svrhe.

Brojni su podaci o pogodnostima koje nam ovi insekti pružaju, a da ipak postoje saznanja o njima pokazuje nam tehnologija koja omogućava uzgoj pčela u našim domovima. Takozvani Beeamond system pruža mogućnost da se sakupljaju pčelinji proizvodi u zatvorenom prostoru, kao što su med, polen i propolis, ali i druge usluge kao što je inhalacija vazduha ili terapija pčelinjim otrovom. Ljubitelji pčela, mogu da posmatraju ceo proces rada ovih bića zato što su košnice napravljene od providnog materijala – stakla. Ceo sistem je sačinjen tako da je bezbedan za ljude, odnosno nema mogućnosti da pčele uđu u prostoriju, ali i za pčele zato što mogu slobodno da se izađu iz košnice u prirodu, a napravljen je i od organskog stakla.

Postoje tri vrste ovakvih košnica, u zavisnosti od potreba i iskustva. Tu je ukrasni i proizvodni model, koji može svako da priušti, ali i profesionalni za koji treba imati prethodno iskustvo. Za razliku od dosadašnjih košnica za posmatranje, ova omogućava i dobijanje proizvoda, ali i pomenute usluge apiinhalacije, odnosno udisanja vazduha iz košnice koji je veoma zdrav i jača imunitet.

Postoje li podele među stručnim ljudima u vezi sa tim da li je ovakav način uzgoja zaista dobar za pčele ili ih ugrožava, nisam pronašla. Međutim, ono na šta sam želela da ukažem jeste sve veća osvešćenost ljudi o značaju koje pčele imaju po zdravlje. Kao što sam na početku napisala, verujem da raste svest i o problemu njihovog izumiranja, ali praksa i dalje pokazuje da nisu dovoljno primenjene akcije rešavanja problema. Neke procene su da kada bi pčele nestale sa naše planete, čovečanstvo bi moglo da opstane svega četiri godine. Koliko su procene sigurne, ne znam i zaista se nadam da nikada nećemo saznati, kako zbog naše vrste, tako i zbog drugih živih bića. Iznalaze se i alternativna rešenja za oprašivanje, kao što su roboti pčele, ali zasigurno je to opcija koju bismo poslednju želeli da iskusimo. Zbog toga treba da se opredelimo za cvetne površine, ukidanje pesticida i život pčela.

Katarina Vuinac

Međunarodni dan reka

Foto-ilustracija: Unsplash (thibaut-marquis)
Foto-ilustracija: Unsplash (eugene-kuznetsov)

Međunarodni dan reka se obeležava svakog 14. marta sa ciljem podizanja svesti o važnosti reka i vodenih tokova za život ljudi na planeti Zemlji, kao i potrebe za njihovom zaštitom i održivim upravljanjem.

Reke su izvor pitke vode, služe za navodnjavanje i poljoprivredu, energetiku, transport, prirodnu regulaciju i kontrolu poplava, biodiverzitet, turizam, one su i prirodne granice, ali istovremeno i simbol spajanja naroda i država. 

Reke igraju ključnu ulogu u ekosistemu, privredi i svakodnevnom životu. Neke od reka u našem regionu od velikog značaja su Dunav, Sava, Ibar, Tisa, Drava, Vardar, Marica, Neretva, Struma, Timok, Morača, Tara, Piva i mnoge druge.

Dunav je druga po dužini reka u Evropi, dok na Balkanu ima posebno značajnu ulogu za zemlje kroz koje protiče, služeći kao ključna arterija za transport, izvor vode za piće i navodnjavanje. Reka povezuje centralnu i istočnu Evropu sa Crnim morem, a preko kanala Rajna-Majna-Dunav i sa Severnim morem, čime se omogućava plovidba od Severnog mora do Crnog mora. Hidroelektrane Đerdap 1 i Đerdap 2, na granici između Srbije i Rumunije, među najvećim su u Evropi i imaju ključnu ulogu u proizvodnji električne energije u ovom delu Evrope. On je prirodna granica za neke balkanske zemlje poput Srbije, Hrvatske i Rumunije. Milioni ljudi koriste vodu iz Dunava svakodnevno.

Glavna pritoka Dunava je Sava. Sa svojim izvorom u Alpima u Sloveniji, predstavlja jednu od najznačajnijih reka jugoistočne Evrope. U Sloveniji, njen tok započinje tokom prema istoku gde joj se ulivaju brojne rečice, uključujući Ljubljanicu u glavnom gradu zemlje. Kako napušta Sloveniju, Sava nastavlja svoje putovanje kroz Hrvatsku, prolazeći pored značajnih gradova kao što su Zagreb i Sisak. Tokom svog puta kroz Hrvatsku, Sava prima vode od pritoka poput Kupe, Une i Orljave i dodatno obogaćuje svoj tok.

Foto-ilustracija: Unsplash (nemanja-stevic)

Dok teče dalje, Sava postaje prirodna granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, primajući još vode od značajnih pritoka poput Une, Vrbasa, Bosne i Drine. Ovaj deo njenog toka obogaćen je pritokama koje doprinose njenom hidrološkom sistemu i biodiverzitetu.

Na kraju, Sava ulazi u Srbiju, gde ima ključnu ulogu u ekonomiji i infrastrukturi zemlje. Pri dolasku u Beograd, Sava se uliva u Dunav, simbolizujući spoj dve velike evropske reke. Njena voda koristi se za vodosnabdevanje, navodnjavanje, kao i za energetske potrebe Srbije, BiH i Hrvatske.

Drina je još jedna velika reka značajna za Balkan, poznata po svojoj divljoj lepoti i jedna od prirodnih granica, ovog puta BiH i Srbije. Ukupna dužina reke Drine je oko 346 km, a izvire iz dva izvorišna toka, Crnog i Belog Drima, koji se spajaju u opštini Šipovo, u Bosni i Hercegovini. Na reci Drini izgrađeno je nekoliko hidroelektrana za proizvodnju električne energije u regionu. Među njima se ističu Hidroelektrana „Višegrad“ (poznata i kao HE „Bajina Bašta“ na teritoriji Srbije), Hidroelektrana „Zvornik“, i Hidroelektrana „Perućac“. Ove elektrane su deo hidroenergetskog sistema koji koristi hidropotencijal Drine, pružajući električnu energiju, ali i pomažući u regulaciji vodostaja reke, što je važno za prevenciju poplava

Foto-ilustracija: Unsplash (wolfgang-schuppener)

Neretva je još jedna važna reka koja teče kroz Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Ukupna dužina reke Neretve je oko 225 km, od čega veći deo protiče kroz Bosnu i Hercegovinu, dok njen donji tok prolazi kroz Hrvatsku gde se uliva u Jadransko more. Kraj je poznat po uzgoju citrusa i voća, tako da je voda neophodna.

Reka Tara protiče kroz Crnu Goru i delimično kroz Bosnu i Hercegovinu. Tara je pozanta po impresivnom kanjonu kroz koji teče – Kanjon Tare, inače drugi po veličini kanjon na svetu. Kanjon Tare je dubok oko 1,300 metara na nekim mestima i predstavlja deo UNESCO-ve Svetske baštine kao deo Nacionalnog parka „Durmitor“.

Naš region bogat je rekama, bistrim, plavim, zelenim, planinskim, ravničarskim, dubokim, plitkim, i sve su oblikovale kako geografske granice, tako i kulturne i istorijske identitete naroda koji žive uz njihove obale. Reke Balkana pletu plovnu mrežu koja svedoči značajnim istorijskim događajima, od antičkih vremena do doba mira. Očuvanje ovih reka i njihovih ekosistema ključno je za održivi razvoj i dobrobit svih zemalja regiona.

Energetski portal

Beč: katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke

Foto-ilustracija: Unsplash (NASA)
Foto-ilustracija: Unsplash (NASA)

Klimatske promene menjaju ciklus kruženja vode – ali kako? To se ne može svesti na jednostavnu, globalno važeću formulu. Ciklus kruženja vode je kompleksan sistem, regionalno se mogu pokazati potpuno različite promene: u nekim regionima postaje suvlje, u drugima se povećava količina kiše, ekstremni vremenski događaji se menjaju i pomeraju. Kako bi ovaj kompleksan sistem učinili bolje predvidivim, međunarodni pilot-projekat, finansiran od strane Evropske svemirske agencije i vođen od strane italijanskog Nacionalnog istraživačkog saveta, razvio je „digitalni blizanac“ hidrosfere: ciklus kruženja vode i relevantne pojave povezane s njim su fizički tačno modelirane na računaru. Na taj način se može simulirati kako će određeni region reagovati na hidrološke promene. Time se žele predvideti ne samo katastrofe poput poplava, već se i postepene promene u vodnom bilansu, koje su na primer uzrokovane povećanjem temperatura, predviđaju prostorno detaljnije nego ranije.

Ključni su satelitski podaci. Tim sa Tehničkog univerziteta u Beču je obezbedio da posebno podaci radarskih satelita o ciklusu kruženja vode sada stoje na raspolaganju u izuzetnoj prostornoj rezoluciji, što je bitan ključni element za pouzdanost sistema prognoze.

Pročitajte još:

„Digitalni blizanac’’ Zemlje

Koncept „digitalnog blizanca’’ već dugo igra važnu ulogu u industriji: komplikovani sistem, kao što je proizvodni pogon, tačno je modeliran fizički na računaru. Tom sistemu mogu se postaviti bilo koji uslovi na računaru i ponašaće se isto kao i u stvarnosti. Slično kao u letačkom simulatoru, gde možete bezbedno predvideti šta će se dogoditi u određenoj situaciji.

Foto-ilustracija: Freepik (vecstock)

„Upravo takav digitalni blizanac sada nastaje za globalni sistem voda“, objašnjava Marijete Vrojgdenhil sa odeljenja za geodeziju i geoinformacije na Tehničkom univerzitetu u Beču. Kada za velike oblasti, idealno bi bilo za ceo svet, budu na raspolaganju podaci prostorno visokih rezolucija za validaciju i kontinuirano poboljšanje računarskih simulacija, onda se sa većom preciznošću može reći koji će se efekti pokazati pod određenim uslovima, pa sve do poplava ili klizišta na određenom mestu.

Posebno važni su podaci o vlažnosti zemljišta. Na Tehničkom univerzitetu u Beču se to istražuje već godinama, koriste se rezultati merenja radarskih satelita koji neprekidno istražuju zemljište. Iz toga se mogu izvući važne informacije o osobinama zemljišta i na kraju predvideti da li zemljište u određenom području može još da apsorbuje vodu uoči dolazećih kiša ili ne. Međutim, ključno je da se poznaju prostorne prilike sa visokom rezolucijom, oko jednog piksela po kilometru.

„Za to se danas koristi veštačka inteligencija (AI). Mi u Beču sledimo rigorozan pristup. Naš model radi s fizičkim formulama o kojima znamo da su tačne, dok se mašinsko učenje koristi kao podrška. Tako se može osigurati da se izračunavanje skupa podataka visoke rezolucije zasniva na poznatim prirodnim zakonima i da ne dođe do AI-halucinacija bez činjenične osnove, kao što je to ponekad slučaj kod veštačke inteligencije’’, navodi se na sajtu City of Vienna.

Cilj projekta je računarski model koji može na vreme upozoriti na opasnosti i koji takođe služi da objasni efekte različitih ljudskih intervencija na lokalnom nivou, tako da se mogu doneti održive odluke.

Izvor: City of Vienna

Počinje izgradnja 16 ,,zelenih stanica’’ na auto-putevima

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Possessed Photography)

Na auto-putevima počinje izgradnja 16 ,,zelenih stanica’’, tačnije prateći sadržaj puta na postojećim odmorištima i parkiralištima za potrebe korisnika elektropunjača.

Prema rečima Gorana Vesića, ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Srbija će kroz nekoliko godina na ovaj način postati najopremljenija zemlja u regionu kada je u pitanju oprema za električne automobile. Kako je dodao, Evropska unija procenjuje da će do 2030. godine 30 odsto svih automobila na teritoriji EU biti na električni pogon.

Naši putevi moraju biti opremljeni odgovarajućom infrastrukturom za električne automobile kako bi bili konkurentni, rekao je ministar dodajući da se na putevima Srbije nalazi osam elektropunjača i da je u toku postavljanje još 16, kao i dodatnih sedam punjača na novim deonicama kao što su Moravski koridor i Ruma–Šabac.

Prateći postavljeni plan, ove godine Srbija će imati 33 elektropunjača, uglavnom na naplatnim rampama, a kako je istakao ministar, na planiranim zelenim oazama biće postavljeno između pet i 20 elektropunjača po svakoj oazi, a biće izgrađene i prodavnice i restorani, površine do 100 metara kvadratnih, što će omogućiti veći broj elektroautomobila na našim putevima.

Pročitajte još:

Ministar je podsetio na to da će uskoro početi proizvodnja električnih automobila u Kragujevcu, kao i da naša zemlja daje subvencije u iznosu od 5.000 evra za kupovinu električnih automobila.

,,Predložićemo da električni automobili imaju tablice druge boje kako bi lokalne samouprave mogle da im daju popust na parkiranje, ali daćemo predlog i za nižu putarinu za takve automobile’’, rekao je ministar Vesić.

Ugovor o finansiranju izgradnje ovih 16 „zelenih stanica’’, potpisali su vršilac dužnosti generalnog direktora JP „Putevi Srbije” Zoran Drobnjak i predstavnici kompanija kojima je ovaj posao dodeljen.

Energetski portal

Divlje životinje žrtve trovanja – ne zna se uzrok pomora 800 ptica i 19 srna kod Kikinde

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Posle 800 mrtvih ptica na oranicama vojvođanskog sela Nakovo kod Kikinde, pronađeno je i 19 uginulih srna. Stručnjaci kažu da je šteta za ekosistem ogromna. Istraga je u toku, a rezultata još nema. Davor Marković iz Društva za proučavanje ptica Srbije navodi da se trovanja dešavaju veoma često, a okolnosti ostaju nerazjašnjene.

Rezultati toksikoloških analiza u vezi sa pomorom ptica kod Kikinde nisu još objavljeni niti se zna kada će biti gotovo, navode iz Ministarstva ekologije za RTS.

Na osnovu nekih prethodnih sličnih iskustava sa trovanjem ptica, zna se da se ti rezultati čekaju najmanje dve nedelje.

Među prethodnim slučajevima, tokom poslednjih 20 godina, otrovano je 2.000, uglavnom zaštićenih ptica.

U okolini Kikinde je početkom meseca otkriveno 800 mrtvih ptica, što je gotovo desetogodišnji prosek.

Davor Marković iz Društva za proučavanje ptica Srbije navodi da desetogodišnje iskustvo pokazuje da se u Srbiji ptice truju jako često – da su one jedna od najčešćih žrtava, namernog ili nenamernog trovanja.

,,Rezultati o tome uglavnom ostaju negde iza kulisa, ne dobijamo nikakve povratne informacije da li je nešto urađeno i šta je urađeno“, kaže Marković.

Pročitajte još:

Namerno i nenamerno trovanje

Davor Marković navodi da životinje neko namerno truje, verovatno zato što pojedine vrste doživljaju kao štetočine.

,,Truju šakale, lisice, divlje svinje i slično. Ptice među prvima pronalaze zatrovane mamce i na taj način, nenamerno njih otruju“, navodi sagovornik iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica.

Smatra da je izvesno da će zbog masovnog trovanja biti povećano prisustvo glodara u regionu Kikinde.

,,To utiče na brojnost sova i vetruški. Ako uzmemo u obzir da jedna porodica od pet sova može da pojede i do deset hiljada glodara godišnje, jasno je o kakvim se razmerama štete radi“, objašnjava Marković za RTS.

Zakon propisuje kako se koristi otrov

Foto: pixabay

Marković kaže da je svestan da se otrov u određenoj meri koristi ali da postoje propisi.

,,Zakon jako dobro propisuje kako se to radi i kada se radi. Međutim, nemarni poljoprivrednici jako često prosipaju otrov po njivama, umesto da ga stavljaju u rupe gde se nalaze glodari“, ističe sagovornik.

Navodi da se tada govori o nenamernom trovanju, ali da je prisutno i namerno trovanje gde ciljano premazuju mamce otrovom da bi trovali divlje životinje.

Postoji propis, koja supstanca jeste, a koja nije dozvoljena – najčešće se radi o nedozvoljenim supstancama, kaže Marković.

Nadoknadiva ili nenadoknadiva šteta

Gačci žive oko šest godina u proseku, tako da će se oni obnoviti, kaže stručnjak.

Marković navodi da se u blizini pomora ptica nalazi par orlova krstaša, koji se nalaze na nacionalnom grbu i koji se izuzetno teško gnezde.

,,Mi smo u 2016. imali samo dve ptice u celoj Srbiji, sada ih imamo 16. Dakle, ako možemo da pobijemo 800 ptica za jedan dan, šta može da se desi onda sa tim pticama koje se hrane, između ostalog i lešinom?“, upozorava sagovornik iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica.

Kazne mogu biti i novčane i zatvorske, a Markoviću nije poznato da je iko išao u zatvor zbog sličnog slučaja.

U vezi sa odštetom navodi da kazna iznosi 30.000 dinara po ptici.

,,Ako to pomnožimo sa 800, dobićemo 24 miliona dinara. Ja ne znam koji poljoprivrednik može da plati štetu od 24 miliona dinara“, kaže Marković za RTS.

Izvor: RTS

Mogu li emisije metana da se usklade sa klimatskim ciljevima do 2030. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Kouji Tsuru)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prošla godina obeležena je rekordno visokim emisijama metana iz energetskog sektora. Ipak, kraj godine doneo je Konferenciju Ujedinjenih nacija o klimatskih promenama 2023 (COP28) i obećanja kojima je postavljen ambiociozan cilj za smanjenje ovih emisija.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA), objavila je Global Methane Tracker, prvu sveobuhvatnu procenu globalnih emisija metana od završetka COP28. Istraživanje je pokazalo da je proizvodnja i upotreba fosilnih goriva dovela do gotovo 120 miliona tona emisija metara u 2023. godini, što je više nego u godini pre. Uz to, još 10 miliona tona emisija metana došlo je iz bioenergije.

Za oko 80 miliona tona emisija metana iz fosilnih goriva tokom prošle godine, odgovorno je svega 10 zemalja. Prva dva mesta zauzimaju Sjedinjene Države kao najveći svetski proizvođač nafte i gasa, a za njima ide Rusija. Kada je reč o uglju, prvo mesto zauzima Kina.

Kako se navodi, čak i ukoliko bi se u potpunosti primenila postojeća obećanja o smanjenu metana, ne bi se ostvarilo potrebno smanjenje za usklađivanje sa ciljem Pariskog sporazuma o 1,5oC. Procena IEA jeste da je za ostvarenje pomenutog cilja potrebno u ovoj deceniji smanjiti emisije metana iz fosilnih goriva za 75 odsto, a sa trenutnim obećanjima reč je o smanjenu od oko 50 odsto.

Pročitajte još:

Iako je 2023. godina imala rekordno visoke emisije, očekuje se da će se napori za smanjenje ovih emisija ubrzati u 2024. godine i kasnije. Ovo ohrabrenje dolazi nakon što se 200 vlada u okviru COP28 usaglasilo da se emisije metana značajno smanje do 2030. godine, kao i obećanja drugih učesnika Konferencije.

IEA navodi da važnu ulogu u smanjenju metana imaju sateliti, koji prate globalne emisije metana i na taj način pomažu njihovo identifikovanje i rešavanje. Satelit o kojem se u poslednje vreme govori jeste MethaneSAT, koji će zahvaljujući saradnji kompanije Gugl (eng. Google) i Fonda za zaštitu životne sredine (eng. Environmental Defense Fund), locirati i meriti emisije iz naftnih i gasnih operacija širom planete, preciznije nego bilo koji satelit do sada.

Gugl će omogućiti da podaci koje prikupi satelit, budu dostupni na Goole Earth Engine platformi za praćenje životne sredine na planetarnom nivou. Ova platforma pruža mnoštvo geoprostornih podataka i alata za njihovu analizu. Tako će korisnici moći da podatke koje je satelit prikupio kombinuju sa drugim skupovima podataka i analiziraju ih.

Katarina Vuinac

Baterije Volva puniće se 30 odsto brže?

Foto-ilustracija: Unsplash (Luca Massimilian)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nirmal Rajendharkumar)

Švedska Kompanija Volvo ima zacrtan cilj da postane proizvođač isključivo električnih automobila do 2030. godine, odražavajući svoju posvećenost održivom razvoju i stalnom smanjenju karbonskog otiska, kako bi učestvovali u ostvarenju cilja nulte emisije gasova staklene bašte do 2040. godine.

Jedan od značajnih koraka ka ovom cilju jeste partnerstvo sa Breathe Batteri Technologies, čime postaje prva automobilska kompanija koja će integrisati u svoju novu generaciju potpuno električnih automobila najnoviju verziju patentiranog softvera za punjenje, dizajniran da bude ugrađen u Volvo-ovu interno razvijenu platformu za upravljanje baterijama. Cilj mu je optimizacija i poboljšavanje performansi tehnologije punjenja.

Pročitajte još:

Sa implementacijom ove nove tehnologije u svoje nadolazeće potpuno električne automobile, Volvo predviđa smanjenje vremena potrebnog za punjenje vozila sa 10 odsto na 80 odsto čak 30 odsto brže nego do sad, uz održavanje iste gustine energije i dometa, saopšteno je na sajtu kompanije.

Izvršena testiranja pokazala su poboljšanje vremena punjenja u rasponu od 15 do 30 odsto.

Očekuje se takođe da tokom životnog ciklusa baterije ne dođe do uticaja na status baterije i njen životni vek.

Energetski portal

Efikasna primena principa zelene gradnje, edukacije zaposlenih i partnera

Foto: Confluence Property Management
Foto: Confluence Property Management

Implementiranjem inovativnih rešenja, korišćenjem energije iz alternativnih izvora i adekvatnim upravljanjem otpadom stvara se održivo okruženje koje pozitivno utiče na životnu sredinu. Kompanija MPC Properties, koja je regionalni lider u razvoju, izgradnji i upravljanju nekretninama, jasno se pridržava svega navedenog.

O primeni ESG zelene strategije, upravljanju otpadom, projektu urbanog pčelarstva i promovisanju alternativnih vidova transporta razgovarali smo sa Sanjom Rubeša, operations project manageru u Confluence Property Managementu.

Šta sadrži ESG strategija vaše kompanije?

– Teme koje su deo ESG zelene strategije obuhvataju uticaj na okolinu, socijalnu komponentu i sistem upravljanja kompanijom. U okviru uticaja na okolinu posebnu pažnju poklanjamo principima zelene gradnje u šest oblasti: održivi razvoj, ušteda vode, energetska efikasnost, adekvatno korišćenje resursa i materijala, kvalitet unutrašnjeg prostora i implementacija principa cirkularne ekonomije na mikronivou. Kada je reč o socijalnoj komponenti, razmišljamo dugoročno i sveobuhvatno o svim kategorijama zajednice: zaposlenima, kojima podršku pružamo kroz sprovođenje internih i eksternih programa za profesionalni i lični razvoj. Sa druge strane, zakupcima korisnicima objekata, poslovnoj i široj javnosti doprinos dajemo organizacijom edukativnih ESG programa kroz našu mrežu šoping centara. Koristimo sve kanale komunikacije, sa fokusom na digitalne, kako bismo zajednicu informisali o našim aktivnostima i tako podizali ekološku svest. Ekspertizu predstavljamo učešćem na panelima, podrškom zelenih inicijativa u saradnji sa internacionalnim i nevladinim organizacijama, ambasadama, fakultetima, institutima i kompanijama.

U FOKUSU:

Kako u okviru sistema upravljanja kompanijom primenjujete projekte?

– Sistem upravljanja kompanijom je transparentno prikazan u GRI Sustainability Reportu, koji je javno dostupan na sajtu kompanije. Implementacija svih projekata se sprovodi putem višestepenog tenderskog procesa, gde su ekspertiza, kvalitet, transparentnost i antikorupcija važni segmenti prilikom odabira partnera na projektu. Sarađujemo sa najkompetentnijim stručnjacima kao što su kompanije Energo Energy Efficiency Engeneering, MT – Komex, Sauter Building Control, Avalon Partners. Uspostavljamo strateška partnerstva sa svetskim i lokalnim institucijama: UNDP Srbija, Privredna Komora Srbije, Biološki fakultet, CEUS, Institut Mihajlo Pupin. MPC je aktivan član Saveta zelene gradnje Srbije.

Na koji način realizujete proces upravljanja otpadom?

– Kompanija VOLK SERB je dugogodišnji partner i saradnik MPC sistema na procesu upravljanja otpadom. Trenutno se proces odvija u skladu sa zakonskom regulativom uz primenu inovativnih, svetskih rešenja, kao i formiranje dugoročnog plana koji će pratiti i EU regulativu i strategiju Zelene agende u Srbiji. Saradnja sa zakupcima je krucijalna. Svakako je za implementaciju novih procesa potreban dodatni napor svih učesnika, ali putem edukacije se olakšava i osigurava uspešnost početka novih praksi.

Jedno od implementiranih inovativnih rešenja za upravljanje organskim otpadom koji se generiše na UŠĆE kompleksu jeste primena kompost mašine, čija je nabavka realizovana putem javnog poziva UNDP Srbija, u saradnji sa Ambasadom Japana.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

EU: dodatne mere za dekarbonizaciju sektora zgradarstva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako bi se smanjile emisije gasova staklene bašte koje proizilaze iz sektora zgradarstva, ali i ostvarila manja potrošnja energije, poslanici Evropskog parlamenta usvojili su određene izmene.

Reč je o reviziji Direktive o energetskim karakteristikama zgrada (eng. Energy Performance of Buildings Directive), koja ima za cilj da progresivno smanji pomenute emisije i potrošnju energije iz građevinskog sektora Evropske unije i učini ga klimatski neutralnim do 2050. godine. Pored toga, cilj je da se zgrade najlošije energetske efikasnosti renoviraju i na taj način im se poboljšaju energetske performanse.

Kako se navodi na sajtu Evropskog parlamenta, sve nove zgrade treba da budu sa nultom emisijom od 2030. godine, dok one koje su u vlasništvu javnih vlasti ovo treba da ostvare do 2028. godine. Postoje posebni kriterijumi na osnovu kojih se izračunavaju emisije. Primera radi, u obzir će se uzeti koliku količinu gasova sa efektom staklene bašte će biti emitovano tokom životnog ciklusa zgrade, što uključuje i proizvodnju građevinskog materijala, samu izgradnju i odlaganje građevinskog otpada na kraju životnog veka.

Takođe, države članice moraće da usvoje mere koje će podsticati manju potrošnju energije u stambenim zgradama. Preciznije, reč je o smanjenju od najmanje 16 odsto do 2030. i najmanje 20 do 22 odsto do 2035. godine.

Pročitajte još:

Kada je reč o renoviranju energetski najlošijih nestambenih zgrada, to je potrebno učiti za 16 odsto do 2030. godine i 26 odsto do 2033. godine.

I kada je u pitanju grejanje, države članice moraju da navedu kakve će mere usvojiti za dekarbonizaciju sistema grejanja. Mere treba da imaju za cilj postepeno ukidanje fosilnih goriva u grejanju i hlađenju do 2040. godine.

Ukoliko je tehnički i ekonomski izvodljivo i pogodno, države članice bi morale postepeno da postavljaju solarne panele na javne i nestambene zgrade, kao i na sve nove zgrade do 2030. godine.

Da bi postao zakon, Direktiva mora da bude formalno usvojena i od strane Saveta ministara.

Energetski portal

Uskoro završetak sanacije deponije u centru Šapca

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Radovi na sanaciji i rekultivaciji nesanitarne deponije ,,Dudara’’ u Šapcu su u toku, a njihov završetak očekuje se pre postavljenog roka, već krajem marta ili početkom aprila. Reč je o deponiji koja se nalazi uz obalu reke Save, na 500 metara od centra grada i na 100 metara od prvih stambenih zgrada.

Prilikom obilaska radova, Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine rekla je da će na ovom mestu biti zelena oaza i prostor za rekreaciju građana.

Kako je istakla, iako je zatvorena 2014. godine, od kada se otpad odvozi u regionalni centar ‘Srem-Mačva’, nije urađena sanacija. Pored ove, sanirane su još dve nesanitarne deponije u Mačkvanskom okrugu – Bogatiću i Zajači.

Pročitajte još:

Prema rečima ministarke, kako bi mogle da se zatvore i ostale nesanitarne deponije u ovom okrugu, preduslov je proširenje regionalnog centra ‘Srem-Mačva’, jer je neophodna alternativna lokacija za odvoženje otpada. Ministarka je dodala da se očekuje da će ugovor sa izvođačem biti potpisan u junu, nakon čega će početi modernizacija i proširenje kapaciteta ovog centra, jednog od šest centara koji će se graditi u sklopu vizije Srbija 2027.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Osim ovih projekata u Mačvanskom okrugu sprovodi se još projekata. U osnovnoj školi ,,Majur’’ u Štitaru postavljen je novi kotao na pelet, dok će škola ,,Nata Jeličić’’ u Drenovcu iskoristiti priliku da kroz konkurs za 2024. godinu pređe na ekološki prihvatljiviji energent.

Ministarka je rekla da će u ovoj godini kotlovi biti zamenjeni u još četiri škole.

„Izašla je konačna lista za ovogodišnji konkurs i do petka ćemo potpisati ugovore za dodelu sredstava gradovima i opštinama širom Srbije’’, rekla je ministarka Vujović.

U Šapcu se takođe radi i na projektima pošumljavanja, uklanjanja divljih deponija, kao i projekti zamene individualnih ložišta.

Energetski portal

Počeo Balkanski forum u Budimpešti – Srbija i Mađarska razmatraju energetske investicije

Foto-ilustracija: Freepik (aleksandarlittlewolf)
Foto-ilustracija: Unsplash (erik-mclean)

U Budimpešti je počeo dvodnevni Balakski forum koji podstiče saradnju i povezivanje u regionu. Cilj je da balkaske zemlje sa održivim rešenjima zajedniči odgovore na aktuelne ekonomske i političke izazove i krize.

Pitanja sigurnosti snabdevanja i energetska nezavisnosti u vremenu geopolitičkih i ratnih sukoba bile su teme rasprave na panelu posvećenom energetskoj bezbednosti regiona. Zemlje moraju biti spremne za te izazove, a poruka učesnika Foruma je da to zavisi od regionalnog energetskog povezivanja – gasovodima, naftovodima i dalekovodima.

Akcenat se stavlja na zajedničku gradnju LNG terminala za tečni gas, a posebno na povećanje kapaciteta nuklearne i obnovljive energije, što su zahtevi energetske tranzicije.

,,Možete da maštate i da pričate o diversfikacijai, ali dok god samo pričate a ne preuzimate akcije i pratite šta ste rekli, diversifikacija će ostati samo san jer šta ustvari diversifikacija znači, ona ima tri aspekta – aspekt modaliteta stvaranja energije, diversfikacija ruta snabdevanja i diversifikacija izvora“, rekao je Peter Sijarto, mađarski ministar spoljnih poslova.

Pročitajte još:

,,Energetska kriza nas je naučila tri stvari, prva je da nam je potrbna veća sigurnost snabdevanja, druga je da nam je potrebno više energetske nezavisnosti, i treće je da nam je potrebna veća povezanost među zemljama sa kojima se graničimo. Da bismo postigli prvo potrebna nam je infrastruktura, kako bismo osigurali i unapredili snabdevanje, moramo da sagradimo infrastrukturu. Drugo je da izgradimo energetsku nezavisnost, to znači diversifikaciju, da imamo više opcija, i treće je povezivanje što znači da moramo više da sarađujemo“, istakla je ministarka rudarstva i energetike.

Srbija već dve zime skladišti gas u Mađaskoj što doprinosi našoj gasnoj bezbednosti. Radi se i na povećanju traNzita gasa kroz našu zemlju u Mađarsku. Srbija i Mađarska jačaju saradnju zajedničkim investicijama. Posle panela srpska ministraka energetike i šef mađarske diplomatije razgovaraće o napretku projekta naftovoda koji će povezati dve zemlje, kao i o napretku projekta Panonskog koridora za prenos struje. Ove investicije su za Srbiju u narednom periodu među najznačajnijih u energetskom sektoru.

Izvor: RTS

Da li će Crna Gora i Italija povezati dan-unapred tržište?

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrey Metelev)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)

Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore, u skladu sa obavezama koje ova zemlja ima prema Energetskoj zajednici, započelo je aktivnosti za pokretanje procedure povezivanja crnogorskog dan-unapred tržišta električne energije na jedinstveno evropsko energetsko tržište, navodi se na sajtu Vlade CG.

Kako bi se koordinisalo aktivnostima, definisala dinamika rada i kontrolisao stepen ispunjenosti dogovorenih ciljeva, forirano je Radno telo kojeg čine predstavnici Ministarstva, kao i svih relevantnih energetskih subjekata.

Kako se navodi u zvaničnom dokumentu, pre nego što se utvrde konkretne aktivnosti u vezi sa ovim, potrebno je da se jasno definiše pravac, odnosno odredi sa kojim evropskim tržištem električne energije bi trebalo da se poveže crnogorsko.

Iako je prvobitno postojala mogućnost povezivanja lokalnog tržišta sa tržištem električne energije Srbije, što je izgledalo i kao najjednostavnija opcija za realizaciju, kasnije se ispostavilo da nije najbolje rešenje. Naime, tržište Srbije je imala u planu dalju konekciju sa Evropom kroz mađarsko tržište električne energije – Hupx berza, čim bi Crna Gora mogla da se indirektno poveže sa evropskim.

Pročitajte još:

,,Ipak, od ove ideje se odustalo sledeći odluke Saveta ministara o transponovanju EU regulativa iz 2022. godine’’, navodi se u dokumentu.

Detaljnije, adaptiranim regulativama, obaveza ugovornih zemalja Energetske zajednice jeste usvajanje energetskih normi i povezivanje na jedinstveno evropsko energetsko tržište, čim je postalo logično da je najbolje rešenje direktno povezivanja lokalnog sa evropskim tržištem kroz konekciju sa Italijom.

Kao zemlja Evropske unije, Italija ima primenjeno evropsko zakonodavstvo, zbog čega Crnoj Gori kao najveći izazov ostaje usaglašavanje sa evropskim zakonskim normama. Ukoliko konekcija bude išla preko Italije, proces će biti ubrzan preskakanjem posrednog povezivanja tržišta preko onih koja ne pripadaju evropskom.

Pomenuta objašnjenja razlog su da delegirani predstavnici Ministarstva energetike i rudarstva CG i energetskih subjekata, predlažu da se po pitanju ovoga krene u pravcu povezivanja Crne Gore sa Italijom.

Kako se navodi, očekuje se da bi povezivanje moglo da bude ostvareno početkom 2026. godine.

Energetski portal

U Srbiji zbrinuto 36.000 tona e-otpada u 2023.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Prema preliminarnim podacima Udruženja reciklera Srbije, u 2023. godini zbrinuto je više od 36.000 tona električnog i elektronskog otpada, u ovoj zemlji regiona.

To je povećanje u odnosu na 2022, kada je zbrinuto 34,5 hiljada tona, kaže za Biznis u regionu Nikola Egić, predsednik Udruženja reciklera.

Slikovito, to čini kolonu dugu čak 100 km u kojoj je 9.000 kamiona i o kojima brine 5.000 radnika zaposlenih kod srpskih operatora i sakupljača reciklažnih sirovina.

Stanovnik Srbije godišnje “napravi” 7 kg e-otpada

Od ranije je prisutan podatak da prosečan građanin Srbije generiše više od sedam kilograma električnog i elektronskog otpada godišnje. Kako objašnjava Egić, iako se broj predstavlja per capita, zapravo se radi o industriji, svim pravnim licima i domaćinstvima.

Pročitajte još:

I gde je Srbija u regionu po pitanju reciklaže telefona, tableta, kućnih aparata, elektro opreme, tačnije svega onog što predstavlja e-otpad?

,,Po pitanju tretmana, Srbija raspolaže operaterima koji su u evropskom vrhu u pogledu tehnološkog nivoa, jer imaju kapacitete prerade većih količina otpada električne i elektronske opreme od onoga što se trenutno sakuplja“, navodi Egić.

Preduzeća su potpuno disciplinovana delom i zbog zakonske obaveze da predaju elektronski otpad operateru. Elektronski otpad nije komunalni već opasan otpad. Građani su razvili svest i navika da se pozove operater da odnese stari uređaj kad se kupi novi je već “stara” navika, kaže prvi čovek Udruženja reciklera.

Ostatak teksta pročitajte ovde.

Izvor: Biznis u regionu