Home Blog Page 970

Zaštita životne sredine je prilika da se otvore radna mesta, ali nije besplatna

Foto: EP
Foto: EP

Privredna komora Srbije je 25. januara, u saradnji sa Fakultetom za primenjenu ekologiju Futura, organizovala okrugli sto povodom Svetskog dana obrazovanja o zaštiti životne sredine. On se obeležava svakog 26. januara počev od 1972. godine kada je na Konferenciji Ujedinjenih nacija o čovekovoj okolini usvojena Deklaracija s naglaskom na neophodnost obrazovanja o zaštiti životne sredine.

Skupom je moderirala direktorka Instituta Futura Sunčica Vještica, a njeni glavni (sa)govornici za okruglim stolom bili su Slobodan Perović iz Ministarstva zaštite životne sredine, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović, Milan Veselinov, osnivač preduzeća Cirekon i Roland Fekete, direktor ekologije u kompaniji za proizvodnju građevinskih materijala Lafarge.

Foto: EP

Skupu su, u skladu sa temom, prisustvovali i predstavnici naučnih i obrazovnih ustanova, Razvojnog programa Ujedinjenih nacija i preduzetničkog sektora.

Aleksandra Vučinić, autorka slikovnice “Ekologijanka”, prisetila se svoje studijske posete Japanu 2002. godine. “Tada sam videla jednu vrlo interesantnu stvar. Deca od tri godine su sedela u insineratoru i slušala priču o upravljanju otpadom. To nas je sve iznenadilo – zašto toliko malu decu uče o problemima u vezi sa otpadom? Objasnili su nam da su sa programom počeli sedamdesetih godina i da oni su ti koji su tada imali tri godine danas menadžeri i da itekako znaju kako da upravljaju otpadom i bave se zaštitom životne sredine. Primetila sam da kod nas taj vid edukacije nedostaje u nekom najranijem uzrastu”, rekla je ona, istakavši značaj uključivanja dece u brigu o našem okruženju.

Foto: EP

Sve zelene teme treba da promene narativ sa troška na nešto što uvećava vrednost robe, a ovaj cilj se postiže inovacijama, naglasio je Milan Veselinov. “Evropska unija trenutno se bavi pitanjem kako podići tražnju za cirkularnim proizvodima. Jedan od načina je dizanje svesti i plasiranje informacija kao što su ‘Nemojte da bacate, koristite ponovo!'”, rekao je. “Potrošači u Evropi su spremni da jedan i po put više plate zelene artikle. Glasaju novčanikom i to podstiče kompanije da u svoj portolio uključe više sertikovanih proizvoda. Ključno pitanje je odakle da krenemo. Trebalo bi da krenemo od edukacije, ali ona mora da bude u sprezi sa inovacijama i pravilima igre”, zaključio je Veselinov.

Filip Radović je kao misiju svoje Agencije naglasio da služi privredi, ali da istovremeno bude motor razvoja dela koji se tiče zaštite životne sredine. Ipak, za napredak u toj oblasti manjkaju sredstva. “U Italiji deponovanje otpada košta 190 evra po toni, u Srbiji – 20 evra. Nažalost, cena odnošenja otpada nije ekonomski efikasna i stoga ovaj sektor ne može da postigne brži tempo razvoja. Verujem da smo fin narod i da nam ne nedostaju civilizacijske navike i volja, već nam nedostaje novac”, kazao je.

Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije izrazio je nadu da će sličnih okupljanja biti i u budućnosti i da će dijalog uroditi plodom.

Jelena Kozbašić 

Crna Gora donela Program gazdovanja šumama za 2019. godinu

Vlada Crne Gore donela je Program gazdovanja šumama za 2019. godinu.

Ovim dokumentom su definisane mere za gazdovanje šumama po obimu, vrsti i vremenu izvođenja na godišnjem nivou, kako bi se obezbedilo održivo gazdovanje i upravljanje ovim resursom.

Ciljevi koji se postižu ovim Programom su: unapređenje stanja u oblasti upravljanja šumama; realizacija aktivosti na poslovima uređivanja šuma, realizacija obaveza na uzgoju i zaštiti; unapređenje stanja šuma i stvaranja uslova za njihovo održivo korišćenje; unapređenje međunarodne saradnje i obezbeđenje stručne pomoći i edukacija zaposlenih.

Milisav Pajević

Pčelari obilaze košnice

Foto: pixabay.com

Zima nije aktivna pčelarska sezona i smatra se vremenom u kom pčele miruju, ipak za pčelare u ovom periodu oko košnica ima dosta posla, a od dobrog prezimljavanja i pripreme za prvu proleću ispašu može zavisiti ovogodišnja proizvodnja

Foto: pixabay.com

Pčelari idu u obilazak košnica, da u njima oslušnu brujanje i očiste sneg ispred poletaljki.

Sneg trenutno košnicama dobro služi, kao izolator, ipak pčelari smatraju da su temperature trenutno nešto više nego što se smatra povoljnim, dok se plaše hladnijih dana tek u martu.

Da li će i ova godina biti jednako izdašna u prinosima meda kao i prethodna zavisiće u mngome od vremenskih uslova, a valjanu pretprolećnu pripremu i redovno kontrolisanje košnica nipošto ne treba zapostaviti.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Obavljena potpuna evakuacija sela Jasenovik pored Niša

Foto: Print screen RTS

Obavljena je potpuna evakuacija sela Jasenovik pored Niša zbog moguće incidentne situacije prilikom vraćanja vagona-cisterni sa amonijakom na kolosek.

Foto: Print screen RTS

U tom selu živi 360 ljudi, a većina će naredna dva dana provesti kod rođaka. Iz predostrožnosti je evakuisana i sva stoka.

Pripadnici Sektora za vanredne situacije i policija utvrđuju da li je celokupno stanovništvo evakuisano. Jedna cisterna bi trebalo danas da bude vraćena na kolosek i očekuje se da će taj postupak trajati oko šest sati. Sutra će se pristupiti i drugoj cisterni.

Dve cisterne sa amonijakom iskliznule su u subotu, 19. januara, između stanica Crveni krst i Svrljig. Tom prilikom niko nije povređen, niti je bilo opasnosti po ljude i životnu sredinu.

Gradonačelnik Niša Darko Bulatović rekao je da su službe stupile u kontakt sa svim meštanima, kako bi utvrdile ko će se na koji način evakuisati.

Meštani koji nemaju kod koga da odu biće smešteni u gerontološkom ili regionalnom centru.

– Sinoć je bio održan zbor sa građanima, i sa njima je napravljen detaljan plan. Aktivnosti teku od 6.00. Sve nadležne službe su na svojim mestima, sve aktivnosti teku po planu, rekao je Bulatović za RTS.

Napravljen je i plan obaveštavanja.

– Svi meštani su dali brojeve telefona, imamo direktan kontakt. Obaveštavaćemo i preko medija u realnom vremenu. Brinemo o ljudima koji će biti smešteni u našim institucijama, od hrane, do zdravstvenog stanja. Šest pacijenata hitne službe već prevoze, rekao je Bulatović.

Direktor Veterinarskog instituta Miloš Petrović je rekao da je jedan deo vlasnika životinja juče odveo stoku kod rođaka u susednom selu, dok će preostali stočni fond biti premešten u skladu sa zakonom. Obezbeđeni su prevoz, smeštaj, hrana i voda.

– Premešteni su na prostor depoa klanice ‘Biftek’, koja zadovoljava sve zakonske propise, rekao je Petrović i dodao da je reč o malom stočnom fondu – oko 200 ovaca, 50 svinja, i četiri grla goveda.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Sistem daljinskog grejanja u Beogradu spreman za hladni talas

Foto: Grad Beograd

Celokupni sistem daljinskog grejanja JP „Beogradske elektrane“ u potpunosti je spreman za nepovoljne nastupajuće vremenske prilike, a sve terenske i ekipe za hitne intervencije u stalnoj su pripravnosti i spremne su da u najkraćem mogućem roku reaguju kako bi eventualni, nepredviđeni nedostaci i poremećaji bili otklonjeni u maksimalno kratkom vremenskom periodu.

Foto: Grad Beograd

Svih 38 toplotnih izvora (14 velikih izvora – toplana i 24 blokovske kotlarnice), kao i tri eksterna toplotna izvora, od kojih JP „Beogradske elektrane“ preuzimaju toplotnu energiju, stabilno funkcionišu u dvadesetčetvoročasovnom režimu isporuke toplotne energije potrošačima i snabdeveni su dovoljnim količinama svih vrsta energenata.

Potsećamo, neprekidno, dvedesetčetvoročasovno grejanje potrošača ponovo je uspostavljeno 18. januara, od kada su spoljašnje, večernje i noćne temperature ispod nule i trajaće sve dok budu trajali nepovoljni vremenski uslovi. Od početka grejne sezone do danas, dvadesetčetvoročasovna isporuka toplotne energije trajala je 46 dana i noći.

Milisav Pajević

Održana završna manifestacija projekta „Energija je svuda oko nas”

Foto: AP Vojvjvodina

Završna manifestacija projekta „Energija je svuda oko nas” i svečana dodela diploma i nagrada najboljim vojvođanskim školama održana je u holu zgrade Pokrajinske vlade, pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.

Foto: AP Vojvjvodina

– Ovaj projekat se već deveti put sprovodi u osnovnim i srednjim školama u AP Vojvodini, a naši zadaci jesu podsticanje i popularizacija obnovljivih izvora energije, kao i racionalizacija korišćenja postojećih izvora. Svet se danas suočava s dva energetska problema – jedan problem je nedostatak energije, a drugi problem je zagađenje okoline i klimatske promene. Zato je važno uticati na najmlađe potrošače energije, na našu decu, jer oni mogu da pomognu u budućnosti, stvarajući nove obrasce društveno odgovornog ponašanja kada je ovaj problem u pitanju, izjavio je Milan Kovačević, zamenik pokrajinskog sekretara za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.

Na svečanoj manifestaciji, koja je počela himnom „Energija je svuda oko nas” u izvođenju hora OŠ „Jovan Cvijić” iz Zrenjanina, dodeljene su nagrade najboljim školama koje su aktivno učestvovale u ovom projektu – OŠ „Dr Jovan Cvijić” iz Zrenjanina i OŠ „Mihajlo Pupin” iz Kule. Ostale nagrade dodeljene su đacima s najboljim literarnim radovima, crtežima, multimedijalnim prezentacijama i maketama na temu obnovljivih izvora energije.

Predstavnik nosioca projekta – predsednik Centra za razvoj i primenu nauke, tehnologije i informatike, prof. dr Slobodan Popov, složio se s tim da se zajedničkim snagama može promeni svest kod dece, te da su ovakvi projekti više nego potrebni za očuvanje prirodne sredine.

Pokrovitelji projekta, osim Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice jesu FIMEK, Simprolit i Tehnološki fakultet Novi Sad.

Milisav Pajević

Doneta Uredba o utvrđivanju Programa finansiranja aktivnosti i mera unapređenja efikasnog korišćenja energije u 2019. godini

Foto: Vlada Republika Srbija

Vlada Republike Srbije je na sednici donela Uredbu o utvrđivanju Programa finansiranja aktivnosti i mera unapređenja efikasnog korišćenja energije u 2019. godini.

Foto: Vlada Republika Srbija

Ovom uredbom utvrđuje se Program finansiranja aktivnosti i mera unapređenja efikasnog korišćenja energije u 2019. godini, koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.

Aktivnosti i mere unapređenja efikasnog korišćenja energije koje će se finansirati u 2019. godini, kao i iznos sredstava za obavljanje tih aktivnosti i mera utvrđeni su programom iz člana 1. ove uredbe.

Unapređenje energetske efikasnosti kako u sektorima proizvodnje tako i u sektorima potrošnje energije prepoznato je kao jedan od ključnih elemenata energetske politike Republike Srbije, s obzirom da doprinosi sigurnosti snabdevanja energijom, smanjenju potrošnje energije u privatnom i komercijalnom sektoru, povećanju konkurentnosti industrije i povećanju standarda građana, odnosno doprinosi smanjenju uvozne zavisnosti i smanjenju negativnih efekata sektora energetike na životnu sredinu, a naročito emisije gasova koji stvaraju efekat staklene bašte.

Milisav Pajević

Vode Vojvodine sprovode redovne kontrole ribolovnih područja

Foto: JVP Vode Vojvodine
Foto: JVP Vode Vojvodine

Tokom 2018. godine, ribočuvarska služba JVP “Vode Vojvodine” zaplenila je 60.507 metara nelegalno postavljenih mreža i veliki broj drugog pecaroškog alata.

Ribočuvarski timovi, kojih ima osam, prošle godine su 2.311 puta obišli ribolovna područja u svojoj nadležnosti.

Zbog nedozvoljenog ribolova podneto je 96 zahteva za pokretanje postupka.

Od toga su 24 presude realizovane, a ukupna kazna iznosila je 140.000 dinara.

U okviru stalne kontrole kontrolisano je skoro šest hiljada ribolovaca i evidentirane su 34 nepravilnosti na terenu.

Redovne kontrole terena od strane ribočuvara “Vode Vojvodine“ nastavljaju se i ove godine čime bi trebalo da se spreče svi oblici kršenja propisanih pravila, što će zaljubljenicima u pecanje obezbediti siguran i bogat ulov.

Ribolovne dozvole za ovu godinu mogu se kupiti u JVP “Vode Vojvodine“.

Cene dozvola su ove godine nešto više, pa tako za godišnju dozvolu za rekreativni ribolov treba izdvojiti 7.000 dinara, a za godišnju dozvolu za osobe starije od 65 godina, osobe sa telesnim oštećenjem od 60-79 procenata, kao i za žene 3.500 dinara.

Milisav Pajević

Beograd će dobiti groblje kućnih ljubimaca u novobeogradskom Bloku 51

Foto: Grad Beograd

Beograd će dobiti groblje kućnih ljubimaca u novobeogradskom Bloku 51, južno od auto-puta, u blizini hotela „Nacional”, a zauzimaće površinu od 1,54 hektara, najavio je u izjavi za B92 glavni gradski urbanista Milutin Folić.

Foto: Grad Beograd

Prema njegovim rečima, kompleks groblja će funkcionalno biti podeljen u tri celine, prednju ili administrativnu zonu, srednju zonu za sahranjivanje i zadnju zonu – krematorijum, gde će biti smešten objekat za uprljavljanje telima životinja.

– Prema projektu koji je izradio institut CIP, planirana je izgradnja šumsko-parkovskog groblja sa uređenim grobnim mestima, internim saobraćajnicama i svim pratećim objektima.

Ukupan kapacitet groblja biće preko 2.300 mesta, od čega više od 1.500 grobnih mesta i skoro 800 mesta za urne. Groblje će biti uređeno prema svetskim standardima.

Ono će doprineti uvođenju reda u ovoj oblasti, jer su sugrađani do sada bili prinuđeni da improvizuju,  pojasnio je Folić.

Folić je istakao da je usvojeno idejno rešenje, da je u toku izrada tehničke dokumentacije, kao i da bi na jesen, nakon rebalansa budžeta u julu, mogao da bude izabran izvođač radova i da započnu radovi.

Foto: Grad Beograd

– Prostor za sahranjivanje će sadržati trg za ispraćaje, parcele za rozarijume i kolumbarijume, parcele za grobove u nizu i prostor za zajedničko sahranjivanje. U okviru toga nalaziće se zaštitno zelenilo, interne saobraćajnice i pešačke staze. Na groblju će se nalaziti dve zgrade. Centralni objekat zauzimaće površinu od 250 kvadratnih metara,  najavio je Folić.

Glavni gradski urbanista navodi da je uz široku centralnu aleju sa grobnim mestima u nizu planiran i ružičnjak „vrt sećanja”, gde će postojati slobodan prostor za posipanje pepela, zatim kasete za čuvanje urni na zemlji (rozarijumi) i na zidu (kolumbarijumi), kao i površine za zajedničko sahranjivanje.

Folić je dodao da će groblje imati parking za 21 automobil, od kojeg će dva mesta biti rezervisana za osobe sa invaliditetom. Kako je rekao, korisnici groblja moći će da biraju tri tipa grobnih mesta za svoje kućne ljubimce u zavisnosti od veličine životinje.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Plaćeni tromesečni boravak u Italiji vam zvuči kao “dolce vita”? Onda je ovo prava ponuda za vas!

Foto-ilustracija: Pixabay

Iako sam u Italiji bila nekoliko puta, posećivala sam uglavnom turistički izvikana mesta i plaćala mnogo novca za kafe i sladolede osrednjeg kvaliteta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ne osporavam lepotu Venecije, Firence i Verone, ali smatram da sam najverniji prikaz italijanskog slatkog života zapravo videla na filmskom platnu – ili, ako ćemo iskreno i bez romantizovanja, na televizoru sa katodnom cevi i ekranu laptopa, kada sam gledala “Kuma” i “Kuma 2”. Delovi ovih filmova su snimani u gradiću Korleone u sicilijanskoj provinciji Palermo.

Da li vam je poznat arhetip slovenskih naroda koji kruži internetom? Fejsbuk zajednica tvrdi da smo skloni da popijemo koju čašu (pre)više votke ili rakije i da ne možemo da prezimimo bez kiselih krastavčića i slanine. Najčešće nas predstavljaju u Adidas (ne)Originals trenerkama u čučnju, s oba stopala čvrsto na zemlji, kao asocijaciju na komunističku prošlost naših društava. Tada smo, usled loše finansijske situacije, ali i poistovećivanja sa ljudima sa druge strane zakona, nosili kopije Adidasa kupljene na lokalnim pijacama i, po svoj prilici, sašivene u nečijem podrumu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Epitom Italijana u mojoj glavi je mnogo romantičniji i sa više modnog ukusa u odnosu na sliku koju ljudi sa društvenih mreža imaju o nama! Kamene građevine i ulice obrasle u zelenilo, fatalne žene crvenih usana u čipkanim haljinama, muškarci u raskopčanim belim košuljama, mafija, opijenost životom, kafei, kako-ćemo-lako-ćemo stav i ležernost prema svemu, ljubav i strast, boemština, nepregledni maslinjaci… Ipak, čini se da Italijani imaju mnogo veće zahteve od svoje otadžbine nego što bih ja imala – domaća pasta i vino na dnevnom nivou i jedna bela haljina za leto i crna za zimu, ali da ističu struk. Širom zemlje sve je više gradova duhova.

Stanovništvo masovno odlazi iz ruralnih oblasti “čizme na Sredozemlju” u veće gradove, ostavljajući za sobom 6 hiljada opustošenih sela i 15 hiljada na rubu izumiranja.

Umirući italijanski gradovi jednako su lepi kao i oni na vrhuncu života poput Rima. Neki ih zovu i skrivenim draguljima, ugnježdenim na očaravajućim mestima, sa srednjovekovnim samostanima, tvrđavama, renesansnim slikama, ukrašenim svodovima, rezbarijama na gradskim zidinama i spomenicima od kojih zastaje dah. Jedno od njih je selo Grotole u italijanskoj provinciji Bazilikata. Ono ima 300 stanovnika i 600 praznih kuća.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Airbnb, posredstvom koje možete pronaći smeštaj bilo gde na svetu, želi da pronađe četiri osobe koje će, na leto ove godine, da postanu privremeni žitelji Grotole. Izabranim kandidatima biće obezbeđen smeštaj i pokriveni svi troškovi tromesečnog boravka, a Italijani-na-određeno-vreme imaće priliku i da pohađaju časove kulinarstva i jezika.

Međutim, “dolce vita” se ne osvaja tek tako. Pobednici takmičenja, zajedno sa lokalnom nevladinom organizacijom, pokušaće da ožive istorijski centar Grotole. Pomoći će u obnavljanju zgrada, baviće se baštovanstvom i biće domaćini, vodiči i učitelji Airbnb gostima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ukoliko želite da iskusite italijanski duh i pomognete da se sačuva za buduće naraštaje, popunite prijavu na sledećem linku: https://italiansabbatical.com/. (Autorka teksta proučila je svoj ugovor o radu i ni u jednoj odredbi, nažalost, ne stoji “Zaposleni može da uzme tri meseca odsustva s posla kako bi u neograničenim količinama jeo picu”, tako da ona sama nije u mogućnosti da učestvuje!)

Američka kompanija nije jedina koja je zabrinuta za tradiciju ove evropske države i odlučna u nameri da je konzervira. Sela i gradovi u Italiji nastoje da na mnogobrojne načine izbegnu potpuno gašenje. U nekima, poput Sambuke, možete da pazarite kuću za svega jedan evro, ako se obavežete da ćete da uložite novac za renoviranje poseda.

I pojedinci ulažu napore da italijanske umetnine i skulpture ne dobiju patinu zaborava i ne ogreznu u mahovinu poništenja! Preduzetnik italijanskog porekla Daniele Kilgren pretvara mesto Santo Stefano di Sesanio, u brdovitoj provinciji Abruco, u hotel.

Da li prepoznajete slične težnje i u našem turizmu?

Jelena Kozbašić

Konkurs za dodelu dotacija za finansiranje projekata razvoja turizma u 2019. godini

Foto: EP

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija raspisalo je javni konkurs za dodelu dotacija za finansiranje projekata razvoja turizma u 2019. godini.

Foto: EP

Кonkursom su predviđeni podsticaji za projekte promocije turističkih proizvoda, turističkih destinacija i turističkih prostora Srbije i podsticanje unapređenja receptivne turističko-ugostiteljske ponude, unapređenje i realizaciju statističkih istraživanja i metodologije satelitskih računa, kao i projekte edukacije i treninga u turizmu.

Pravo na korišćenje sredstava imaju neprofitne institucije.

Prilikom dodele sredstava poštovaće se sledeći kriterijumi: 1) reference projekta: oblast u kojoj se realizuje projekat, dužina trajanja projekta, ukupan broj lica potreban za realizaciju projekta; 2) ispunjenost ciljeva, odnosno uticaj na razvoj turističkih proizvoda i turističkih prostora, kao i usklađenost sa Strategijom razvoja turizma; 3) ocena srazmernosti traženih sredstava i očekivanih rezultata; 4) održivost projekta; 5) obezbeđenost sufinansiranja iz drugih izvora: sopstvenih prihoda, budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, fondova EU, donacija, legata, kredita i drugo; 6) ispunjenost ugovornih obaveza za sredstva odobrena u ranijem periodu.

Informacije o konkursu i obrasci zahteva za korišćenje bespovratnih sredstava mogu se preuzeti sa internet prezentacije Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija mtt.gov.rs. ili ovde.

Zahtev za korišćenje subvencija i dotacija podnosi se Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, Sektor za turizam, Nemanjina br. 22-26, Beograd, isključivo putem pošte ili pisarnice ministarstva.

Milisav Pajević

U Zemun polju zbog popravke kvara trenutno bez grejanja

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog sanacije kvara na delu toplovodne mreže kotlarnice „Elektronska industrija” (iz koje JP „Beogradske elektrane” preuzimaju toplotnu energiju) u Ulici Bertnarda Rasela kod broja 2e, prekinuta je isporuka toplotne energije potrošačima koji se nalaze u Zemun polju, saopštavaju iz JP „Beogradske elektrane”.

Trenutno su bez grejanja potrošači u Akrobate Aleksića 7, 11, 15 i 19a, Braće Krnješevac 2 i 6, Dušana Mađarića Korčagina 43, 63, 69, 121, 137, 147 i 155, Elija Fincija 2 i 34 i Franje Krča 1 i 1a.

Sve ekipe za hitne intervencije su na terenu i čine sve da potrošači u pomenutim ulicama dobiju grejanje u što kraćem roku, kaže se u saopštenju.

Milisav Pajević

Benzinske stanice NIS i VISA: Srećni dobitnici putuju u Dubai

Foto: NIS
Foto: NIS

Novosađanka Branka Švonja i Ožegović Кvadro Hana iz Pančeva osvojile su nagradno putovanje u Dubai, a priliku da posete sunčanu oazu Ujedinjenih Arapskih Emirata i jedan od napopularnijih gradova u svetu obezbedila im je njihova Visa kartica koju su iskoristili prilikom kupovine goriva na GAZPROM benzinskoj stanici “Dunav”, odnosno NIS Petrol maloprodajnom objektu “Novi Sad 7”.

Branka i Hana dobitnice su dva od ukupno pet paketa-putovanja za dve osobe koje je obezbedila Visa u okviru nagradne igre „Plaćajte Visa karticom i osvojite put u Dubai“, a pravo učešća imali su svi potrošači koji su u periodu od 5. decembra 2018. godine do 2. januara tekuće godine prilikom kupovine koristili Visa karticu izdatu od strane banaka u Srbiji ili obavljali kupovinu koristeći mobilnu aplikaciju za beskontaktna plaćanja.

Srećnim dobitnicima nagradni vaučeri za putovanje u Dubai svečano su uručeni na GAZPROM benzinskoj stanici “Novi Beograd”.

Milisav Pajević

Digitalna bolnica u Beču

Foto: KAV/Health Team KHN - Albert Wimmer ZT GmbH
Foto: KAV/Health Team KHN – Albert Wimmer ZT GmbH

Trenutno najveći građevinski poduhvat u Austriji – digitalna bolnica „Krankenhaus Nord“ u Beču koja treba da bude otvorena na leto 2019. godine imaće digitalna rešenja koja će pružati zdravstvenu negu po meri pacijenta.

U novoizgrađenoj bolnici sve inovacije vezane za digitalizaciju biće sakupljene u jedan celokupan koncept, što je čini jednom od najmodernijih bolnica u Evropi.

Koncept digitalne bolnice obuhvata arhitekturu, procese, medicinu i tehniku. Sve ove oblasti podržava visoko modernizovana elektronska obrada podataka (EOP). Ukupno je umreženo oko 3.000 medicinskih aparata, od mobilnih ultrazvuk-mašina do kompjuterske tomografije. Bolnica raspolaže sa ukupno 900 WLAN-odašiljača koji svim zaposlenima i pacijentima omogućavaju bežični internet. Više od 24.000 IKT-priključaka služe razmeni podataka sa oko 2.500 krajnjih aparata kao što su kompjuteri, štampači, monitori i radne stanice za pravljenje nalaza.

Foto: KAV/Health Team KHN – Albert Wimmer ZT GmbH

Svakom pacijentu na raspolaganju stoji pokretni ekran sa internetom, radio, TV i igrice. Medicinska tehnika je povezana sa EOP-sistemom tako da lekarima svi nalazi odmah stoje na raspolaganju uz što manje korišćenje papira. Tu je i video menadžment u operacionim salama kao i elektronski arhiv pacijenata. Takođe u okviru bolnice postojaće transportni sistem bez vozača koji će odeljenja snabdevati vešom, hranom i lekovima. Oko 40 robotizovanih vozila kojima će se upravljati putem bežičnog interneta izvodiće dnevno oko 500 vožnji.

Foto: KAV/Health Team KHN – Albert Wimmer ZT GmbH

Još jedna specifičnost biće visoko-modernizovani pneumatski transport (kroz cevi). Ranije su se pneumatskim transportom slali snimci rentgena ili izveštaji, danas se ta vrsta transporta „cevima“ pre svega koristi za hitno potrebne lekove i laboratorijske uzorke. Do sada su uzorci ručno raspakivani i pripremani za analizu. Novi sistem podrazumeva da se to obavlja potpuno automatski: već na odeljenju se na uzet uzorak stavlja etiketa koju automat u laboratoriji može da pročita, uzorak se pneumatskim transportom šalje u laboratoriju, preuzima i analizira. Računa se da će ubuduće za jedan sat moći da se preuzmu i obrade 100 pošiljki sa oko 400 uzoraka.

Kompanija Schneider Electric pokreće kampanju Go Green in the City 2019

Photo: Schneider Electric

Kompanija Schneider Electric, lider u oblasti digitalne transformacije upravljanja energijom i automatizacijom, pokreće Go Green in the City 2019, godišnje globalno studentsko takmičenje čiji cilj je pronalaženje smelih ideja i inovativnih rešenja za pametnije, energetski efikasnije i održivije gradove.

Foto: Schneider Electric

Već devetu godinu zaredom, Go Green in the City je jedno od najvažnijih događaja za studente inženjerstva i biznisa širom sveta. Prošle godine je učestvovalo preko 24.000 mladih pronalazača sa više od 3.000 univerziteta iz 163 zemlje, uključujući i 58 odsto devojaka. Motiva za takmičare da učestvuju u Go Green in the City je mnogo. Ne samo da dobijaju šansu da utiču na jačanje digitalne ekonomije, već i priliku da osvoje međunarodno putovanje na Schneider Electric Innovation Summit 2019, dvodnevnu konferenciju, 2.i 3. oktobra u Barseloni. Samit okuplja stručnjake iz Schneider Electric-a i vodeće svetske umove u ovom sektoru koji razmenjuju mišljenja i smele ideje o izazovima i mogućnostima jačanja digitalne ekonomije. Studenti će imati priliku da se upoznaju sa stručnjacima iz ove oblasti koji će im biti mentori, a imaju i šansu da se nakon toga zaposle u kompaniji Schneider Electric.

Održivost i tehnologija koje funkcionišu zajedno

Ove godine, takmičenje bi trebalo da izazove još veće interesovanje, s obzirom na to da su teme podeljene u četiri kategorije. Pozivaju se studenti da podnesu svoje smele ideje u jednoj od te četiri kategorije: „Zgrade budućnosti”, „Fabrike budućnosti”, „Mreže budućnosti” i „Održivost i pristup energiji”.

Poslovna strategija kompanije Schneider Electric je povezana sa izazovima i odražava njenu posvećenost UN ciljevima održivog razvoja (SDG), stoga se pozivaju studenti da podele ideje o novoj budućnosti i pokažu uspešniju stranu održivosti: vezu između društvenih i uticaja sredine sa jedne strane i tehnologije i poslovnog sveta sa druge.

„Mlada generacija se danas suočava sa velikim izazovima u stvaranju svetle budućnosti za sebe. Ostvarivanje održive budućnosti sveta je moguće samo kroz osnaživanje i podršku mladim ljudima kako bi postali pokretačka snaga inovacija. Ponosan sam što je takmičenje Go Green in the City postalo platforma na kojoj studenti razvijaju svoje ideje za bolje sutra”, izjavio je Olivije Blum, globalni direktor ljudskih resursa Schneider Electric-a.

Putovanje za studente na kom se stalno uči

Zvirevo Čisadža i Tariro Sintija Mutsindikva sa Instituta za vodu i energiju Panafričkog univerziteta u Alžiru su podelili svoje zadovoljstvo što su pobedili na prošlogodišnjem takmičenju: „Moje iskustvo sa takmičenja Go Green in the City 2018 je bilo izvanredno. Sve je počelo kao mala ideja, ali zahvaljujući pomoći mentora iz Schneider Electric-a ta ideja je postala velika i konkretnija u borbi protiv gladi u svetu”, izjavila je Tariro Sintija. „Kroz ovo takmičenje smo se povezali sa stručnjacima Schneider Electric-a i imali priliku da naučimo mnogo o izazovima održivosti u svetu”, rekao je Zvirevo.

Timovi moraju da se sastoje od dva studenta koji pohađaju akreditovani fakultet za biznis, inženjerstvo, fiziku, računarstvo, matematiku i druge srodne fakultete. Moraju biti iz iste zemlje ili regiona tokom trajanja takmičenja. Svaki tim treba da ima barem jednog ženskog člana, u skladu sa Politikom promovisanja različitosti i inkluzije kompanije Schneider Electric. Rok za prijave je 25. maj 2019. godine.

Za više informacija, posetite: gogreeninthecity.se.com, www.facebook.com/GoGreenintheCity.

Drugi poziv za podnošenje projekata u okviru Interreg IPA Italija-Albanija-Crna Gora

Foto: Kancelarija za evropske integracije

Na Drugi poziv za podnošenje projekata u okviru Interreg IPA prekograničnog programa Italija-Albanija-Crna Gora 2014-2020, koji će biti otvoren krajem februara, potencijalni korisnici mogu kandidovati projekte iz oblasti zaštite životne sredine, kulture, turizma, saobraćaja, konkurentnosti i inovacija, poručio je savetnik zamenice glavnog pregovarača Vučić Ćetković na radionici povodom objave ovog poziva.

Foto: Kancelarija za evropske integracije

– Ukupni budžet ovog Interreg programa je 93 miliona evra, i on pruža odlične mogućnosti za saradnju i razmenu iskustva Crne Gore, Albanije i Italije, ocenio je Ćetković.

On je dodao da će Crna Gore realizacijom projekata iz Prvog poziva poboljšati međujadranski saobraćaj kroz uspostavljanje novih avio linija između Podgorice, Barija, Brindizija i Tirane, kao i pomorskih veza između luka Taranto, Bar, Kotor i Drač.

– Opština Danilovgrad će, kao vodeći partner, raditi na uspostavljanju regionalnog centra, te usaglašavanju nacionalnih planova za upravljanje rizicima u slučajevima poplava i klizišta. Uspostaviće se i zajedničke laboratorije za razmjenu ideja i inovacija u oblasti poljoprivrede, koje će olakšati saradnju malih i srednjih preduzeća i naučne zajednice, i podržati razmjenu inovativnih načina poslovanja između Italije, Albanije i Crne Gore, naglasio je Ćetković.

Rukovodilac Zajedničkog sekretarijata Programa sa sedištem u Bariju Mauro Novelo je istakao da se radionicom žele nadograditi zajedničko razumijevanje i pružiti veoma precizne indikacije ovog targetiranog poziva.

Foto: Kancelarija za evropske integracije

– Prvi prioritet Programa je podrška malim i srednjim preduzećima, unapređenjem okvira za njihovo poslovanje i saradnju u ovim državama. Pored toga, prioritetna oblast je i upravljanje kulturnim nasleđem, u čijoj su osnovi turizam i inovativni proizvodi i industrije. Poziv će biti usmeren i na životnu sredinu i energetsku efikasnost. Jedan od prioriteta biće i održivi transport i izgradnja kapaciteta, pojasnio je Novelo.

Radionicu organizuje Kancelarija za evropske integracije, a učesnici su potencijalni korisnici iz Crne Gore (državne institucije, civilni sektor i lokalne samouprave).

Pomenuti Program obuhvata sredstva iz Evropskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).

Za sedmogodišnji period budžet iznosi 92,7 miliona evra, od čega je ukupan iznos bespovratnih sredstava EU na raspolaganju korisnicima u ovom programu 78,8 miliona evra.

Milisav Pajević