Home Blog Page 969

U budžetu za energetsku efikasnost u 2019. godini izdvojeno 500 miliona dinara

Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić, predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodojević i ministar za rudarstvo i energetiku Aleksandar Antić obišli su juče radove na energetskoj rekonstrukciji Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević”.

Foto: Grad Beograd

Događaju su prisustvovali v.d sekretara za energetiku Nina Jandrić i zamenica direktora Švajcarske kancelarije za saradnju Sibil Hegler.

Vesić je ovom prilikom zahvalio Vladi Švajcarske, podsetivši da je projekat energetske efikasnosti u okviru koga se sprovodi rekonstrukcija klinike zajednički projekat Grada Beograda i Vlade Švajcarske.

– Mi smo kao grad učestvovali u realizaciji projekta tako što smo obezbedili sve potrebne dozvole i tako što su „Beogradske elektrane” vršile nadzor u ovom projektu. Za nas je energetska efikasnost važna i sve više ćemo ulagati u ovu oblast, ne samo kroz ovakve projekte već i iz budžetskih sredstava. Ove godine smo budžetom grada obezbedili novac za pet zgrada javne namene koje ćemo učiniti energetski efikasnim. Takođe, zajedno sa Sekretarijatom za energetiku i JKP „Beogradske elektrane”, pripremamo jedan projekat u kojem bismo građanima ponudili da mogu na rate da sređuju fasade u svojim zgradama, jer bi se to naplaćivalo od ušteda u energiji, rekao je Vesić.

On je istakao da će grad nastaviti sa ovim aktivnostima jer svako ulaganje u energetsku efikasnost se veoma brzo vrati uštedom koja je time omogućena.

– Kako to izgleda, moći ćete da vidite na primeru Opštine Savski venac, koja od svojih stredstava na taj način uređuje objekat u kome se nalazi opština, istakao je Vesić, koji je zahvalio direktorki i osoblju bolnice i pozvao sve koji žele da pomognu, kao i druge javne institucije da se jave, dodajući da je energetska efikasnost važna i da mi nemamo taj luksuz da se rasipamo energijom kao do sada.

Aleksandar Antić takođe je zahvalio Vladi Švajcarske Konfederacije koja je naš ozbiljan partner u projektima vezanim za energetsku efikasnost i jedan od lidera u toj oblasti.

– Istovremeno nam pokazuje da energijom treba postupati sa dužnom pažnjom, uz maksimalne uštede, istakao je Antić.

Kada je reč o ovom konkretnom projektu, proteklih godina, podsetio je Antić, urađeno je mnogo kao rezultat zajedničke saradnje Grada Beograda, Vlade Srbije i Vlade Švajcarske.

– Projekat je veoma uspešan, a u realizaciji su bila dva segmenta vrednosti više od tri i po miliona evra. Prvi se ticao energetske rekonstrukcije OŠ „Olga Petrov”, odnosno modernizacije u energetskom smislu oko 2.600 kvadrata, a drugi segment odnosio se na bolnicu. Svi objekti podignuti su sa najnižeg energetskog razreda na takozvani „B razred”, koji je standard i u najrazvijenijim državama Evrope, istakao je Antić, dajući primer da objekti u novogradnji po zakonu moraju da imaju „C razred”, što govori u prilog činjenici da je energetska efikasnost na rekonstruisanim objektima sada na veoma visokom nivou.

Nivo ušteda u energiji sada je oko četrdeset procenata, precizirao je Antić, što je dodatni motiv za sve da se više sredstava ulaže u slične projekte. Vlada Republike Srbije ovom segmentu poklanja veliku pažnju, najviše posredstvom Budžetskog fonda za energetsku efikasnost, a za tu namenu u 2019. izdvojeno je rekordnih petsto miliona dinara, što će najvećim delom biti uloženo u nerazvijene opštine u Srbiji, naveo je Antić.

Zamenica direktora Švajcarske kancelarije za saradnju Sibil Hegler rekla je da joj je veoma drago što je danas imala priliku da vidi zgradu koja izgleda veoma lepo u odnosu na pređašnji izgled sa početka projekta, kao i što je poboljšana energetska efikasnost.

– Ušteda energije vidi se na primeru tako što je klinika sačuvala oko 38 odsto energije za godinu dana, što iznosi više od 90 hiljada evra, rekla je Sibil Hegler i dodala da će se nastaviti sa ovakvim projektima i u budućnosti.

V.d. direktora Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević” Ivana Stašević Karličić podsetila je da je ovaj projekat doneo mere poboljšanja energetske efikasnosti i doprineo značajnom podizanju kvaliteta usluga iz domena zdravstvene zaštite, kako pacijentima tako i svim zdravtsvenim radnicima.

Milisav Pajević

Prijave za nesvakidašnje putovanje Evropom u okviru borbe protiv klimatskih promena do 18.2.

Foto-ilustracija: Pixabay

Climate-KIC tim Srbija vas poziva da učestvujete u edukativnom programu “Journey”.

Foto: Climate-KIC

U pitanju je letnja škola o sistemu inovacija u oblasti klimatskih promena, koju organizuje EIT-RIS Climate-KIC u saradnji sa partnerskim organzacijama i renomiranim univerzitetima širom Evrope. Kao jedini Climate-KIC partner u Srbiji, Privredna komora Srbije implementira “Journey” i druge Climate-KIC programe od 2016. godine.

Program “Journey” predstavlja jedinstvenu kombinaciju akademskih studija i praktičnog iskustva. Namenjen je studentima završne godine studija, diplomcima, budućim MBA, magistrima i doktorima sa odličnim znanjem engleskog jezika. Cilj programa je dublje razumevanje preduzetništva i sistema inovacija, kao i razmena iskustava o izazovima i rešenjima u oblasti klimatskih promena. Učesnici će imati priliku da uče i rade u internacionalnom multidisciplinarnom timu i razviju svoje ideje, projekte, proizvode ili usluge uz podršku iskusnih mentora.

Više informacija o programu možete pronaći na: https://energetskiportal.rs/konkursi/letnj-skola-o-sistemu-inovacija-u-oblasti-klimatskih-promena/.

Jasenovik: Završeno premeštanje druge cisterne s amonijakom, meštani mogu svojim kućama

Foto: Grad Niš

Komandant Gradskog štaba za vanredne situacije Grada Niša Darko Bulatović je obavestio građane da je postupak premeštanja i obezbeđivanja druge cisterne sa amonijakom na pruzi Niš-Zaječar uspešno okončan i da su se time stekli svi bezbednosni uslovi da se stanovništvo sela Jasenovik može vratiti u svoje domove.

Foto: Grad Niš

Povod za evakuaciju žitelja Jasenovika, 25. i 26. januara 2019. godine, predstavljala je opasnost od nesrećne situacije prilikom saniranja posledica železničke saobraćajne nezgode.

Podsećamo, dve cisterne sa amonijakom iskliznule su iz šina u subotu, 19. januara, između stanica Crveni krst i Svrljig. Tom prilikom niko nije bio povređen, niti je bilo rizika po ljude i životnu sredinu.

Za vreme vraćanja vagona u kolosek, stanovnici Jasenovnika su bili zbrinuti u Regionalnom centru za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju i Gerontološkom centru Niš, a sa ugroženog područja su iz predostrožnosti bile udaljene i životinje.

Radnici su 25. januara uklonili i odvezli na sigurno prvu od dve prevrnute cisterne sa opasnim sadržajem. U aktivnosti njihovog saniranja bili su uključeni Gradski štab za vanredne situacije Grada Niša, Infrastrukture železnice Srbije i Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

U toku današnjeg dana razmatraće se kako će amonijak iz druge, oštećene cisterne biti pretočen.

Jelena Kozbašić

Električni automobili će koštati kao benzinci i dizelaši već 2021.

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najveće kompanije ulažu sve veći novac u razvoj tehnologije električnih vozila od koje se očekuje da postepeno preuzme primat od vozila sa pogonom na fosilna goriva u narednoj deceniji.

Električna vozila i plug-in hibridi bi 2020. trebalo da pronađu četiri miliona kupaca, što je dvostruko više nego 2018, smatraju u prestižnoj revizorskoj kući Deloitte.

Već 2025. ukupna prodaja vozila sa elektromotorom i napajanjem na bateriju bi trebalo da iznosi 12 miliona jedinica, a čak 21 milion na kraju sledeće decenije.

Pri tom, elektromobili bi u tom trenutku trebalo da čine čak 70% ukupnog tržišta. Dalje, ekonomski stručnjaci iz Deloitte veruje da će oni već 2021. dostići cenu benzinskih i dizel vozila.

Iz ove kompanije sugerišu proizvođačima da unaprede infrakstrukturnu mrežu punjača i ulaganje značajnih sredstava u oglašavanje električnih automobila, kako bi ubrzali adaptaciju.

Izvor: B92

Pomor riba na reci Darling u zapadnom delu australijske države Novi Južni Vels

Foto: pixabay

Pomor riba počeo je noćas u reci Darling blizu mesta Menindi u zapadnom delu australijske države Novi Južni Vels.

Foto: pixabay

To je ista oblast gde je stotine hiljada mrtvih riba pronađeno početkom januara i neposredno pre Božića.

Sumnja se da su velike vrućine izazvale cvetanje algi, koje su zatim umrle zbog hladnijih noćnih temperatura zbog čega je isisan kiseonik iz vode.

Premijerka Novog Južnog Velsa Gledis Berejiklijan je za ovaj slučaj okrivila loš kvalitet vode i produženu sušu koja je zahvatila veći deo te australijske države.

Minsitar za regionalne vode Nil Bler rekao je da njegovo ministarstvo zna da su uslovi užasni i rekao da su u oblast Menindi poslali dva aparata na solarni pogon za ubrzgavanje vazduha . Vlada je kupila 16 takvih uređaja da postavi u vodotokove širom te države posle masovnog pomora ribe 6. i 7. januara.

– Nažalost nema ništa drugo na šta se moglo ukazati, ni naučnici, ni lokalci niko nije mogao da ukaže na bilo šta drugo što je moglo da spreči ovako nešto da se dogodi sem sveže vode koja bi bila upumpana u sistem, a mi jednostavno to nemamo, rekla je Bler novinarima.

Neki smatraju da su regionalne vlade dozvolile poljoprivrednicima da uzimaju suviše vode iz reke radi irigacije poslednje četiri godine.

Basen Mari-Darling je glavni rečni sistem u Australiji, proteže se preko četiri države i tu se proizvodi četvrtina hrane u zemlji.

Milisav Pajević

Gradsko veće Valjeva odlučno protiv aerozagađenja

Foto> Grad Valjevo

Članovi Gradskog veća Valjeva su na 70. sednici razmatrali i Informaciju sa javne rasprave na temu aerozagađenja u gradu Valjevu sa predlogom aktivnosti za prevazilaženje postojećeg stanja.

Foto: Grad Valjevo

Načelnica Sanitarne inspekcije, dr Branka Miholjčić istakla je da je izveštaj koji je dostavljen Gradskom veću kvalitetan, sveobuhvatan i temeljan, potkrepljen dokaznim materijalom.
– Moj predlog je da radimo na tome da postanemo aglomeracija, da dobijemo više mernih tačaka i da dobijemo dva republička ekološka inspektora koji će u saradnji sa našim ekološkim inspektorima da zajednički rade i da daju doprinos. Potrebno je povećati broj mernih mesta kako bi se u gradu dobila realna slika o aerozagađenju, rekla je dr Miholjčić.

Usled geografskog položaja, promena klimatskih faktora, velikog broja individualnih ložišta, intenziviranje saobraćaja, kvalitet vazduha u gradu Valjevu je na niskom nivou i javljaju se višednevna prekoračenja graničnih vrednosti PM10 čestica, čađi, azot dioksida.

Rezultati koji su dostupni javnosti pokazuju da se kvalitet vazduha razlikuje po delovima grada što navodi na zaključak da nije ista koncentracija zagađivača u celom gradu.

Shodno geografskim, meteorološki i atmosferskim karakteristikama teritorije Valjeva kao i uslovima u kojima se odvijaju radnje u svrhu izvršenja obaveza i potreba pojedinaca i zajednice predložene su sledeće aktivnosti:

1. U formi elaborata uraditi dokument Кatastar zagađivača vazduha na teritoriji Valjeva i učiniti ga dostupnim na gradskom sajtu.

2. Uraditi Studiju izvodljivosti za projekat Toplifikacija grada Valjeva. Potrebno je napraviti model finansiranja i kreditiranja građana za radove izolacije objekata i gradnju instalacija grejanja, obezbediti nabavku potrebne opreme za priključenje, organizovanje i upravljanje ovim projektom.

3. Preduzećima, institucijama i ustanovama koje imaju sopstevene kotlarnice odmah ponuditi povoljne uslove priključenja na daljinsko grejanje.

4. Individualnim objektima stanovanja veće površine, koji takođe emituju ozbiljne količine štetnih gasova ponuditi uslove priključenja na daljinski sistem.

5. Odgovarajućim odlukama Grada urediti i delotvornije organizovati rad ekološke inspekcije.

6. Organizovati sistem praćenja, kontrole i nalaganja odgovarajućih mera merenja emisije štetnih gasova i ugradnje odgovarajućih filtera.

7. Sprovesti sve potrebne aktivnosti za izmeštanje teretnog saobraćaja na odgovarajuće tranzitne saobraćajnice.

8. Izmena režima saobraćaja motornih vozila u zonama najvećeg zagađenja, zabranom zaustavljanja i parkiranja osim na zato određenim mestima.

9. Sve raskrsnice, gde je to moguće organizovati po modelu kružnog toka.

10. Obezbediti mogućnost parkiranja u centralnim delovima grada u parking garažama i trotoare osloboditi za pešački saobraćaj.

11. Vozila javnog prevoza takođe moraju ispunjavati zakonom propisane uslove starosti vozila i klase agregata.

12. Aktivnosti na redovnom čišćenju u pranju ulica i trotoara, ne samo u najužim delovima grada.

13. Povećanje parkovskih površina i drvoreda sa odgovarajućim vrstama drveća i zelenih površina uopšte.

14. Organizovati novi model rada gradskih službi na način koji bi bio transparentan i građanima dostupan.

15. Obezbediti veća sredstva u gradskom Fondu za zaštitu životne sredine, praćenje i kontrolu utroška sredstava kao i postignute efekte.

16. Pratiti i konkurisati za mogućnost finansiranja odgovarajućih ekoloških projekata kod domaćih, evropskih i drugih inostarnih fondova i institucija.

17. Formirati radnu grupu od ukostručnih, specijalizovanih lica angažovanih u referentnim ustanovama i institucijama, sa kojom će organi uprave kontinuirano sarađivati na rešavanju problematike kvaliteta vazduha.

Milisav Pajević

Održan najveći ekološki protest „Ne za MHE“ u Beogradu, usledilo saopštenje Nacionalnog udruženja malih hidroelektrana

Foto: CINS (print screen)

Nekoliko hiljada građana Srbije okupilo se juče na platou ispred Filozofskog fakulteta u cilju sprečavanja izgradnje mini hidroelektrana i očuvanja reka.

Foto: CINS (print screen)

Pod sloganom Ne za MHE u Beogradu je održan najveći ekološki protest do sada.

Govornici na skupu, ukazali su na velike posledice koje izgradnja MHE nosi sa sobom, kao što je zagađenje reka, a istakli su i da su neke reke već izgubljene i da to mora da stane.

Oni su pozvali vlast u Srbiji da prekinu uništavanje prirode i poručili da neće odustati dok taj cilj ne postignu, jer je ovo najvažnija borba od svih.

Učesnici protesta krenuli su u šetnju Ulicom kralja Milana do zgrade Vlade Republike Srbije gde su predali zahtev za momentalno zaustavljanje izgradnje mini hidroelektrana u Srbiji.

Kako prenosi CINS, Iva Marković iz inicijative „Pravo na vodu“ poručila je ispred vlade da u rekama nema viškova vode, kako to investitori pričaju kada govore o izgradnji i tome da mini hidroelektrane koriste višak vode iz reka. Ona je dodala i da je Evropski pokret za vodu podržao ovaj protest.

Predrag Simonović, profesor na Biološkom fakultetu u Beogradu, govorio je o vodi kao najvažnijem resursu.

On je rekao da su zakoni dobri, ali da se ne primenjuju.

Riblje staze ne predstavljaju nikakvo rešenje i nema nijednog opravdanja zašto derivacione mini hidroelektrane treba da budu izgrađene, objasnio je profesor Simonović, prenosi CINS.

Dok su građani izražavali svoje neslaganje sa izgradnjom MHE na ulici, Nacionalno udruženje malih hidroelektrana obratilo se javnosti povodom ovog protesta saopštenjem.

U saopštenju se navodi da male hidroelektrane koje su izgrađene u poslednjih 10 godina i koje se grade u Srbiji izgrađene su u skladu sa svim važećim zakonima i podzakonski aktima koji su usklađeni sa zakonodavstvom EU, a sve prema Nacionalnom Akcionom planu za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Takođe, sva nadležna ministarstva i javna preduzeća kao imaoci javnih ovlašćenja koji propisuju uslove i daju saglasnosti za njihovu izgradnju, dale su svoj pristanak za izgradnju MHE u postupku dobijanja građevinske i upotrebne dozvole.

Članovi udruženja ističu u dopisu da su potencijal malih hidroelektrana i prednosti koje imaju u ekološkom smislu nedovoljno poznati građanima, pa je iz tog razloga i stvorena negativna slika o njihovom uticaju na okolinu što je propust koji su napravili u udruženju i što će ispraviti u narednom periodu kako građani ne bi bili obmanjivani.

Činjenica je da ne postoji nijedan način poizvodnje bilo čega, pa i energije, navodi se u dopisu udruženja, a da ne vrši uticaj na prirodu i životnu sredinu, ali je važno napomenuti da male hidroelektrane imaju najmanji uticaj u poređenju sa svim ostalim obnovljivim izvorima energije, čak 250 puta manji od termoelekrana.

Bitno je napomenuti da je njihov uticaj jednokratan, odnosno samo tokom izgradnje, ali ne i eksplotacije.

Zagovornici kampanje protiv izgradnje MHE, stoji u saopštenju, snimaju i slikaju reke i rečna korita u toku izgradnje kada se radovi oko rečnog toka ne razlikuju od bilo kog drugog gradilišta u gradu (izgradnja zgrada, podzemnih garaža, puteva).

Rečna korita i okolina se nakon izgradnje, u skladu sa Zakonom, dovode u prvobitno stanje kroz rekultivaciju kako bi se ubrzao proces obnove prirode koja je sama po sebi obnovljiva kroz duži vremenski period.

Optužbe druge strane da se uništavaju reke, priroda, biljni i životinjski svet i da sve to nestaje sa lica zemlje, apsolutno ne stoje, kažu predstavnici Udruženja.

Milisav Pajević

Veganstvo – dobar izbor ili ozbiljna pretnja po zdravlje dece?

Foto-ilustracija: Pixabay

Budući da broj vegana* u svetu a i kod nas sve više raste, stručnjaci u domenu medicine, a naročito nutricionisti, imaju potpuno podeljena mišljenja o tome da li je i u kojoj meri takav način ishrane zdrav za ljude a posebno za decu.

* Veganstvo podrazumeva da se u ishrani ne koristi hrana životinjskog porekla, kao i da se ne upotrebljavaju predmeti, odeća i bilo koji proizvodi koji sadrže materije životinjskog porekla. Uopšte, vegani zastupaju način života koji isključuje bilo kakvu okrutnost nad životinjama.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Danskog vegetarijanskog udruženja, u toj zemlji je samo tokom prošle godine broj vegana porastao sa dvadeset pet na trideset pet hiljada. Ipak, samo nekoliko centara za brigu o deci nudi ovu vrstu ishrane i za to postoje razlozi.

Da li je dobro hraniti decu na taj način pitanje je oko kojeg se stručnjaci spore. Mnogi pedijatri smatraju da je takva ishrana opasna za dečje zdravlje, da remeti pravilan razvoj, da ne obezbeđuje dovoljno hranljivih materija i energije. U jednoj od najvećih bolnica u Kopenhagenu, u Danskoj (Rigshospitalet), svake godine se zabeleži bar jedan slučaj koji pokazuje da je veganski način ishrane štetan za zdravlje dece. Naime, ozbiljna oštećenja na mozgu nastala su kao direktna posledica veganske ishrane dece mlađeg uzrasta. To su deca koja ne jedu meso, ribu, živinu, kao ni mlečne proizvode, jaja i med.

Argumenti protiv veganskog načina ishrane za decu

Veganska ishrana uzrokuje nedostatak vitamina B12, gvožđa, cinka i kalcijuma. Hrana životinjskog porekla (meso i mlečni proizvodi) jedini je izvor vitamina B12, neophodnog za stvaranje crvenih krvih zrnaca, ali i za optimalno funkcionisanje nervnog sistema. Kod starijih osoba B12 sprečava demenciju, a još je važniji kod dece, posebno one mlađe od dve godine, jer se njihov mozak tek razvija. Zbog toga pedijatri upozoravaju da ekstremno sprovođenje takve ishrane direktno ugrožava zdravlje dece mlađeg uzrasta.

Alan Lund, glavni doktor u danskoj bolnici tvrdi da se mogu razviti razni moždani simptomi i mišićna slabost, možda i epilepsija, a dugoročno se mogu javiti mentalna i fizička oštećenja.

Mišljenje onih koji su za veganstvo

Generalni sekretar Danske vegetarijanske organizacije ima sasvim suprotne argumente; on ukazuje na podatak da su upravo njegovu organizaciju osnovali doktori 1896. godine i da saradnja sa lekarima traje već 122 godine. Smatra da je u Danskoj u pitanju nedostatak znanja jer evropski pedijatri su eksperti za decu, ali ne i za vegansku ishranu.

Bez obzira na oprečne stavove i suprotstavljena mišljenja, ljudi će raditi ono što misle da je najbolje za njihovu decu. Ipak, važno je da svako dete ima jelovnik prilagođen njegovim individualnim potrebama.

Priredila: Nataša Nešković

Izvor: RTS

Održan Četvrti godišnji sastanak na temu zaštite šuma i šumskog bilja

Foto: JP Vojvodinašume
Foto: JP Vojvodinašume

U skladu sa Ugovorom o obavljanju poslova od javnog interesa u oblasti dijagnostike štetnih organizama i zaštite zdravlja šumskog bilja na teritoriji AP Vojvodine, prošlog četvrtka je u prostorijama Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu –Novi Sad, održan je Četvrti redovni godišnji sastanak na kome su pored domaćina, Godišnji izveštaj o radu prezentovali i stručni saradnici Instituta za šumarstvo iz Beograda.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za šume; Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo; JP Srbijašume; JP Vode Vojvodine i stručnjaci angažovani u oblasti gajenja i zaštite šuma zaposleni u direkciji, ograncima preduzeća i šumskim upravama JP Vojvodinašume.

Milisav Pajević

Uskoro realizacija projekta „Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici“

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju o zaključenju Ugovora o prosleđivanju kreditnih i grant sredstava za potrebe realizacije projekta „Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici“ finansiranog iz kreditnog aranžmana zaključenog, 22. septembra 2017. godine, između Nemačke banke za razvoj (KfW) i Vlade Crne Gore, u iznosu od 35 miliona evra.

Tim povodom, Vlade Crne Gore je dala saglasnost na zaduženje Glavnom gradu Podgorica za kreditna sredstva obezbeđena iz aranžmana sa KfW bankom, i prihvatila Ugovor o prosleđivanju kreditnih i grant sredstava za potrebe realizacije projekta „Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici“.

Predviđeno je da se Glavnom gradu Podgorica prenesu sredstva kreditnog aranžmana od 35 miliona evra od kojih će iznos od 26 miliona evra biti prenet bez obaveze vraćanja, dok će preostali iznos od 8.050.000 evra Glavni grad biti u obavezi da vrati Crnoj Gori.

Ukupna vrednost projekta iznosi oko 50,35 miliona evra i finansiraće se iz tri izvora: grant sredstava u iznosu od 10,15 miliona evra obezbeđena od strane Investicionog okvira za zapadni Balkan- WBIF; zajma od KfW banke u iznosu od 35 miliona evra i sopstvenih izvora Podgorice u iznosu oko 5,2 miliona.

Milisav Pajević

U osam škola u Кniću ugrađeni su sistemi za prečišćavanje i hlorisanje vode

Foto: pixabay.com

U osam škola na teritoriji opštine Кnić ugrađeni su sistemi za prečišćavanje i hlorisanje vode. Prvi put, posle 17 godina, učenici u osnovnim školama u toj opštini imaće ispravnu vodu za piće.

Foto: pixabay.com

U osnovnim školama u Leskovcu, Vrbeti, Borču, Кonjuši, Bumbarevom Brdu, Vučkovici ugrađeni su sistemi za hlorisanje vode.

Neki su u školskim zgradama a neki su smešteni u posebno napravljene zaštitne kućice.

U seoske škole u Zabojnici i Toponici ugrađeni su savremeni sistemi za demineralizaciju i eliminisanje nitrata, za koje su dva miliona dinara obezbedili Vlada Republike Srbije i opština Кnić.

– Na ovaj način smo pokrili sve škole na teritoriji Кnić da imaju zdravu pijaću vodu, osim u selu Dragušica gde ćemo kompletno renovirati vodovodni sistem u okviru celog naselja, ističe Jelena Obradović, zamenica predsednika Opštine Кnić.

Zaposleni u osnovnim školama obučeni su za kontrolisanje rada sistema za prečišćavanje i hlorisanje vode.

Кontrola će se vršiti na 15 dana, a voda u svim školama sada je hemijski i bakteriološki ispravna.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Nemačka će prestati s korišćenjem uglja za proizvodnju struje najkasnije do 2038. godine

Photo: Pixabay

Takozvana Komisija za ugalj vlade Nemačke predložila je da ta zemlja prestane s korišćenjem uglja za proizvodnju struje najkasnije do 2038. godine, u okviru napora za obuzdavanje klimatskih promena.

Photo: Pixabay

Komisija je postigla sporazum rano jutros nakon nekoliko meseci prepirki koje su blisko pratile druge zemlje koje zavise od uglja, prenosi AP.

Više od trećine električne energije Nemačka dobija od uglja, čime proizvodi velike količine gasova koji doprinose globalnom zagrevanju.

Agencija navodi da 28-člani odbor koji čine predstavnici rudarskih regiona, komunalnih preduzeća, naučnici i ekolozi, navodi da bi revizija 2032 godine mogla da približi rok do 2035. godine.

Agencija podseća da je za takvu odluku neophodno odobrenje vlade zemlje koja je inače posvećena “energetskoj tranziciji“, što podrazumeva zamenu fosilnih goriva sa obnovljivim izvorima energije.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Uručena rešenja o isplati “IPARD” sredstava

Foto: Print screen (twitter) Ambassador Sem Fabrizi @FabriziSem

U Stejanovcima, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović, predsednik opštine Ruma Slađan Mančić i šef delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici, uručili rešenje o isplati “IPARD” sredstava vlasniku gazdinstva Dragiši Kovačeviću, u iznosu od 3.021.300,00 dinara.

Foto: Print screen (twitter) Ambassador Sem Fabrizi @FabriziSem

Rešenje se odnosi na “IPARD” podsticaje u oblasti voća, a reč je o samohodnom beraču za višnje i šljive, ukupne investicije 5.035.500,00 din, uz 60 odsto povraćaja.

Vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, Dragiša Kovačević iz Stejanovaca, koji se bavi proizvodnjom višnje, preko „IPARD” programa je aplicirao u januaru prošle godine i nakon godinu dana završen je ceo proces, kako sam kaže bez ikakvih poteškoća, pa je tim povodom primio i rešenje o isplati sredstava.

Ambasador i šef delegacije EU u Srbiji je istakao zadovoljstvo što je projekat realizovan i što je Ministarstvo poljoprivrede spremno za dalju saradnju, i otvaranje novih konkursa koji će samo ojačati vezu, poboljšati rezultate i omogućiti da novac koji postoji u okviru „IPARDA” dođe do samih poljoprivrednika.

Predsednik Opštine Ruma je istakao da je ovo lep primer koji pokazuje da „IPARD” nije nedostižan i da je to nešto što je danas realnost i dostupno, kao što je slučaj upravo sa gazdinstvom sa područja rumske opštine.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović je kazao da je današnje uručenje rešenja o isplati samo simbolično, jer će u toku današnjeg dana biti izvršeno još sedam isplata vezanih za nabavku opreme.

Podsećanja radi, „IPARD” program Evropske unije je Instrument za pretpristupnu pomoć u oblasti ruralnog razvoja.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Predstavljen UNDP program „Zajedno za održivi biznis“

Foto: EU info centar

„Zajedno za održivi biznis“ ime je novog programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji koji ima za cilj da podrži i promoviše preduzeća iz Srbije koja žele da budu profitabilna i konkurentna, ali da istovremeno posluju odgovorno u društvu.

Foto: EU info centar

Program je namenjen mikro, malim i srednjim preduzećima iz Srbije, koja posluju najmanje dve godine i koja žele da unaprede svoje poslovanje i društvenu odgovornost.

U fokusu su preduzeća koja posluju u oblastima kao što su prehrambena industrija, poljoprivreda, energetika, drvna industrija, turizam, obrazovanje, a koja svojim poslovanjem imaju ili žele da razviju pozitivan uticaj na društvo i životnu sredinu i budu pioniri u tranziciji Srbije ka cirkularnoj ekonomiji.

Predstavnici malih i srednjih preduzeća su na info sesiji održanoj u novosadskom EU info kutku saznali detalje o konceptu održive ekonomije, samom programu kao i o načinu prijavljivanja.

Na sesiji su govorile predstavnice UNDP Srbija, Katarina Vukšić, koordinatorka projekta „Cirkularna ekonomija“ i Ivana Stančić, konsultantkinja za razvoj održivih biznisa.

– Osim onog generalnog interesa da budu odgovorne prema okruženju u kom rade, kompanije svakako treba da prepoznaju svoje konkretnije interese. To može biti privlačenje investitora. Recimo, nekoliko banaka ima povoljnije uslove kreditiranja za mala i srednja preduzeća ukoliko doprinose životnoj sredini. Tu je i pristup novim tržištima kroz adresiranje ciljeva održivog razvoja kao i poboljšanje reputacije brenda. Istraživanja pokazuju da 90 odsto ispitanih potrošača smatraju da privatna preduzeća imaju obavezu da budu odgovorna prema zajednici u kojoj rade i da bi radije izabrali proizvod društveno odgovorne kompanije. Kod nas naravno cena igra glavnu ulogu, ali ako to izuzmeo i ako imamo dve komparativne kompanije po tom pitanju opredeliće se za ovu društveno odgovornu, objasnila je Ivana Stančić.

Kako je dodala, interesi kompanije mogu biti i sticanje komparativne prednosti u odnosu na konkurenciju, veće zadovoljstvo i veća uključenost klijenata kao i mogućnost za primenu održivih biznis modela zasnovanih na novim tehnologijama.

Program „Zajedno za održivi biznis“ povezuje 10 odabranih preduzeća sa ekspertima koji će im pružati mentorsku podršku, pomoć u pripremi akcionih planova, strategija i komunikacije sa potencijalnim investitorima.

Izabrani preduzetnici će dobiti više od 30 sati ekspertske podrške u razvoju i unapređenju biznis modela za proizvode i usluge koji doprinose održivom razvoju.

Između ostalog, imaće mogućnost da se promovišu, povežu sa drugim preduzećima i razvijaju svoje poslovanje u drugim zemljama kroz UNDP globalnu mrežu.

Prilikom selekcije preduzeća ocenjivaće se održivost i inovativnost biznisa, potencijal za rast i razvoj, pozitivan uticaj na životnu sredinu i društvo, kao i organizacioni kapaciteti preduzeća.

Prijave za kompanije koje žele da učestvuju u programu „Zajedno za održivi biznis“ otvorene su do 31. januara, u ponoć, a prve aktivnosti izabranih 10 preduzeća krenuće od 20. februara.

Više informacija o programu možete naći ovde.

Milisav Pajević

U nekim opštinama BiH proglašeno stanje elementarne nepogode

Foto: pixabay

U nekim delovima BiH biće ili je već proglašeno stanje elementarne nepogode zbog obilnog snega i jakog vetra.

Foto: pixabay

Na području opštine Bosansko Grahovo biće proglašeno stanje elementarne nepogode, rekao je Srni vršilac dužnosti načelnika opštine Nikola Čeko.

Čeko kaže da je sneg prestao da pada, ali da jaki udari vetra stvaraju snežne namete zbog čega mehanizacija ne može da pročisti puteve prema odsečenim selima Preodac i Tiškovac, prenele su Nezavisne novine.

Stanovnici Bosanskog Grahova kažu da ne pamte ovakvu zimu i dodaju da je visina snega u pojedinim delovima i preko metar i po.

Stanje elementarne nepogode proglašeno je i u opštini Drvar, saopštila je vršilac dužnosti načelnika te opštine Dušica Runić.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Švedski naučnici proizveli “šumsko gorivo”

Foto: pixabay

Da li će se korenje, grane i grančice jednog dana koristiti za pogon automobila? Tome se nadaju švedski naučnici nakon što su proizveli bioprodukt koji, zasad skromno, čini upravo to.

Foto: pixabay

Hemičar Kristijan Hulteberg sa univerziteta u Lundu iskoristio je crnu tečnost koja je otpad u proizvodnji celuloze i papira kako bi stvorio polimer lignin.

Nakon pročišćavanja i filtracije, pretvorio ga je u mešavinu goriva.

– Zapravo koristimo deo stabla koji je otpad u proizvodnji celuloze i papira…taj deo dodaje vrednost manje iskoristivim delovima stabala, rekao je on.

U smislu zaštite okoline, Hulteberg kaže da je bolji od ostalih biogoriva poput etanola.

– Dobar deo kontroverzi povezanih s proizvodnjom etanola proizlazi iz upotrebe sirovina koje se zapravo mogu koristiti za ishranu ljudi- , pojasnio je.

Hulteberg je izgradio eksperimentalnu elektranu i nada se da će “šumsko gorivo” biti u široj upotrebi do 2021.

Iako će zadovoljavati samo deo potreba švedskih vozača, očekuje da će, zajedno s drugim obnovljivim izvorima na kojima se radi, pridoneti smanjenju upotrebe fosilnih goriva.

Izvor: nationalgeographic.rs, Hina, RTV

Milisav Pajević