Home Blog Page 967

Nacionalni dan bez duvana u Srbiji obeležen pod sloganom „Zaštitimo se od duvana”

Foto: Gradski zavod za javno zdravlje

Nacionalni dan bez duvana u Srbiji obeležava se svakog 31. januara, već više od dve decenije.

Foto: Gradski zavod za javno zdravlje

Ova značajna tradicija nastavljena je i ove godine, pod opštim sloganom „Zaštitimo se od duvana”.

I pored toga što se procenjuje da preko 19.000 ljudi umre od posledica upotrebe duvana svakog dana, više od milijardu stanovnika naše planete i dalje puši.

Ono što je interesantno je da skoro 80 odsto njih živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Slična situacija prisutna je i u našoj zemlji.

Svaki treći odrasli stanovnih Srbije izjavljuje da trenutno puši, a najveći udeo njih je među onima sa manjim primanjima, dok je najveći broj onih koji se izjašnjavaju kao svakodnevni pušači čak u kategoriji nezaposlenih.

Кampanja koja prati ovaj važan datum, pre svega, ima za cilj da istakne višestruke posledice koje duvan ima po zdravlje ljudi, ali i njegov negativan uticaj na čovekovu okolinu. Sagledavajući slojevitost, razmere i ozbiljnost ovog problema, neizbežan je zaključak o neophodnosti multisektorskog delovanja u oblasti kontrole duvana.

Duvanom izazvano oštećenje životne sredine dešava se kontinuirano tokom svih faza životnog ciklusa ove biljke, od pripreme terena za gajenje, samog gajenja i prerade duvana, dalje proizvodnje duvanskih proizvoda i njihove distribucije, sve do efekata konzumiranja od strane krajnjeg potrošača i otpada koji nastaje nakon njegove upotrebe.

U tom smisliu, najproblematičniji su filteri od cigareta – samo od njih se godišnje, na svetskom nivou, generiše više miliona kilograma otpada.

O štetnostima pušenja po zdravlje i rezultatima najnovijeg istraživanja možete detaljnije pročitati ovde.

Milisav Pajević

Usvojene uredbe za podsticanje kvaliteta turističke ponude Srbije

Vlada Republike Srbije usvojila je na jučerašnjoj sednici dve uredbe iz oblasti turizma – o uslovima i načinu dodele kreditnih sredstava za podsticanje kvaliteta turističke ponude i podsticanju unapređenja organizovanog turističkog prometa stranih turista.

Uredbama se utvrđuju uslovi i način dodele kredita za finansiranje projekata kvaliteta turističke ponude fizičkih lica i privrednih društava u toj oblasti, sa ciljem povećanja deviznog priliva, pozicioniranja Srbije kao prepoznatljive i primamljive turističke destinacije.

Takođe, na ovaj način biće prepoznate domaće agencije kao glavni organizatori putovanja za zemlje regiona, stimulisan boravak stranih turista u Srbiji i povećan broj njihovog noćenja u zemlji.

Milisav Pajević

Ministri energetike Srbije i Republike Srpske o saradnji gasnih kompanija

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Jedna od najvažnijih tema sastanka ministra energetike Srbije i ministra energetike Republike Srpske, održanog 30. januara, bila je rešavanje imovinsko-pravnih odnosa dve naftne kompanije “Srbijagas” i “Gaspromet” Pale, kako bi se nastavilo za razvijanjem zajedničkih gasnih projekata.

Ministri Aleksandar Antić i Petar Đokić sastali su se juče u Beogradu u okviru nastavka pregovora o zajedničkim aktivnostima Energetskog komiteta. Na sastanku su usaglašena otvorena pitanja iz Nacrta o saradnji između “Srbijagasa” i “Gasproma“, koji će ukoro biti potpisan u Banja Luci, u prisustvu obojice ministara.

Republika Srpska i Srbija imaju dobru saradnju u oblasti gasa, a sigurnost u isporuci tog energenata veoma je važna za budući privredni razvoj, krajnji je zaključak ovog sastanka.

U Bangkoku vodom smanjuju zagađenje vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay

Suočeni sa brojnim kritikama usled prevelikog zagađenja, vlasti u glavnom gradu Tajlanda odlučile su se da posipanjem vode iz vazduha pokušaju da smanje zagađenje. Veliki broj bespilotnih letilica, dronova i malih aviona, bacali su danas vodu iz vazduha ne bi li smanjili prašinu oko grada.

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradske vlasti u Bangkoku odlučile su da više od 400 škola bude zatvoreno do kraja nedelje, a ministarstvo zdravlja savetuje građane da izbegavaju izlaske napolje.

Već nekoliko dana avioni takođe posipaju i tečnost koja upija zagađene mikro-čestice i ispuštaju hemijske supstance za izazivanje kiše koja veoma retko pada u ovom gradu.

Nedostatak vetra, vlažnosti i vremenski uslovi ne dozvoljavaju prirodno raspršivanje zagađenih čestica.

Koncentracija čestica posebno štetnih po ljudsko zdravlje iznosila je prethodnih dana od 80 do 100 mikrograma po kubnom metru. Prema propisima Svetske zdravstvene organizacije, dozvoljena količina iznosi 25 grama po kubnom metru.

Prema rečima vlasti, zagađenje je posledica građevinskih radova i prometa automobila, kojih je na ulicama oko 10 miliona.

Švedski tržni centar prodaje isključivo polovnu robu!

Foto: ReTuna

U blizini Fakulteta političkih nauka postoji jedna mala prodavnica polovnih stvari.

Da bih vam dočarala njenu snabdevenost svim i svačim, pomenuću neke od svojih omiljenih “pronalazaka”. Svileni indijski sari, posude za jaje koje su za mene odraz otmenosti zbog prizora ljudi kako doručkuju u filmovima, torbe kakve je Paris Hilton nosila dvehiljaditih… Čak i ono metaforičko preuveličavanje da negde možete naći “sve od igle do lokomotive” za ovu radnjicu može da se upotrebi prilično bukvalno, s obzirom na to da sam nabasala i na drvene igračke u obliku lokomotive i vagona.

Koliko sam shvatila besramno prisluškujući razgovor prodavca i jedne mušterije, ona radi po principu “iznajmljivanja polica i štendera”. Stanovnici donose proizvode koje im više ne trebaju i za svaki pojedinačni odrede cenu i plate mesečni najam “izlagačkog prostora”. U njihov novčanik ide novac od svake stvari koja pronađe novog vlasnika tokom perioda zakupa.

Prodavnicu sam posetila i neposredno pred jedan ispit i pamet su mi pomerila dva pehara u roze boji sa zlatnim linijama. Naravno da sam automatski izmaštala kako sa drugaricom iz njih pijem roze vino leti na prelepom balkonu okružena cvećem. Onda se desio brzinski povratak u realnost!

1) “Visoka je verovatnoća da ću da padnem ispit zbog kog sam se dovukla prevozom od Čukarice do Voždovca!” (Za ljude koji nisu iz Beograda, ovo putovanje je, prema mojoj subjektivnoj proceni, ekvivalent onoga kada stari ljudi govore kako su pešačili kilometrima da bi došli od škole do kuće i nazad i da su se probijali kroz smetove snega)

2) “Neuspešan student ne zaslužuje da potroši 400 dinara na sebe, pogotovo zato što će ponovna prijava tog ispita takođe da ga udari po džepu!”

3) “Jesen je.”

4) “I, Jelena, zaboga, ti čak ni nemaš balkon na kom biste pile to vino!”

5) “Takođe, otkada si ti postala baštovan? Koliko znam, jedino cveće koje uspevaš da održiš u životu su kaktusi. Da ti to nije alternativni plan za budućnost POŠTO SI VEĆ NESPOSOBNA DA ZAVRŠIŠ FAKS?”

6) “U svakom slučaju, vrlo je nemoguće da u sadašnjim okolnostima da sa drugaricom iz pehara u roze boji sa zlatnim linijama da piješ vino leti na prelepom balkonu okružena cvećem. A sada odlazi odavde da se obrukaš na faksu SVOJIM NEZNANJEM!”

Naravno, paralelno sa ovim rojem besmislenih misli u mojoj glavi, jednim uvetom uspela sam da slušam razgovor sa početka priče i provalim model poslovanja te radnje ?

Iako trenutno nemam ni drugaricu (uglavnom su zauzete ili daleko), ni leto, ni balkon, ni cveće, pehare sam, ipak, pazarila, zato što sam položila ispit. Do nekih lepših vremena, koristim ih u momentima usamljenosti i samosažaljenja za jedan Somerzbi posle posla na šanku u kuhinji okružena prljavim sudovima. Daleko od prvobitne ideje, priznajem.

Foto: ReTuna

Šveđani su način rada pomenute prodavnice podigli na mnogo viši nivo – na nivo tržnog centra.

U gradiću Eskilstuna se otvorio ReTuna, prvi reciklažni tržni centar na svetu. Zahvaljujući ovom revolucionarnom podvigu, tržište se zaokružuje – udisanjem novog života u raznorazna dobra kroz popravku i iznalaženje nove namene predmeta. Uprkos tome što ove prakse nisu novina, one se, umesto u nekoliko samostalnih radnjica, sada primenjuju pod krovom tržnog centra.

Petnaestak prodavnica smeštenih u ReTuni prodaju mnogobrojne kućne potrepštine – od nameštaja, preko kompjutera i audio opreme, do biljaka, baštovanskih alata, građevinskog materijala i bicikla. U njenom sklopu nalazi se i reciklažno postrojenje u koje građani mogu da donesu nepotrebne i neželjene proizvode da bi ih radnici popravili i prodali.

Foto: ReTuna

Međutim, ovo nije samo kupoprodajno mesto, već teži i da obrazuje javnost, kroz organizaciju događaja, radionica, časova, tematskih dana i sličnih manifestacija sa fokusom na održivost.

U kafeteriji u okviru tržnog centra služi se organska hrana i poslastice.

Jelena Kozbašić

Potpisan ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji na Hidroelektrani „Đerdap 1“

Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović potpisala je juče sa izvršnim direktorom nemačke kompanije „DSD Noel“ Manfredom Singerom ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji brodske prevodnice na Hidroelektrani „Đerdap 1“.

Foto: Vlada Republike Srbije

Mihajlović je tom prilikom istakla da je ugovor za realizaciju ovog projekta, na koji se čekalo decenijama, vredan 27 miliona evra, i podsetila na to da Srbija kroz novi investicioni ciklus ulaže 200 miliona evra u razvoj vodnog saobraćaja.

Vodni saobraćaj je decenijama bio zanemaren. Pored ulaganja u drumske i železničke koridore, uložićemo 200 miliona evra u razvoj tog vida saobraćaja, što znači povećanje plovnosti Dunava, izgradnju novih luka, povećanje bezbednosti plovidbe, ali i veći broj putnika i prevezenog tereta, naglasila je ona.

Potpredsednica Vlade je podvukla da će ovaj projekat izvoditi kompanija koja u svetu radi dugo i kvalitetno na sličnim zadacima, izrazivši očekivanje da će sve biti urađeno po svetskim standardima i najvišem kvalitetu.

Singer je iskazao zahvalnost Vladi Srbije i Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture na ukazanom poverenju, objasnivši da će ovaj važan projekat realizovati konzorcijum koji, pored ove nemačke kompanije, čine i dve srpske firme.

Rekonstrukcija brodske prevodnice na HE „Đerdap 1“ bitna je za celu Evropu. Svesni smo posvećenosti i interesa Vlade Srbije i Ministarstva za ovaj projekat. Daćemo sve od sebe da ga realizujemo na vreme i u najboljem kvalitetu, rekao je on.

Vršilac dužnosti direktora „Elektroprivrede SrbijeMilorad Grčić podsetio je na to da je brodska prevodnica na „Đerdapu“ izgrađena 1970. godine i da do danas nije rekonstruisana, te da su se, zahvaljujući Vladi Srbije i predsedniku Republike Aleksandru Vučiću, stekli uslovi za ovaj investicioni poduhvat.

Sadašnji kapacitet brodske prevodnice je 6.300 plovila, a nakon rekonstrukcije biće 10.000 plovila. Ovaj projekat ima ogroman ekonomski značaj – uticaće pozitivno na turizam i privredu zemlje, podvukao je Grčić.

Milisav Pajević

Tokom vikenda besplatno odnošenje kabastog otpada sa beogradskih ulica

Foto: Grad Beograd

Ekipe JKP „Gradska čistoća” će tokom vikenda, 2. i 3. februara, besplatno odnositi kabasto smeće sa beogradskih ulica.

Foto: Grad Beograd

Nepotrebne kabaste stvari sugrađani mogu da ostave pored kontejnera, odakle će ih ekipe „Čistoće” ukolniti, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Ovu besplatnu akciju JKP „Gradska čistoća” tradicionalno sprovodi svakog prvog vikenda u mesecu.

Privredni subjekti uslugu plaćaju po kubnom metru odnetog otpada i broju utrošenih sati, ali po izuzetno povoljnim cenama, dok je za sugrađane odnošenje kabastog otpada besplatno.

„Čistoća” apeluje na sugrađane da akciju iskoriste kako se kabasti otpad ne bi gomilao ostalim danima kada se usluga odnošenja naplaćuje.

Prioritet u odnošenju kabastih stvari iz domaćinstava imaju sugrađani koji raspolažu većim količinama otpada. O tome mogu obavestiti službe JKP „Gradska čistoća” pozivanjem telefonskog broja 3314-131, nakon čega ekipe preduzeća izlaze na teren i uklanjaju otpad.

Milisav Pajević

Bušenje Dinarida u Hrvatskoj u potrazi za naftom

Foto: Wikipedia/K. Korlević
Foto: Wikipedia/K. Korlević

Na potpisivanju ugovora za dokument o dodeli bespovratnog novca iz evropskih fondova za gradnju Centra za upravljanje otpadom Lećevica, hrvatski ministar zaštite životne sredine i energetike Tomislav Ćorić odgovorio je i na pitanje kako će se istraživanje i bušenje Dinarida u potrazi za ugljovodonikom odraziti na turizam.

“Sprovodimo istraživanja koja nisu invazivna i nema štete za turizam. Trajaće od 5 do 7 godina, pa tek onda kada otkrijemo koliko nafte uopšte ima na području Velebita, Dinare, Mosora i Biokova, možemo da govorimo o eksploataciji”, rekao je Ćorić.

Istakao je da će, nezavisno od toga da li na toj teritoriji postoje ili ne postoje zalihe nafte, ceo proces da bude ispraćen jasnom komunikacijom sa lokalnim zajednicama, zato što neke od njih ne žele takav oblik istraživanja kako bi razvijale ruralni turizam. “Međutim, siguran sam da postoje i one zajednice koje bi nakon preliminarnih rezultata istraživanja ocenile da  to i te kako ima smisla”, dodao je.

Ministar je 24. januara u Šibeniku održao radni sastanak s predstavnicima Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Karlovačke županije, a tom prilikom je i službeno najavljeno da će se uskoro pokrenuti postupak javnog nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje ugljovodonika na području Dinarida.

“Upravo lokalna samouprava ima najveću direktnu korist od istraživanja ugljovodonika. Na primeru jedinica lokalne samouprave u istočnoj Slavoniji, na čijem prostoru se odvija istraživanje za koje su dozvole dodeljene 2016. godine, samo na račun naknada uplaćeno je preko 17 miliona kuna koje su opštinama donele mogućnosti za nova, dodatna ulaganja u kvalitet života lokalnih zajednica”, istakli su iz ministarstva.

Na području Dinarida su već obavljana slična istraživanja,  a na priobalnom području i na jadranskim ostrvima istraženo je ukupno 17 istraživačkih bušotina.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Poslednji modni krik – Prva veganska nedelja mode

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako se sve veći broj poznatih ljudi odlučuje za veganski način života, vreme je da taj pokret osvoji i druge sfere našeg postojanja. Čak i Fashion Week želi da se pridruži ovoj priči.

Foto-ilustracija: Pixabay

Da li ste znali da je Los Anđeles zabranio prodaju i proizvodnju krzna? Upravo zbog tog podatka, ovaj grad je idealni domaćin za prvu ikada Vegansku nedelju mode. Osmislila ju je aktivistkinja za prava životinja Emanuel Rijenda.

“Želim da započnem razgovore i debate unutar industrije, obrazovanjem, uzdizanjem i kreiranjem povezanosti između naših najvažnijih vrednosti – našem poštovanju prema ljudskom životu, životinjskim pravima i prirodnoj sredini”, izjavila je Rijenda.

Sa ciljem stavljanja tačke na svaku vrstu eksploatacije životinja u modnoj industriji, ovaj četvorodnevni događaj će otpočeti 1. februara.

Laureat Nobelove nagrade za mir Robert Lempert će tokom ovog događaja održati govor vezan za klimu unutar Prirodnjačkog muzeja Los Anđelesa. Na modnoj pisti biće predstavljeni komadi ekološki svesnih dizajnera, a uslediće izložba evolucije veganske mode.

Naravno, tu će biti i loža za eksperimentisanje sa veganskom hranom, koju će pripremati najbolji kuvari sveta.

Izvor: Lux Life

Predstavljen deseti Mikser festival 2019

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Srbiji su potrebni novi modeli održivog privređivanja i kreativnog inoviranja koji će neposredno uvažavati ekološke standarde i princip ostvarivanja zdrave i uređene životne sredine, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na predstavljanju programa desetog jubilarnog Mikser festivala koji će biti održan od 24. do 26. maja u Beogradu, na Donjem Dorćolu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Deseti jubilarni Mikser festival 2019, kako je objasnila kreativni direktor Festivala Maja Lalić, ove godine posvećen je znanju, inovacijama, razmeni ideja, alternativnim modelima i protoku informacija, pod sloganom „Cirkuliši!“, kako bi građanima ponudili iskustvo održivosti u svim društvenim aspektima, i tako ih podstakli da realizuju principe održivosti u svom svakodnevnom životu.

Izražavajući punu podršku održavanju ove multikulturalne manifestacije sa ekološkim predznakom, ministar Trivan je istakao da je festival Mikser upravo uspešan primer snage i uloge civilnog duštva u menjanju društva na bolje.

Kako je ocenio, Mikser festival ne predstavlja samo manifestaciju gde se mešaju i povezuju ideje i stvaraoci iz različitih društvenih oblasti, već platformu za kreativno promišljanje o održivim rešenjima koji vode napretku. Ona pokazuje kako se naše društvo menjalo u pravcu evropskih vrednosti i standarda, naročito u oblasti zaštite životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

– Svi zajedno smo jedno veliko celo, i nijedna država ne može bez razvijenog civilnog društva, naglasio je ministar.

Poslednje decenije pokazale su da održivi razvoj za koji se svet opredelio kao koncept nije dovoljan da sačuva Planetu, i da je potrebno da se menja, ne samo tehnologija, već i navike i ponašanje modernog čoveka, kako bi zaustavili pogubne posledice civilizacijskog razvoja.

Zelena ekonomija ili cirkularna ekonomija je moguć odgovor za budućnost, i nema efikasne zaštite životne sredine i razvoja bez primene principa cirkularne ekonomije u privređivanju i celokupnom društvu, zaključio je Trivan.

Stalna predstavnica UNDP Steliana Nedera, izražavajući zadovoljstvo zbog partnerstva ove organizacije sa Mikser festivalom na pokretanju Platforme za cirkularnu ekonomiju u Srbiji, rekla je da je koncept održivosti u samom središtu programa i rada ove organizacije, a u osnovi održivog razvoja cirkularna ekonomija, odnosno težnja za pametnim korišćenjem, gde se ide na smanjenje otpada, i u što većoj meri na ponovno vraćanje iskorištenih proizvoda u proizvodnju.

Predstavljanju Programa prisustvovao je ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji Sem Fabrici, i direktor Muzeja nauke i tehnike Rifat Kulenović koji je kao domaćin pozdravio prisutne.

Milisav Pajević

Objavljena publikacija “Ka dekontaminaciji zemljišta u Republici Srbiji”

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U cilju podizanja svesti za održivo upravljanje zemljištem i promovisanja nacionalnog partnerstva za zemljište, Agencija za zaštitu životne sredine je zajedno sa Programom Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UN Environment) i regionalnom nevladinom mrežom FEA – inicijative za šumarstvo i životnu sredinu učestvovala u pripremi i objavljivanju publikacija:„Ka dekontaminaciji zemljišta u Republici Srbiji“, „Towards soil decontamination in the Republic of Serbia“, brošura „Održivo upravljanje zemljištem na lokalnom nivou u Republici Srbiji“ i „Vodič za održivo upravljanje zemljištem na lokalnom nivou u Republici Srbiji“.

U okviru objavljenih publikacija predstavljeni su rezultati UN Environment/GEF projekta „Unapređenje međusektorskog upravljanja zemljištem kroz smanjenje pritisaka na zemljište i planiranje korišćenja zemljišta“, u okviru koga su promovisani osnovni ciljevi partnerstva za održivo korišćenje zemljišta na kojima Agencija radi: Podiže svest o vrednostima zemljišta kao resursa koje obezbeđuje ključne usluge u ekosistemu.

Promoviše održivo upravljanje zemljišnim resursima i unapredi politiku zaštite zemljišta, kao i održivu produktivnost.

Podstiče investicije, tehničku saradnju, politike, obrazovanje i podigne svest u oblasti zaštite zemljišta.

Promoviše ciljna istraživanja i razvoj fokusiran na identifikovanim nedostacima, prioritetima i objedinjavanju ekonomske/produktivne i socijalne dimenzije i životne sredine u oblasti zemljišta.

Poboljšava kvalitet i dostupnost podataka i informacija o zemljištu: prikupljanje, analize, validacija, izveštavanje, monitoring, integracija sa drugim disciplinama.

Harmonizuje uputstva i metode, merenja i indikatore za zaštitu zemljišta i njegovo održivo upravljanje.

Milisav Pajević

Učešće OCD u izradi 6. Nacionalnog izveštaja Кonvencije o zaštiti biološke raznovrsnosti

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U Beogradu je prošlog petka održana radionica Učešće organizacija civilnog društva u izradi 6. Nacionalnog izveštaja Кonvencije o zaštiti biološke raznovrsnosti u organizaciji WWF Adria.

Predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i Agencije za zaštitu životne sredine upoznali su predstavnike civilnog društva sa revidiranom Strategijom očuvanja prirode i principima pripreme indikatora biodiverziteta za potrebe 6. Nacionalnog izveštaja.

U radnom delu sastanka učesnici su definisali moguće indikatore biodiverziteta koje će pripremati organizacije civilnog društva.

Milisav Pajević

Ministarstvo privrede raspisalo javne pozive za bespovratna sredstva za razvoj preduzetništva!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo privrede raspisalo je Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podsticanja razvoja preduzetništva kroz finansijsku podršku za početnike u poslovanju u 2019. godini. Ukupno raspoloživa bespovratna sredstva za realizaciju ovog programa su 200.000.000,00 dinara, a ukoliko ste zainterestovani da učestvujete, više informacija možete da pronađete na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/konkursi/bespovratna-sredstva-u-okviru-programa-podsticanja-razvoja-preduzetnistva-kroz-finansijsku-podrsku-u-2019-godini/.

Ministarstvo sprovodi i Program podsticanja preduzetništva kroz razvojne projekte u 2019. godini. Za njegovu realizaciju obezbeđena su bespovratna sredstva u iznosu od 500.000.000,00 dinara. Više informacija je dostupno na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/konkursi/bespovratna-sredstva-u-okviru-programa-podsticanja-preduzetnistva-kroz-razvojne-projekte-u-2019-godini/.

Kako će Kragujevac utrošiti novac iz Fonda za zaštitu životne sredine?

Foto: Wikipedia/PANONIAN

Gradsko veće Kragujevca je na sednici, održanoj 28. januara, donelo Program održavanja komunalne infrastrukture za 2019. godinu. Sredstva u ukupnom iznosu od 834 600 000 dinara biće utrošena na održavanje saobraćajne infrastrukture, zelenih površina, održavanje čistoće javnih površina, atmosferske i kišne kanalizacije, kontrolu i smanjenje populacije napuštenih pasa i mačaka u okviru komunalne delatnosti Zoohigijene, kao i za utrošak vode na javnim česmama i fontanama i utrošak za javno osvetljenje.

Foto: Wikipedia/PANONIAN

Za održavanje gradskih ulica i opštinskih puteva ukupno je opredeljeno 124 600 000 dinara, od čega za program redovnog održavanja 89,6 miliona, a za zimsku službu 35 miliona.

Za održavanje 1 727 975 kvadratnih metara javnih zelenih površina planirana su sredstva u iznosu od 78 miliona dinara. Pored Velikog, Malog i Kreativnog parka, u programu redovnog održavanja nalaze se park, šuma i jezero u Šumaricama, Spomen park Šumarice, zeleni pojasevi oko vodotokova, održavanje neuređenih zelenih površina pored saobraćajnica, kao i zelene površine na grobljima. Za uništavanje ambrozije ove godine opredeljeno je 4 miliona dinara.

Za održavanje čistoće javnih površina u redovnom programu predviđeno je nešto preko 40 miliona, za uklanjanje novonastalih deponija smeća i ostalog otpada 4,5 miliona, a za redovno noćno pranje ulica 20 miliona dinara.

Gradsko veće dalo je saglasnost na Program kontrole i smanjenje populacije napuštenih pasa i mačaka, za čiju je realizaciju planirano pet miliona dinara. Programom su predviđene aktivnosti Službe zoohigijene koje obuhvataju svakodnevni obilazak grada i odlaske po pozivu građana. Posebna pažnja posvećena je prostoru oko škola, vrtića, institucija, odnosno svih prostora gde je povećana frekvencija građana. U daljem radu biće intenzivirana saradnja sa komunalnom inspekcijom i policijom kao i pojačan rad u prigradskim naseljima uz pomoć saveta Mesnih zajednica i građana iz tih naselja.

Na sednici je donet Program raspodele sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine u ukupnom iznosu od 27 985 000 dinara. Fond će biti utrošen za kontrolu kvaliteta vazduha, monitoring alergenog polena u vazduhu, merenje nivoa komunalne buke, ispitivanje kvaliteta površinskih voda, dok je za finansiranje projekata, programa i aktivnosti koje se odnose na očuvanje, zaštitu i unapređenje životne sredine opredeljeno 1,5 miliona dinara.

Gradsko veće utvrdilo je predlog odluke Plana detaljne regulacije Specijalizovani sportski centar „Hipodrom“ i uputilo odbornicima na razmatranje i odlučivanje. Cilj izrade plana je uređenje i izgradnja savremenog specijalizovanog sportskog objekta za konjički sport koji pored sportsko rekreativne ima i edukativnu, ekološku i turističku svrhu i čini ga dostupnim za razne aktivnosti tokom cele godine. Predložena rešenja treba da rezultiraju povećanjem atraktivnosti prostora, ali i da omoguće takmičenja na državnom pa i međunarodnom nivou.

Izvor: Grad Kragujevac

Zimski predah u ravnici – Salaši, etno kuće, jedinstvena hrana i vina

Foto: Balkan Media Team
Foto: Balkan Media Team

Prve asocijacije na zimski odmor su planine, skijališta i visoka nadmorska visina, ali da zimski odmor ne mora biti uvek takav pokazuje nam ravnica u Vojvodini svojim posebnim čarima.

Vojvodina koja je izrasla na ,,ničijoj zemlji“ između Dunava, Tise, Begeja i Tamiša je jedna od najlepših srednjevekovnih tvorevina. Kao takva Vojvodina danas kroz svojih 45 gradova i  opština nudi specijalne rezervate prirode, spomenike prirode, arheološka nalazišta, dvorce, tvrđave, verske objekte, pruža jedinstvenu vojvođansku hranu, vina.

Foto: Balkan Media Team

Svojom raznovrsnom turističkom ponudom Vojvodina će zadovoljiti ukuse i najmlađih i najstarijih turista, ponudiće najbolje zaljubljenicima u prirodne lepote, kulturne, istorijske objekte, onima koji žele miran odmor u salašima, ali i ljubiteljima aktivnog odmora, kao što su lov ili jahanje.

Pejzaž iskonske lepote prirode je Fruška gora u kojoj su brojna zaštićena područja u kojima se pružaju odlični uslovi za planinarenje. Osim prirode, sinonim za Frušku goru su manastiri kojih je izgrađeno 35, a danas sačuvano 17. Većina ovih srednjevekovnih blaga su nastala u periodu od XV do XVIII veka, dok su u skorije vreme nastala dva manastira. Fruška gora kao takva je atraktivna turistička ponuda u svim godišnjim dobima.

Kulturni objekti su važna obeležja Vojvodine. Dvorci, kašteli i letnjikovci su brojni, ima ih čak 43, verno oslikavaju srednjevekovni nasleđeni period i većina njih otvoreni su za posetioce. Reprezentativno i poznato zdanje i odlična prilika da se obiđe je kompleks imanje porodice Dunđerski u Kulpinu. U okviru ovog poseda nalaze se dva dvorca, upravna zgrada, kovačnica, konjušnica i žitni magacin. Realizuju se za posetioce tematske i povremene izložbe. Izuzev dvoraca, Vojvodina ima 8 tvrđava i kula. Svaki grad Vojvodine pruža zanimljivosti i specifičnosti mesta kroz gradske muzeje, etno sadržaj, autentičnu arhitekturu iz različitih perioda. Posetiocima su dostupni i muzeji starih zanata, pčelarstva, pivarstva.

Foto: Balkan Media Team

Osim svih ovih bogatih turističkih ponuda, Vojvodina pruža i specifična mesta za prenoćište, te su salaši, etno kuće i turistička naselja verni prikazi i načini života ove ravnice. Kako bi bili zadovoljeni i urbani načini života tu su i brojni wellness i spa centri.

Da bi turistima bilo lakše da odaberu pravo mesto za uživanje u odmoru i otkriju  šta može da im ponudi Novi Sad, Sombor, Subotica, Kikinda, Kovačica i drugi gradovi Vojvodine, otvoren je Turistički info-centar Turističke organizacije Vojvodine, 21. januara u Bulevaru Mihajla Pupina 18. u Novom Sadu. Sada će na jednom mestu turisti moći da saznaju sve pojedinosti, odaberu mesto za odmor i upoznaju se sa lepotama vojvođanskog turizma. U info-centru ponuda je predstavljena na različite tradicionalne načine, kroz brošure i flajere, ali i kroz mnogo savremenih načina, digitalni vodič, mobilnu aplikaciju. Uz to, tu se prodaju i unikatni i različiti suveniri i autohtone vrste vina.

Direktorka Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji: Uvesti potpunu zabranu pušenja na javnim mestima

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Zoetemeijer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Zoetemeijer)

Direktorka Kancelarije Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u Srbiji Žofija Pustai izjavila je danas da je vreme da Srbija konačno uvede potpunu zabranu pušenja, veće akcize na duvanske proizvode, ali i slikovne poruke upozorenja koje odavno imaju mnoge evropske zemlje.

U susret 31. januaru i obeležavanju Nacionalnog dana bez duvanskog dima, SZO upozorava da i dalje mnogo ljudi umire zbog posledica izazvanih upotrebom duvanskih proizvoda, prenosi Tanjug.

Žofija Pustai za RTS ističe da su cigarete i duvanski proizvodi jedna od najvećih pretnji po javno zdravlje i da godišnje od posledica toga u svetu umre sedam miliona ljudi. U Srbiji su cigarete odgovorne za 1500 smrti godišnje.

„To je jedini proizvod koji ubija polovinu svojih korisnika, a to je moguće sprečiti. U svetu u proseku puši oko 20 odsto populacije, u evropskim zemljama 28 odsto, a u Srbiji čak 37 odsto stanovnika puši”, kaže direktorka SZO u Srbiji.

Dodaje da su usvojene neke zakonske regulative, koje npr. predviđaju da ne bi trebalo da se puši u radnom prostoru. Ali, kako kaže, ipak, i dalje je u barovima i restoranima pušenje dozvoljeno.

„Ako su Turska, Rusija, Grčka, i mnoge druge zemlje, gde nismo mogli ni da zamislimo da će pušenje biti izopšteno, uvele potpunu zabranu pušenja na javnim mestima, onda to može i Srbija, koja je, da podsetim, ratifikovala konvenciju o kontroli duvana, i očekujemo da Vlada sprovede potpisano”, kaže Žofija Pustai.

Kako je istakla, duvan i duvanski proizvodi direktno su odgovorni za mnoge maligne bolesti – od raka pluća, grla i pankreasa do plućnih bolesti i kardiovaskularnih problema.

„Konvencija o kontroli duvana jasno predviđa korake koje bi trebalo preduzeti, jedan sam pomenula – da javna mesta – poput barova i restorana, budu bez duvanskog dima. Jer puši 37 odsto populacije, ali ostali ne puše, i naš zadatak je da zaštitimo te ljude, zato što ne postoji sigurna izloženost duvanskim proizvodima. Hemikalije u cigaretama su veoma štetne, a bolesti koje izazivaju mnogobrojne”, upozorava direktorka Kancelarije SZO.

Pustai je pozvala donosioce odluka da uvedu slikovna upozorenja na paklicama cigareta jer je to veoma važno. Takođa, smatra da mediji imaju važnu ulogu kada sprovode kampanje prevencije.

„Pušenje je bolest zavisnosti, a u zdravstvenim ustanovama možete da dobijete neophodnu pomoć i odviknete se od tog zla. Najvažnije je da zaštitimo zdravlje ljudi, i ako mi dozvolite na kraju, rekla bih jednu važnu rečenicu na srpskom: Svaka osoba, svako dete treba da udiše čist vazduh bez duvanskog dima”, poručuje Žofija Pustai.

Izvor: Politika