Home Blog Page 60

Maldivi – brisanje sa mape sveta zavisi od podizanja veštačkih ostrva

Foto-ilustracija: Unsplash (matheen-faiz)
Foto-ilustracija: Unsplash (mohamedh-masood)

Klimatske promene kao posledica globalnog zagrevanja tope glečere, tope ledene kape i podižu nivo svetskog mora. Kako Maldivi ne bi bili izbrisani sa mape sveta do kraja ovog veka, podiže se visina postojećih ostrva i prave nova, veštačka, ostrva.

Arhipelag u Indijskom okeanu jedan je od najnižih na svetu, sa više od 80 odsto kopna koje se nalazi na manje od metar nadmorske visine. Uz značajna ulaganja, stanovništvo Maldiva može ostati u svojoj zemlji daleko u budućnosti, umesto da bude prinuđeno da migrira zbog porasta nivoa mora.

Kako bi zaštitili stanovništvo od očekivanog podizanja nivoa vode, Maldivi grade nova, veštačka ostrva.

„Za ostrvo smo iskopali više od šest kubika peska iz lagune. Počeli smo sa meliorizacijom i zaštitom obale, pa smo uradili i objekte u vodi“, objašnjava Nils Brok Ulrih iz danske građevinske kompanije kojoj su povereni radovi.

Mnogi stanovnici udaljenih ostrva preselili su se u Male, glavni grad Maldivske Republike, jedan je od najgušće naseljenih gradova na svetu. Osim što postaje prenaseljen, grad je izložen olujama i poplavama.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Zato se oko Malea podižu veštačka ostrva pumpanjem peska sa morskog dna. S druge strane, maldivske nevladine organizacije veruju da će takvi građevinski projekti biti kobni za opstanak Maldiva.

„Naša vlada je angažovana u velikim ugovorima koji zadužuju zemlju i nanose štetu budućim generacijama neizvesnošću, gubitkom ekosistema i stabilnosti koju naši ekosistemi donose na naša ostrva“, upozorava Human Bibidigafor iz nevladine organizacije „Sačuvajmo Maldive“.

Procene su da će do 2050. godine opstanak više od milijardu stanovnika na planeti biti ugrožen porastom nivoa mora, olujama i plimnim talasima.

Teška pitanja sa kojima se Maldivi suočavaju decenijama – ko se seli, ko ostaje i ko odlučuje – verovatno će mnogima postati poznata jer klimatske promene preoblikuju pejzaže širom sveta.

Izvor: RTS

RS: velika zainteresovanost za podsticaje energetske efikasnosti – pre roka razdeljeno 6 miliona KM

Foto-ilustracija: Unsplash (Towfiqu barbhuiya)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost raspisao je polovinom decembra prošle godine konkurs za dodelu sredstava iz budžetske podrške Evropske unije za sprovođenje mera energetske efikasnosti u stambenim objektima i mikro, malim i srednjim preduzećima koji je polovinom januara obustavljen jer broj pristiglih prijava značajno premašuje iznos koji je na raspolaganju.

Građani su novac mogli da dobiju za zamenu stolarije, postavljanje termoizolacije na fasadi, zamenu sistema grejanja energetski efikasnim sistemima ili ugradnju solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.

Za učešće su morali da prilože tri poslednja računa za električnu energiju, na kojima mora da postoji određen nivo potrošnje, kao i predračun radova na osnovu kojeg se traži određen iznos novca.

Vlasnici stambenih objekata za ove namene mogli su dobiti maksimalno 5.000 konvertibilnih maraka (KM), odnosno 50 odsto od ukupnih troškova. Preostalih 50 odsto finansiraju sami.

Pored građana, za podršku za sprovođenje mera energetske efikasnosti mogla su da konkurišu i mala, mikro i srednja preduzeća, a budžet za njih je bio 2,29 miliona KM.

Pročitajte još:

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Srđan Todorović kaže za CAPITAL da se radi o pomoći Evropske unije za BiH i da je ovo komponenta koja je išla direktno prema građanima Republike Srpske za mere energetske efikasnosti u njihovim objektima.

„Bilo je veliko interesovanje. Zaprimili smo više od 2.500 prijava građana za ova sredstva i onda smo doneli odluku o zaustavljanju konkursa s obzirom na to da broj prijava daleko premašuje iznos kojim raspolažemo. Novac se odobravao po principu da oni koji su se prvi prijavljivali imaju prioritet. Komisija i dalje obrađuje prijave, a procenjujemo da ćemo u narednih desetak dana završiti taj proces i definisati koliko je građana uspelo da uđe u taj opseg sredstava“, rekao je Todorović.

Foto-ilustracija: Pixabay (MariaGodfrida)

Kazao je da je i na konkurs za mikro, mala i srednja preduzeća stiglo blizu 100 prijava i da su i tu iz istog razloga zaustavili konkurs, odnosno zbog toga što taj broj prijava prevazilazi obim sredstava koja imaju na raspolaganju.

„Procena je da će za stambeno zbrinjavanje biti odobreno blizu 1.300 zahteva, dok će za mala, srednja i mikro preduzeća biti finansirano oko 40 zahteva“, rekao je on.

Za fizička lica na raspolaganju je bilo blizu šest miliona KM, a za mala, srednja i mikro preduzeća 2,29 miliona KM.

„Ukupna sredstva trebalo bi da iznose oko 12 miliona KM jer ima još jedan nedostajući deo koji je trebalo da bude raspoređen tokom ovog poziva za mala, srednja i mikro preduzeća i očekujemo da će taj iznos u ovoj godini biti dodatno na raspolaganju“, pojasnio je Todorović

Rekao je da je rok za završetak tih projekata šest meseci od potpisivanja ugovora.

„Mi planiramo za desetak dana završiti kompletan posao oko pregleda prijava građana i nakon toga ćemo potpisivati ugovore. Građani su u obavezi da sprovedu mere na svojim objektima kako su to naveli u prijavama, nakon čega će stručna lica UNDP izaći na teren kako bi utvrdili da su mere na objektima sprovedene. Nakon što od njih dobijemo izveštaj da su mere sprovedene mi ćemo uplatiti građanima novac na račun’’, istakao je Todorović.

Izvor: CAPITAL

JKP „Zelenilo-Beograd“ organizovalo tradicionalnu sadnju Novogodišnjih jelki

Foto: JKP „Zelenilo-Beograd“
Foto: JKP „Zelenilo-Beograd“

JKP „Zelenilo-Beograd“ organizovalo je tradicionalnu sadnju Novogodišnjih jelki. Posađeno je 51 stablo različitih vrsta četinara koje su krasile domove naših sugrađana tokom novogodišnjih i božićnih praznika.

Jelke su zasađene na zelenoj površini u Pančićevom parku na Dorćolu, uz pomoć mališana iz vrtića „Lipa i vrtića „Dunavsko obdanište“, Predškolske ustanove „Dečji dani“ Stari grad.

Tom prilikom deca su od stručnik lica naučila kako se pravilno sade stabla drveća, zašto je važno čuvati biljke i ostali živi svet koji nas okružuje. Saznali su i kako se drveće neguje posle sadnje.

Pročitajte još:

Građanima koji su kupili jelke sa busenom, a nisu imali gde da ih zasade posle praznika, „Zelenilo“ je pružilo mogućnost da jelke donesu u njihove rasadnike na lokaciju Vojvode Stepe 405 ili Marije Bursać bb. Sugrađani i dalje mogu donositi jelke, a radnici „Zelenila“ će ih posaditi na površinama gde je planirana sadnja.

Tradicionalnom akcijom sadnje jelki, JKP „Zelenilo-Beograd“ ukazuje na značaj vraćanja stabala jelki u prirodu, kao i na veliku štetu koja se nanosi životnoj sredini njihovom sečom i uništavanjem, koje je posebno izraženo tokom novogodišnjih praznika. Sadnjom na javnim površinama oplemeniće se prostor i ulepšati okruženje u kojem borave naši sugrađani.

Izvor: JKP „Zelenilo-Beograd“

Globalno zagrevanje šteti čak i najhladnijim državama Evrope

Foto-ilustracija: Unsplash (Nedžad Crnovršanin)
Photo-illustration: Pixabay

Globalno zagrevanje, izazvano emisijama gasova staklene bašte, oštećuje ekosisteme i infrastrukturu čak i u najhladnijim zemljama Evrope pokazala je studija koju su sproveli naučnici „World Weather Attribution“ i istraživač na Kraljevskom meteorološkom institutu Holandije

„Na planeti koja se zagreva, hladni talasi postaju manje intenzivni i manje učestali. Ovo nije razlog za slavlje“, kaže Izidine Pinto, koautor studije.

Baš kao što klimatske promene čine talase vrućine toplijim i češćim, one stvaraju i hladne talase koji su blaži i ređi, zaključili su istraživači WWA koristeći recenzirani metod za određivanje uticaja globalnog zagrevanja na nedavne ekstremne vremenske događaje. Blaže vreme na severnim geografskim širinama ubrzava topljenje arktičkog morskog leda, dok sve češće smrzavanje i otapanje oštećuju infrastrukturu i stvaraju slojevitije snežne pokrivače što povećava rizik od lavina.

Pročitajte još:

Hladni talas početkom ovog meseca doveo je do toga da je švedsko selo Vitangi zabeležilo najnižu temperaturu od -44,6°C (-48,3°F) 5. januara – najnižu temperaturu u ovom veku na severu Evrope. Međutim, prema naučnicima WWA, temperatura bi bila otprilike 4°C niža u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj bez klimatskih promena, piše bnnbloomberg.ca.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodion Kutsaev)

Analiza istorijskih podataka WWA zaključila je da se takav hladan talas može očekivati jednom u 15 godina. Međutim, prilikom posmatranja petodnevnog proseka temperature, otkrili su da je hladni talas u januaru bio tek dvanaesti najhladniji od 1950. godine.

Naučnici su kombinovali ove posmatranje s klimatskim modelima i zaključili da je petodnevni hladni talas sada pet puta manje verovatan pod uticajem globalnog zagrevanja, dok su ekstremi sa jednim danom 12 puta manje verovatni.

Ako globalne temperature porastu za 2°C u odnosu na preindustrijski nivo – u poređenju s trenutnim povećanjem od 1,2°C – petodnevni hladni talasi postaće još 2,5°C topliji, dok će ekstremi sa jednim danom postati 2°C topliji.

„Emisije iz sagorevanja nafte, gasa i uglja jačaju ekstremne vremenske uslove širom sveta, čineći naše živote opasnijim, skupljim i nesigurnijim“, rekao je Pinto.

Izvor: Euractiv

ALTA Banka – prijatelj u svakom trenutku

Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)
Foto-ilustracija: Unsplash (Towfiqu barbhuiya)

Spoj iskustva, temeljno poznavanje domaćeg, inostranih i tržišta jugoistočne Evrope, posvećenost potrebama svakog klijenta i savremen moderan pristup poslovanju čine ALTA Banku sigurnim finansijskim partnerom orijentisanim na pružanje visoko kvalitetnih proizvoda i usluga koji su prilagođeni potrebama svakog klijenta.

Društvena odgovornost, koju ALTA Banka gradi kontinuirano, podrazumeva da brojnim aktivnostima, na razičitim poljima, iskaže iskrenu posvećenost i unapređenje, pa tako predano pruža podršku RES konferenciji koja predstavlja novo globalno tehnološko rešenje transporta ljudi i robe, i pruža održiv rast privrede usklađen sa principima zaštite životne sredine i smanjenja emisije CO2.

Tokom skoro 45 godina postojanja, ALTA Banka je bila i ostala ključni igrač u podržavanju zajednice i ekonomije.

Stabilna i sigurna budućnost je cilj svih.

Dodatne informacije o širokom spektru usluga i proizvoda koje ALTA Banka pruža, možete dobiti putem web adrese https://altabanka.rs/ kao i pozivom na broj 011/ 220 55 00.

Izvor: ALTA Banka

Svetski dan močvarnih staništa

Foto-ilustracija: Unsplash (mississippi)
Photo-illustration: Pixabay

Zasićeno, natopljeno i vlažno tlo, stajaća plitka voda, dom specifičnih vrsta biljaka, često ugroženih vrsta životinja, jednom reči močvara.

Danas je Svetski dan močvarnih staništa, prvi put obeležen pre 27 godina. Drugi februar je dan posvećen ovim ekosistemima koji ne čine ni 10 odsto naše planete Zemlje, tačnije, nešto više od 6 odsto kopnene površine Zemlje, ali je njihov značaj neverovatno važan.

Datum je simbolično izabran u znak sećanja na potpisivanje Ramsarske konvencije o močvarama 1971. godine koja je predstavljala međunarodni sporazum o promovisanju očuvanja močvarnih područja. 

Jedan od ključnih značaja močvare jeste njihova karakteristika najefikasnijih prirodnih skladišta ugljenika na planeti. Biljke koje se nalaze u močvarama apsorbuju CO2 iz atmosfere tokom procesa fotosinteze.

Međutim, kada ove biljke venu, njihova biomasa se taloži na dnu močvare, a kako ima vrlo malo kiseonika u ovim uslovima, usporavaju se procesi razgradnje biomase.   Stoga, ugljenik ostaje zarobljen u biljkama, i skladišten u tlu močvara. Promene u klimi poput suše ili poplave, mogu uticati na sposobnost močvara da skladište ugljenik, jer isušivanje močvara može dovesti do brže razgradnje i oslobađanja CO2.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (nils-leonhardt)

One su dom biljaka i životinja raznih vrsta, često i ugroženih koje na ovakvim mestima zaiste žive u svojim prirodnim uslovima. Regulišu protok vode, apsorbujući višak vode tokom obilnih padavina, čime smanjuju rizik od poplava, dok tokom suše postepeno otpuštaju vodu, i stabilizuju druge vodene sisteme.

Močvare takođe imaju sposobnost filtriranja vode, pa stoga utiču i na njeno prečišćavanje, a pored svih korisnih funkcija,  sprečavaju i eroziju tla. 

Jedini kontinent koji ih nema je Antarktik, ali ćemo nabrojati samo neke od najvećih močvara na svetu.

Pantanal je najveća tropska močvara i jedna od najnetaknutijih na svetu. Nalazi se u Južnoj Americi i prostire se u tri zemlje – Bolivija, Brazil i Paragvaj. Ova močvara veća je od  Engleske, Austrije, Mađarske, Grčke i Irske, a ima i najveću populaciju krokodila, navodi WWF.

Vasjuganska močvara najveća je na severnoj hemisferi Zemlje, i veća je od Slovačke, Danske, BiH. Nalazi se u Rusiji,  u zapadnom Sibiru.

Sundarbani, na prostoru između Indije i Bangladeša jeste i područje najveće šume mangrova na svetu. Oko 40 odsto ukupne površine Sundarbani močvare nalazi se u Indiji, a ostatak je u Bangladešu. Ovo područje je poznato po svojoj jedinstvenoj bioraznolikosti, uključujući kraljevske bengalske tigrove koji su ozbiljni lovci na ovom području. Međutim, ima i na stotine vrsta ptica kao i ugroženog estuarskog krokodila i indijskog pitona.

Foto-ilustracija: Unsplash (mosharraf-hossain)

Everglejds, smešten na Floridi u SAD-u, jedna je od najvećih močvara u SAD-u. Poznata po svojoj divljini i bioraznolikosti, i opisu “travna močvara”, zaštićena je jer je zbog određenih ljudskih aktivnosti tokom vremena trpela posledice. Dom je za floridskog pantera i američkog krokodila, koji su ugrožene vrste.

Sud u Južnom Sudanu još je jedna ogromna močvara locirana u dolini reke Beli Nil, čija površina varira u zavisnosti od perioda godine, s obzirom da dolazi do isušivanja reka. Površina varira od 30.00 km2 pa i do tri puta veće površine kada ima padavina.

Močvarama treba posvetiti još dosta reči da bi se približio njihov značaj za prirodu, ekologiju, floru, faunu, regulaciju klime i ugljenika i metana, i na kraju značaj za same ljude.

Ipak, jedan su od najugroženijih ekosistema na svetu – više od trećine svetskih močvara nestale su u poslednjih pet decenija, zbog čega značaj današnjeg dana postaje još jasniji.

Milica Vučković

EU: Zakon o neto nuli industrije mogao bi da ugrozi evropsku industriju vetra

Foto-ilustracija: Pixabay (Pfüderi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Raychel Sanner)

Energija vetra je značajna za države članice Evropske unije, s obzirom na to da 19 odsto energije koja se troši dolazi upravo iz ovog obnovljivog izvora. Iako se gotovo sve evropske vetroturbine proizvode u Evropi, evropski lanac snabdevanja našao se pred izazovom.

U EU postoji preko 250 fabrika koje su raspoređene u gotovo svim državama članicama, međutim prisutna je i intenzivna konkurencija kineskih proizvođača. Kako se navodi na sajtu WindEurope, u poslednje dve godine došlo je do povećanja troškova, dok prihodi nisu uspeli da isprate taj porast.

Kada je reč o konkurenciji, Evropska unija prošle godine dobro je postupila kada je donela Paket energije vetra (eng Wind Power Package) kojeg čini 15 hitnih mera za jačanje evropske industrije vetra.

Ovakvim akcijama podstiče se pooštravanje kriterijuma za pretkvalifikaciju kako bi se podigla granica u vezi sa tim kakva vrsta vetroturbina može da se gradi u Evropi. Evropska unija sada se sprema da se dogovori o zakonu koji se odnosi na inudstrije sa nula emisija – Net Zero Industry Act (NZIA). Iako je dobro to što i on ima za cilj jačanje svih evropskih lanaca snabdevanja čistom energijom, kako objašnjava WindEurope, sporno je nekoliko detalja.

Pročitajte još:

Preciznije, postoji sugestija da se novi kriterijumi za pretkvalifikaciju primenjuju za početak na samo 20 odsto projekata. Objašnjava se da je problem što se na taj način šalje poruka da EU želi visoke standarde za samo 20 odsto projekata, dok ostalih 80 odsto može da se da neevropskim proizviđačima.

Kako se navodi, rešenje je jednostavno, a ono jeste da NZIA treba da pristupi kriterijumima pretkvalifikacije na način da budu specifični i prilagođeni određenoj tehnologiji. Pored toga, potrebno je da ovi kriterijumi mogu da se primene odmah.

Ukoliko ne bude došlo do toga, Evropska unija mogla bi da krene unazad kada je reč o podršci na koji se obavezala prošle godine u Paketu energije vetra i Povelji o vetru i tako izgubi najveću postojeću industriju čiste energije.

Energetski portal

Usvojena Uredba – subvencije za električna vozila 170 miliona dinara

Foto-ilustracija: Unsplash (evnex-ltd)
Foto-ilustracija: Unsplash (matt-hausmann)

Vlada Republike Srbije donela je određeni broj odluka koje se tiču ekološkog i društvenog razvoja zemlje, od kojih se prva odluka odnosi na subvencionisanu kupovinu električnih vozila, za šta je opredeljeno 170 miliona dinara.

Subvencija je dostupna fizičkim i pravnim licima, kao i preduzetnicima, sa rokom za podnošenje zahteva do kraja oktobra tekuće godine.

Iznos subvencije zavisi od tipa vozila, ali maksimum je 5.000 evra za putnička u teretna električna vozila. Zahtevi se mogu podneti Ministarstvu zaštite životne sredine do 31. oktobra ove godine, saopšteno je na sajtu Vlade Srbije.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Taiga Motors)

Predviđene su subvencije i za kupovinu električnog mopeda ili lakog tricikla, kao i električnog motocikla, motocikla sa bočnim sedištem, teškog tricikla, lakog i teškog četvorocikla, dok je najveći iznos predviđen za električna putnička vozila sa najviše devet mesta za sedenje i električna teretna vozila čija je najveća dozvoljena masa do 3,5 tone.

Međutim, Vlada je usvojila i uredbu o proglašenju Parka prirode „Mali Bosut“ specijalnim rezervatom prirode, kao jednu od mera ekološkog značaja, čime se Srbija približila zadatom cilju da 9 odsto teritorije bude pod zaštitom.

Još jedna odluka koja uključuje sredstva od oko 88,8 miliona dinara namenjena je za kontrolu afričke kuge svinja, i biće isplaćeno vlasnicima životinja koje su uginule ili usmrćene kako se zaraza ne bi širila. 

Energetski portal

Građani putem gReact za dve godine prijavili skoro 6.000 ekoloških problema

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Pixabay (vkingxl)

Putem mobilne i veb aplikacije gReact, građani su jedinstvenom Ekološkom informacionom sistemu prosledili gotovo 6.000 prijava ekoloških problema na koje su nailazili u svojoj okolini.

Podaci su pokazali da je od ukupnog broja prijava registrovano 1.954 jedinstvenih problema po kojima se dalje postupalo, dok se veliki broj prijava odnosio na isti ekološki problem ili su poslate prijave za probleme koje nadležne službe nisu naknadno utvrdile na terenu. Najveći broj jedinstvenih prijava odnosi se na oblast upravljanja otpadom, 1.058 prijava, od čega je do sada rešeno oko 850 prijava, dok je za ostale postupanje nadležnih u toku.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović pozvala je građane da nastave da koriste aplikaciju gReact, da prijavljuju probleme na koje nailaze, a lokalne samouprave da tesno sarađuju, kako bi se problemi što pre i rešili.

Pročitajte još:

Prema rečima ministarke, do sada se pokazalo da građanima najviše smetaju divlje deponije i to je problem na čijem rešavanju se posvećeno radi. U protekle tri godine, očišćeno je ukupno 900 divljih deponija širom Srbije.

,,Samo po prijavi građana putem gReact, očišćeno je 474 deponija i smetlišta i rešeno 30 prijava koje se odnose na kontejnere i opremu za otpad’’, rekla je ministarka Vujović.

Takođe, građani su kroz sistem gReact prijavljivali i probleme koji se odnose na zaštitu vazduha i ozonskog omotača, zatim na zaštitu voda, zemljišta, ali i probleme poput zapušenih šahti, nelegalne gradnje itd.

Prijave koje stižu administratorima jedinstvenog Ekološkog informacionog sistema, a koje nisu u nadležnosti Ministarstva zaštite životne sredine, administratori prosleđuju na postupanje nadležnim republičkim i lokalnim organima. Administratori prate statuse prosleđenih prijava i o tome obaveštavaju podnosioce zahteva, čime se ubrzava procedura rešavanja.

Energetski portal

Solarna revolucija Australije počinje na krovovima

Foto-ilustracija: Unsplash (gus-ruballo)
Foto-ilustracija: Unsplash (giorgio-trovato)

Poznato je da je Australija jedna od najvećih zemalja na svetu sa površinom od 7,6 miliona km2 zbog čega nema jedinstvenu klimu. Međutim, dešava se da u određenim severnim delovima zemlje ima i preko 300 sunčanih dana. Čak i južni delovi, poput države Viktorija ili Južne Australije, sa drugačijom klimom imaju dovoljno sunca da ova zemlja uplovi u razvoj solarne energije.

Od ukupne proizvodnje električne energije 2022. godine, 32 odsto je došlo iz obnovljivih izvora, ali ova brojka raste iz godine u godinu, saopšteno je na sajtu Vlade. Rast je bio vođen i povećanom upotrebom solarnih panela na krovovima, koji su činili nimalo zanemarljiv deo proizvodnje električne energije. Tu leži jedna specifičnost kada je solarna energija ove zemlje u pitanju – pojedinci i njihovi domovi su ti koji u velikoj meri stoje iza rasta broja solara. Na primer, poslednjeg dana u godini 2023. krovna solarna energija je sama pokrila potrebe za električnom energijom jedne australijske države. 

Pročitajte još:

Izveštaj Australijskog operatera tržišta energije (AEMO) ističe ovo povećanje, posebno ukazujući upravo na značajan doprinos solarne energije nastale na krovovima kuća. Isti izveštaj takođe otkriva da je u četvrtom kvartalu 2023. prosečna proizvodnja iz distribuiranih fotonaponskih (PV) sistema dostigla istorijski maksimum od 3.433 MV, što je 17 odsto više nego u istom periodu 2022, ujedno postavljen rekord za bilo koji kvartal do sada.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill Mead)

To znači da doprinos malih tehnologija skupa pojedinaca nije beznačajan niti irelevantan, već utiče na energetsku tranziciju zemlje. S obzirom na istraživanja koja pokazuju da skoro trećina kuća u zemlji ima panele na krovu, možemo reći da je jedna od vodećih zemalja kada je reč o krovnim solarima po glavi stanovnika upravo Australija. To je na nivou države iznosilo oko 10 odsto, kako prenose i tamošnja istraživanja i mediji.

U Australiji je međutim kako bi se ispunili ambiciozni ciljevi zadati kada je reč o obnovljivim izvorima, potrebna neka masovnija tehnologija, bilo da je reč o suncu, vetru, vodi ili nekom drugom obliku energije. Za to postoje prepreke u zemlji koje su i infrastrukturne prirode, s obzirom da je zemlja ogromna, ali broj stanovnika mali, što znači da veliki državni projekti solarnih elektrana često mogu biti udaljeni od glavnih grupa potrošača, što dalje komplikuje infrastrukturu i ovaj izazov u prenosu energije, a takođe i povećava troškove infrastrukture.

Energetski portal

Schneider Electric proglašen svetionikom cirkularnosti po izboru svetskog ekonomskog foruma

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Schneider Electric, globalni ekspert za upravljanje energijom i automatizaciju, proglašen je jednim od tri globalna Svetionika cirkularnosti u izgrađenom okruženju po izboru Svetskog ekonomskog foruma i firme McKinsey. Ovo priznanje potvrđuje značajna dostignuća Schneider Electrica u uvođenju cirkularnih modela poslovanja duž celog svog asortimana.

Cilj Schneidera je da osnaži sve da maksimalno koriste energiju i resurse u svrhu napretka i održivosti. Kompanija pokreće digitalnu transformaciju integrisanjem stručne tehnologije u domenu energetike i procesne industrije, od početne tačke do clouda, povezujući proizvode, kontrolu, softvere i usluge tokom celog radnog veka i tako omogućava integrisano upravljanje sistemima za domaćinstva, zgrade, data centre, infrastrukturu i industriju.

Svetski ekonomski forum i firma McKinsey su odali priznanje održivim praksama koje je Schneider Electric uveo u celom svom širokom asortimanu rešenja u oblasti energetike i automatizacije objekata. Zahvaljujući naprednim metodama kao što su ekološki dizajn, centri za pretvaranje otpada u resurse i globalna mreža centara za obnovu, Schneider Electric je uspešno eliminisao oko 513 miliona tona emisija CO₂ od 2018. godine.

Pročitajte još:

Posvećenost Schneider Electrica održivost dodatno potvrđuje upotreba 27 odsto zelenih materijala u proizvodima. Kompanija planira da dostigne celih 50 odsto do 2025. godine. Pored toga, 22 odsto porodica proizvoda Schneider Electrica se odlikuje opcijom cirkularnosti, dok preko polovine proizvodnih postrojenja ove kompanije obnavlja više od 99 odsto otpadnih materijala.

Generalni direktor Schneider Electrica Piter Hervek je na dodeli priznanja istakao važnost cirkularnih modela poslovanja. „Cirkularni modeli poslovanja nude visok stepen održivosti i komercijalnih prednosti“, izjavio je on, dodavši da se Schneider Electric raduje mogućnostima koje pruža mreža Svetionika cirkularnosti u pogledu učenja, razmene i ubrzanog delovanja.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Ovim istaknutim priznanjem su nagrađene inicijative Schneider Electrica u promovisanju cirkularnog modela u poslovanju. Jedan od primera su prekidači MasterPact MTZ. Sakupljeni na kraju svog radnog veka, ovi prekidači se obnavljaju u fabrici MasterTech plant u Francuskoj, gde prolaze kroz proces rasklapanja, dijagnostike, poboljšanja i testiranja pre nego što ponovo dospeju na tržište.

Cirkularni modeli poslovanja i struktura lanca nabavke su sastavni delovi programa IMPACT Supply Chain kompanije Schneider Electric. Ovaj program predstavlja narednu fazu transformacije lanca nabavke kompanije u cilju pozitivnog uticaja na klijente i planetu. Glavni stubovi programa su osnaživanje članova tima Schneider Electrica da uvode inovacije i vrše svakodnevni pozitivni uticaj, razvoj održivog lanca nabavke spremnog za neto nulte emisije, pružanje vodećeg nivoa kvaliteta u sektoru kroz pouzdan lanac nabavke i poboljšanje performansi putem napredne tehnologije, pametnih i objedinjenih procesa, regionalnih ekosistema i kolaborativnog dizajna.

Priznanje Svetionik cirkularnosti Svetskog ekonomskog foruma i firme McKinsey predstavlja značajnu potvrdu napora Schneider Electrica u sprovođenju održivih i cirkularnih poslovnih praksi koja mu omogućava da sledi svoju posvećenost smanjenju emisija CO₂ i uvođenju cirkularne ekonomije na globalnom nivou, što značajno doprinosi održivijoj budućnosti.

Izvor: Schneider Electric

Održivija modna industrija – Mogu li bakterije da iskorene upotrebu sintetičkih boja?

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez 🇨🇦)
Foto-ilustracija: Unsplash (Keagan Henman)

Gotovo sve što nas okružuje sadrži boju u sebi. U detinjstvu sam zamišljala da postoje veliki prirodni bunari ispunjeni različitim gotovim bojama, nalik kanticama za krečenje, iz kojih izvlačimo nijansu koja nam je potrebna i jednostavno bojimo sve oko nas. Možda ne postoje baš takvi bunari, ali nisam bila daleko od istine, kada sam mislila da nam priroda pruža boje.

Kroz hiljade godina ljudi su se koristili prirodnim bojama, međutim dolaskom industrijskog doba i porastom proizvodnje u svim industrijama, a posebno modnoj, dolazi i do porasta potražnje za bojama. Prirodne su tada morale da budu zamenjene sintetičkim kako bi ispunile sve zahteve, kako u količini tako i u mogućnosti primene na različite materijale i za različite svrhe.

Kako industrija boja degradira životnu sredinu?

Industrija boja najveći problem predstavlja za vodu iz više razloga. Prvo treba istaći podatak da je jedan od njenih najvećih potrošača, koristeći više od pet triliona litara godišnje. Druga stvar jesu brojne toksične i zagađujuće hemikalije koje sintetičke boje sadrže u sebi, a kojih je oko 70 vrsta. Povezano sa prethodnim, podaci ukazuju na to da se oko 200.000 tona boja godišnje ispusti u otpadne vode zbog, kako se navodi, neefikasnosti industrijskog bojenja. To upravo znači da velike količine pomenutih hemikalija završava u prirodi. Štaviše, ova industrija koristi oko kilogram hemikalija po kilogramu proizvedene tkanine, od čega samo 50 grama čini boja.

Boje bazirane na bakterijama

Dva naučnika koji se bave sintetičkom biologijom, osmislili su način kako da se putem biološkog procesa proizvedu boje za tekstil. U celom procesu, od stvaranja do fiksiranja boje u tkaninu, biologija zamenjuje hemiju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez 🇨🇦)

Prvi korak jeste da se pronađe koji organizam u prirodi može da proizvede određenu boju. Ono što je važno istaći, jeste da se to vrši onlajn korišćenjem posebne tehnologije, što znači da se ne radi na fizičkom uzorku. Dakle sekvenciranje DNK se vrši online kroz bazu podataka, kako bi se tačno odredili geni koji dovode do proizvodnje pigmenta. Kada se identifikuje koji enzimi proizvode tačno određenu prirodnu boju, naučnici onda modifikuju bakterije (mikroorganizme) tim DNK sekvencama, kako bi ih osposobile da one same proizvode pomenute enzime.

Sledeći korak jeste isporučivanje male količine modifikovanih mikroorganizama klijentima, koji boju dobijaju fermentacijom. Boje se uzgajaju na obnovljivim sirovinama. To znači da ti mikroorganizmi rastu na sirovinama kao što su šećer, kvasac i biljni nusproizvodi. Mikroorganizmi se dele na svakih 20 minuta, što je veoma brz proces, čime se za svega dva dana dobiju velike količine tečnosti/boje. Tako dobijena tečnost se dirketno sipa u uobičajene mašine za bojenje, bez dodavanja toksičnih hemikalija.

Kako naučnici objašnjavaju, sasvim prirodnim biološkim procesom je  moguće da se boje fiksiraju za tkaninu. U tradicionalnom procesu bojenja, potrebno je dodati agresivnu hemikaliju i teške metale, međutim njihovi modifikovani mikroorganizmi imaju sposobnost da koncentrišu hranljive soli i metale koji su već prisutni u vodi, na nivoe koji olakšavaju povezivanje.

Modna industrija mogla bi da se istakne kao veliki zagađivač kada je reč o sintetičkim bojama, uzimajući u obzir to da se na godišnjem nivou proizvede više od 100 milijardi odevnih predmeta, zbog čega su veoma značajna ovakva otkrića.

Katarina Vuinac

Energetska efikasnost zgrada – izolacija na prvom mestu

Foto: Knauf Insulation
Foto: Knauf Insulation

Biti energetski efikasan u svom domu ne znači da ugasimo sve sijalice u stanu, isključimo grejanje, legnemo pod ćebe i čekamo da nam stignu manji računi za električnu energiju.

Energetska efikasnost podrazumeva optimalne uslove života i rada – ali sa manje utrošene energije.

Kako ćemo to postići? Merama energetske efikasnosti.

Šta su mere energetske efikasnosti?

Svaka intervencija koju preduzmemo u našem domu kako bismo stvorili uslove da on troši manje energije, a da komfor života bude povećan – jeste mera energetske efikasnosti.

Koje su mere koje se najčešće preduzimaju?

1. Toplotna izolacija objekta – prva i osnovna mera energetske efikasnosti, ujedno i ona koja daje najbolje rezultate i najveće uštede na dugi rok. Kada kažemo izolacija, obično mislimo na fasadnu izolaciju, ali treba misliti o utopljavanju kompletnog „omotača“ kuće koji podrazumeva fasadu, krov i podove – jer se energija gubi na sve strane kada kuća nije izolovana. 

Ako kuću izolujete Knauf Insulation mineralnim vunama, kamenom i staklenom – pored toplotne zaštite dobijate i zaštitu od buke i požara, ali i paropropusnost zidova i krova – vaša će kuća biti zdravo okruženje za život.

  1. Zamena dotrajale stolarije.
  2. Zamena instalacija ili promena načina grejanja.
  3. Solarni paneli, toplotne pumpe i druge mere koje menjaju neobnovljive izvore energije obnovljivim.
  4. Zamena sijalica i/ili neefikasnih kućnih aparataenergetski efikasnijim, kao i mnoge druge mere.

Pročitajte još:

Foto: Knauf Insulation

Svaka mera energetske efikasnosti koju primenite na svom domu daje rezultate. Ono što preporučujemo je da prvo uradite izolaciju objekta Knauf Insulation mineralnim vunama, jer ovim korakom dobijate:  

  • Manje utrošene energije = manji računi i opipljiva ušteda.
  • Manja potrošnja energije = manje zagađenje životne sredine.
  • Izolovana kuća = zdrava sredina za život. 
  • Brz povrat investicije =ušteda celog života.
  • Veća vrednost nekretnine = bolji izgledi za prodaju i zaradu.

Zato, ako već ulažete u svoju kuću – ulažite pametno. Prvo topli džemper od prirodnih materijala, pa onda sve drugo. 

Isprobajte kalkulator i proverite u kakvom stanju je vaša kuća trenutno i šta bi trebalo preduzeti da ona bude energetski efikasnija.

Izvor: Knauf Insulation Srbija

Reverzibilna hidroelektrana na Bistrici na mreži do 2031. – prirodna baterija koja će skladištiti energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (tahamie-farooqui)
Photo: Pixabay

Reverzibilna hidroelektrana „Bistrica“ jedan je od ključnih projekata za energetski sistem Srbije. Uz stabilno snadbevanje i zaradu, povećaće i udeo obnovljive energije.

Na Bistrici već postoji hidrolektrana, mala, snage 104 megavata. Samo pet kilometara dalje biće izgrađena nova, reverzibilna – sa četiri agregata, šest i po puta većeg kapaciteta, i novo akumulaciono jezero.

V. D. generalnog direktora EPS-a, Dušan Živković, navodi da su završeni idejni projekat i studija opravdanosti, i da je u toku izrada prostorne dokumentacije koja treba da stvori uslove za izgradnju projekta, kao i Studija uticaja na životnu sredinu, čiji završetak se očekuje u drugoj polovini godine, u septembru ili oktobru.

U Vladi potvrđuju – o finansiranju se pregovora sa „Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju“, a Studija izvodljivosti objektivno prikazuje troškove, koji su gotovo duplirani u odnosu na procene od pre deceniju.

„Ona je pokazala da će projekat koštati oko milijardu evra. Pokazala je sve koristi i sagledala sve troškove. Prethodna studija datira još iz 2013. godine, i ona nije bila adekvatna da nam dâ kompletnu sliku, i kompleksnost i promene koje su se desile na tržištu i u građevinarstvu. Cilj nam je da gradnja počne već naredne godine, naravno i da obezbedimo finansiranje“, kaže ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

Pročitajte još:

Profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu Nikola Rajaković ističe da sa reverzibilnom elektranom „Bajina Bašta“ Srbija ima izvanredno iskustvo, i da je u pitanju japanska tehnologija.

„Naravno, uvek treba razmatrati sve okolnosti kod izgradnje, da ekonomska korist za našu zemlju bude najveća“, napominje Rajaković.

Plan je da bude na mreži 2030. godine, najkasnije 2031.

Vladan Kuzmanović, dekan Građevinskog fakulteta u Beogradu, kaže da je izgradnja hidroelektrane jedan od najsloženijih poslova u oblasti građevinarstva.

„Da bi moglo preciznije da se proceni koliko je vremena potrebno, treba da bude urađen projekat za građevinsku dozvolu. U njemu se sagledavaju količine radova i dinamički plan. Ali, ja bih na osnovu informacija koje imam rekao – bez pet godina jedan takav projekt nije moguć“, ocenjuje Kuzmanović.

Šta znači reverzibilna

Foto-ilustracija: Pixabay

Rerverzibilne hidrolektrane imaju epitet „energetskog blaga“.

Reverzibilna znači – dvosmerno menjanje toka snage, odnosno pumpanje vode iz donjeg u gornje jezero i obrnuto, čime se otvara mogućnost upravljanja proizvodnjom.

„Iz donjeg jezera se voda pumpa u gornje kad, recimo, noću imate snažan vetar, ili kada termolektrane ne možete spustiti ispod tehničkog minimuma, kada vam je kilovat sat najeftiniji, tada pumpate vodu u gornje jezero. Tu vodu iz gornjeg jezera vi puštate u donje i proizvodite električnu energiju kada je najskuplja. Dakle, vi kupujete jeftino, prodajete skupo i to je suština reverzibilne elektrane“, objašnjava profesor Rajković.

„One predstavljaju prirodna skladišta, rezervoare da možemo tu energiju iz solara i vetroparkova da uskldištimo. Reverzibilne hidrolektrane su prirodne baterije gde možemo da skladištimo i koristimo onda kada nam odgovara“, ističe Kuzmanović.

Stručnjaci su saglasni – projekat treba i ubrzati.

Već početkom naredne decenije, Srbija bi mogla da se suoči sa problemima, jer bez reverzibilne hidrolektrane „Bistrica“ neće moći da prihvati veliki priliv zelene energije.

Izvor: RTS

Od danas počinju prijave za davanja po hektaru

Foto-ilustracija: Pixabay (wobogre)
Foto: Unsplash (Adrian Infernus)

Od danas je zvanično raspisan Javni poziv za davanja po hektaru od 18.000 dinara, a poljoprivredni proizvođači će svoje zahteve moći da podnose do 1. marta 2024. godine.

Pravo na podsticaje ostvaruje pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koje je upisano u elektronski Registar poljoprivrednih gazdinstava (eRPG) i nalazi se u aktivnom statusu.

Pre podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na ovu vrstu podsticaja, neophodno je da poljoprivrednik izvrši obnovu registracije za tekuću godinu u eRPG.

Prisećanja radi, od ove godine pravo na podsticaje imaju isključivo poljoprivredni proizvođači koji prijavljeno zemljište i obrađuju – u svoje ime i za svoj račun. Subvencije neće moći da koriste vlasnici zemlje koji tu zemlju zaista ne obrađuju, već je daju u zakup drugom licu.

Pročitajte još:

Podsticaji se ostvaruju po površini biljne proizvodnje za zasejane, odnosno zasađene i prijavljene površine pod odgovarajućom biljnom kulturom, do najviše 100 hektara.

Pravo na podsticaje se ne može ostvariti za površine poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini koje je podnosilac zahteva uzeo u zakup, odnosno na korišćenje, osim za poljoprivredno zemljište u državnoj svojini koje je uzeo u zakup na javnom nadmetanju u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.

Tekst Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji možete pogledati ovde.

Energetski portal

Konferencija OIE SRBIJA 2024 održaće se 23. i 24. septembra u Vrdniku

Foto-ilustracija: Freepik (gpointstudio)
Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Najveća regionalna konferencija posvećena obnovljivim izvorima energije, OIE SRBIJA 2024, održaće se 23. i 24. septembra u Vrdniku. Četvrtu godinu zaredom, konferencija će okupiti predstavnike EBRD, Svetske banke, državnih institucija i vodeće investitore koji će u etno kompleksu Vrdnička kula na Fruškoj gori razgovarati o aktuelnim temama iz oblasti zelene energije. Organizator konferencije je Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije čiji su članovi sve relevantne kompanije iz OIE sektora u našoj zemlji.

Prethodne tri konferencije izazvale su veliku pažnju stručne i šire javnosti, pa će se ovogodišnji skup održati tokom dva dana.

Na OIE SRBIJA 2024 govoriće se o statusu izgradnje projekata pobednika aukcija iz 2023. godine, drugom krugu aukcija za tržišne premije za solarne elektrane i vetroelektrane, kao i o projektima koji će se graditi van aukcijskog sistema. Vreme je da se otvori pitanje skladištenja i baterija, kao i da rezimiramo pitanje priključenja.

Da podsetimo, prve dve konferencije OIE SRBIJA održane su u Beogradu, a prošlogodišnja u Vrdniku gde su učestvovali najviši zvaničnici Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, EMS-a, EPS-a, EBRD-a, kompanija Masdar, Enlight, Elicio, Nordex, evropskih asocijacija WindEurope i SolarPower Europe, direktori vodećih finansijskih institucija, kao i drugi predstavnici sektora obnovljivih izvora energije.

Snimak svih panel diskusija sa konferencije OIE SRBIJA 2023 možete pogledati na linku.

Izvor: OIE Srbija