Rezultati pretrage za: Okean

Ako niste pronašli traženi rezultat, probajte sa drugim rečima

Iscurilo 80 tona nafte u Pacifik

Australijski zvaničnici javljaju da je veliki brod nasukan na obalu Pacifika 05. feburara, do sada ispustio oko 80 tona nafte u ovu ekološki osetljivu oblast. Brod, koji plovi pod zastavom Hongkonga, iznajmljen...

Grbavi kitovi zimuju na Antarktiku, kako se onda jedan od njih nasukao u Brazilu?

Kada su tokom prošle sedmice lokalni ribari šetali kroz šumu mangrova na zabačenom brazilskom ostrvu u reci Amazon zatekli su nešto što ne bi trebalo da bude tamo - leš grbavog kita.Pretpostavlja...

Otvoren 41. međunarodni sajam turizma u Beogradu

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić istakao je prilikom otvaranja 41. međunarodnog sajma turizma u Beogradu da je Srbija u 2018. godini ostvarila devizni priliv od...

Svetska mora će usled globalnog zagrevanja promeniti boju do kraja 21. veka!

Naučnici sa Masačuetskog tehnološkog instituta predviđaju da će boja svetskih okeana da se promeni do 2100. godine. Klimatske promene izazivaju značajne izmene fitoplanktona koje će, prema njihovim saznanjima, u narednih nekoliko decenija...

Koje su najugroženije životinjske vrste na svetu?

U toku je šesto masovno izumiranje biljaka i životinja u poslednjih pola milijarde godina.Iako je iščeznuće vrsta prirodan proces, naučnici procenjuju da one u postojećim okolnostima one izumiru od 1.000 do 10.000...

Ekspertski obrok za spas planete

Komisija sastavljena od međunarodnih eksperata "otkrila" je kako da spase planetu, ljudske živote i da nahrani milijarde gladnih."Planetarno zdrav način ishrane" koji su osmislili eksperti, zahteva pre svega drastično smanjenje crvenog mesa...

Zabrana namernog dodavanja mikroplastike u kozmetiku, deterdžente i poljoprivredna đubriva

Evropska agencija za hemikalije (ECHA) predložila je zabranu namernog dodavanja mikroplastike u proizvode kao što su kozmetika, deterdženti i poljoprivredna đubriva u EU do 2020. godine, u sklopu borbe protiv zagađenja.- Cilj...

Nije sve tako crno! Inspirativni i inovativni zeleni izumi u 2018. godini

Eksploatacija fosilnih goriva, nošenje krznenih proizvoda, neprestano i bahato razbacivanje resursima, zatrpavanje prirode otpacima... Čovečanstvo je kroz istoriju počinilo mnogo nedela prema životnoj sredini. Ipak, shvativši da smo nadomak toga da doteramo cara do duvara, počeli smo da preduzimamo korake kako bismo se iskupili i smanjili negativni uticaj svojih postupaka iz prošlosti. Izdvojili smo nekoliko primera našeg "Izvini, Zemljo, trebaš nam!".

Da li je uređaju za sakupljanje plastičnog otpada iz Pacifika došao kraj?

Uređaj za sakupljanje smeća koji je trebalo da očisti Tihi okean od plastičnog otpada raspao se između Kalifornije i Havaja i biće odvučen na kopno radi popravke.Holandski pronalazač Bojan Slat, koji je...

Zabranjena upotreba plastičnih kesa, stiropora i slamčica na Baliju

Vlasti u Indoneziji donele su odluku o zabrani korišćenja jednokratnih plastičnih proizvoda na popularnoj turističkoj destinaciji - ostrvu Baliju.Na internet stranici televizijskog kanala Channel News Asia navedeno je da je guverner Balija...

Neočekivana posledica skoka štetnih emisija: Losos gubi sposobnost da namiriše opasnost

Osnovno čulo za ribu losos je čulo mirisa. Ono joj je neophodno kako bi osetila dolazak grabljivica i izbegla ih, nanjušila plen i, pred kraj života, pronašla put ka potocima u kojima...

Desetogodišnja studija utvrdila prisustvo misterioznog ekosistema duboko u Zemlji

Zemlja je izobilje života, ali novi projekat ukazuje na prisustvo života tamo gde biste ga najmanje očekivali! Senzacionalna otkrića desetogodišnjeg istraživanja opisuju do sada jedan od najvećih ekosistema koji se prostire na površini...

Loše vesti za Deda Mraza: Broj irvasa se više nego prepolovio za 20 godina

Loše prednovogodišnje vesti za sve nas koji smo bili dobri ove godine! Prema izveštaju američke Nacionalne agencije za istraživanje okeana i atmosfere (NOAA), populacija irvasa, pomagača Deda Mraza, opala je u poslednje...

Zašto nas se tiče krčenje šuma u Indoneziji?

Indonežanske prašume predstavljaju jednu od najjačih brana na frontu sa klimatskim promenama i dom mnogih ugroženih vrsta poput sumatranskih tigrova, slonova i orangutana. Krčenjem njihovog staništa proizvođači palminog ulja guraju ih sve bliže ka ivici istrebljenja. Ali zašto se jednog stanovnika Srbije uopšte tiče šta se dešava na 10.305 kilometara udaljenosti od njegove države? Ako ikada i poseti Indoneziju, verovatno će da bude turista. Zašto bi onda trebalo da potpiše peticiju od koje ne dobija direktnu korist s obzirom na to da tigrovi, slonovi i orangutani na ovim prostorima žive isključivo u zoološkim vrtovima?

Dijalog sa civilnim društvom neophodan za rešavanje problema u životnoj sredini

Skup pod nazivom „To je naša životna sredina: podeli, pokaži da ti je stalo i uključi se“ održan je juče sa ciljem da se promoviše veće učešće javnosti u procesima donošenja odluka...

Amazonski domoroci žele da naprave najveći svetski rezervat prirode površine 2 miliona kvadratnih kilometara

Amazonska džungla je najveća svetska prašuma smeštena u srcu Latinske Amerike. Prostire se na oko 5,5 miliona kvadratnih kilometara i proteže kroz devet država.Saudijska Arabija zauzima 2 miliona kvadratnih kilometara i četrnaesta...

MAGAZIN

IZDVOJENE VESTI

Pratite nas