Home Blog Page 1352

Pristigla jedna ponuda za regionalni centar za upravljanje otpadom „Keleš“

deponija pressonline.rs

Direktor Regionalne razvojne agencije „Jug“ gospodin Bojan Abramović izjavio je da se na javni poziv za regionalni centar za upravljanje otpadom javio samo konzorcijum koji predvodi španska kompanija „Urbaser“.

On je istakao da su projektnu dokumentaciju otkupile 4 kompanije, ali da je pristigla samo jedna ponuda. Kako je naveo, vrednost pristigle ponude iznosi 23 miliona evra, a u planu je da se otpad tretira anaerobnom digestijom. Gospodin Abramović je dodao da postoji neusaglašenost između ugovora o konzorcijumu i bankarske garancije, kao i da će ponuđač dobiti određeni vremenski period da ispravi nedostatke. Ukoliko to ne bude urađeno, ponuda će biti proglašena nevažećom.

Podsetimo, Regionalna razvojna agencija „Jug“ raspisala je 28. maja 2015. godine javni poziv za koncesionara koji će izgraditi i upravljati Regionalnim centrom za upravljanje otpadom u opštini Doljevac „Keleš“. Kompanija koja bude pobedila na tenderu imaće obavezu da izgradi regionalni centar za upravljanje otpadom i pet transfer stanica u opštinama Ražanj, Aleksinac, Sokobanja, Gadžin Han i Svrljig. Koncesija traje 25 godina, a kriterijum za izbor koncesionar je ekonomski najpovoljnija ponuda.

U Regionalnom centru za upravljanje otpadom „Keleš“ odlagaće se preko 82 hiljade tona otpada godišnje iz osam okolnih lokalnih samouprava.

Sandra Jovićević

foto: pressonline.rs

izvor: juznevesti.com

Data saglasnost na Pravila o radu prenosnog sistema JP EMS

aers

Agencija za energetiku Republike Srbije izdala je saopštenje u kojem je navedeno da je Savet Agencije za energetiku na sednici koja je održana 3. novembra 2015. godine doneo odluku o davanju saglasnosti na Pravila o radu prenosnog sistema JP „Elektromreže Srbije“, a kojima se uređuju odnosi između operatora prenosnog sistema i korisnika tog sistema.

Kako je istaknuto, Pravilima se uređuju prava i obaveze korisnika i operatora prenosnog sistema tako da se omogući racionalan razvoj i efikasno korišćenje sistema, ali i slobodan pristup i ravnopravan položaj korisnika sistema.

U saopštenju je navedeno i da su Pravila o radu prenosnog sistema JP „Elektromreže Srbije“ usklađena sa Zakonom o energetici.

Sandra Jovićević

foto: aers.rs

U toku izgradnja regionalne deponije u Subotici

subotica deponija eko minpolj

U ponedeljak 9. novembra 2015. godine u Subotici održan je radni doručak za novinare na kome je predstavljen projekat Regionalne deponije u Subotici, a u organizaciji preduzeća „Regionalna deponija“.

Državni sekretar ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije gospođa Stana Božović izjavila je da je izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Subotici veoma značajna jer se tako rešava problem upravljanja otpadom 6 opština i grada Subotice. Ona je istakla da će projekat obezbediti izgradnju regionalne deponije, transfer stanice, reciklažna dvorišta, infrastrukturu za kompostiranje biorazgradivog otpada, sekundarnu selekciju otpada, nabavku potrebne opreme za primarnu selekciju, transport i sakupljanje otpada.

Gospođa Božović je podsetila prisutne da će do 2028. godine svi gradovi i opštine u Republici Srbiji morati da završe pripremu projektne dokumentacije, finansiranje, izgradnju i početak odlaganja komunalnog otpada na sanitarne deponije. Kako je istakla, 2030. godine Srbija će imati obavezu da reciklira oko 50 odsto komunalnog otpada.

Gradonačelnik Subotice gospodin Jene Maglai izjavio je da je projekat regionalne deponije u Subotici jedna od najznačajnijih investicija u tom regionu.

Direktor preduzeća „Regionalna deponija“ gospođa Andrea Kikić istakla je da će implementacijom ovog projekta u Srbiji prvi put biti primenjen celoviti sistem konačnog zbrinjavanja komunalnog otpada prema standardima Evropske unije i u skladu sa Nacionalnom strategijom za upravljanje otpadom za period od 2010. do 2019. godine Republike Srbije. Ona je dodala da su radovi na izgradnji deponije započeti krajem jula 2015. godine.

Projekat „Izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom Subotičkog regiona“ finansira se uz pomoć IPA programa (21 milion evra), Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine (3,2 miliona evra) i lokalnih samouprava (oko 700 hiljada evra).

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Počinje izgradnja BE-TO na biomasu u Osijeku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Krajem prošle nedelje ministar ekonomije Republike Hrvatske gospodin Ivan Vrdoljak i direktor Uprave Hrvatske Elektroprivrede gospodin Peruca Jakić posetili su lokaciju na kojoj će u decembru 2015. godine početi izgradnja BE-TO na biomasu u Osijeku.

Gospodin Vrdoljak je izjavio da je krajem oktobra 2015. godine dobijena građevinska dozvola za projekat, kao i da je kompanija Đura Đaković već započela pripremne radove na projektu.

Gospodin Jukić je istakao da će ovo biti prva kogeneracijska elektrana u sistemu HEP-a koja će kao energent koristiti šumsku biomasu. Dodao je da će stepen iskorišćenosti postrojenja biti 70 odsto.

Podsetimo, kompanija Đuro Đaković izabrana je na međunarodnom tenderu raspisanom krajem januara 2014. godine, a koji se sprovodio prema postupku Nemačke banke za obnovu i razvoj (KfW). Tenderom je predviđeno da se izgradnja ovog postrojenja izvrši po principu EPC, odnosno ključ u ruke. BE-TO Osijek će biti izgrađena u Osijeku uz postojeću TE-TO Osijek. Snaga ovog postrojenja će biti 2MW električne energije i 10MW toplotne energije. Procenjuje se da će postrojenje godišnje proizvoditi oko 16500MWh električne energije, 53200MWh toplotne energije i 32400t tehnološke pare. U BE-TO Osijek biće uloženo preko 35 miliona evra. Očekuje se da će postrojenje sa radom početi 2017. godine, a biće prvo kogeneracijsko postrojenje u okviru HEP grupe koje će imati status povlašćenog proizvođača energije iz obnovljivih izvora. Osnovna namena kogeneracijskog postrojenja BE-TO Osijek je isporuka tehnološke pare industrijskim potrošačima.

Sandra Jovićević

Varaždin dobio novu stanicu za punjenje električnih vozila

e_vozilo sobel.rs

Krajem prošle nedelje na benzinskoj stanici kompanije „Crodux“ u Varaždinu u Hrvatskoj postavljena je javna stanica za punjenje električnih vozila.

Stanicu je postavila HEP grupa, a moguće je istovremeno punjenje dva vozila. Vreme punjenja iznosi između jedan i četiri sata, dok je vrednost investicije oko 9,2 hiljade evra. Vlasnici ELEN RFID identifikacijske kartice mogu besplatno puniti svoja vozila, a kartica se može nabaviti na prodajnim mestima „Crodux-a“. U prvoj fazi stanica za punjenje električnih automobila će služiti i za testiranje tehnologije i navika korisnika, da bi se u drugoj, komercijalnoj fazi, mogao odrediti model naplate.

Predstavnik kompanije „Crodux“ gospodin Mladen Bajs izjavio je da je cilj projekta smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, povećanje energetske efikasnosti, smanjenje buke i zaštita životne sredine, kao i modernizacija javnog i privatnog prevoza.

Predstavnik HEP Grupe gospodin Ivica Skorić istakao je da HEP Grupa ima cilj da bude vodeća u regionu kada je reč o izgradnji pametne infrastrukture i pružanju usluga za punjenje električnih vozila. On je dodao da HEP Grupa ima u planu izgradnju mreže ELEN stanica za punjenje električnih automobila na području cele Republike Hrvatske.

Sandra Jovićević

foto: sobel.rs

Goražde dobija još jednu solarnu elektranu

solarni-paneli ecologic.rs

U Goraždu u Bosni i Hercegovini u toku je izgradnja solarne elektrane snage 800kW.

Investitor elektrane gospodin Azem Bujak u intervjuu za Klix.ba istakao je da je završena jedna trećina građevinsko-zanatskih radova. On je dodao da je vrednost investicije preko 1,5 miliona evra, a da se završetak radova očekuje sredinom 2016. godine. Kako je istakao, elektrana bi trebalo da proizvodi oko 1GWh električne energije godišnje, dok se povraćaj investicije očekuje za 7 do 8 godina.

Inače, gospodin Azem Bujak u avgustu 2015. godine pustio je u rad još jednu solarnu elektranu u Goraždu. Snaga elektrane iznosi 150kW, a vrednost je oko 250 hiljada evra. Električna energija koju proizvodi ova solarna elektrana predaje se „Elektroprivredi Bosne i Hercegovine“, a dovoljna je da se snabdeva oko 75 domaćinstava. Povraćaj investicije očekuje se za sedam godina.

Sandra Jovićević

foto: ecology.rs

Održan Dijalog o klimatskim promenama u Bosni i Hercegovini

dijalog klima europa.ba

U Sarajevu u Bosni i Hercegovini od 5. do 6. novembra 2015. godine održan je Dijalog o klimatskim promenama.

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini gospodin Lars Gunar Vigemark izjavio je novinarima de je jedan od glavnih ciljeva u sledećem periodu zadržati porast temperature ispod dva stepena Celzijusa. Kako je istakao, Evropska unija je jedan od lidera kada je reč o borbi protiv klimatskih promena, ali potrebno je uključivanje i drugih zemalja kao što su SAD, Kina i Rusija. On je dodao da se u Bosni i Hercegovini najviše koristi ugalj, tako da je potrebno okretanje čistijim tehnologijama.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine gospodin Mirko Šarović istakao je da će Bosna i Hercegovina dati značajan doprinos predstojećoj konferenciji u Parizu COP 21. Takođe je dodao da je pripremljen prvi i drugi nacionalni izveštaj, kao i da je u toku izrada trećeg izveštaja o klimatskim promenama i smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte. Podsetio je da je na Savetu ministara prošao ključni izveštaj i da Bosna i Hercegovina ima u planu da doprinese smanjenju emisija za dva odsto.

Ambasador Švedske u Bosni i Hercegovini gospodin Fredrik Šiler izjavio je da globalno zagrevanje predstavlja izazov na globalnom, nacionalnom i lokalnom nivou i da je potrebno pronaći zajedničko rešenje. On je istakao da je Švedska za 23 godine smanjila emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 22 odsto i da je među prvima izbacila upotrebu fosilnih goriva.

Konferenciju Dijalog o klimatskim promenama u Bosni i Hercegovini organizovali su Delegacija Evropske unije specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Ambasada Kraljevine Švedske, Ambasada Nemačke, Ambasada Holandije i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).

Sandra Jovićević

foto: europa.ba

Republika Srpska reguliše energetsku efikasnost u zgradarstvu

srebrenka golic novosti rs

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske gospođa Srebrenka Golić izjavila je za Srnu da će od 1. januara 2016. godine na snagu stupiti tri pravilnika kojima će preciznije biti regulisana energetska efikasnost u zgradarstvu.

Gospođa Golić je istakla da je reč o Pravilniku o vršenju energetskog pregleda zgrada i izdavanju energetskog sertifikata, Pravilniku o metodologiji za izračunavanje energetskih karakteristika zgrada i Pravilniku o minimalnim zahtevima za energetske karakteristike zgrada, kao i da su pravilnici doneseni na osnovu Zakona o uređenju prostora i građenju.

Kako je dodala, nakon 1. januara 2016. godine u Republici Srpskoj svaka nova zgrada mora posedovati energetski sertifikat kako bi mogla dobiti upotrebnu dozvolu. Gospođa Golić je navela i da će uskoro početi program stručnog usavršavanja za lica koja vrše energetski pregled zgrada, kao i da je u toku izrada odgovarajućeg softvera za izračunavanje energetskih karakteristika zgrada.

Istakla je da je cilj Republike Srpske obezbediti uštedu u potrošnji energije u zgradama smanjenjem ukupne potrebe za energijom, povećati iskorišćenje obnovljivih izvora energije i smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

Izgradnja magistralnog vodovoda u Subotici biće završena 2017. godine

ruma.rs vodovod

Predstavnici JKP „Vodovod i kanalizacija“ iz Subotice izjavili su za Tanjug da će građevinski radovi na polaganju i montaži cevi za vodovodnu i kolektorsku mrežu biti završeni do februara 2016. godine.

Šef radne jedinice gospodin Goran Mijatović u izjavi za Tanjug istakao je da radove izvodi kompanija „Graditelj NS“ iz Novog Sada, kao i da je veoma zadovoljan dinamikom radova i njihovim kvalitetom.

Podsetimo, izgradnja dve deonice magistralnog vodovoda u Subotici započeta je u aprilu 2015. godine. Prva sekcija obuhvata izgradnju Kolektora 2, Kolektora 7 i Centralnog magistralnog vodovoda; druga izgradnju vodovoda u Lošinjskoj ulici i povezanog kraka, a treća izgradnju fabrike vode „Vodozahvat 2“. Krajem 2017. godine trebalo da budu završeni svi projekti koji se tiču magistralnog vodovoda u Subotici.

Vrednost ovog projekta iznosi oko 25 miliona evra, a najvećim delom se finansira uz pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Projekat je veoma značajan jer će poboljšati uslove u distributivnom sistemu vodovodne mreže Subotice.

Sandra Jovićević

foto: ruma.rs

RB „Kolubara“ proizveo 23,1 miliona tona uglja

eko-ugalj_izvor tent_rs

RB „Kolubara“ izdao je saopštenje u kome je navedeno da je od početka 2015. godine do sada proizvedeno 23,1 miliona tona uglja na kopovima ovog basena.

Kako je istaknuto, najveća količina uglja iskopana je na Polju D, čak 10,1 milion tona. Na kopu „Tamnava-Zapadno polje“ proizvedeno je 23 odsto više uglja nego što je planirano, odnosno 9,3 miliona tona uglja. Na kopu Polje B proizvedeno je 935 hiljada tona, dok je na kopu „Veliki Crljeni“ proizvedeno je 2,9 miliona tona uglja, saopšteno je iz RB „Kolubara“.

U saopštenju je istaknuto da je na kolubarskim kopovima dnevna proizvodnja u prethodnom periodu bila u proseku oko 88400 tona uglja.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

Uskoro puštanje u rad vetroparka u Kuli

Photo: EP

vetrogenerator

Opština Kula saopštila je da će 12. novembra 2015. godine kompanija „MK Fintel Wind“ pustiti u rad svoj vetropark u Kuli.

Podsetimo, izgradnja vetroparka u Kuli započeta je u februaru ove godine. Sredinom oktobra 2015. godine delovi za vetrogeneratore transportovani su iz Apatina u Kulu. Vetrogeneratore je proizvela danska kompanija „Vestas“.Planirana instalisana snaga će biti 9,9MW, a visina prva tri vetrogeneratora iznosiće 178 metara. Vetrogeneratori će proizvoditi oko 27 miliona kWh električne energije, što je dovoljno za napajanje energijom oko 8 hiljada domaćinstava.

Investitor je kompanija „MK Fintel Wind“, a vrednost vetroparka iznosi oko 15 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Puštena u rad viseća solarna elektrana „Sinerot“

sinerot virovitica.info

U sredu 4. novembra 2015. godine u Medincima u Virovitičko-podravskoj županiji puštena je u rad viseća solarna elektrana „Sinerot“.

Župan Virovitičko-podravske županije gospodin Tomislav Tolušić izjavio je da je ova solarna elektrana jedinstven projekat kombinacije iskorišćenja obnovljivih izvora energije ipoljoprivrede. On je istakao i da je Virovitičko-podravska županija u saradnji sa Razvojnom agencijom VIDRA izdvojila sredstva za izgradnju 10 solarnih elektrana koje će biti postavljene na vaspitno-obrazovne ustanove, kao i za izgradnju 200 solarnih sušara za duvan.

Podsetimo, 6. jula 2015. godine u Slatini počela je izgradnja viseće solarne elektrane „Sinerot“. Snaga ove elektrane iznosi 500kW, a fotonaponski paneli postavljeni su na stubove visine 4 metra sa razmakom od 8 metara. Zemljište na kojem je elektrana postavljena koristiće se za uzgajanje povrća, a električna energija iz solarne elektrane biće upotrebljena za navodnjavanje ovih kultura. Višak električne energije će se predavati obrazovnim ustanovama u ovoj županiji. Osim toga, elektrana će služiti i kao pokazni školski objekat, a poljoprivredna površina će biti ustupljena srednjoj školi u Slatini.

Vrednost ovog postrojenja iznosi preko 850 hiljada evra, od čega je Virovitičko-podravska županija obezbedila oko 170 hiljada evra, a Fond za zaštitu životne sredine obezbedio je ostatak. Partneri na ovom projektu su srednja škola iz Slatine, Poljoprivredni fakultet u Osijeku i Razvojna agencija VIDRA, dok je nosilac projekta Virovitičko-podravska županija.

Sandra Jovićević

foto: virovitica.info

Ponovna izrada Studije izvodljivosti postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Nišu

voda preciscavanje gradjevinarstvo.rs

Gradonačelnik Niša gospodin Zoran Perišić izjavio je da će Studija izvodljivosti za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Nišu biti ponovo izrađena.

Gospodin Perišić je istakao da će izrada studije koštati oko 120 hiljada evra, a biće finansirana uz pomoć donatorske pomoći Švedske agencije za razvoj (SIDA). Kako je dodao, u planu je da studija izvodljivosti bude završena do 2016. godine, nakon čega bi bila izrađena projektna dokumentacija, dok bi novac za izgradnju postrojenja bio obezbeđen iz evropskih fondova 2017. godine. Očekuje se da će za realizaciju projekta biti obezbeđeno između 40 i 70 miliona evra bespovratne pomoći.

On je podsetio da je 2012. godine izrađena studija izvodljivosti za ovaj projekat koja je podrazumevala model javno-privatnog partnerstva, ali da se od realizacije projekta po ovom modelu odustalo jer bi previše koštao.

Sandra Jovićević

foto: gradjevinarstvo.rs

Održana konferencija o zelenoj ekonomiji

zelena ekonomija eko minpolj

U četvrtak 5. novembra 2015. godine u Ambasadi Francuske održana je konferencija „Zelena ekonomija u Srbiji – izvori i mogućnosti“.

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić izjavio je da su najveći projekti u Beogradu vezani za ekologiju. Kako je istakao, završen je pretkvalifikacioni tender za odabir kompanije za posao u javno-privatnom partnerstvu sa gradom Beogradom, a strateški partner biće izabran tokom 2016. godine. Dodao je da se sledeće godine očekuje raspisivanje tendera za javno-privatno partnerstvo za pet fabrika za preradu otpadnih voda čija je vrednost između 500 i 700 miliona evra. Kako je naveo, trenutno u Beogradu postoji više od 100 direktnih ispusta u Savu i preko 130 direktnih ispusta u Dunav, a čak trećina grada nema kanalizaciju, tako da je procedura za izgradnju ovakvih fabrika ubrzana.

Gospodin Vesić je podsetio da je na poslednjoj Sednici Skupštine grada usvojen Plan za klimatske promene i Akcioni plan adaptacije na klimatske promene, a dodao je da se do kraja sledeće godine očekuje raspisivanje tendera za projekat javne rasvete u Beogradu.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je da koncept zelene ekonomije nudi rešenja koja podstiču razvoj, društvenu jednakost i rešavanje neodložnih pitanja životne sredine, ali da istovremeno podržava otvaranje novih radnih mesta i smanjenje nezaposlenosti.

Ambasador Francuske u Srbiji gospođa Kristin Moro istakla je da je zelena ekonomija buduća generacija ekonomije. Ona je dodala da su 1122 francuske kompanije potpisale Deklaraciju o zelenoj ekonomiji.

Konferencija je organizovana sa kancelarijom UNDP ( Program Ujedinjenih nacija za razvoj) u saradnji sa Francusko-srpskom privrednom i industrijskom komorom, Privrednom komorom Srbije i Privrednom komorom Zelene Srbije.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Republika Srbija postala član Foruma energetskih lidera

cslflogo cslforum.org

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić izjavio je na konferenciji za novinare u Beogradu 5. novembra 2015. godine da je Republika Srbija postala članica Foruma energetskih lidera (Carbon Sequestration Leadership Forum – CSLF).

Gospodin Antić je istakao da će članstvo u ovom forumu doprineti efikasnijem iskorišćenju fosilnih goriva, pre svega uglja, u Republici Srbiji. Dodao je da Srbija ima 10 milijardi tona uglja i da je od najvećeg interesa obezbediti tehnologiju kojom će građani i dalje moći da koriste tako dobijenu energiju. Rekao je da će Republika Srbija uz pomoć ove organizacije moći da iskoristi tehnologije za skladištenje ugljen dioksida iz uglja, a koji će u budućnosti postati značajan resurs.

Najavio je i da će u Beogradu od 11. do 12. novembra 2015. godine biti održani skupovi o metodama korišćenja fosilnih goriva koje ne ugrožavaju životnu sredinu.

Inače, Forum energetskih lidera čini 24 države i Evropska unija. Forum predstavlja međunarodnu inicijativu protiv klimatskih promena na ministarskom nivou, a usmeren je na razvoj isplativih tehnologija za izdvajanje ugljen dioksida i njegovo skladištenje.

Sandra Jovićević

foto: cslforum.org

Usvojen Nacrt Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima

Aleksandar-Antic-ministar

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić saopštio je da je Vlada Republike Srbije na sednici održanoj 5. novembra 2015. godine usvojila Nacrt Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima.

Gospodin Antić je istakao da će zakon omogućiti nove investicije u oblast rudarstva, kao i da će ovaj zakon biti jedan od najmodernijih zakona u ovom delu Evrope. Naveo je i da se očekuje da bude usvojen u Parlamentu do kraja 2015. godine.

Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike gospođa Mirjana Filipović dodala je da su u novom Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima ispravljeni nedostaci iz prethodnog zakona, kao i da investitori imaju više prostora da ulažu u oblast rudarstva. Kako je istakla, Zakonom je skraćeno donošenje različitih vrsta dozvola, a prepoznate su i strateške sirovine za Srbiju. Osim toga, predviđena je i mogućnost plaćanja naknade za rudne rente na rate.

Sandra Jovićević

foto: mre.gov.rs