Home Blog Page 1209

Raspisan poziv za dostavu predloga za energetsku sanaciju zgrada u Hrvatskoj

vsz_slika

U okviru projekta „Energetska obnova višestambenih zgrada” koji se realizuje u Hrvatskoj, raspisan je poziv za dostavu projektnih predloga.

Svrha ovog poziva je realizacija mera energetske sanacije i korišćenje obnovljivih izvora energije u višestambenim zgradama, a koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grejanje/hlađenje kroz integrirani pristup.

U okviru poziva opredeljeno je 152 miliona kuna iz Evropskog fonda za regionalni razvoj, a rok za podnošenje zahteva je 16. decembar 2016. godine ili 16. januar 2017. godine, u zavisnosti od pripadajuće grupe.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mgipu.hr

Vazduh nikada nije bio zagađeniji

fvgVazduh nikad nije bio zagađeniji ugljen-dioksidom (CO2), glavnim gasom s efektom staklene bašte. Ovo je vest koja je juče odjeknula i koju je prenela Svetska metereološka organizacija, kao i metereološka organizacija Ujedinjenih nacija. Veća je zagađenost nego 2015. godine kada je  prosečan nivo CO2 u atmosferi iznosio 400 ppm navela je juče Svetska meteorološka organizacija (SMO) u izveštaju.

Koncentracija ugljen dioksida već je ranije dostizala granicu od 400 ppm na nekim lokacijama i tokom nekih meseci u godini, ali nikad do sada nije to bilo na svetskom nivou i tokom cele godine – saopštila je Svetska meteorološka organizacija u svom godišnjem izveštaju u gasovima sa efektom staklene bašte za 2015. godinu.

Ta tendencija rasta će se nastaviti 2016. godine, navela je ova organizacija UN na osnovu informacija iz najstarije stanice za merenje gasova s efektom staklene bašte koja se nalazi na Havajima. Prema nalazima iz te stanice koncentracije ugljen dioksida ostaće iznad 400 ppm tokom cele 2016. godine i neće se spustiti ispod tog nivoa više narednih generacija.

„Potpisivanje Pariskog sporazuma o klimi 2015. godine obeležava dolazak nove ere u znaku optimizma i akcije za očuvanje klime, ali ona će takodje biti zabeležena kao godina kada su rekordne koncentracije gasa sa efektom staklene bašte najavile novu klimatsku realnost“, rekao je generalni sekretar SMO-a, Finac Peteri Talas.

Izvor: blic.rs, un.org

Vesna Vukajlović

Obrazovanje kadrova za industriju otpada

miteco-okrugli-stoPod nazivom „Program obrazovanja kadrova za potrebe industrije otpada u Republici Srbiji“, nedavno je održan panel u organizaciji Udruženja industrije otpada Srbije „Hrabri čistač“. Na panelu je bilo reči o dualnom obrazovanju, potrebama za obrazovnim kadrom u industriji otpada i perspektivama koje ona pruža kada je u pitanju društveni i privredni razvoj zemlje.

Učesnici panela bili su Jelena Plavanski, predstavnik Privredne komore Beograda, Nevena Čolić Mohora ispred kompanije Miteco i Dušan Milosavljević, direktor srednje Politehničke skole.

Govoreći o situaciji na tržištu rada, učesnici su se usaglasili da je potrebno unaprediti saradnju između obrazovnih institucija i predstavnika poslovnog sektora, ali je neophodno i da to bude sistemsko rešenje koje će država podržati. Mladim ljudima treba pružiti mogućnost da stiču praktično znanje, istovremeno odgovarajući na potrebe tržišta, posebno industrije otpada, koja je jedna od najperspektivnijih grana za privredni razvoj zemlje. Najavljeno je i da će se u narednom periodu u Privrednoj komori Beograda organizovati konferencija posvećena upravo ovoj temi.

U duhu aktuelne polemike, nakon panela, potpisan je i Sporazum o saradnji između Udruženja „Hrabri čistač“ i srednje Politehničke škole.

Izvor: miteco.rs

Vesna Vukajlović

Predstavljena eObuka posvećena zaštiti životne sredine

200x145_upload_imgs__dsc04877Nova eObuka Stalne konferencije gradova i opština „Dobro upravljanje u oblasti zaštite životne sredine u gradovima i opštinama“ predstavljena početkom oktobra u Beogradu. Ovu elektronsku obuku SKGO realizuje uz finansijsku podršku Misije OEBS u Srbiji i ona će, uz učešće 160 polaznika, biti održana u periodu od 10. oktobra do 25. novembra 2016. godine.

Đorđe Staničić, generalni sekretar SKGO ovom prilikom je izjavio da je ovaj vid edukacije za zaposlene u lokalnim samoupravama od izuzetne koristi i da pored sticanja novih znanja, mogu preko ove platforme razmenjivati iskustva sa kolegama iz drugih gradova i opština. Staničić je pohvalio saradnju sa resornim Ministarstvom i izrazio nadu da će imenovanjem novog ministra ova saradnja biti i unapređena.

Jan Lueneburg, šef Odeljenja za demokratizaciju Misije OEBS u Srbiji, izrazio je zadovoljstvo zbog početka još jedne obuke koju SKGO realizuje uz podršku Misije OEBS i istakao da ova uspešna saradnja traje od 2014. godine. On je naglasio značaj teme zaštite životne sredine, ne samo zbog procesa pristupanja Evropskoj uniji, već i zbog kvaliteta života u Srbiji.

Vesna Vuklajlović

Foto:SKGO

Hrvatska kompanija „Valamar Riviera” dobila sertifikat ISO 50001

bban3315718

Kompanija „Valamar Riviera” iz Hrvatske dobila je sertifikat upravljanja energijom ISO 50001.

Potpredsednik za poslovni razvoj i korporativne poslove pomenute kompanije gospođa Ivana Budin Arhanić izjavila je da su obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost održiva budućnost planete. Ona je istakla da je ova kompanija u poslednje tri godine uložila preko 12 miliona kuna u projekte energetske efikasnosti, a u 2015. godini smanjena je emisija gasova sa efektom staklene bašte za 500 tona.

Kako je istaknuto, ova kompanija poseduje i sertifikat upravljanja kvalitetom ISO 90001, sertifikat upravljanja životnom sredinom 140001, kao i sertifikate Sustainable Hotel, Travelife Gold Award, TUI Environmental Champions i Plava zastava.

izvor: glasistre.hr

Hidroenergetski stručnjaki iz BiH u poseti Bavarskoj

news-2015-march-hidroenergeticari_339841418Od 17. do 21. oktobra delegacija bosanskohercegovačkih hidroenergetskih stručnjaka boravila je u Bavarskoj kako bi se upoznala sa najnovijim trendovima u oblasti hidroenergije.

U okviru posete predstavljena su nova tehnološka rešenja kada je reč o hidroenergiji, a učesnici su posetili i šest hidroelektrana u Nemačkoj. Organizovan je i mini sajam u okviru koga su učesnici mogli da steknu nove kontakte i da dogovore poslovnu saradnju.

Studijsko putovanje je održano u programu za podsticanje saradnje „Bayern – Fit for Partnership”, a organizatori su bili Predstavništvo nemačke privrede u Bosni i Hercegovini u saradnji s bavarskom kompanijom „TUM-Tech GmbH” iz Minhena.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

„Gasprom” isporučuje rekordne količine gasa u Evropu

sp-gasprom novosti.rsPredstavnici ruske kompanije „Gasprom” saopštili su da je izvoz ruskog plina u Evropu rekordan.

Kako je navedeno, izvoz ove kompanije u junu 2016. godine porastao je na 13,4 milijarde kubnih metara gasa, a prošle nedelje postavljen je i novi rekord. Tako je u petak 21. oktobra 2016. godine zabeležen istorijski maksimum kada je za 24 časa „Gasprom” isporučio 590 miliona kubnih metara gasa. Prethodni rekord postavljen je samo par dana pre toga, kada je ova kompanija u Evropu isporučila 578,9 miliona kubnih metara gasa.

Stručnjaci su naveli da je razlog za ovoliku isporučenu količinu gasa njegova cena.

izvor: energetika.ba

foto: novosti.rs

Sandra Jovićević

U Novom Sadu radovi na distributivnom gasovodu srednjeg pritiska

ccJP „Srbijagas“ obaveštava kupce na području Grada Novog Sada,  da će zbog izvođenja radova na distributivnom gasovodu srednjeg pritiska, doći do kratkotrajnog poremećaja u isporuci prirodnog gasa danas, 25. oktobra 2016. godine u periodu od 10,00 do 17,00 časova. Do poremećaja u isporuci prirodnog gasa doći će na sledećim mestima isporuke: MI MRS „JUG“,  MI „STUDENTSKI CENTAR“, kao i na mestima isporuke na distributivnoj mreži niskog pritiska,  MI NIS Poslovni centar,  MI Prirodno matematički fakultet, MI Merkator Novi Sad. Nakon završetka radova biće uspostavljena redovna isporuka prirodnog gasa korisnicima.

Izvor: srbijagas.co.rs

V.Vukajlović

Gradnja MHE „Jabuka“ možda ugrožava kulturnu baštinu

news-2015-march-kolinda_rijeka_775732748Koncesija za gradnju MHE „Jabuka“ na rijeci Kolini na lokalitetu Jabuke kod Ustikoline dodeljena je u julu ove godine sarajevskoj firmi EKO-REM na period od 30 godina. Vrednost ukupne investicije procenjena je na 2,3 miliona KM, a prema ranijim najavama izgradnja je trebalo da počne u oktobru. Ipak, postoji zabrinutost šta će se desiti sa kulturno-istorijskim nasleđem na tom području.

Ugovorom je predviđena izgradnja postrojenja instalirane snage od oko 700 kW sa godišnjom proizvodnjom od 3,1 GWh električne energije.

Tvrde iz Udruženja Kulturna baština BPK Goražde kako se iz elaborata uopšte ne vidi da se na području Modrog polja nalazi Nacionalni spomenik BiH. Takođe, brine ih činjenica da se predviđa izgradnja cevovoda u sklopu gradnje hidroelektrane, zahvat koji će neminovno zbog prisustva teških mašina kojima će biti rađeno ukopavanje cevovoda i izgradnja servisnog puta, dovesti do degradacije zemljišta.

„To će dovesti do potkopavanja i erozije tla. Kulturno nasleđe Modrog polja se nalazi u neposrednoj blizini reke Koline i makadamskog puta i preti mu opasnost od oštećenja i uništenja. Autor elaborata uopšte nije koristio tekst Odluke o proglašenju Nacionalnog spomenika BiH na području Modrog polja u kojem su jasno definisani stavovi i mjere zaštite. Sama gradnja servisnog puta i cevovoda narušava oblast područja radi gradnje određenih betonskih podzidova“, smatra Eldin Baljević predsednik Udruženja Kulturna baština BPK Goražde.

Ističe kako elaborat ima 31 stranicu te da je za Udruženje Kulturna baština posebno važan „Pregled mogućih utjecaja zahvata na okoliš“.

S druge strane stanovnici Jabuke zagovaraju gradnju elektrane, a slabostima elaborata i ne pridaju posebnu važnost, bar ako je suditi po onome što se čulo tokom rasprave.

Portal energetika.ba podseća da je prilikom potpisivanja ugovora o koncesiji najavljeno da će investicija poboljšati energetsku stabilnost te dovesti do novih zapošljavanja.

Izvor: energetika.ba

Vesna Vukajlović

Raška dobija postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

raska1

Predsednik opštine Raška gospodin Ignjat Rakitić izjavio je za Danas da je u ovoj opštini u toku realizacija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Kako je naveo, ovo je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Srbiji, a finansira se iz IPA II fonda. Njegova vrednost iznosi oko 600 hiljada evra, a sredstva je obezbedila Vlada Republike Srbije i opština Raška.

Gospodin Rakitić je dodao da će se postrojenje nalaziti u selu Rvati, a proces će obuhvatati mehaničko prečišćavanje otpadnih voda, biološki tretman i obradu mulja. U sklopu projekta biće obnovljena i postojeća infrastruktura, što podrazumeva gradnju i rekonstrukciju kanalizacione mreže i cevovoda sirove vode.

izvor: danas.rs

Sandra Jovićević

Turske dozvole za „Južni tok” važiće i za izgradnju „Turskog toka”

259406 gasPredsednik Upravnog komiteta kompanije „Gasprom” gospodin Aleksej Miler izjavio je da je Turska potvrdila da će sve dozvole koje su ranije dodeljene za projekat izgradnje gasovoda „Južni tok” važiti i za gasovod „Turski tok”.

On je istrakao da će Rusija izgraditi dve linije gasovoda ispod Crnog mora do Turske ukupnog kapaciteta 31,5 milijardi kubnih metara gasa, a očekuje se da projekat bude završen 2019. godine.

Podsetimo, sporazum o izgradnji gasovoda „Turski tok” je postignut u decembru 2014. godine. Prvobitnim planom je bilo predviđeno da četiri linije gasovoda „Turski tok” imaju kapacitet od 63 milijarde kubnih metara gasa godišnje. Međutim, generalni direktor ruskog „Gasproma” Aleksej Miler je izjavio prošle jeseni rekao da će se graditi samo dve linije gasovoda, jer gasovod „Severni tok 2” može da pokrije rastuću tražnju Evrope za gasom. Krajem 2015. godine pregovori o izgradnji gasovoda „Turski tok” su obustavljeni, a početkom oktobra ove godine potpisan je ugovor o izgradnji ovog gasovoda.

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević

Završen projekat TREND

------ 2 st color ekonomioja

------ 2 st color ekonomioja

Sredinom prošle nedelje u Hrvatskoj je završen projekat TREND koji je imao za cilj povećanje obnovljivih izvora energije i energetske efiaksnosti.

Projekat je realizovan u sklopu prekogranične saradnje Hrvatske, Mađarske i Slovenije, a doprineo je razvoju on-line modula za edukaciju na temu energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije, iskorišćenja biomase i upravljanja projektima. U okviru projekta 70 polaznika je osposobljeno za pisanje i sprovođenje projekata iz pomenutih oblasti.

Rezultati projekta predstavljeni su na završnoj konferenciji.

izvor: glas-slavonije.hr

Sandra Jovićević

Raspisan javni poziv za projekte EE u lokalnim samoupravama

mre zelenasrbija.rsMinistarstvo rudarstva i energetike raspisalo je 24. oktobra 2016. godine javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava iz Budžetskog fonda za energetsku efikasnost i Globalnog fonda za životnu sredinu radi finansiranja projekata u oblasti efikasnog korišćenja energije u 2016. godini u jedinicama lokalne samouprave.

Kako je navedeno, predmet javnog poziva je finansiranje projektata unapređenja energetske efikasnosti u jedinicama lokalne samouprave kojima se realizuju mere u skladu sa Uredbom o utvrđivanju programa finansiranja aktivnosti i mera unapređenja efikasnog korišćenja energije u 2016. godini. Ukupna sredstava koji se isplaćuju u okviru javnog poziva iznose do 25.000.000,00 dinara (sa PDV-om), iz Budžeta Republike Srbije i do 500.000,00 USD (oslobođeno PDV-a), iz sredstava GEF.

Pravo na podnošenje prijava imaju jedinice lokalne samouprave koje mogu prijaviti samo jedan projekat unapređenje energetske efikasnosti, a rok za podnošenje prijava je 24. novembar 2016. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Za prelazak na OIE potrebno je vreme

oie

Od 20. do 21. oktobra 2016. godine u Skoplju u Makedoniji održan je samit Makedonija 2025.

Predstavnik Nordijskog saveta ministara gospođa Karina Barnholt Kleper izjavila je da postoje sličnosti između skandinavskog i balkanskog regiona kada je reč o obnovljivim izvorima energije. Kako je istakla, na Balkanu postoje odlični uslovi za proizvodnju energije iz biomase, vetra i otpada. Navela je da je za ovakve projekte ključna saradnja država u finansiranju i istraživanju projekata.

Gospođa Barnholt Kleper dodala je da je za prelazak na obnovljive izvore energije potrebno vreme, ali i da država treba da donese jasne odluke o prelasku na OIE, uskladi svoje zakonodavstvo i podstiče razvoj industrije u ovom pravcu.

izvor: rts.rs

foto: ahsaasenergy.com

Održana WWF Akademija za prirodu u Petnici

wwf_akademija_za_prirodu_petnica_1_1

Od 18. do 22. oktobra 2016. godine u Istraživačkoj stanici Petnica u Valjevu održana je „WWF Akademija za prirodu“.

Akademija je osmišljena tako da nastavnici i učenici iz 10 osnovnih i srednjih škola iz cele zemlje nauče kako da žive na održiv način i aktivno i kreativno zaštite prirodu, a postaće i ambasadori jednog od pet zaštićenih područja obuhvaćenih projektom. Polaznici akademije će cele školske godine zajedno sa upravljačima zaštićenih područja, odnosno nacionalnim parkovima Fruška gora, Đerdap i Tara, Specijalnim rezervatom prirode Gornje Podunavlje i Predelom izuzetnih odlika Avala, raditi na promociji njihovih prirodnih i kulturnih vrednosti.

WWF akademija za prirodu deo je obrazovne komponente velikog regionalnog projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“, koji je započet u oktobru 2015. godine i trajaće do oktobra 2019. godine, a napravljen je kako bi se poboljšala komunikacija sa lokalnom zajednicom, njeno uključivanje u upravljanje zašticenim područjima, razvili obrazovni programi za decu, te turističke ponude koje će unaprediti posećenost i razvoj zaštićenih područja. Projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ se u Srbiji sporovodi u saradnji sa nacionalnim parkovima Tara, Đerdap, Fruška Gora i JP „Srbijašume“ i JP „Vojvodinašume“, a finansira ga Švedska međunarodna razvojna agencija – SIDA.

izvor: wwf.rs

Sandra Jovićević

Javno – privatno partnerstvo kao izvor zelenog preduzetništva

14711331_10154356139107839_6262187022329908799_oGospođa Snežana Bondžić, pomoćnik direktora za upravljanje otpadom u gradu Beogradu je na nedavno završenom Sajmu energetike u Beogradu održala prezentaciju o javno privatnom partnerstvu. U okviru pratećeg programa, brojni zainteresovani posetoci su pratili su njeno izlaganje pod nazivom „Javno- privatno partnerstvo kao izvor zelenog preduzetništva“.  Reč je pre svega o projektu na deponiji Vinča, koji je kako smo čuli jedan od najvažnijih projekata u regionu kada govorimo o upravljanju otpadom. Uživa veliko interesovanje, ali i međunarodnu finansijsku podršku.

-Moram da kažem da je projekat JPP Vinča (Javno- privatno -partnerstvo Vinča) izuzetno vazan projekat za grad Beograd, i da je pored projekta Beograd na vodi najvažniji projekat. On je značajan za čitavu Srbiju, a ne samo za prestonicu jer doprinosi pozitivno procesima pregovaranja sa EU. Znamo i sami da smo dobili kritike kada je u pitanju Poglavlje 27., i svi smo vrlo zainteresovani da unapredimo ovaj sistem. Na taj način ćemo u što kraćem roku da ispregovaramo uslove i dođemo do zacrtanih ciljeva koje možemo i da ispunimo. Ovaj projekat – dodala je gospođa Bondžić- uživa podršku međunarodnih institucija sa kojima smo od samog početka u komunikaciji. To su EBRD, IFC, itd. Važno je da implementacija bude ispravna, a da kasnije i druge lokalne samouprave na sličan način sagledaju problematiku koju imamo pred sobom.

14682005_10154356140637839_6188889524326832166_oNa samom početku gospođa Bondžić je istakla da se primer zelene ekonomije pokazao kao izuzetno efikasan način realizacije projekata u Evropi i svetu. Sada i Beograd dobija priliku da koristi otpad u energetske svrhe. Otpad postaje značajna sirovina jer ćemo primenom termičke obrade dobiti toplotnu energiju.

-Mi smo se u direkciji grada Beograda opredelili za javno-privatno partnerstvo. Već 2011. godine je Skupština grada donela plan upravljanja otpadom kojim su postavljenji temelji za  unapređenje upravljanja otpadom. U skladu sa postojećim planom saniraćemo pre svega postojeću deponiju u Vinči koja je u funkciji od 1978. godine i predstavlja realnu opasnost po životnu sredinu. Pored sanacije postojeće deponije, predviđena je izgradnja postrojenja za tretman otpada i proizvodnju energije iz otpada, kao i izgradnja nove sanitarne deponije. Sve to će biti izgrađeno u skladu sa propisima i standardima EU i našim zakonodavstvom. Budući da je naše zakonodavstvo u najvećem broju slučajeva preuzelo rešenja i direktive EU o postupanju sa otpadom.

Pored toga predviđena je izdradnja postrojenja za tretman građevinskog otpada, jer je poznato da 70% građevinskog otpada može ponovo da se upotrebi. Grad Beograd na godišnjem nivou proizvede veliku količinu otpada i ovo je prilika da nađemo način da se on ponovo koristi. Važan deo projekta je pružanje usluga tretmana i odlaganja otpada. Predviđeno je da ugovor bude zaključen na period od 25 godina. Te detalje ćemo definisati s obzirom da je postupak tendera još u toku, pa su i pregovori u toku. Ponuđačima ćemo dostaviti tendersku dokumentaciju. Najvažnija je primena propisa i standarda EU. Angažovali smo savetnika kako bismo struktuirali sam projekat i pripremili tender za javno privatnog partnera. Savetnik nam je IFC, međunarodna finansijska korporacija koja deluje u sklopu Svetske banke. Kolege imaju veliko iskustvo i uticaj baš u ovoj oblasti. Tako smo i uspeli da postavimo ceo projekat onako kako je najbolje za grad Beograd. Što se tiče sakupljanja otpada, idalje će aktivnosti obavljati javno komunalno preduzeće na 11 opština , a na 6 opština će delovati lokalna komunalna preduzeća, iznosi detalje gospođa Bondžić.

-Spomenula sam da je tenderski postupak u toku, mi smo se opredelili za postupak konkurentnog dijaloga gde smo u mogućnosti da pregovaramo sa ponuđačima o njihovim tehničkim rešenjima. Na taj način ćemo doći do najboljeg rešenja za situaciju u Beogradu. Dakle, pre godinu dana objavljen je javni poziv. Javilo se 11 firmi i konzorcijuma. Izabrali smo 5 kompanija koje su ispunile uslove. Održane su 2 runde pregovora i do kraja godine očekujemo da dostavimo poziv za konačne ponude. Što se tiče cilja, želimo smanjenje deponija, biorazgradivog otpada. Tražimo da se radi i primarna selekcija na samoj lokaciji. Važno je da uradimo selekciju ali i da iskoristimo otpad kako bi ovo bio i finansisjki održiv projekat. Što se tiče trenutnog stanja na deponiji vinča, postoji veliko zagađenje životne sredine i toga smo svesni. Zato smo predvideli obaveznu sanaciju, i remedijaciju postojeće deponije. Trenutno tu postoji i zagađenje podzemnih voda. Privatni partner koji bude izabran biće u obavezi da na najbolji mogući način sanira deponiju, da ukloni  gas iz tela deponije. Zatim, potrebno je da se prečiste otpadne vode u sklopu postrojenja koje treba da se izgradi. Tako ćemo  minimizirati negativan uticaj na životnu sredinu.

Vesna Vukajlović