Home Blog Page 1150

Potpisan ugovor za izgradnju postrojenja za upravljanje otpadom u Staroj Pazovi

U ponedeljak 20. marta 2017. godine u prostorijama Privredne komore Beograda potpisan je ugovor između kompanija „Sinofarm“ i „Gient“ o saradnji i osnivanju zajedničkog privrednog društva, koje će se baviti sakupljanjem i tretmanom medicinskog, farmaceutskog i patogenog otpada koji se proizvodi u Srbiji i regionu i izgradnji postrojenja.

Direktor kompanije „Sinofarm“ gospodin Nikola Sinobad izjavio je da će u aprilu početi izgradnja fabrike, do avgusta će biti gotova konstrukcija, a do septembra će stići i postrojenje za tretman otpada. Do kraja novembra bi trebalo da dobijemo dozvolu za rad. Kako je istakao, ideja projekta je da, u nekoj daljoj fazi, bude tretiran celokupni medicinski otpad koji se proizvede u Srbiji, a to je minimum oko 10.000 tona godišnje.

Generalni direktor kompanije „Medwaste Engineering“ gospodin Wang Junhua izrazio je zadovoljstvo što će ovo biti prva kompanija koja će u Srbiji uložiti u ovu vrstu posla i time znatno poboljšati situaciju u ekologiji.

Ukupan iznos investicije je oko 35 miliona dolara i odvijaće se u dve faze. Investicija od 1,8 miliona dolara samo je prva faza investicije, a druga faza investicije iznosiće dodatnih 1,5 miliona dolara i podrazumeva izgradnju postrojenja za reciklažu medicinskog otpada i plastike nastale od medicinskog otpada. Lokacija na kojoj će postrojenje biti izgrađeno nalazi se u Staroj Pazovi, industrijska zona.

izvor: kombeg.org.rs

Sandra Jovićević

Ako budemo pametni, do 2050. mogli bismo da smanjimo zagađenje za 70%

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U svom najnovijem izveštaju, Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA) iznela je optimističke prognoze da bi udeo energetike u globalnoj emisiji ugljen-dioksida mogao do 2050. godine da se smanji za 70 odsto, a do 2060. godine taj procenat bi mogao da poraste na 100 odsto.

Da bismo ovo postigli, neophodno bi bilo da što pre udeo obnovljivih izvora energije skoči sa 15 odsto, koliko je bilo 2015. godine, na 65 odsto. Kad se to prevede u novac, potrebno je uložiti oko tridesetak bilijardi američkih dolara.

Takođe, države bi trebalo da pokažu spremnost da se zagađenje ukine, tako što će obezbediti podsticajna sredstva za sve kompanije spremne da ulože u energetsku efikasnost prelaskom na obnovljive izvore energije.

Ako bismo kao čovečanstvo ovo uspeli da postignemo, već 2050. godine bi u našu okolinu bilo izbačeno svega 9,5 gigatona ugljen-dioksida, za razliku od današnje 32 gigatone.

Ovo bi imalo značajnog uticaja na zaustavljanje globalnog zagrevanja, pa bi prosečna temperatura vazduha na zemlji uspela da se vrati na svega dva Celzijusova stepena više nego što je bila u pre-industrijskoj eri.

BiH dobija pet malih hidroelektrana

U Bosni i Hercegovini u planu je izgradnja novih pet malih hidroelektrana.

Kako je saopšteno, planirano je da u 2017. godini na teritoriji Gornjeg Vakufa-Uskoplja budu izgrađene dve male hidroelektrane, a u Vitezu tri male hidroelektrane.

Inače na području Srednjobosanskog kantona u funkciji je 28 malih hidroelektrana.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za upravljanje otpadom u Ubu

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu zahteva za izdavanje Rešenja o dopuni Rešenja o izdavanju integralne dozvole za skladištenje i tretman neopasnog otpada na lokacijama operatera, podnetog od strane privrednog društva „INOS-BALKAN“ d.o.o. iz Valjeva.

Nadležni organ obaveštava javnost da je privredno društvo „INOS-BALKAN“ d.o.o. iz Valjeva 16. decembra 2016. godine podnelo zahtev za izdavanje dopune integralne dozvole za skladištenje i tretman neopasnog otpada na lokacijama operatera.

Operater obavlja delatnost skladištenja i tretmana neopasnog otpada na više lokacija na teritoriji Republike Srbije. Zahtev za dopunu predmetne dozvole odnosi se na proširenje obavljanja delatnosti skladištenja neopasnog otpada na lokaciji operatera u poslovnoj jedinici na teritoriji opštine Ub.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je mesec dana od dana objavljivanja oglasa, a uvid u podneti Zahtev može se izvršiti u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Zavod za zaštitu prirode Srbije obeležava Svetski dan šuma

Foto-ilustracija: Pixabay

Povodom obeležavanja Svetskog dana šuma 21. marta Zavod za zaštitu prirode Srbije učestvuje u više akcija pošumljavanja i širenja svesti javnosti o značaju očuvanja šuma.

Tema obeležavanja Dana šuma na svetskom nivou za 2017. godinu je „Šuma i energija“, budući da je energija dobijena iz šuma najveći izvor obnovljive enrgije koji se koristi širom sveta i čini oko 40 odsto snadbevanja iz obnovljivih izvora. Ukoliko se koristi i proizvodi na održiv način, umesto goriva kao što su nafta, ugalj i prirodan gas, drvo pomaže u sprečavanju posledica klimatskih promena!

Zavod za zaštitu prirode Srbije učestvovaće u pošumljavanju Predela izuzetnih odlika „Avala”, u organizaciji JP „Srbijašume” i Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Beograda, a u saradnji sa Gradskom upravom Niša i JKP „Medijana”, 21. marta u Nišu, organizuje promociju monografije „Zaštićeni hrastovi“ i sadnju hrasta.

Srbija trenutno ima 30 odsto površine pod šumama, a nacionalnom Strategijim pošumljvanja teži se da se ovaj procenat podigne na oko 42 odsto do 2050. godine. Srbija spada u srednje šumovite zemlje sa prosečnom pokrivenošću šumskom vegetacijom. Ukupna površina pod šumama u Srbiji iznosi 2.254.000 hektara, odnosno pokrivenost je 29,1 odsto. U šumama Srbije prisutno je 49 vrsta drveća, od čega je 40 lišćarskih, a 9 četinarskih.

Međunarodni dan šuma ustanovljen je 1971. godine na 23. zasedanju Generalne skupštine Evropske konfederacije za poljoprivredu. Generalna skupština Ujedinjenih Nacija je 2012. godine donela odluku da će se obeležavanje Međunarodnog dana šuma vršiti 21. marta svake godine.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Još dve ELEN stanice za punjenje električnih vozila u Hrvatskoj

HEP je pustio u rad ELEN stanice za punjenje električnih vozila u Ludbregu i Zaboku.

Ove ELEN stanica u Ludbregu i Zaboku postavljene su Sporazumom o saradnji na razvojnom projektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila. Na stanicama je moguće istovremeno punjenje dva vozila sa načinom punjenja AC mod3 tipe2, a vreme punjenja je od jednog do četiri sata. Punjenje je trenutno besplatno, ali je moguće samo uz RFID identifikacijsku karticu.

HEP je do sada u Hrvatskoj postavio i pustio u pogon 35 javnih ELEN punionica u saradnji sa gradovima i zainteresovanim partnerima.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Čačak dobija hibridne autobuse

Foto: Ozonpress.net

 

Foto: Ozonpress.net

Opština Čačak jedna je od prvih opština u Srbiji u kojoj će saobraćati hibridni autobusi.

U ovu opštinu veće je dopremljeno 5 od prvih 10 kupljenih hibridnih automobila Volvo 7700 Hybrid. Ova vozila rade na električni i dizel pogon, odnosno kada kreću rade na električni pogon, a na brzini od preko 20 km/h uključuje se i dodatni dizel agregat. Pri svakom zaustavljanju motor se gasi i nivo buke i zagađenja je daleko manji.

Pomenuti hibridni autobusi saobraćaće na gradskim i prigradskim linijama u Čačku.

izvor: ozonpress.net

Sandra Jovićević

ABB će napajati najveću flotu od 101 električnog autobusa u Evropi (FOTO)

Foto: ABB
Foto: ABB

Kompanija ABB je dobila porudžbinu još 12 sistema za punjenje od kompanije Volvo Buses, što će zajedno činiti najveću pojedinačnu flotu električnih autobusa i sistem punjenja u Evropi. Projekat obuhvata instalaciju ukupno 15 ABB punjača do 2018. godine u mestu Šarlero, Belgija, za napajanje 101 Volvo električno-hibridnog autobusa u Valona sistemu javnog transporta u okviru TEC Grupe. Ugovor je zaključen po sistemu „ključ u ruke“ i uključuje kompletnu opremu, od punjača, transformatorskih stanica, elektro postrojenja, ostale opreme, montaže i radova do ugovora o servisu.

U januaru, ABB je promovisao prva dva „OppCharge“ punjača za 7 elektro-hibridnih autobusa u zoni nulte emisije izduvnih gasova u gradu Namiru. Punjači će puniti vozila snagom od 150 kW za 3-6 minuta na terminusima linija. ABB punjači su kompatibilni sa otvorenim interfejs „OppCharge“ protokolom, što znači da i autobusi drugih proizvođača mogu koristiti punjače.

– Ponosni smo što smo promovisali prva dva punjača u Namiru. Veoma nam je drago što smo uspeli da krenemo u realizaciju dodatnih 12 sistema za punjenje. Ovo je važan korak za nastavak puta ka održivom transportnom sistemu.“ rekao je Urs Waelchli, rukovodilac grupe proizvoda u ABB-ovom poslovnom segmentu Infrastruktura za punjenje električnih vozila. „Korišćenjem otvorenog „OppCharge“ interfejs protokola pružamo sistem koji je dostupan za sve ostale tipove električnih autobusa, kao i za ostale proizvođače punjača. Verujemo da su otvoreni protokoli i otvoreni interfejs ključ za sve koji hoće da usvoje princip nulte emisije gasova u javnom transportu – rekao je Hakan Agnevall, predsednik kompanije Volvo Buses i dodao:

– Ova porudžbina je nova prekretnica u našoj odlučnoj podršci „e-mobiliti“ projektima i potvrđuje konkurentnost naše ponude. Možemo videti da sve više i više svetskih gradova bira elektrifikaciju javnog gradskog prevoza putnika kako bi se uhvatili u koštac sa zagađenjem vazduha i bukom. Otvoreni interfejs za brzo pujenje autobusa i kamiona „OppCharge“ sve se više koristi. Upotreba ovog interfejs protokola ubrzaće prelazak na „e-mobility“ i u drugim gradovima u svetu.

Foto: ABB

ABB omogućava povezivanje sistema, daljinsko praćenje, nadogradnju softvera, dijagnostiku i upravljanje, što direktno omogućava brzu uslugu i pouzdanost sistema. Sa preko 5000 instaliranih punjača širom sveta koji su povezani putem interneta, ABB-ova rešenja pružaju najkraće vreme odziva i reagovanja.

Električno-hibridni autobus Volvo 7900 je gotovo bešuman i ne emituje štetne izduvne gasove na gotovo 70% svoje linijske rute na kojoj prevozi putnike. Baterije se pune za 3-4 minuta. Potrošnja energije je 60% manja nego kod klasičnog autobusa na dizel gorivo istih prevoznih karakteristika. Volvo električno-hibridni autobusi već su u upotrebi u gradovima Geteborgu, Stokholmu, Hamburgu, Luksemburgu i Namiru.

VRBAS: Održana ekološka radionica za đake

Foto: vrbas.net
Foto: vrbas.net

Ekološki pokret Vrbasa organizovao je u petak radionicu sa predstavnicima đačkih parlamenata svih 12 škola opštine Vrbas na kojoj se razgovaralo o najvećim problemima zagađene životne sredine.

Svrha radionice bila je podizanje znanja i svesti, kao i utvrđivanje stava učesnika o rešavanju najvažnijih ekoloških problema u lokalnoj sredini i važnost ličnog doprinosa, saopšteno je iz Ekološkog pokreta, prenosi Vrbas.net.

Realizacija ove radionica deo je projekta „Osnaživanje odgovornosti i obaveza za bolju životnu sredinu“, koji se realizuje uz podršku programa CSOnnect i Regionalnog centra za životnu sredinu (REC).

Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA). Radionicu je podržala i lokalna samouprava.

Sastanak radi unapređenja koordinacije poslova inspekcijskog nadzora poverenih jedinici lokalne samouprave

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

Sektor inspekcije za zaštitu životne sredine u saradnji sa Stalnom konferencijom opština i gradova je u okviru svojih aktivnosti održao peti u nizu sastanaka sa opštinskim inspektorima za zaštitu životne sredine i načelnicima opštinskih uprava.

Sastanak je održan u Smederevu za Podunavski, Braničevski, Šumadijski i Pomoravski upravni okrug. Cilj ovih sastanaka je upoznavanje jedinica lokalne samouprave o uspostavljanju sistema kroz koordinaciju poverenih poslova.

Pomoćnik ministra gospodin Željko Pantelić je prisutne upoznao sa razlozima formiranja Odeljenje za poverene poslove u Sektoru inspekcije za zaštitu životne sredine. Istakao je da je cilj navedenog Odeljenja da pruži pomoć inspektorima jedinica lokalne samouprave u izvršavanju poverenih poslova, podizanjem nivoa i ujednačavanjem postupanja inspekcije za zaštitu životne sredine prema nadziranim subjektima.

Inspektori jedinica lokalne samouprave su upoznati sa održavanjem dvodnevnih seminara u 2017. godini, čiji predavači će biti iz Sektora inspekcije za zaštitu životne sredine. Na seminarima će se obaviti obuke inspektora jedinica lokalne samouprave u primeni zakona iz oblasti zaštite životne sredine u delu poverenih poslova.

Na sastanku su inspektori jedinica lokalne samouprave izneli mnoge probleme na koje nailaze u izvršavanju poverenih poslova. Predstavnici Sektora inspekcije za zaštitu životne sredine, su odgovarali na postavljena pitanja i obrazlagali zakonske odredbe pružajući stručnu pomoć u delu implementacije zakona.

Na sastanku je istaknuto da će se kroz koordinaciju poverenih poslova ostvarivati uvid u rad inspekcije jedinica lokalne samouprave, ukazujući na neizvršavanje poverenih poslova, propuste i nedostatke u radu, pružajući potrebna objašnjenja, savete i informacije. Iskazana je velika zainteresovanost inspektora jedinica lokalne samouprave za obukama o primeni propisa iz oblasti zaštite životne sredine.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Dodeljena sredstva za ponovno iskorišćenje otpada

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je doneta odluka o dodeli podsticajnih sredstava po javnom konkursu za 2016. godinu za ponovnu upotrebu i iskorišćenje otpada kao sekundarne sirovine.

Prema ovoj odluci, podsticajna sredstva po ovom konkursu u iznosu od 2.189.999.999,90 dodeljena su predstavnicima 17 operatera. Kako je saopšteno, na konkurs koji je trajao od 20. maja 2016. godine do 31. januara 2017. godine prijavilo se 18 operatera postrojenja za ponovno iskorišćenje otpada.

Odluku resornog ministarstva možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

I KAČKET I PUNJAČ: Napunite telefon u šetnji ili na plaži (FOTO)

Foto: SolSolHat
Foto: SolSolHat

Kačketi sa solarnim panelčićima i nisu neka novost. Viđali smo ranijih godina one smešne plastične kape koje su ispod oboda imale ugrađen ventilatorčić, a ideja je bila da nas rashladi kad su paklene vrućine. Ali, to je bio mačiji kašalj u odnosu na novo modno dostignuće.

Genijalci iz kompanije Solsol dosetili su se kako da kačket postane vrlo moderan i nezaobilazan asesoar svake osobe kojoj je stalo da uštedi na električnoj energiji i čuva svoj okoliš.

Oni su osmislili kačkete sa solarnim panelima koji su dovoljno jaki da napune bateriju mobilnog telefona. Vrlo simpatično rešenje za sve koji vole prirodu i izležavanje na plaži.

Jedina mana ovih kapa jeste to što ne mogu da skladište solarnu energiju tako da telefon punite kad god da se isprazni, već je to moguće jedino dok smo u pokretu.

Ipak, pored uštede energije, sačuvaćete glavu od sunčanice i kožu lica od opasnosti od melanoma, tako da se svakako isplati.

Ako ste spremni da uzdvojite 56 američkih dolara, dobićete kačket-punjač na solarni pogon sposoban da napuni uređaj od 200 mAh.

OKEANOLOZI UPOZORAVAJU: Spremite se za poplave

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zaista nam loše vesti stižu iz morskih dubina. Najnoviji podaci o temperaturama okeana nisu nimalo optimistični. Prema istraživanju Džona Abrahama i njegovog tima, čovečanstvo je potpuno potcenilo globalno zagrevanje do kojeg je došlo u prethodnih pedesetak godina.

Na osnovu najnovijih merenja temperature okeana, naučnici su zaključili da se naša planeta zagreva za 13 odsto brže nego što se ranije mislilo. Oni su dokazali da okeani uopšte nisu u stanju da u svojim dubinama apsorbuju svu tu nagomilanu toplotu, što je dugo bio zvaničan stav stručnjaka koji prate klimatske promene.

Posledice domino-efekta su već sada vidljive, kroz ekstremne vremenske uslove kojima smo svedoci prethodnih decenija, a očekuje se da će stanje postati samo još gore, prenosi The Guardian.

Jedino moguće rešenje jeste da se smesta smanji emisija ugljen-dioksida, metana i drugih štetnih gasova. Nažalost, mnogi i dalje biraju da žmure na jedno oko, ali uskoro ni oni više neće moći da ignorišu problem.

STUDENTI, PRIJAVITE SE: 1.000, 800 i 600 evra za najbolje radove o održivom razvoju u doba digitalizacije

Francusko-srpska privredna komora i ove godine je raspisala konkurs za Studentsku nagradu. Ove godine, studenti su pozvani da pišu rad o održivom razvoju u doba digitalizacije, a najbolja tri rada osvojiće vredne novčane nagrade: 1.000, 800 i 600 evra koje dodeljuju članovi Komore. Rok za slanje radova je 28. april, a dodela nagrada biće održana 15. juna.

Francusko-srpska privredna komora održava Studentsku nagradu po sedmi put, sa ciljem da promoviše održivi razvoj i podstakne dijalog univerzitetske zajednice o ovoj temi. U doba digitalizacije i ekspanzije interneta i informaciono-komunikacionih tehnologija, od studenata se traži da daju svoje mišljenje i ideje kako digitalna transformacija utiče na održivo poslovanje kompanija i na koji način se može odraziti na održivi razvoj različitih privrednih delatnosti poput poljoprivrede, zdravstva, gradnje i arhitekture, energetike, trgovine itd. Novčane nagrade za studente obezbedile su kompanije članice Komore: Schneider Electric (prva nagrada), Elektrovat (druga nagrada) i Enel PS (treća nagrada).

Pravo učešća imaju svi srpski i strani studenti do 25 godina starosti, a koji su upisali školsku 2016/17 pri nekoj od institucija visokog obrazovanja u Republici Srbiji. Zainteresovani kandidati treba da napišu esej od 15 do 25 strana, na srpskom jeziku. Radove ocenjuje specijalni žiri koji čine univerzitetski profesori i drugi ugledni stručnjaci za pitanja održivog razvoja, kao i članovi Francusko-srpske privredne komore. Rok za predaju radova je 28. april, a svečanost dodele nagrada biće održana 15. juna kada će pet najboljih učesnika imati priliku da predstave svoje eseje. Sve dodatne informacije, kao i listu dokumenata koju je neophodno poslati prilikom konkurisanja, studenti mogu pronaći na sajtu Francusko-srpske privredne komore www.ccfs.rs.

Studija o područjima sa prirodnim ograničenjima u jugoistočnoj Evropi

Na sastanku regionalne radne grupe za razvoj, mapiranje i analizu područja sa prirodnim ograničenjima (ANC – Areas with Natural Constraints) koji je održan na Zlatiboru, u periodu od 13. do 15. marta 2017. godine predstavljena je regionalna studija „Areas with Natural Constraints in South – East Europe: Assessment and Policy Recommendations”.

Studija predstavlja rezultat projekta implementiranog od strane Regionalne stalne radne grupe za ruralni razvoj u jugoistočnoj Evropi (Regional Rural Development Standing Working Group in SEE – SWG) i Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ), u saradnji sa Internacionalnim centrom za unapređene studije poljoprivrede u Mediteranu (International Center for Advanced Mediterranean Agronomic Studies (CIHEAM).

Osnovni cilj studije je da razvije metodologiju za karakterizaciju i mapiranje područja sa prirodnim ograničenja za poljoprivrednu proizvodnju u zemljama jugoistočne Evrope i da obezbedi preporuke nacionalnih politika u skladu sa politikom EU.

Studija daje analizu politika, evaluaciju dostupnosti podataka, razradu institucionalne organizovanosti, kao i postavku i procenu primene pristupa ANC na regionalnom i nacionalnom nivou.

Studiju sa prilogom Republike Srbije datim u poglavlju B6 možete pogledati na sledećem linku.

izvor: sepa.gov.rs

 

Sandra Jovićević

Uvodna radionica projekta „Pravilno upravljanje i finalno odlaganje PCB u Republici Srbiji“

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

U okviru projekta „Pravilno upravljanje i finalno odgaganje PCB u Republici Srbiji“ koji Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine realizuje u saradnji sa Organizacijom UN za idustrijski razvoj (UNIDO) i Centrom za čistiju proizvodnju Srbije pri Tehnolološko-metalurškom fakultetu u Beogradu, a koji se finansira od strane Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), juče je održana Uvodna radionica na kojoj su predstavnici nadležnih državnih organa, industrije, operateri otpada, naučno-istraživačkih i nevladinih organizacija bili u prilici da se detaljnije upoznaju sa ciljevima i aktivnostima na projektu, kao i rokovima realizacije određenih aktivnosti.

Skup su otvorili državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine dr Stana Božović, dekan Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu, prof. dr Đorđe Janaćković i direktor Centra za čistiju proizvodnju Srbije pri Tehnolološko-metalurškom fakultetu u Beogradu gospodin Branko Dunjić.

Gospođa Božović istakla je da je Republika Srbija ratifikovala Stokholmsku konvenciju 2009. godine i donela Nacionalni implementacioni plan za sprovođenje Stokholmske konvencije u okviru koga se nalazi i Akcioni plan za upravljanje PCB na osnovu koga je i izrađen predlog ovog zajedničkog projekta koji je otpočeo sa realizacijom prošle godine, a planirano je da traje 4 godine. Cilj ovog projekta je zaštita zdravlja ljudi i životne sredine od izloženosti i ispuštanja PCB kroz uspostavljanje sistema za bezbedno upravljanje PCB i finalno odlaganje identifikovanih zaliha PCB uređaja. Takođe, realizacijom ovog projekta će se doprineti i jačanju implementacije harmonizovanog zakonodavsta EU i dostizanja standarda EU u ovoj oblasti.

U nastavku radionice detaljnije su predstavljene realizovane i predstojeće aktivnosti na projektu od strane predstavnika Projektne jedinice i nacionalnih eksperata, i to: trenutno stanje upravljanja PCB, aktivnosti JP EPS u odlaganju PCB i mera sprečavanja kontaminacije uređaja, analiza zakonodavno-institucionalnog okvira za upravljanje PCB u Republici Srbiji, analiza PCB u kontaminiranim uređajima i PCB kontaminiranim lokacijama, kao i socio-ekonomska i rodna analiza u kontekstu upravljanja PCB.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević