Home Blog Page 1150

Od porodične manufakture do ugledne evropske kompanije

Photo: Marko Obradovic Edge
Foto: Marko Obradović Edge

Za četvrtinu veka, koliko naša kompanija postoji, ostvarili smo fantastičan uspeh – prešli smo put od male porodične manufakture koja je proizvodila galanteriju od metala do velike kompanije sa više od 120 zaposlenih. Naša glavna oblast ekpertize i delovanja je POS (Point Of Sale), POP (Point Of Promotion) i POSM (Point Of Sale Material) dizajn i razvoj istog. Počeli smo u jednoj industriji i brzo se raširili na još 7 (Tobbaco Industry, Pharmaceutical Industry, IT Industry, Automobile Industry, Banking & Insurance Industry, FMCG Industry, Building Industry), u isto vreme podigavši stručni nivo zaposlenih mašinskih i elektrotehničkih inženjera, industrijskih i grafičkih dizajnera a oformili smo i R&D tim ljudi sa posebnim setom veština.

Tokom razvoja firme oformili smo 13 sektora kompanije:

  • Istraživanje i razvoj
  • Industrijski dizajn
  • Inženjerski razvoj
  • Procesuiranje i obrada obojenih metala
  • Obrada crnih metala, pločastih metala i pločastih nemetala
  • Obrada drveta i plastike
  • Sektor površinske zaštite
  • Sektor plastifikacije i farbanja
  • Sektor digitalne štampe
  • Sektor multimedije i elektronike
  • Sektor brendiranja i pakovanja
  • Sektor logistike i transporta
  • Sektor kontrole kvaliteta

Napredak smo ostvarili takođe i na drugom planu povećavši broj zemalja sa kojima poslujemo. U početku smo sarađivali samo sa dve zemlje, a kasnije se ta brojka popela na više od 17 zemalja i nastavlja da raste. Konstantan napredak i proširivanje delatnosti unutar kojih poslujemo doveli su do vrlo uspešne saradnje u avgustu 2017. godine. Naime, realizovali smo projekat u saradnji sa ProCredit Bankom koji nije značajan samo za našu kompaniju već i za naš grad i državu budući da bitno utiče na podizanje ekološke svesti u zajednici. Mi smo dizajnirali, izradili i postavili jedinstvenu autonadstrešnicu sa solarnim panelima i elektropunjačem za automobile na električni pogon i na taj način postali smo deo familije inovativnih kompanija koje prate svetske trendove i aktivno učestvuju u razvoju mreže elektropunjača u Srbiji. Ovaj jedinstveni projekat izveden je kao prvi u nizu zahvaljujući saradnji sa kompanijom MT-KOMEX.

Ako posetite upravnu zgradu ProCredit Banke u Bulevaru Milutina Milankovića možete videti našu auto-nadstrešnicu za 2 vozila sa elektropunjačima proizvođača Schneider Electric koji omogućavaju brzo i lako punjenje. Postavljeni punjači su registrovani na svim evropskim mapama stanica za punjenje električnih vozila.

Foto: Marko Obradović Edge

Naravno, kada dođete kod nas u posetu da bi ste videli naše proizvodne kapacitete i uverili se u mogućnosti saradnje na obostrano zadovoljstvo, na parkingu ispred naše upravne zgrade moći ćete da vidite takođe instaliranu auto-nadstrešnicu sa solarnim panelima snage 10kW i elektropunjačem marke Schneider Electric za vaš elektroautomobil.

Više informacija možete potražiti na:

http://propulzija.com

office@propulzija.com

+381 11 8001 497

Ovaj sadržaj je prvobitno objavljen u magazinu Energetskog portala pod nazivom EKO-ZDRAVLJE, novembra 2017. godine.

Avio-prevoznik obustavlja upotrebu plastike u radu svoje kompanije od 2023. godine

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Irska avio-kompanija Ryanair sa niskim cenama usluga letenja se obavezala da će da obustavi upotrebu plastike na svojim letovima u roku od pet godina.

Izvršni direktor Ryanair-a, Majkl O’Liri, poznat je po svom tvrdlogavom odricanju da emisije ugljen-dioksida od strane vazdušnog saobraćaja doprinose klimatskim promenama. Pored toga, jednom prilikom je izjavio kako su zaštitnici životne sredine luditi koji civilizaciju odvlače nazad u 18. vek i da je najbolje što može da se uradi sa njima – da se ubiju.

Iako pod vođstvom čoveka koji odaje utisak osobe koja ne mari za ekologiju, pomenuti avio-prevoznik obećao je da će do 2023. godine iz rada svoje kompanije eliminisati plastiku koja ne može da se reciklira. Pored zamene plastične mase biorazgradivim čašama, drvenim priborom za jelo i papirnom ambalažom, Ryanair planira da je ukloni i iz glavnog predstavništva, baznih stanica i operacija. Potez ima centralnu ulogu u okviru programa za poboljšanje korisničkog iskustva.

Direktor marketinga Ryanair-a, Keni Džejkobs, najavio je da njihov plan za zaštitu životne sredine uključuje posvećenost izbacivanju plastike iz svih radnji na nivou preduzeća u narednih pet godina.

Predložio je i da putnici na letove donose sopstvene čaše. Merama neće biti pogođeno jedino serviranje hrane i pića u avionima. Prevoznik će da nastoji da plastični delovi u njegovim vazduhoplovima budu napravljeni od materijala koji može da se reciklira.

Džejkobs je dodao da je i trenutno Ryanair najzelenija avionska kompanija u pogledu proizvodnje štetnih gasova po putniku.  Za kraj je naglasio da će samo vreme pokazati koliko je apsolutno uklanjanje sintetičkih materijala iz upotrebe u avio-saobraćaju izvodljivo i moguće.

Suočen sa skandalom zbog nepravilnog informisanja korisnika usluga o njihovim pravima prema evropskim zakonima, kao i činjenice da su mnogi imali poteškoće u traženju nadoknade, Ryanair će da se unapredi i na ovom polju. Najavljeno je da će postupak traženja kompenzacije u slučaju otkazanog ili odloženog leta za putnike da bude olakšan.

Jelena Kozbašić

Seča šuma, veliki problem Papue Nove Gvineje

Foto: pixabay

Seča šuma Papue Nove Gvineje dešava se mnogo bržim tempom nego što se to ranije mislilo. Uzrok tome je ogromna, još uvek rastuća potražnja populacije Azije za drvetom.

Analizom slika iz satelita, predviđa se da će ovim tempom u narednih 12 godina većina pristupačne prašume u ovom delu jugoistočne Azije biti uništeno. Kompanije drvne industrije aktivne su u ovoj zemlji već neko vreme ali posledice po životnu sredinu i dalje nisu sasvim poznate.

Naučnici sa Univerziteta Papue Nove Gvineje došli su do zaključka da je deforestacija u ovoj zemlji slična onoj koja se dešava u Amazoniji ili u slivu reke Kongo. Ova informacija je u neku ruku šokantna jer se ranije smatralo da su posledice deforestacije u ovom regionu veoma male, skoro pa zanemarljive. Nova studija pak pokazuje da to nije slučaj.

Čelnici vlade Papue Nove Gvineje smatraju da je jedino pravedno da im razvijenije zemlje omoguće finansije za konzervaciju šuma i dok se to ne desi dopuštaju multinacionalnim kompanijama koje se bave obradom drveta da eksploatišu njihove šume. Ako se ovim tempom nastavi, jedino što će ostati jesu šume koje su u nepristupačnim delovima terena.

Prašuma Papue Nove Gvineje je treća najveća prašuma na svetu. Ona nije samo eksploatisana radi dobavljanja drveta, već se i raskrčava radi uzgoja isplativijih kultura. Razlog tome leži u činjenici da ova zemlja sa 6 miliona stanovnika ima i jednu od najbrže rastućih populacija na svetu.
Godine 1972. ovu bivšu britansku koloniju pokrivalo je 94 miliona ari šume, tj. 82 % čitave teritorije bilo je pokriveno prašumom. Do 2002. godine 71 % teritorije su činile šume. Prema aktuelnim procenama, do 2021. godine više od 53% šuma biće posečeno.

Ministar šumarstva Papue Nove Gvineje, Belden Namah izjavio je da je do sada primat davan ekonomskom razvoju u odnosu na konzervaciju šuma i da je ova studija ozbiljno upozorenje za vlasti. “Imali smo utisak, poslednjih godina da su naše šume beskonačne. Ova studija je gorka pilula koju moramo progutati kako bismo spasili naše okruženje. Ako za 50 godina državljani Papue Nove Gvineje budu ostavljeni sa parčićima šume koje su proglašene nacionalnim parkovima, onda je naša zamisao propala.”

Posledice seče šuma mogu biti gubitak biodiverziteta, poremećaji klime kao i poremećaj ciklusa kruženja vode u prirodi.

Milan Zlatanović

U toku izgradnja trafostanice na Autokomandi

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali obišao je zajedno sa Miloradom Grčićem, v.d. direktora JP „Elektroprivrede Srbije”, radove na izgradnji trafostanice „Beograd 23” na Autokomandi.

Na ovom objektu u toku je ugradnja dva transformatora snage po 40 megavata kojima će se unaprediti napajanje Voždovca i Savskog venca električnom energijom, poboljšati snabdevanje u krugu od pet kilometara i obezbediti priključenje brojnih privrednih i stambenih objekata čija je izgradnja predviđena u neposrednoj blizini.

Siniša Mali je istakao da će objekat trafostanice biti od izuzetno velikog značaja za glavni grad Srbije. On je naglasio da ovakvi objekti predstavljaju ulaganje u budućnost gradske infrastrukture, a podsetio je i da je pre tri godine otvorena i trafostanica „Beograd 20” na Mirijevu.

Prvi čovek EPS-a Milorad Grčić ukazao je da je jedan od preduslova razvoja srpske ekonomije izgradnja neophodne infrastrukture. Snabdevanje električnom energijom je svakako jedan od osnovnih uslova, a trafostanica „Beograd 23” je jedan od najvažnijih punktova u distribuciji električne energije na teritoriji grada Beograda. Beograd je pre tri godine prvi put u istoriji puštanjem u rad EMS-ove trafostanice „Beograd 20” na Mirijevu dobio dvosmerno napajanje, a sada EPS to nastavlja spuštanjem na niži naponski nivo.

Trafostanica „Beograd 23” je projekat vredan 900 miliona dinara i u ovom trenutku realizovan je u vrednosti od 650 miliona dinara, dok se završetak radova očekuje početkom septembra.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Povećana proizvodnja uglja u FBiH

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bruto proizvodnja električne energije u FBiH u decembru 2017. godine iznosila je 842 GWh, dok je u istom mesecu 2016. godine iznosila 913 GWh.

Proizvodnja mrkog uglja u FBiH u u istom periodu bila je 417.292 tona, a u decembru godinu ranije 365.550 tona. Proizvodnja lignita u decembru 2017. godine je iznosila 197.074 tona, a u decembru 2016. godine 209.671 tona.

Proizvodnja koksa u FBiH u decembru je evidentirana u iznosu od 80.456 tona, dok je u istom mesecu 2016. godine evidentirano 60.907 tona, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Stara Pazova opredelila 18,5 miliona dinara za zaštitu životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za upravljanje otpadnim vodama u zgradama i građevinskim objektima na teritoriji opštine Stara Pazova u budžetu za ovu godinu opredeljeno je preko 18,5 miliona dinara, a u okviru aktivnosti koje se tiču zaštite životne sredine planirana je realizacija projekata koji omogućavaju izgradnju kanalizacione mreže na teritoriji opštine po Projektu javnog privatnog partnerstva.

Jedan od zadataka opštinskog rukovodstva u Staroj Pazovi je i realizacija programskih aktivnosti koje se tiču upravljanja zaštitom životne sredine, pre svega, pošumljavanja, uzimajući u obzir da je Vojvodina jedna od najmanje pošumljenih regija u Evropi i da Stara Pazova nije među tri opštine u Sremu u kojima je pošumljenost veća od 15 posto. U tu svrhu u opštinskoj kasi izdvojeno je dva miliona dinara.

I ove godine biće sprovedeni redovni tretmani zaprašivanje komaraca u svim opštinskim mestima uključujući i priobalje Dunava, belegišku Adu i kanal Budovar, a planirano je da se zaprašivanje vrši i sa zemlje i iz vazduha za šta je opredeljeno pet miliona dinara.

Pored toga, milion i po dinara namenjeno je i za realizaciju aktivnosti udruženja i organizacija sa teritorije opštine koje se bave zaštitom životne sredine, a žele da sprovedu različite programe iz delokruga ove oblasti.

izvor: rtv.rs

Sandra Jovićević

MIBOR aktivno prati proces EU integracija i primenu Arhuske konvencije

Foto: MIBOR
Foto: MIBOR

Mladi istraživači Bora – MIBOR su kroz “CSOnnect projekat”  prošle godine održali veliki broj radionica za obuku svojih članova i članova partnerskih organizacija, organizovali javne rasprave i aktivno pratili proces EU integracija, primenu Arhuske konvencije, direktiva i domaćih propisa u oblasti upravljanja vodama, otpadom, zaštite prirode i klimatskim promenama, sa naročitim naglaskom na seoska područja.

Mladi istraživači Bora – MIBOR oko svog projekta okupili su organizacije: Građanska čitaonica Evropa – Bor, Asocijacija za razvoj opštine – Bor i “Village” iz Bora.

Projekat MIBOR-a je realizovan u okviru Programa podrške organizacijama civilnog društva u Srbiji u oblasti životne sredine – CSOnnect, koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Projekat “Klikni zeleno” Timočkog Omladinskog Centra iz Zaječara

Foto: TOC Zaječar

Timočki Omladinski Centar iz Zaječara okupio je projektom “Klikni zeleno” konzorcijum ekoloških organizacija oko vizije rada na povećanju stepena informisanosti lokalnih institucija i građana putem javnog zagovaranja i specifičnih kampanja na temu politika životne sredine.

Tokom projekta “Klikni zeleno” koji su realizovali prošle godine pratili su pripremu, usvajanje i praćenje lokalnih i nacionalnih politika u ovoj oblasti.

Konzorcijum okupljen oko Timočkog omladinskog centra činili su: Resurs centar Bor, Omladina JAZAS-a Požarevac i Krovna Organizacija Mladih Srbije.

Projekat Timočkog Omladinskog Centra iz Zaječara je trajao godinu dana, a realizovan u okviru Programa podrške organizacijama civilnog društva u Srbiji u oblasti životne sredine – CSOnnect, koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Hrvatska sufinansira 565 ugovora za projekte energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

U sklopu poziva Energetska obnova višestambenih zgrada do 30. januara 2018. godine potpisano je ukupno 565 ugovora o dodeli bespovratnih sredstava u Hrvatskoj.

Poziv Ministarstva građevinarstva i prostornog uređenja Hrvatske bio je otvoren za prijave u razdoblju od 17. oktobra 2016. godine do 31. januara 2017. godine, a u sklopu poziva je primljeno 649 prijava od kojih kriterijume zadovoljava njih 596. Iznos ukupne investicije je preko milijardu kuna, a više od 560 miliona kuna čine bespovratna sredstva Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Pregled dosad potpisanih ugovora o dodeli bespovratnih sredstava sa kratkim opisom projekata može se preuzeti na sledećem linku.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Potpisan ugovor za izgradnju sekundarne vodovodne mreže u Vučju

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

U naselju Vučje u Leskovcu biće izgrađena sekundarna vodovodna mreža kojom će 300 domaćinstava dobiti mogućnost da prvi put dobiju kontrolisanu pijaću vodu.

Gradonačelnik Leskovca, Goran Cvetanović i direktor „TELEKOMUNIKACIJA“ Zoran Njegovanović potpisali su ugovor o izgradnji sekundarne mreže, koji podrazumeva postavljanje sekundarne vodovodne mreže ukupne dužine 6km 450m, dok je vrednost oko 17 miliona dinara.

Direktor Njegovanović rekao je da će radovi u Vučju budu završeni u roku od 4 meseca, naglasivši da je Leskovac jedan od tri grada u Srbiji u kojima se najviše radi.

Kada je reč o vodosnabdevanju na području Vučja i okoline u prethodnom periodu izgrađen je dovod od Barja do rezervoara u Vučju zapremine 3000 metara kubnih, primarni cevovod od rezervoara kroz naseljeno mesto Vučje do fabrike „Porečje“, krak cevovoda prema Nakrivnju i Čukljeniku. Izgradnjom sekundarne mreže, naselje Vučje će kompletno biti pokriveno.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Istaknut značaj pošumljavanja Beograda

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

U Beogradu na Bežanijskoj kosi JKP „Zelenilo – Beograd” organizovalo je tradicionalnu akciju sadnje jelki sa busenom koje su građani posle proslave novogodišnjih praznika predali ovom preduzeću. U akciji su, zajedno sa stanovnicima Novog Beograda, učestvovali i vršilac dužnosti gradskog sekretara za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Ivana Vilotijević je upozorila da se svake godine poseče veliki broj jelki i zato već nekoliko godina unazad promovišemo akciju kupovine jelki sa busenom kako bismo ih nakon toga vratili prirodi. Ovo je deo obaveze koju imamo prema generacijama koje dolaze iza nas. Želimo da ostavimo Beograd kao zeleni grad i da naučimo decu da vole svoj grad i neguju prirodu kako bismo imali kvalitetan vazduh, vodu i hranu. Od kako je 2011. godine Skupština Grada Beograda usvojila Strategiju pošumljavanja Beograda, Sekretarijat za zaštitu životne sredine ovakve akcije smatra implementacijom donete strategije. Svake godine priključujemo se pozivima upućenim građanima da doniraju svoje jelke sa busenom i na taj način iskažu individualnu odgovornost prema životnoj sredini.

Ministar Antić podsetio je da je od usvajanja gradske strategije pošumljeno više od 750 hektara sa više od 200.000 stabala. Apelujemo na sve Beograđane i pozivamo ih i ove godine da prestanu sa kupovinom sečenih jelki i da njihov izbor budu jelke sa busenom koje kasnije u saradnji sa „Zelenilom” treba vratiti prirodi. Beograd ima značajne mogućnosti da bude još zeleniji grad, po svakom stanovniku trenutno ima oko 19 kvadrata zelene površine, a mi želimo da se taj prosek podigne na 25 kvadrata. Za tako nešto potrebno je da se svi uključimo i budemo deo velike akcije koju Grad Beograd, njegov Sekretarijat za zaštitu životne sredine i JKP „Zelenilo – Beograd” čine u pravcu da naš grad bude što zeleniji.

Uz prisustvo „Zelene patrole”, dece iz PU „11. april”, koja su na licu mesta učila o značaju očuvanja životne sredine, posađeno je ukupno 30 jelki koje su poklonili sugrađani sa Novog Beograda. U prethodne dve akcije koje je organizovalo ovo gradsko preduzeće ukupno je zasađeno oko 70 jelki sa busenom.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Počelo savetovanje za dostavu projektnih predloga u oblasti OIE i EE

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike Hrvatske na središnjem portalu za savetovanje sa zainteresovanom javnošću započelo je savetovanje o nacrtu Uputa za prijavitelje Poziva na dostavu projektnih predloga „Povećanje energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije u uslužnom sektoru (turizam, trgovina)“.

Poziv se planira u okviru Specifičnog cilja 4b2 – Povećanje energetske efikasnosti i korišćenja OIE u privatnom uslužnom sektoru (turizam, trgovina), Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. Ukupna vrednost bespovratnih sredstva koja su na raspolaganju u okviru Poziva je 75 miliona kuna, pri čemu najniži iznos koji se može dodeliti pojedinačnom projektu iznosi 220 hiljada kuna, dok se pojedinačnom prijavitelju, za jedan ili više projekata, može dodeliti najviše 13 miliona kuna.

Poziv je namenjen mikro, malim, srednjim i velikim 100 odsto privatnim preduzećima registrovanim za obavljanje delatnosti iz područja uslužnog sektora; turizma i trgovine. Prijavitelj po predmetnom Pozivu u postupku dodele bespovratnih sredstava može podneti maksimalno jedan projektni predlog, pa se sa jednim prijaviteljem može sklopiti maksimalno jedan Ugovor o dodeli bespovratnih sredstava.

Finansiraće se projekti koji predviđaju mere povećanja efikasnosti korišćenja energije privatnog uslužnog sektora turizma i trgovine, omogućujući pružanje jednake količine rezultata, korišćenjem manje količine isporučene energije, smanjenje udela konvencionalnih goriva u ukupnoj potrošnji energije uvođenjem novih sistema za korišćenje energije OIE, a prihvatljive aktivnosti uključuju pripremu dokumentacije projektnog predloga i ostale projektno – tehničke dokumentacije, realizaciju aktivnosti energetske obnove i aktivnosti upravljanja projektom.

E-savetovanje će biti otvoreno do 28. februara 2018. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

NVO Ozon i Amplitudo sarađuju u oblasti zaštite životne sredine

Foto: ozon.org.me/Dražen Stojović Stojo
Foto: ozon.org.me/Dražen Stojović Stojo

Ekološki pokret Ozon i Amplitudo d.o.o, inovativna ICT kompanija iz Podgorice, potpisali su memorandum o saradnji sa ciljem unapređenja kvaliteta i zaštite životne sredine kao i dostupnost relevantnih podataka svim građanima kroz implementaciju modernih tehnoloških rešenja.

Memorandum su potpisali Nenad Novović, izvršni direktor Amplitudo d.o.o i Aleksandar Perović, direktor NVO Ozon.

Svesni značaja aktivnog učešća privrednih društava i nevladinih organizacija u jačanju znanja, razvoja kvaliteta i zaštite životne sredine, Amplitudo d.o.o. i NVO ,,Ozon” će razvijati saradnju i partnerski odnos kroz razmenu znanja, sprovođenje projekata, edukativnih programa i javnih kampanja, organizaciju javnih događaja, izradu studija i analiza, kao i podsticanje inovacija i razvoja tehnologije u navedenoj oblasti.

Saradnja je već donela dva pilot projekta, koja su trenutno u fazi planiranja: inovativni servis mojedrvo.me kao i mobilnu aplikaciju za recikliranje.

izvor: ozon.org.me

Sandra Jovićević

Kina gradi laboratoriju za analizu zagađenja mora

Photo: Pixabay
Foto: pixabay

Kinesko ministarstvo saobraćaja planira da izgradi prvu laboratoriju specijalizovanu za uzorkovanje i analizu zagađenja mora i okeana nakon izlivanja nafte, objavio je lokalni list “Nauka i tehnologija”.
Kina troši oko 200 miliona juana godišnje za hitno istraživanje zagađenja okeana nakon izlivanja nafte, ali tehnološka ekspertiza nije još potpuno primenjiva jer nema potrebnu laboratoriju.

Gradnja laboratorije planira se u severnom lučkom gradu Tianjinu u zalivu Bohai, i za početak će uložiti 400 miliona juana (50 miliona evra).
Ulaganje će se usredsrediti na projekte ekološke zaštite i sigurnosti saobraćaja na moru.
Do danas samo Sjedinjene Američke Države i Francuska imaju laboratorije sposobne da hitno sprovedu uzorkovanje i analizu zagađenja mora nakon izlivanja nafte.

Iranski tanker Sanči sudario se početkom januara s teretnim brodom nekih 160 nautičkih milja od kineske obale i u more se izlio laki oblik nafte poznat kao kondenzat, koji je opasniji za okolinu od sirove nafte.
U toj najvećoj katastrofi koju je izazvao tanker u poslednjih nekoliko desetina godina nafta se razlila Istočnim kineskim morem na području većem od 100 kvadratnih kilometara.

Milan Zlatanović

Izvor: Rojters

Raška: Usvojen Program zaštite životne sredine za 2018. godinu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Na sednici Opštinskog veća opštine Raška održanoj 26. januara usvojen je Izveštaj o radu Komisije za zaštitu i unapređenje životne sredine.

Komisija je u prošloj godini sprovela niz aktivnosti usmerenih ka zaštiti životne sredine kao što su: uklanjanje divljih deponija, iznošenje kabastog otpada, nabavka kontejnera, uređenje zelenih površina, edukacija dece školskog uzrasta, organizovanje akcije „Ulepšajmo mesnu zajednicu“.

Usvojen je i Program zaštite životne sredine za 2018. godinu, a Budžet za ovu godinu iznosi 1,5 miliona dinara.

Na sednici je usvojena odluka o utvrđivanju minimalne cene održavanja zgrada i naknade za profesionalne upravnike. Opštinska uprava je formirala registar stambenih zajednica. Oko 50 stambenih zejdnica je registrovano i većina je izabrala organe upravljanja, čime su stvoreni uslovi da stambena zajednica funkcioniše kao pravno lice. Minimalna visina troškova za tekuće održavanje je 300 dinara za zgrade sa liftom i 230 dinara za zgrade bez lifta. Što se investicionog održavanja tiče zgrade su podenjene u četiri kategorije, a cene se kreću do šest dinara po metru kvadratnom stambenog prostora. Upravnici zgrada će dobijati nadoknadu za svoj rad. Visina nadaoknade kreće se od 150 do 200 dinara, zavisno od broja stanova u zgradi.

Milisav Pajević

U planu skladištenje opasnog otpada u Smederevskoj Palanci

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu zahteva za izdavanje dozvole za skladištenje opasnog otpada, na lokaciji operatera u Smederevskoj Palanci.

Aktivnosti koje „STARA VAROŠ“ Topola namerava da preduzima je skladištenje opasnog otpada u Smederevskoj Palanci.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je 30 dana od dana objavljivanja ovog oglasa. Uvid u podneti Zahtev i prateću dokumentaciju može se izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević