Home Blog Page 1142

Saznajte kako napreduje gradnja dalekovoda od Pančeva do Rumunije (FOTO)

Foto: EMS
Foto: EMS

Vršilac dužnosti direktora EMS AD Jelena Matejić je sa predstavnicima poslovodstva i izvođača radova prošle nedelje obišla lokacije na kojima se podižu stubovi budućeg dvostrukog 400 kV interkonektivnog dalekovoda od Pančeva do rumunske granice.

Radovi teku planiranom dinamikom i na trasi se mogu videti prvi kompletno montirani noseći stubovi dalekovoda koji će povezivati prenosne sisteme Srbije i Rumunije.

Jelena Matejić je prilikom obilaska stuba broj 13, na lokaciji gde je u martu prošle godine svečano obeležen početak radova, izrazila zadovoljstvo načinom na koji napreduje ovaj projekat koji ima veliki značaj za elektronergetske sisteme Srbije i okruženja i koji je deo Transbalkanskog koridora za prenos električne energije. Stub 13 je u potpunosti podignut, a predstavnici poslovodstva EMS AD obišli su i radove na podizanju stubova 30 i 31.

Dužina dalekovoda na teritoriji Republike Srbije iznosi 68 kilometara i na njoj će biti postavljena 203 dalekovodna stuba. Završetak radova i puštanje dalekovoda u probni rad očekuje se krajem 2017. godine.

Poznati finalisti za Green Capital Award i Green Leaf Award

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Proglašeni su finalisti za evropsku nagradu Zelena prestonica 2019 i Green Leaf nagradu 2018.

Finalisti za zeleni glavni grad Evrope su Gent (Belgija), Lahti (Finska), Lisabon (Portugal), Oslo (Norveška) i Talin (Estonija), dok su finalisti za Green Leaf nagradu Leven (Belgija), Ludvigsburg (Nemačka) i Vaksjo (Švedska).

Gradovi koji su se našli u užem izboru u narednom periodu će morati da dokažu svoju posvećenost kontinuiranom unapređenju životne sredine i održivog razvoja. Nagrade će biti dodeljene drugog juna 2017. godine u Esenu u Nemačkoj, koja je aktuelni nosilac nagrade za Zelenu prestonicu.

Nagrada za zelenu prestonicu uspostavljena je sa ciljem da veliki gradovi demonstriraju svoju posvećenost ekologiji, a nakon uspeha ovakvog sistema pokrenuta je i Green Leaf nagrada koja manjim gradovima daje priznanja za dostignuća u ekologiji i održivom razvoju.

SRAMOTA ZA PLANETU: Uprkos suncu, vodi, vetru i zemlji svaki sedmi čovek i dalje živi bez struje

Verovali ili ne, u 21. veku više od milijardu ljudi još uvek nema pristup električnoj energiji. Istovremeno je broj onih koji kuvaju na gorivo štetno po zdravlje premašio tri milijarde, upozorava se u novom izveštaju međunarodnih organizacija.

Podaci za period između 2012. i 2014. ukazuju da napredak u obezbeđenju čiste, moderne energije za siromašne gubi trku sa rastom populacije, posebno u seoskm sredinama, navodi se u izveštaju Svetske banke i Međunarodne agencije za energiju (IEA) „Globalno praćenje okvira 2017 – Napredak prema održivoj energiji“ koji je objavljen 3. aprila.

Ove nedelje predstavnici vlada, biznisa, razvojnih agencija i drugih zainteresovanih strana srešće se u Njujorku i razgovarati kako da do 2030. ostvare tri međunarodna cilja – univerzalni pristup savremenim uslugama u domenu energije, udvostručenje stope unapređenja energetske efikasnosti i udvostručenje udela obnovljive energije u globalnom energetskom miksu.

– Dostizanje tih ciljeva od ključnog je značaja za postizanje drugih globalnih ciljeva za iskorenjivanje siromaštva i unapređenje zdravstva i obrazovanja, kao i za zadržavanje rasta globalne temperature ispod limita utvrđenog Pariskim sporazumom o klimatskim promenama – istakla je Rejčel Kit (Rachel Kyte), direktorka inicijative generalnog sekretara UN „Održive energije za sve“, prenosi EurActiv.

– Svaki dan kašnjenja…, postaje sve bolnije i skuplje i preti opasnost da izgubimo ljude i ostavimo ljude po strain – rekla je Kit novinarima.

Neke zemlje su u posmatranom periodu ostvarile veliki napedak. Tako su Kenija, Malavi, Sudan, Uganda i Zambija povećavali elektrifikaciju za dva do tri procentna poena godišnje pri čemu Ruanda najviše dok su Avganistan i Kamboža iskoristili solarnu energiju van mreže da brže povećaju pristup energiji.

Direktor IEA Pol Simons (Paul) smatra da kućni sistemi i mini-mreže na obnovljivu energiju nude „ogromne mogućnosti za obezbeđenje struje zajednicama u seoskim sredinama i … to može pomoći da se zatvori jaz“, prenela je agencija Rojters.

Ipak, u 2014. godini 1,06 milijardi ljudi u svetu nije imalo struju, što je tek nešto bolji rezultat nego dve godine ranije. U 2014. je pristup struji u svetu imalo 85,3% stanovnika prema 85% u 2012.

U izveštaju se posebno ukazuje na nedložnu potrebu za strujom u rastućim zajednicama u ruralnim predelima u Africi. Samo 37% ljudi u Africi ima struju u poređenju sa 85% na nivou sveta pri čemu je u Angoli i Kongu procenat onih sa pristupom struji u padu.

Stručnjaci upozoravju i da zabrinjavajući broj ljudi u svetu – 3,04 milijarde, koristi za kuvanje čvrsto gorivo poput ćumura ili đubre. U 2014. je pristup čistim gorivima i tehnologijama za kuvanje imao 57,4% prema 56,5% populacije u svetu u 2012.

Najveći broj ljudi koji nemaju pristup bezbednom kuvanju živi u Aziji i u manjoj meri u Africi. Na tim kontinentima bezbedno pripremanje obroka nije politički prioritet, posebno u Africi gde populacija svake godine poraste za 20 miliona ljudi a broj onih koji mogu bezbedno da kuvaju za četiri miliona.

Gledano u odnosu na napore da se obezbedi pristup struji, samo mali broj zemalja se trudi i da načini napredak na polju bezbedne pripreme obroka. U toj grupi zemalja se ističu Indonezija, Peru i Vijetnam.

Glavna ekonomistkinja za energetiku Svetske banke Vivijen Foster (Vivien) kaže da čisto odnosno bezbedno kuvanje treba da bude ključno u energetskim inicijativama jer godišnje zbog udisanja ugljen monoksida i čađi prevremeno umre oko četiri miliona ljudi.

– Kreatori politike ne shvataju taj problem ozbiljno – istakla je ona dodajući da se bezbedno kuvanje slabije vidi od elektrifikacije koja je jasan znak modernizacije ekonomije.

Ono što je pozitivno u izveštaju je da su neke od zemalja najvećih potrošača energije, poput Austrije, Kine, Italije, Meksika, Nigerije, Rusije i Britanije, smanjile energetski intenzitet, meru energetske efikasnosti, za više od 2% godišnje.

Kako se navodi, 15 od 20 najvećih potrošača energije smanjilo je u periodu 2012-2014. energetski intenzitet.

Najveća smanjenja zabeležena su u industriji a ohrabruje i napedak u sektoru transporta. Izuzetak je međutim sektor stanovanja, koji postaje sve energetski intenzivniji i koji će ubuduće biti u fokusu.

Napredak u korišćenju obnovljive energije bio je mnogo umereniji i njen udeo u energetskoj potrošnji bio je 2014. godine 18,3% prema 17,9% u 2012, što znači da se ide dovoljno brzo da do 2030. udeo obnovljive energije bude 36%.

Registrovan je brz napredak u proizvodnji struje iz vetra i Sunca. Međutim napredak u prelasku na čiste izvore u grejanju i transportu, na koje odlazi 80% globalne potrošnje energije, bio je mnogo sporiji.

U izveštaju se navodi da je u periodu 2012-2014. samo 13 od 20 zemalja najvećih potrošača energije povećalo udeo obnovljive energije u potrošnji pri čemu su u posmatranom periodu samo Italija i Velika Britanija povećale taj udeo za više od jednog procentnog poena.

Kragujevačke škole ubuduće će se grejati na biomasu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U prostorijama Biznis inovacionog centra, održan je radni sastanak predstavnika grada Kragujevca i predstavnika Programa “Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji“ (DKTI), koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.

Sastanku su pored Vladimira Maksimovića člana Gradskog veća za komunalne delatnosti, ravnomerni i održivi razvoj, Nataše Pešić – Radosavljević načelnika GU za upravljanje projektima, održivi i ravnomerni razvoj, Ane Radojević energetskog menadžera, prisustvovali i predstavnici gradova Vrbas, Pirot i Užice, zaduženi za poslove energetskog menadžmenta u svojim lokalnim sredinama.

Nakon predstavljanja rezultata studije izvodljivosti prelaza na grejanje biomasom u Kragujevcu za odabrane, opravdane objekte prema tehničkoj analizi konsultanata GIZ-a, drugi deo sastanka posvećen je načinu finansiranja, a prema konceptu javno-privatnog partnerstva koji se može koristiti za buduće projekte grejanja biomasom u Kragujevcu.

Predstavnici Pirota preneli su svoja iskustva, odnosno kako su po modelu javno privatnog partnerstva obezbeđene mere enrgetske efikasnosti za četiri škole, koje podrazumevaju sanaciju tih objekata u vidu termoizolacije, stolarije, kao i uvođenje sistema grejanja na biomasu (drvenu sečku) umesto dosadašnjeg sistema na lož ulje. Ovim će se obezbediti adekvatni temperaturni uslovi za decu, smanjiće se troškovi grejanja usled manjih toplotnih gubitaka i ujedno će smanjiti zagađenje životne sredine usled manje emisije ugljen dioksida i drugih štetnih gasova koje nastaju sagorevanjem lož ulja.

Foto: Kragujevac.rs

Objekti u Kragujevcu koji su bili obuhvaćeni analizom su osnovne škole “Živadinka Divac“, “Miloje Simović“, “Sreten Mladenović“, “Natalija Nana Nedeljković“ u Velikom Polju i “Dragiša Mihajlović“, koje imaju svoje individualne sisteme grejanja i nisu priključene na daljinski sistem grejanja grada Kragujevca. To znači da se grejanje obezbeđuje uz pomoć sedam kotlova, od kojih četiri radi na lako lož ulje sa prosečnom godišnjom potrošnjom od približno 60.000 litara i godišnjim troškovima od 8.100.000 dinara. U jednoj školi su postavljeni kotlovi koji rade na ugalj sa prosečnom godišnjom potrošnjom od 175,2 tona i troškovima od 2.581.500 dinara.

Analiza je pokazala da novi tehnički koncept predviđa uvođenje pet novih kotlova na drvnu sečku ili drvni pelet a da se investicioni troškovi za predložena tehnička rešenja kreću između 400.000 i 500.000 evra. Godišnje uštede usled zamene goriva su u opsegu između 45.530 i 55.490 evra dok je smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte je približno 480 tCO2eq.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenom postojećih kotlova na fosilna goriva kotlovima na drvnu biomasu smanjiće se troškovi grejanja, što dovodi do ušteda u lokalnom budžetu. Pored toga, efekti su unapređenje sigurnosti snabdevanja toplotnom energijom, smanjenje emisije štetnih gasova, uključujući emisije gasova sa efektom staklene bašte GHG i čvrstih čestica kao i doprinos lokalnom ekonomskom razvoju uspostavljanjem lanca snabdevanja drvnom biomasom i otvaranjem novih radnih mesta.

JEDNO DRVO ZA JEDNOG RATNIKA: Osuđenici u zatvorima pošumljavanjem odaju počast palim borcima

Foto-ilustracija: Flickr/amyfry2000
Foto-ilustracija: Flickr/amyfry2000

Direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde Vlade Republike Srbije Milan Stevović saopštio je da je u okviru akcije „Jedno drvo za jednog ratnika“ na lokalitetima širom Srbije zasađeno više od 800.000 sadnica. Stevović je na Sajmu hortikulture, gde su predstavljeni rezultati tog projekta, podsetio na to da je Ministarstvo pokrenulo ovu akciju 2014. godine, u sklopu obeležavanja 100 godina od početka Prvog svetskog rata.

Pored velikog značaja koji ima za negovanje sećanja na pale srpske borce, projekat je važan i za životnu sredinu i ekološku svest svih građana, a njime se unapređuje i tretman osuđenika i njihov dobrovoljni rad, objasnio je on. U realizaciji tog projekta, kako je naveo, učestvovala su i lica lišena slobode iz više kazneno-popravnih zavoda u Srbiji, pri čemu nije zabeležen nijedan incident tokom pošumljavanja.

Stevović je iskazao zahvalnost na ovakvom rezultatu stražarima i vaspitačima koji su bili na terenu, uz poruku da je projekat odraz i međusektorske saradnje između više različitih institucija.

Rukovodilac odeljenja za gajenje šuma u JP „Srbijašume“ Zvonimir Baković naveo je da su u okviru projekta „Jedno drvo za jednog ratnika“ osnovani brojni hortikulturni parkovi i nove šume na 541 hektaru, pri čemu je posađeno 820.000 komada sadnica četinara i lišćara. Baković je istakao da je plan da se u ovoj godini posadi više od 360.000 sadnica na 200 hektara, uz napomenu da su radove na pošumljavanju izvodili i zaposleni u JP „Srbijašume“ i studenti Šumarskog fakulteta u Beogradu.

Planirano je da projekat traje do 2018. godine, do kada je predviđeno da se posadi 1.300.000 stabala, koliko je Srbija izgubila stanovnika u Velikom ratu. Lokaliteti, na području čitave zemlje, birani su sa posebnim akcentom vezanim za Prvi svetski rat, kao što su planina Kučaj, Timočke šume, Cer, Maljen, Golija, oblasti u Kragujevcu, Beogradu, Raškoj, Kruševcu, Kuršumliji, Leskovcu i Vranju.

U pošumljavanju su bila angažovana osuđena lica iz ustanova KPZ Požarevac, KPZ Sremska Mitrovica, KPZ Šabac, OZ Valjevo, OZ Užice, OZ Čačak, OZ Kruševac, VPZ Kruševac, OZ Kraljevo, OZ Prokuplje, KPZ Ćuprija, OZ Leskovac, OZ Zaječar, KPZ Niš, OZ Pirot, KPZ u Beogradu – Padinska skela, kao i Okružni zatvor u Beogradu.

Projektom je predviđeno da učešće u pošumljavanju uzmu i druga ministarstva, javna preduzeća, lokalne samouprave, fakulteti, organizacije civilnog društva, društveno odgovorne kompanije, institucije i pojedinci.

Da li Srbija ima dovoljno vode za piće?

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na osnovu Metodologije za izradu procene ugroženosti od elementarnih nepogoda i drugih nesreća (Sl. glasnik RS br. 18/2017) započeo je rad na izradi Nacionalne procene za sve identifikovane opasnosti.

Agencija za zaštitu životne sredine je određena za koordinatora podgrupe „Nedostatak vode za piće“ sa direktorom Filipom Radovićem kao rukovodiocem podgrupe.

Prvi/pripremni sastanak podgrupe održan je u petak sedmog aprila, a osim članova prisustvovali su i predstavnici MUP – Sektor za vanredne situacije.

Na sastanku je razgovarano o povećanju kvaliteta i uporedivosti podataka kao i unapređivanju baza podataka kvaliteta i kvantiteta vode za piće, kako bi se ispunili zahtevi metodologije i ispoštovao rok za izradu konačnog teksta Nacionalne procene.

Širi kontekst i pripremne elemente za izradu Procene koja je predstavljena na sastanku možete videti u prezentaciji ako kliknete na ovaj LINK.

Ljubljana potpisala ugovor o javno-privatnom partnerstvu sa kompanijama GGE i Petrol za energetsku sanaciju 49 javnih zgrada

Foto: GGE
Foto: GGE

U Ljubljani je na zvaničnoj ceremoniji potpisan ugovor o javno-privatnom partnerstvu (JPP) za energetsku sanaciju javnih zgrada u gradu. Ugovor su potpisali grad Ljubljana i konzorcijum koji čine kompanije GGE d.o.o. i Petrol d.d. Ovaj ugovor predstavlja najveće javno-privatno partnerstvo u Sloveniji u oblasti energetskih usluga i obezbediće potpunu ili delimičnu energetsku sanaciju 49 zgrada. Ukupna investicija iznosi 14.9 miliona evra.

Zahvaljujući javno-privatnom partnerstvu, a u skladu sa politikom u oblasti energetske efikasnosti, grad Ljubljana je započeo do sada najveći projekat energetske sanacije. Privatni partner, konzorcijum koji čine kompanije GGE i Petrol, investiraće u renoviranje 49 javnih zgrada sa ciljem da ih učine energetski efikasnim. 26 zgrada biće u potpunosti sanirano, a 23 delimično, uključujući i individualne mere za unapređenje efikasnosti. Među javnim zgradama nalaze se vrtići, osnovne škole, zdravstveni centri, kulturni i sportski objekti i administrativne zgrade.

Povodom potpisivanja ugovora, gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković je izjavio: „Kada je reč o održivom razvoju, Ljubljana već predstavlja uzor mnogim svetskim gradovima i ponosan sam što ćemo od sada moći da budemo uzor i primer najbolje prakse kada je reć o energetskoj efikasnosti.“ Janković je dodao da će uštede koje grad Ljubljana ostvari kao rezultat sanacija biti alocirane na javne zgrade koje su predmet ugovora i njihove korisnike. „Ovo će služiti kao dodatna motivacija našim vrtićima, školama, zdravstvim ustanovama, sporskim centrima i njihovim zaposlenima, da edukuju mlade o značaju pametnog i efikasnog korišćenja energije.“

Luka Komazec, generalni direktor GGE kompanije, rekao je: „S obzirom da je ovo najveći projekat u oblasti energetskog ugovaranja u slovenačkim opštinama do sada, veoma smo ponosni što je grad Ljubljana odlučio da radi sa nama. Uz unapređenje energetske efikasnosti i uštede koje će se postići, ovaj projekat će takođe imati pozitivan uticaj na živote građana, a sigurno će biti i značajna podrška nastojanjima grada da zadrži imidž Zelene prestonice. Značajno će uticati i na lokalnu ekonomiju jer će u implementaciji ovog projekta učestvovati oko 100 izvođača radova. Za GGE, ovaj ambiciozan projekat u gradu u kome se nalazi sedište firme, služiće kao odlična referenca za naše poslove u čitavom regionu jugoistočne Evrope. Ekologija, ekonomija i edukacija su tri E koja definišu ovaj projekat u našim očima.“

GGE i Petrol će implementirati sledeće mere koje će za rezultat imati veću energetsku efikasnost, manju potrošnju energije i pozitivan uticaj na životnu sredinu:

  • Renoviranje sistema za klimatizaciju, grejanje i hlađenje,
  • Zamena unutrašnje rasvete sa efikasnijom,
  • Zamena postojećih sistema za grejanje sa sistemima koji koriste obnovljive izvore energije,
  • Zamena prozora i vrata
  • Renoviranje fasada
  • Izolacija krovova.

Sve ove mere kao rezultat imaće uštedu od 8,3 MWh električne energije godišnje uz smanjenje emisije CO ₂ od 2.956 tona godišnje.

Grad Ljubljana će odmah ostvariti uštede, a privatnom partneru će isplaćivati dogovoreni iznos tokom 15 godina koliko traje ugovor. Po isteku ugovora, grad Ljubljana će biti korisnik svih energetskih ušteda koje se ostvare. GGE i Petrol će takođe obezbediti upravljanje i održavanje celokupnom opremom i sistemima koji se budu instalirali kao deo projekta energetske sanacije. Konzorcijum obezbeđuje 50.1% sredstava,  a EU Kohezioni fond i grad Ljubljana će obezbediti ostatak investicije.

Najveći deo radova realizovaće se tokom leta, kada su zgrade koje su predmet rekonstukcije zatvorene ili manje posećene. Tehnička dokumentacija je pripremljena, a radovi bi trebalo da se završe do kraja 2017. godine.

Takmičenje „Dunavski umetnik“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Globalno partnerstvo za vode Centralne i Istočne Evrope (GWP CEE) i Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (ICPDR) organizuju takmičenje „Dunavski umetnik“.

Učesnici treba da su uzrasta između 6 i 18 godina, iz zemalja u slivu Dunava (Nemačka, Austrija, Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Rumunija, Bugarska, Moldavija i Ukrajina). Takmičenje će imati dva nivoa: nacionalno i međunarodno. Pošto budu izabrani na nacionalnom nivou, nacionalni pobednik će se potom takmičiti na međunarodnom nivou.

Da bi učestvovali, deca bi trebala da odu do obale reke, idealno bi bilo Dunava ili pritoke Dunava i da stvore ekološko umetničko delo koristeći materijal koji su pronašli pored reke. Ovogodišnja tema je „Aktivni za čistiji Dunav!“ Nakon stvaranja umetničkog dela, deca ili nastavnik treba da naprave fotografiju u boji umetničkog dela i pošalju je nacionalnom organizatoru. Takmičari su pozvani i da naprave jednominutni video, koji bi trebalo da nosi snažnu poruku u okviru teme takmičenja. Video ne bi trebalo da bude duži od 1 minuta, snimljen telefonom ili foto-kamerom i ne bi trebalo da bude animacija.

Rok za predaju radova je 20. jul 2017. godine.

izvor: danubeday.org

Češka stagnira kada je reč o OIE

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Podaci češkog operatora gasnog i elektroenergetskog tržišta OTE pokazuju da Češka stagnira kada je reč o razvoju elektrana na obnovljive izvore energije.

Kako je navedeno, proteklih godina praktično nije otvorena nijedna nova elektrana na obnovljive izvore. Nije sagrađena nijedna vetroelektrana, a pušteno je u rad tek 50 malih sunčanih elektrana ukupne snage 0,7 MW.

Od ukupno proizvedenih 77.411 GWh električne energije u 2016. godini, na obnovljive izvore otpada tek 5.763 GWh. Iz uglja je proizvedeno 41.520 GWh, u nuklearnim elektranama 22.730 GWh i u elektranama na gas 7.398 GW h.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Norveška u februaru proizvela 96,3 odsto energije iz hidroelektrana

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Norveška je u februaru ove godine 96,3 odsto ukupne električne energije dobila iz hidroelektrana, saopštio je Ured za statistiku Norveške (SSB).

Prema zvaničnim podacima,Norveška je u februaru ove godine proizvela 13,1 GWh električne energije, što je za 6,6 odsto manje u odnosu na februar prošle godine. Nešto više od 12 GWh proizvedeno je iz hidroelektrana, dok je ostatak proizveden korišćenjem termalne energije i energije vetra.

Stanovnici Norveške su u drugom mesecu ove godine potrošili 11,7 GWh proizvedene električne energije.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Šabac prelazi na ekološku rasvetu

Foto: sabac.rs
Foto: sabac.rs

Grad Šabac je pokrenuo akciju zamene 4740 dotrajalih svetiljki koje kao izvor svetlosti koriste živu, a radovi su počeli krajem decembra prošle godine.

Gradonačelnik Šapca gospodin Nebojša Zelenović posetio je selo Slepčević, gde je u toku akcija zamene sijalica. On je istakao da Gradska uprava grada Šapca teži da svim sugrađanima, meštanima gradskih i seoskih mesnih zajednica, omogući najbolju uslugu po najnižoj ceni. Napomenuo je da je ova akcija pokazatelj zašto je Šabac pametan grad i da su ovakve akcije jedan od razloga zbog kojih investitori odlučuju da ulažu u Šabac.

Kako je istakao, Šabac je jedan od prvih gradova u kom se menja rasveta. Uklanja se neekološko osvetljenje, a zamenjene živine sijalice biće predate specijalizovanoj firmi zaduženoj za reciklažu. Druga pogodnost je ušteda električne energije. Na godišnjem nivou ušteda struje je blizu 23 miliona dinara, što znači da se investicija za godinu i po dana isplatiti sama.

Direktor JP Za upravljanje građevinskim zemljištem gospodin Milan Vasić rekao je da su u Slepčeviću zamenjene 143 sijalice. On je dodao da se privode kraju radovi u mačvanskim selima, a da je sledeći korak zamena živih sijalica u selima Pocerine.

Do sada je zamenjeno više od 1000 sijalica, od kupljnih 4740 svetiljki. U planu je da se sva stara rasveta zameni u narednih nekoliko meseci, a dinamika radova zavisi od vremenskih uslova. Do sada su stare živine sijalice zamenjene novom led rasvetom u Prnjavoru, Ribarima, Petlovači, Štitaru i Zminjaku. Ukupna vrednost investicije je blizu 41 milion dinara.

izvor: sabac.rs

Sandra Jovićević

Danas se završava konferencija o vodama i otpadu u Pirotu

Foto-ilustracija: dizajnzona.com
Foto-ilustracija: dizajnzona.com

Naučna konferencija o vodama i upravljanju čvrstim i opasnim otpadom počela je 5. aprila 2017. godine u Pirotu, a završiće se danas.

Jedan od najznačajnih ciljeva, pored razmene znanja i iskustava iz ove oblasti, jeste očuvanje životne sredine, a samim tim i vode kao jednog od najznačajnijih prirodnih resursa neophodg za opstanak čovačanstva.

Gradonačelnik Pirota gospodin Vladan Vasić na konferenciji je istakao da je Pirot poslednjih godina izuzetno napredovao u svom razvoju. Stalna ulaganja doprinela su urednom snabdevanju grada vodom, a pokrenute su aktivnosti i na izradi generalnog prečistača otpadnih voda.

izvor: pirot.rs

Sandra Jovićević

Pančevo dobilo autobuse na gas

Foto: pancevo.rs
Foto: pancevo.rs

Krajem marta 2017. godine JKP ATP Pančevo dobilo je 10 autobusa sa motorom na prirodni gas. Reč je o autobusima švedskog proizvođača Volvo, koji su proizvedeni 2008. godine, a koji će u saobraćaju moći da se koriste najkasnije do 2028. godine, odnosno još 11 godina.

Ovim povodom, gradonačelnik Pančeva gospodin Saša Pavlov izjavio je da je ovom investicijom podmlađen vozni park JKP ATP Pančevo, da je njihovom nabavkom unapređen kvalitet usluge za građane, te da će biti i postignute značajne finansijske uštede u potrošnji goriva. Gradonačelnik je istakao i ekološki faktor, jer će ovi autobusi doprineti očuvanju životne sredine i smanjenju zagađenja od saobraćaja.

Prema rečima direktora JKP-a „Autotransport Pančevo“ gospodina Nebojše Gajića, vozila mogu da prime 80 putnika, imaju 40 mesta za stajanje i 40 za sedenje, a opremljena su klimom i rampom za invalide.

izvor: pancevo.rs

Sandra Jovićević

Sve što ste hteli da znate o solarnim elektranama a niste imali koga da pitate

Od vremena kad je Vlada Republike Srbije donela Uredbu o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije podržavši investitore u obnovljive izvore energije uvedenim subvencijama, prošlo je gotovo osam godina. Ipak, nedoumice o ulaganju u solarne elektrane i dalje postoje.

Među brojnim pitanjima sa kojima se redakcija Energetskog portala suočila u pripremi teksta o isplativosti ulaganja u solarne elektrane našla su se i ova: kako odabrati lokaciju za izgradnju solarne elektrane, kako napraviti procenu proizvodnih kapaciteta, u kom vremenskom roku bi trebalo očekivati povrat investicije, kao i šta bi trebalo uzeti u obzir pri izboru projektantske kuće kojoj bi trebalo poveriti izradu generalnog projekta sa studijom opravdanosti.

U okviru naše težnje da pomognemo svim budućim ulagačima u solarne elektrane da do očekivanog profita dođu na što sigurniji način i da vešto prođu kroz proces ishodovanja dozvola i saglasnosti od nadležnih institucijia, priredili smo praktičan pregled svih prednosti investiranja u solarnu elektranu, sa mapama zračenja u Srbiji i brojnim korisnim linkovima, koji možete pročitati OVDE.

Revitalizacija staništa gorocveta kod Žablja

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je 5. aprila 2017. godine zajedno sa OŠ „Miloš Crnjanski“ iz Žablja nastavio sa radnom akcijom „Revitalizacija stepskih staništa kod Žablja“.

Cilj akcije je bio da se uklanjanjem žbunaste vegetacije, koja se ovde razmnožava zbog nedovoljne ispaše, omogući širenje gorocveta.

Radovi su uključivali čišćenje grmlja i monitoring zaštićene vrste gorocveta (Adonis vernalis).

izvor: pzzp.rs

Produžen rok za Konkurs za poboljšanje energetske efikasnosti objekata u Vojvodini

Foto-ilustracija: Flickr/myakin
Foto-ilustracija: Flickr/myakin

Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine produžila je rok za dostavljanje prijava na javni konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata na teritoriji AP Vojvodine u oblasti energetske efikasnosti do 13. aprila 2017. godine.

Podsećamo, javni konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata na teritoriji AP Vojvodine u oblasti energetske efikasnosti, za koji je obezbeđeno ukupno 90.000.000,00 dinara, objavljen je 24. marta 2017. godine.

Lokalnim samoupravama je omogućeno da na konkursu obezbede sredstva neophodna za rekonstrukciju, sanaciju ili adaptaciju javne rasvete, postrojenja za proizvodnju toplotne energije, termičkih omotača i termotehničkih sistema u objektima, kao i izgradnju postrojenja za korišćenje obnovljivih izvora energije, a neophodan uslov je da su objekti u javnoj svojini na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine.

Pružanjem podrške lokalnim samoupravama u realizaciji projekata unapređenja i modernizacije infrastrukture koja će doprineti poboljšanju energetske efikasnosti opština, stvoriće se uslovi za racionalno korišćenje energije, smanjenje potrošnje energije za grejanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu sanitarne tople vode i električne energije, smanjenje emisije štetnih gasova, povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije, a samim tim i doprineti boljoj zaštiti životne sredine u Vojvodini.

Detaljne informacije o objavljenim konkursima, načinu i rokovima prijave, mogu se pronaći na internet prezentaciji Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine.