Home Blog Page 1141

U Mostaru u toku niz radionica o uštedi energije

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

U opštini Mostar od početka februara organizuju se radionice posvećene uštedi energije i energetskoj efikasnosti.

Do sada su održane radionice posvećene ekonomskim efektima energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini, postizanju energetske efikasnosti u objektima i uštedi električne energije.

U narednom periodu biće organizovane radionice o energetskoj efikasnosti kao prilici za lokalni razvoj, energetski efikasnim domovima i mogućnostima finansiranja objekata energetske efikasnosti.

izvor: mostar.ba

Sandra Jovićević

Švedska izdvaja 7,8 miliona KM za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije u BiH

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Švedska vlada izdvaja 7,8 miliona KM za nastavak projekta “Zeleni ekonomski razvoj kako bi se smanjio uticaj prekomerne potrošnje energije na okolinu i podstakao prelaz na korišćenje čiste energije u javnom sektoru, saopšteno je iz UNDP-a. Projekat predviđa smanjenje emisija CO2 za 3.900 tona godišnje i uštedu troškova energije u Bosni i Hercegovini za preko 1 milion KM.

Švedska vlada je opredeljena da podrži Bosnu i Hercegovinu u nastojanju da smanji emisije ugljen dioksida pomažući vlade na svim nivoima vlasti da prihvate energetsku efikasnost jer ona donosi ekonomske, socijalne i ekološke koristi stanovništvu. Koraci koje vlasti preduzmu danas će uticati na emisije ugljen dioksida u narednim decenijama, istakla je Marie Bergström, šefica Švedske razvojne agencije. Trogodišnji projekt, koji će implementirati Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), će uticati na smanjenje visoke potrošnje energije kroz povećanje energetske efikasnosti i podsticaj korišćenja obnovljivih izvora energije u javnim zgradama u celoj zemlji.

Zelena ekonomija i održivi razvoj ključni su stubovi Agende 2030. Promocijom obnovljivih izvora energije i povećanjem energetske efikasnosti javnih zgrada u BiH smanjićemo emisije ugljen dioksida koje uzrokuju klimatske promene, ali i zagađenje vazduha što uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme istakla je Sezin Sinanoglu, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH.

Uštede energije u javnim zgradama realizovaće se ugradnjom toplotne izolacije, nove stolarije, kotlova na biomasu, visoko efikasnih pumpi, termostatskih ventila i solarnih panela. Kako bi se smanjili troškovi javne rasvete, instaliraće se LED rasveta koja može smanjiti mesečne komunalne račune i do 60 odsto.

Projekat će se temeljiti na prethodnim naporima Vlade Švedske i UNDP-a, pružajući podršku vlastima da usklade zakonodavstvo sa relevantnim direktivama Evropske unije. Aktivnosti će doprineti definisanju zgrada gotovo nulte energetske potrošnje u BiH, odražavajući nacionalne i lokalne uslove pri određivanju minimalnih zahteva za energijom iz obnovljivih izvora. Takođe, projekat ima za cilj pomoći marginalizovanim porodicama, koje žive u ruralnim područjima bez pristupa električnoj energiji, postavkom hibridnih fotonaponskih i solarnih toplotnih sistema koji će osigurati električnu energiju i toplu vodu za 24 domaćinstva.

Do 2020. godina kada je planiran završetak projekta, biće utopljene 54 javne zgrade i osigurana 425 radna mesta u BiH. Realizacija mera energetske efikasnosti značajno će doprineti privrednom i društvenom razvoju zemlje kroz podsticanje građevinske industrije, unapređenjem veština građevinskih radnika u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, poboljšanjem uslova rada i boravka korisnika, itd. Kroz ulaganja u utopljavanje zgrada i obnovljive izvore energije, projekst će doprineti smanjenju zdravstvenih problema i negativnih efekata na privredu zbog izuzetnog zagađenja vazduha uzrokovanog gorivima poput lož ulja, uglja, itd.

izvor: klix.ba

Sandra Jovićević

Bijeljinska preduzeća dobila kante za prikupljanje starog papira

Foto: S.R. Mrkonjić / RAS Srbija
Foto: S.R. Mrkonjić / RAS Srbija

Preduzeće „Komunalac” podelilo je bijeljinskim preduzećima kante za prikupljanje papira radi zaštite životne sredine.

Kupili su i presu za baliranje papira, kartona, najlona i plastike, pa papirnu i pet ambalažu prodaju preduzećima koji ih recikliraju. Ovu kampanju, čiji je cilj zaštita životne sredine i podizanje svesti građana o značaju reciklaže na viši nivo, podržavaju i građani i ekolozi.

Na Regionalnu sanitarnu deponiju u Bijeljini mesečno se odlaže oko 30.000 tona čvrstog otpada, a u proces reciklaže pošalje se oko 46 tona ili manje od 2 odsto. U većini zemalja Evropske unije reciklira se oko 60 odsto komunalnog otpada, a u nekima poput Švedske čak 100 odsto, čime se ostvaruje i značajna ekonomska dobit.

Direktor Akcionarskog društva „Komunalac” Milenko Vićanović kaže da je prošle godine u Semberiji bilo odvojeno oko 30 tona ambalažnog otpada, a da je ove godine planirano čak 1.000 tona. Raspišemo tender i isporučujemo ovaj ambalažni otpad firmi koja bude najpovoljnija. Cene na tržištu se menjaju, ali otprilike tona stakla košta 50, papira 200, a plastika 250 KM. Ekonomska dobit je skromna ali je mnogo važnije sačuvati životnu sredinu, kaže Vićanović. Dodaje da je ovo preduzeće dobilo iz Fonda za zaštitu životne sredine RS oko 70.000 KM, te da će ova sredstva biti usmerena za kupovinu kontejnera za papir, staklo i plastiku.

U BiH se trenutno reciklira manje od 4 odsto komunalnog otpada. Cilj je da se ovaj procenat poveća na najmanje 20 odsto, a onda i na više od 50 odsto upozoravaju i ekolozi.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Za sakupljanje i transport komunalnog otpada u Podgorici opredeljeno 3.842.314 evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za transport i sakupljanje komunalnog otpada u ovoj godini Podgorica je predvidela blizu 4 miliona evra, posebno ako se ima u vidu da je gradsko preduzeće Čistoća u 2017. godini, u odnosu na 2016. godinu, u proseku dnevno više odvozilo 31 tonu svih vrsta otpada, dok u odnosu na 2015. godinu povećanje na dnevnom nivou iznosi 54 tone.

Kako je saopšteno, radnici podgoričkog preduzeća Čistoća u 2017. godini sa prostora Glavnog grada i opština u okviru Glavnog grada sakupili su 91.950 tona svih vrsta otpada, odnosno 68.570 tona komunalnog otpada. Planirano je da se u 2018. godini sakupi i odveze oko 70.000 tona ovog otpada.

U proteklim godinama, uključujući i 2017. godinu, sakupljanje i transport komunalnog otpada značajnije su unapređeni primenom postavljenih podzemnih kontejnera pretežno u centralnom gradskom jezgru, posebno ako se ima u vidu da se radi o jednoj od najsavremenijih tehnologija u ovoj oblasti.

izvor: podgorica.me

Sandra Jovićević

Srebrenica: Za nove fasade na dve zgrade 100.000 KM pomoći iz Brčkog

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Distrikt Brčko izdvojio je 100.000 KM pomoći za Srebrenicu i ta sredstva će biti iskorištena za finansiranje postavljanja termoizolacije i novih fasada na dve stambene zgrade u ovom mestu u skladu sa standardima energetske efikasnosti.

Iz kabineta načelnika srebreničke opštine je saopšteno da je u toku priprema dokumentacije za raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača radova za postavljanje termoizolacije i novih fasada na dve lamele u naselju Baratova.

Ovim projektom nastavlja se akcija sanacije stambenih zgrada i obnove fasada oštećenih u ratu, ali i usled klimatskih uticaja jer je rieč o fasadama koje su na zgradama od njihove izgradnje pre 40 do 60 godina.

Prilikom obnove fasada u Srebrenici u posljednje dve godine poštuju se standardi gradnje po sistemu energetske efikasnosti stambenih zgrada i postavljaju se termoizolacije na spoljne zidove čime se smanjuje utrošak energije za zagrevanje stambenih prostora, ali i gubici energije iz tih stanova.

izvor: lat.rtrs.tv

Sandra Jovićević

Interaktivna radionica na temu: Analize, planiranje i finansiranje u kontekstu “Zelene ekonomije”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Privrednoj komori Srbije, 5. februara 2018. godine održana je interaktivna radionica na temu: Analize, planiranje i finansiranje u kontekstu “Zelene ekonomije“.

Pored privrednika MSP i preduzetnika, učešće su uzela i javna preduzeća, predstavnici Privredne komore, Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Evropske banke za obnovu i razvoj, Šumarskog fakulteta iz Beograda, Mašinskog fakulteta iz Kragujevca i Univerziteta Singidunum.

Svi učesnici su kroz diskusiju potvrdili značaj implementacije metodološkog pristupa koji je predstavila Biljana Lazarević iz konsultantske kuće Casa Forte. Reč je o analizi i planiranju baziranom na detaljnom sagledavanju procesa i identifikovanju mesta za unapređenje. Ovo je opšti princip primenljiv u svakoj oblasti poslovanja, pa i u “Zelenoj ekonomiji”. Prezentaciju možete da pogledate na sledećem linku: https://prezi.com/p/z9h-itxc7knw/.

Posebno je prepoznata primenljivost metodologije od strane relevantnih predstavnika šumarskog sektora.

Agencija za zaštitu životne sredine uključila Vrutke u svoj ovogodišnji monitoring akumulacija

Foto: uzice.rs
Foto: uzice.rs

Agencija za zaštitu životne sredine uvrstila je u svoj ovogodišnji program i monitoring vode u akumulaciji Vrutci. Stručni tim Agencije će u 2018. godini izvršiti četiri analize vode iz Vrutaka, što će zajedno sa podacima koje poseduje Vodovod u vezi kvaliteta vode, dati potpuniju sliku o kvalitetu vode 2019. godine kada je predviđen završetak druge faze rekonstrukcije Fabrike vode na Cerovića brdu i povratak na akumulaciju Vrutke kao primarnog izvora snabdevanja grada Užica vodom za piće.

Užički gradonačelnik, Tihomir Petković zahvalio se Agenciji na razumevanju što je u svoj program uključila i Vrutke, iako ova akumulacija nije bila u njihovom ovogodišnjem programu monitoringa. Želimo da 2018. godinu, kao godinu pre vraćanja na akumulaciju Vrutke kao izvora snabdevanja Užica pijaćom vodom, iskoristimo da imamo dodatne sveobuhvatne kontrole koje ova agencija radi, rekao je Petković i dodao da će ove analize dati sve potrebne parametre za uspešan povratak na akumulaciju Vrutke, a ujedno će zaposleni u Vodovodu imati priliku da se obuče za preduzimanje svih neophodnih mera da nijednog momenta ne bude u pitanju kvalitet vode koju građani Užica piju.

Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine rekao je da su sa Akumulacije u prethodna dva dana uzeti prvi uzorci i da će u ovoj godini biti analizirano nekoliko stotina uzoraka iz Vrutaka. Bićemo prisutni koliko god to bude potrebno kako bismo pružili maksimalnu podršku Gradu Užicu u nameri da reši veliki problem sa vodosnabdevanjem i izvesno je već početkom naredne godine vrati se na Vrutke kao primarni izvor snadbevanja vodom Užica, rekao je Radović.

izvor: uzice.rs

Sandra Jovićević

Veliki interes za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada u Hrvatskoj

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske objavio je 29. januara 2018. godine Najavu javnog poziva za iskaz interesa za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada.

Najava Javnog poziva bila je otvorena do 13. februara 2018. godine, te je za taj period Fond primio 187 pisanih predloga/upita od strane jedinica lokalne samouprave. Svi objedinjeni predlozi objavljeni su na internet stranici Fonda i Ministarstva zaštite životne sredine i energetike prema redosledu dostavljanja. Predlozi koji su dostavljeni nakon 13. februara 2018. godine (izvan roka za dostavu) nisu obuhvaćeni prikazom.

Kao što je najavljeno, Fond će Javni poziv za iskaz interesa za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada objaviti u roku do 30 dana od dana najave na internet stranici Fonda, odnosno do 1. marta 2018. godine.

U svrhu pomoći jedinicama lokalne samouprave u ispunjavanju prijave na Javni poziv za iskaz interesa za nabavku kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada, Fond će organizovati i četiri radionice na području Republike Hrvatske.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Kanalizacija za 50 domaćinstava u Malom Mokrom Lugu

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Gradski menadžer Goran Vesić obišao je radove na izgradnji sekundarne kanalizacione mreže u delu naselja Mali Mokri Lug kojima će blizu 50 domaćinstava dobiti mogućnost priključenja na gradsku kanalizacionu mrežu.

Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju grada Beograda počela je izgradnju sekundarne kanalizacije u delu naselja Mali Mokri Lug. Ovom izgradnjom obuhvatili smo pet ulica , što je oko pedeset kuća. Vrednost radova je 28 miliona dinara, a posao ćemo završiti do kraja marta. Tada ćemo ove kuće priključiti na postojeći kolektor koji se nalazi u ulicama Mihajla Todorovića i Vladimira Tomanovića, prema Ustaničkoj ulici i na taj način će ovaj deo Malog Mokrog Luga dobiti kanalizaciju, istakao je Vesić.

Prema njegovim rečima, na ovaj način grad je počeo da rešava problem kanalizacije u Malom Mokrom Lugu jer veći deo naselja mora da sačeka vezu prema Mokroluškom kolektoru koji se nalazi pored auto-puta. Da bismo to uradili, neophodno je da ubrzamo proces deobe parcela i eksproprijacije. Kada to završimo, a plan je da to bude do jeseni, onda možemo da raspišemo tender i da radimo kanalizaciju za kompletan Mali Mokri Lug, kako bi svi njegovi građani imali kanalizaciju, što je dobra vest za njih jer se nalaze u prioritetu, rekao je gradski menadžer.

On je podsetio na obećanje da će do 2025. godine sve kuće na teritoriji grada imati kanalizaciju, a građani ovog naselja će je, kako je rekao, dobiti mnogo ranije od drugih.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Kina smanjuje subvencije za električne automobile

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kina je smanjila subvencije za kupovinu električnih i hibridnih automobila za oko 30 odsto.

Te će promene biti na snazi do 11. juna 2018. godine, nakon čega će vlada ponovno razmotriti to pitanje nakon analize trendova prodaje takvih automobila. Osim toga, lokalne uprave će verovatno smanjiti i subvencije za proizvođače električnih automobila koji rade na njihovom području. Tako su subvencije za automobile koji s jednim punjenjem prelaze 200 – 250 km pale s oko 5.700 na oko 3.800 dolara po vozilu.

Takođe, podignut je i prag za kvalifikovanje za dobijanje državnih subvencija za kupovinu električnih automobila pa će se one umesto za automobile koje prelaze 100 km s jednim punjenjem od sada početi davati za automobile koje prelaze minimalno 150 km. Dosadašnjim programom subvencija kineska vlada je 2016. i 2017. podstakla veliki rast prodaje električnih i hibridnih automobila, ali je zabeleženo i više slučajeva zloupotrebe.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Letnja škola Energetske zajednice

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Počele su prijave za treću Letnju školu Energetske zajednice, koja će se ove godine održati u Splitu od 25. avgusta do 1. septembra 2018. godine.

Fokus će biti na tranzicijama energetskog sektora, posebno u zemljama Jugoistočne i Istočne Evrope, objavila je Energetska zajednica koja je organizator ovog multidisciplinarnog interaktivnog programa. Škola je besplatna za 40 odabranih postdiplomaca, istraživača u svim disciplinama koje su povezane sa energetikom, mladih profesionalaca iz vladinih institucija, kompanija i nevladinih organizacija u Evropskoj uniji do 35 godina. Pokriveni su troškovi smeštaja i studijske posete, dok će budući studenti jedino morati da plate prevoz. Oko 30 predavača, među kojima su profesori na univerzitetima, stručnjaci i predstavnici vodećih kompanija u energetici, raspravljaće o različitim aspektima lanca snabdevanja energijom: ekonomija, tehnika, politika, pravo i održivost.

Program je organizovan tako da omogući učesnicima bolje razumevanje složenosti energetike i da im se pruži platforma za razmenu ideja i doprinosa u kreiranju budućnosti energetike. Rok za podnošenje prijava traje do 31. marta 2018. godine.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Delegacija Hrvatske učesnik na Svetskom urbanom forumu u Kuala Lumpuru

Foto: mgipu.hr
Foto: mgipu.hr

Učesnici iz 185 zemalja okupili su se u Kuala Lumpuru na 9. Svetskom urbanom forumu (9th World Urban Forum – WUF9) koji je održan od 7. do 13. februara 2018. godine.

Na ovom forumu učestvovala je i delegacija Republike Hrvatske predvođena državnim ministrom Danijelom Meštrićem. Konferencija koju je sazvao UN-Habitat bavila se pitanjima održivog urbanog razvoja, a odaziv učesnika pokazao je jasan globalni odgovor i opredeljenje.

Glavna tema Devetog zasedanja WUF-a „Gradovi 2030, gradovi za sve: realizacija Nove urbane agende“ stavila je fokus na Novu urbanu agendu kao alat i sredstvo ubrzavanja za postizanje Agende 2030 kao i Ciljeva održivog razvoja. Ovo je prva velika konferencija nakon što je Agenda usvojena na Habitat III konferenciji u Quitu, Ekvador.

Izvršna direktorka UN-Habitata Maimunah Mohd Sharif rekla je kako Svetski urbani forum, zahvaljujući svojoj otvorenoj i uključivo prirodi, predstavlja priliku da partneri iz čitavog sveta, zastupajući brojne prioritete i stajališta, doprinesu globalnom razgovoru o našim gradovima i ljudskim naseljima.

Zasedanja su uključivala okrugle stolove na visokom nivou, skupove i propratna događanja koja privlače široki krug učesnika u nastojanju da se uspostavi raznoliki dijalog. Izložba i “urbano selo” koji su bili smešteni u gradskom središtu Kuala Lumpura predstavili su primere projekata, ideja i inicijativa iz stvarnog života kako bi se stvorila promena u svim razmerama.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Čileu preti svetlosno zagađenje

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Severu Čilea, području za koje se smatra da je raj za astronome, preti zagađenje veštačkog osvetljenja zbog sve veće upotrebe sijalica u domovima, ulicama i prodavnicama.

Pustinja Atakama, oko 1.200 kilometara od glavnog grada, pruža idealne uslove za astronome, jer je nebo vedro veći deo godine i na tom mestu će 2020. godine biti postavljen najveći teleskop na svetu, čime će Čile na svom tlu imati 70 odsto svetske astronomske infrastrukture.
Međutim, rastuća upotreba LED svetiljki može da ugrozi rad opservatorija u regionu.

U nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu Sajens advensiz (Science Advances) navodi se da je planeta Zemlja sve više izložena veštačkom svetlu, a taj fenomen pojačan je upotrebom nove tehnologije kao što su su LED svetiljke.
Osvetljenje planete povećano je u kvantitetu i intenzitetu za oko dva odsto godišnje od 2012. do 2016. godine, navedeno je u toj naučnoj studiji.
Šef kancelarije zadužene za zaštitu kvaliteta neba na severu Čilea Pedro Sanhueza izjavio je za AFP da je veštačko osvetljenje za 30 odsto ugrozilo posmatranje neba u poslednjih deset godina.
Prema njegovim rečima, za posmatranje neba noću je stručnjacima potrebna potpuna tama kako bi teleskopi radili najbolje moguće.
Naučnici su takođe upozorili da svetlost tokom noći može da poremeti biološki sat, odnosno san kod ljudi, čime se povećava opasnost od depresije, dijabetesa ili raka.

Izvor: phys.org

Klimatske promene utiču na migracije šišmiševa

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ptice nisu jedine koje se sele u toplija područja kada temperature u njihovom “prebivalištu” padnu. Sele se i šišmiši, i to organizovani u jata od nekoliko milona jedinki.

Migracije meksičkih bezrepih slepih miševa iz Meksika u Teksas prate se radarima meteoroloških stanica. Meteorolozi istraživačkog instituta iz Ujedinjenog Kraljevstva, Filip Stefanijan i Šarlot Vejnrajt, proučavali su podatke prikupljene na taj način i, poređenjem trenutnih seoba sa onim s kraja prethodnog veka, otkrili da šišmiši u Teksas odlaze mnogo ranije. Rezultate njihovog istraživanja objavio je naučni časopis Global Change Biology.

Pre dvadeset dve godine, slepi miševi su se iz Meksika selili krajem marta, a sada polovinom istog meseca. Sadašnje migracije se, dakle, dešavaju otprilike dve nedelje ranije.

Pored toga, oko 3,5 odsto populacije ovih životinja se u zimu 2017. godine nije ni odselilo nazad u meksičke pećine. Pretpostavke Filipa Stefanijana su da klimatske promene utiču na prevremeni početak proleća. Ovo privlači insekte u Teksas gde postaju hrana šišmiševima koji su odlučili da ostanu. Zime postaju podnošljivije pa slepi miševi umesto da odlete u južnije krajeve odlučuju da ostanu u teksaškim granicama.

Očekuje se da će poremećeni obrazac migracija šišmiševa najgore posledice imati po njihov sistem razmnožavanja. U trudnoći ženke obično nose jedno mladunče, a hrane ih moljcima. Ukoliko se klimatske promene odraze na životni ciklus ovih insekata, slepi miševi će morati da pronađu drugi izvor hrane.

Meksički “bezrepaš” nije usamljen slučaj roda šišmiševa čiji je migratorni period ometen promenom klime. Pipistrellus nathusii iz Ujedinjenog Kraljevstva, ženke na istoku Sjedinjenih Američkih Država i više vrsta prisutnih u Amazoniji u Brazilu takođe na svojim krilima osećaju efekte klimatskih promena.

Jelena Kozbašić

Akcije čišćenja deponija u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

U Mesnoj zajednici Priboj u Leskovcu očišćena je deponija na ulazu.

Kako je saopšteno iz Leskovca, deponija je nastala na putu koji je napravljen pre dve godine, a grad je apelovao i na građane da odlažu smeće na mestima koja su za to određena. Takođe, grad je uredio i prostor u ulici Božidara Veličkovića u Mesnoj zajednici Morava.

Akcije su izveli radnici JKP Komunalac, JKP Vodovod, kompanija Por Verner Beber i Odeljenje komunalne policije.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Sarajevo dobilo prvu zelenu fasadu

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Na uglu ulica Titova i Alije Isakovića u Sarajevu postavljena je prva zelena fasada, a reč je o ideji većnika opštine Centar Denisa Challengera. Kompletan projekat je vodila NVO “Opus” u saradnji sa arhitektonskim studijem “Atelier 01”.

Namera ove inicijative, odnosno biljne fasade jeste doprinos kvalitetu vazduha, pogotovo u zimskom periodu, a prema istraživanjima ovakve fasade pokazale su se kao izuzetno korisne u urbanim sredinama.

Reč je o važnom projektu, ali sama konstrukcija i njegovo izvođenje nije nimalo jednostavno, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da ništa slično do sada nije urađeno u BiH, ali i u regionu. Sledeće godine planirano je postavljanje dodatne biljne fasade i na taj način smanjenje zagađenje vazduha u Sarajevu.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević