Home Blog Page 102

Igradnja RHE „Bistrica“ ključna za sigurno snabdevanje energijom

Foto-ilustracija: Pixabay (Jacopo Cavalca)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

O izgradnji reverzibilne hidroelektrane „Bistrica“ i novim projektnima u oblasti energetike razgovarali su Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike i predstavnici Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA).

Poseta ove misije, koju je predvodila direktorka JICA za Evropu Eri Nakamura, rezultat je intenziviranja rada JICA na sagledavanju projekta RHE „Bistrica“.

Ministarka je rekla da je Vlada Srbije prepoznala izgradnju RHE „Bistrica“ kao jedan od prioriteta u čitavom energetskom sektoru, koji je ključan za ostvarivanje strateških ciljeva koji se tiču tranzicije ka čistim izvorima energije.

“Izgradnja reverzibilne hidroelektrane ključna je za povećanje naših kapaciteta za skladištenje energije, čime se omogućava lakša integracija velikih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije i očuvanje stabilnosti snabdevanja”, dodaje ona.

Prema njenim rečima do kraja godine biće završena Studija opravdanosti za RHE „Bistrica“, kojom će se utvrditi troškovi projekta.

Pročitajte još:

Ministarka kaža da će to omogućiti dalje korake u realizaciji projekta, a cilj nam je da budemo što efikasniji, kako u pripremi tehničke dokumentacije, tako i u obezbeđivanju finansiranja.

Na sastanku sa misijom JICA bilo je reči i izgradnji postrojenja za odsumporavanje u TE „Nikola Tesla A“ na kojem su radovi nastavljeni, pošto je u septembru uspešno postignut dogovor o završetku projekta.

Radovi su sada u završnoj fazi, a u pitanju je projekat koji će značajno doprineti smanjenju emisija sumpor-dioksida i praškastih materija u jednoj od najvećih termoelektrana u Srbiji.

Energetski portal

Nedostatak investicija u električne mreže ugrožava borbu protiv klimatskih promena

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Globalni napori za suzbijanje klimatskih promena suočavaju se s ozbiljnom preprekom, upozorava specijalni izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA). Ključne električne mreže širom sveta, koje su osnovni stub distribucije električne energije već preko sto godina, nisu u korak s brzim razvojem tehnologija čiste energije, kao što su solar i vetar.

Izveštaj naglašava hitnu potrebu za poboljšanjem i proširenjem globalnih električnih mreža kako bi se omogućio kontinuirani razvoj i implementacija projekata obnovljive energije. Trenutna infrastruktura mreže pokazuje znakove da ne može podržati brzorastuće tehnologije, uključujući solarnu energiju, vetroenergiju, električne automobile i toplotne pumpe.

Ako se ne postupi brzo i odlučno, postoji rizik da neće biti moguće ostvariti globalni cilj ograničenja porasta temperature za 1,5 °C, što je ključno za sprečavanje najgoreg scenarija klimatskih promena. Izveštaj poziva na hitne akcije i investicije u električnu infrastrukturu, sa posebnim fokusom na unapređenje i proširenje mreža, kao i na poboljšanje regulative.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Za postizanje globalnih klimatskih ciljeva biće potrebno dodati ili zameniti 80 miliona kilometara električnih vodova do 2040. godine, predviđa IEA. Godišnje investicije treba povećati na preko 600 milijardi dolara – dvostruko više nego sad, do 2030. godine, kako bi se postiglo usklađivanje sa brzim rastom sektora obnovljivih izvora energije.

Ovaj apel dolazi u trenutku kada mnogi projekti obnovljivih izvora energije čekaju odobrenje za povezivanje sa mrežom, pri čemu se ističe potreba za jačanjem i modernizacijom postojećih sistema.

Energetski portal

WWF: Godišnja ekonomska vrednost vode i slatkovodnih ekosistema iznosi 58 milijardi američkih dolara

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucas Cetti)
Foto-ilustracija: Unsplash (
J K)

Voda, najdragoceniji, a nedovoljno cenjen resurs na svetu, leži u srcu rastuće globalne krize koja preti ljudima i svim bićima na Zemlji, upozorava novi izveštaj svetske organizacije za zašitu prirode WWF.

Objavljen na Svetski dan hrane, izveštaj „Visoka cena jeftine vode“ otkriva surovu stvarnost: godišnja ekonomska vrednost vode i slatkovodnih ekosistema procenjuje se na 58 milijardi američkih dolara, što je ekvivalent 60 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Međutim, svetski slatkovodni ekosistemi na silaznoj su putanji, predstavljajući sve veći rizik za te vrednosti.

Od 1970. godine, svet je izgubio trećinu močvarnih područja, dok su populacije slatkovodnih životinja u proseku smanjene za čak 83 odsto. Ovaj poražavajući trend doprineo je povećanju broja ljudi koji se suočavaju s nedostatkom vode i nesigurnošću u pogledu hrane. Brojna jezera i reke su presušile, zagađenje se povećalo, a izvori hrane su sve manji. Izveštaj naglašava i potrebu za boljim prilagođavanjem na sve lošije uticaje klimatskih promena – od razornih suša i ekstremnih poplava do rasta nivoa mora.

Pročitajte još:

„Voda i slatkovodni ekosistemi nisu samo temelj naše ekonomije, već i izvor života na našoj planeti i budućnosti. Zdrave reke, jezera i močvare ključne su za sigurnost vode i hrane, prilagođavanje klimatskim promenama i očuvanje biološke raznovrsnosti, ali takođe, pružaju neprocenjive kulturne i duhovne vrednosti koje su izuzetno važne za dobrobit ljudi širom sveta. Poslednji je trenutak da vlade, korporacije i finansijske institucije ulože sredstva u zaštitu i obnovu naših slatkovodnih ekosistema kako bismo osigurali budućnost u kojoj voda u izobilju teče za sve“, ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorka WWF Adrije.

Photo-illustration: Pixabay

Izveštaj utvrđuje da direktne ekonomske koristi, poput potrošnje vode za kućne potrebe ili navodnjavanja poljoprivrede i industrije, iznose minimalno 7,5 milijardi američkih dolara godišnje. Takođe, procenjuje da su nevidljive koristi poput pročišćavanja vode, poboljšanja zdravlja tla, skladištenja ugljenika i zaštite zajednica od ekstremnih poplava i suša, i do sedam puta veće, oko 50 milijardi dolara.

Međutim, degradacija reka, jezera, močvara i podzemnih voda takođe preti tim vrednostima. Ispumpavanje neodrživih količina vode, štetne subvencije, promene tokova reka, zagađenja i uticaji povezani s klimatskim promenama ugrožavaju slatkovodne ekosisteme. Više od dve trećine najvećih svetskih reka više nemaju slobodan tok, dok močvare i dalje gubimo tri puta brže od šuma.

Uz loše upravljanje vodama, uništavanje slatkovodnih ekosistema ostavlja milijarde ljudi širom sveta bez pristupa čistoj vodi i sanitarnim uslovima, dok rizici povezani s vodom za poslovanje i ekonomiju rastu. Do 2050. godine, oko 46 odsto globalnog BDP-a moglo bi da dolazi iz područja koja se suočavaju s krizom vode, što bi bio porast u odnosu na današnjih 10 odsto.

WWF takođe upozorava da zastarelo razmišljanje koje se fokusira isključivo na izgradnju infrastrukture zanemaruje izvor problema: degradirane reke, jezera, močvare i podzemne vode neće rešiti krizu vode, posebno ne u vreme klimatske krize.

Ključ rešenja leži u zaustavljanju neprestanog gubitka slatkovodnih ekosistema. Vlade bi trebalo da se pridruže „Izazovu za očuvanje slatkovodnih ekosistema’’, inicijativi čiji je cilj da obnovi 300.000 km degradiranih reka i 350 miliona hektara degradiranih močvara širom sveta do 2030. I korporacije moraju da promene svoj pristup vodi i da povećaju zajedničke napore da bismo je sačuvali.

Ivana Laginja, rukovodioc WWF-ovog projekta „Obnova Evropskog Amazona’’ ističe da je upravo taj projekat sjajan primer obnove područja na rekama Mura, Drava i Dunav.

„Kroz neposredne aktivnosti na obnovi ekosistema doprinećemo dugoročnom cilju obnove ekosistema i biološke raznovrsnosti na području UNESCO-vog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav uz podršku i uključivanje lokalnog stanovništva’’.

Izvor: WWF Adria

Saradnja inženjera kompanije CEEFOR i nemačkih stručnjaka u oblasti OIE

Foto: GIZ
Foto: GIZ

Inženjeri kompanije Ceefor, u saradnji sa kompanijom GOPA – International Energy Consultants (intec), učestvovali su u organizaciji studijskog putovanja u Nemačku u okviru projekta Promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti u Srbiji, koji realizuje Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike Vlade Republike Srbije, a u sklopu programa Nemačke razvojne saradnje u Srbiji.

Projekat ima za cilj da podstakne korišćenje obnovljivih izvora energije (OIE) u Srbiji, koji predstavljaju njen veliki potencijal za proizvodnju električne i toplotne energije i doprinose zelenoj energetskoj tranziciji. Pažnja je prvenstveno usmerena na kupce-proizvođače, odnosno solarne elektrane u domaćinstvima, stambenim zajednicama, kao i javnim i privatnim zgradama za snabdevanje sopstvene potrošnje koji viškove predaju nazad u mrežu. Saradnjom sa relevantnim institucijama i organizacijama realizacija projekta sprovodi se kroz podizanje svesti o prednostima solarne energije, zatim kroz unapređenje pravnog i tehničkog okvira za korišćenje OIE, kao i jačanje kapaciteta relevantnih ciljnih grupa u koje spadaju predstavnici institucija u oblasti energetske politike, stručnjaka iz elektroprivrednog sistema, energetskih menadžera, obrazovnog sistema, nastavnika i profesora, kao i civilnog sektora i medija.

U FOKUSU:

Učesnici studijske posete bili su predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike, Agencije za energetiku Republike Srbije, Elektrodistribucije, Elektroprivrede Srbije, energetske zadruge Elektropionir, kao i energetski menadžeri iz pet lokalnih samouprava i uvaženi predstavnici srednjih tehničkih škola i univerziteta.

Foto: GIZ

Inženjeri kompanije Ceefor su imali priliku da učestvuju na predavanjima i razmene iskustva sa kolegama iz Srbije i Nemačke, kao suorganizatori studijskog putovanja. Oni imaju dugogodišnje iskustvo u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, a za njih je ovo bila prilika da znanje dodatno upotpune.

Prvog dana su kroz prezentaciju predstavili mogućnost sticanja statusa kupaca-proizvođača i njihov položaj u Srbiji, govoreći o regulatornom okviru i procedurama, vrstama ugovora i pojašnjenjima računa, zatim o povraćaju investicija i profitabilnosti za različite tipove kupaca-proizvođača. Razgovarali su i o kupcima-proizvođačima u zemljama Evropske unije i primenjivosti primera dobre prakse u Srbiji. Prvi dan zaključen je razgovorom o procedurama priključenja na mrežu i dobijanja statusa kupca – proizvođača u Srbiji, kao i o mogućnosti za pojednostavljenje procedure na osnovu poređenja sa praksom u zemljama Evropske unije.

Drugog dana naši inženjeri imali su priliku da slušaju predavanja nemačkih stručnjaka iz oblasti OIE, koji su govorili o posebnim uslovima za obnovljive izvore energije, zatim procesu usklađenosti i sertifikacije. Razgovaralo se i o inovacijama na polju provere procesa priključenja na mrežu, automatizacije obrade zahteva, budućeg upravljanja i praćenja mreže.

Treći dan bio je rezervisan za posetu proizvodnim pogodnima SMA kompanije, gde im je predstavljen ceo portfolio, od prvog invertora do današnjih rešenja koja sadrže sve elemente za izgradnju savremenih solarnih elektrana, odnosno i off-grid i on-grid rešenja. Takođe, imali su priliku da prisustvuju i vide kako izgleda proces sklapanja svih elemenata invertora snage od 3 kW do 160 kW.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

iO PARTNERS, STRATEŠKI PARTNER JLL-a PROŠIRUJE OPERACIJE NA SRBIJU

Foto: iO Partners
Foto: iO Partners

Kompanija iO Partners, koja je strateški partner JLL-a za region centralne i istočne Evrope, otvorila je kancelariju u Srbiji koja će biti zadužena i za razvoj poslovnih operacija u Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori. Srbija ujedno predstavlja i prvo novootvoreno tržište za iO Partners kao jednog od lidera u nekretninama u zemljama u kojima posluje.

Vođenje poslovnih operacija u Srbiji i zemljama Balkana, povereno je Jeleni Radulović, koja ima više od 20 godina iskustva u postavljaju i razvoju raznih segmenta u oblasti komercijalnih nekretnina. Tokom svoje bogate karijere, Jelena je u više navrata bila zadužena za razvoj poslovanja nekoliko vodećih kompanija u oblasti nekretnina, i to ne samo u Srbiji, već i na brojnim evropskim tržištima.

„Izuzetno sam ponosna što ćemo postati deo regionalne mreže profesinalaca koji utiču na to da se industrija nekretnina još više razvija. Naš tim u Srbiji već broji 10 izuzetnih pofesionalaca, a plan je da ga i dalje aktivno širimo kako bismo klijentima pružili čitav niz usluga u svim segmetima nekretnina. Mi već uveliko sarađujemo sa našim novim kolegama u Budimpešti, Bukureštu, Bratislavi i Pragu i ja duboko verujem da ćemo zajedničkim snagama i ekspertizom doprineti unapređenju čitave industrije,“ izjavila je Jelena Radulović, direktor kompanije iO Partners u Srbiji. 

Povodom širenja poslovnih operacija u Srbiji, Andrew Peirson, direktor iO Partners za poslovne operacije u Češkoj izjavio je: „Kao kompanija imamo veoma dugu i uspešnu istoriju poslovanja u Srbiji i regionu u kojima je JLL godinama bio tržišni lider. Veoma sam srećan što ponovo uspostavljamo poslovne operacije u Srbiji, jer ćemo iz beogradske kancelarije servisirati mnoge globane klijente u ovom delu Evrope. Srbija je tržište na kome sam uživao dok sam radio i veoma me raduje što mu se ponovo vraćam kroz saradnju sa Jelenom i njenim timom.“

Beograd je izabran za proširenje poslovnih operacija kompanije iO Partners zbog njegove strateške pozicije unutar regiona jugoistočne Evrope, ali i zbog ogromnih mogućnosti u segmentu nekretnina, kao i mnogobrojnih stranih investicija koje se poslednjih godina dešavaju. 

O kampaniji iO Partners 

iO Partners je vodeća kompanija u nekretninama sa sedištem u Beču, koja pruža kompletan paket komercijalnih usluga u Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Slovačkoj, a od sada i u Srbiji – od lizinga, procena, preko upravljanja projektima i kapitalnih tržišta, do strateškog savetovanja i razvoja nepokretnosti. Za više informacija posetite iopartners.com.

Izvor: iO Partners

Strategija za stabilnost i održivost: Ključne tačke sastanka NIS-a i Ministarstva

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)
Foto-ilustracija: Pixabay

Održan je važan sastanak između rukovodstva Naftne industrije Srbije (NIS) i Ministarstva rudarstva i energetike, na kojem je diskutovano o ključnim strategijama za osiguravanje stabilnog snabdevanja naftom i naftnim derivatima na srpskom tržištu. Takođe, bilo je reči o planovima za smanjenje emisija štetnih gasova i transformaciju naftnog sektora u skladu sa ekološkim standardima i direktivama EU.

Na sastanku je istaknuta posvećenost obe strane kontinuiranom monitoringu tržišnih trendova i reagovanju u skladu sa globalnim promenama, kako bi se osigurala konzistentnost cena i sprečili inflacioni pritisci. Poseban fokus bio je na održavanju stabilnih rezervi i garanciji pouzdanog snabdevanja tržišta, saopšteno je na sajtu Vlade Srbije.

PROČITAJTE JOŠ:

Diskutovano je i o budućim inicijativama koje se tiču zaštite životne sredine. Naglašena je potreba za ulaganjem u održive projekte i primenom inovacija koje će voditi ka smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte u naftnom sektoru.

Planirani remont rafinerije u Pančevu, zakazan za početak naredne godine, identifikovan je kao ključna inicijativa koja će dalje osigurati stabilnost u proizvodnji i snabdevanju naftnim derivatima. Ovaj korak se vidi kao vitalni deo strategije za unapređenje efikasnosti i sigurnosti operacija u naftnom sektoru Srbije.

Energetski portal

Konferencija “Transport i logistika: U srcu privrede”, 26. oktobra u Beogradu

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (bearfotos)

Konferencija “TRANSPORT I LOGISTIKA: U SRCU PRIVREDE“, održaće se 26. oktobra 2023. godine, s početkom u 10 časova, u Privrednoj komori Srbije, Resavska 13 – 15, Beograd.

Zamišljena u formi interaktivnog i dinamičnog dijaloga, ovogodišnja, druga po redu konferencija, ima za cilj da ponudi inovativna rešenja i nove strategije ali i identifikuje kritična pitanja koja se tiču sektora transporta i logistike, kao što su: uticaj globalnih ekonomsko-geopolitičkih trendova i iznalaženje jedinstvene strategije, pronalaženje novih scenarija i ideja u cilju konkuretnost na tržištu, smanjenje emisije CO2—Zeleni dogovor, suočavanje sa aktuelnim izazovima: od povećanih operativnih troškova u logistici do eksplozivnog rasta e-trgovine, digitalne inicijative i primena veštačke inteligencije, iskustva i vizije za budućnost žena na vodećim pozicijama u logistici, napori za podršku regionalnoj ekonomskoj integraciji uz fokus na moguće olakšice u trgovini i transportu.

Učešće na konferenciji potvrdili su visoki predstavnici Svetske banke, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Uprave carine Republike Srbije, Uprave carine Republike Italije, Nacionalnog udruženja transportnih kompanija Republike Italije, i Slovenije, Luke Rijeka, Slovenačkih i Hrvatskih železnica, direktori vodećih transportnih kompanija poput MSC Global Shipping Company, Moller Maersk Group, Dragon Maritime Group, Transfera, Fercam, Intereuropa AD, Nelt, Samer & Co. Shipping, Metrans Grupa, Srbija Kargo, Milšped, ali i kompanija kao što su IMLEK, Ananas i sl, kao i vodeći eksperti i lideri iz industrija transporta, logistike, lanaca snabdevanja, elektronske trgovine, digitalizacije i sl.

Konferenciju u partnerstvu organizuju Uruženje italijanskih industrijalaca – Konfindustrija Srbija, Privredna komora Srbije, Slovenački poslovni klub i Hrvatska gospodarska komora.

Kompletan program konferencije pogledajte ovde.

Ovo je idealna prilika da sagledate izazove sa kojima se danas suočava sektor transporta, logistike i lanaca snabdevanja i povežete se s liderima u ovim oblastima.

Zainteresovi za događaj mogu da se prijave ovde.

Izvor: Confindustria Serbia

U Kini potpisana tri ugovora za 300 kilometara novih puteva

Foto-ilustracija: Unsplash (Anton Darius)
Foto-ilustracija: Pixabay

Tri komercijalna ugovora koji se odnose na izgradnju infrastrukture u Srbiji, čija je vrednost skoro četiri milijarde evra za oko 300 kilometara novih puteva, potpisana su u Pekingu sa kineskim kompanijama.

Prvi ugovor odnosi se na brzu saobraćajnicu ‘Osmeh Vojvodine’, čiji će početak izgradnje biti u narednih mesec dana, a koja počinje na Bačkom Bregu i ide preko Sombora, Kule, Vrbasa, Bečeja i Novog Bečeja, Kikinde i na kraju do Srpske Crnje.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, dužina tog puta biće 186 kilometara, uz dodatak do Srpske Crnje, tako da će kada radovi budu završeni iznositi skoro 200 kilometara.

Pročitajte još:

Drugi ugovor potpisan je za izgradnju auto-puta između Beograda, Zrenjanina i Novog Sada, koji će biti dug 105 kilometara i kojim će se Novi Sad povezati na treći auto-put, a početak radova očekuje se sledeće godine.

Poslednji ugovor koji je potpisan odnosi se na kupovinu pet kineskih brzih vozova, koji će saobraćati na pruzi Beograd – Budimpešta, kada Srbija završi deo pruge do Subotice, a Mađarska svoj do Budimpešte. Vozovi poseduju sve evropske standarde.

Energetski portal

NEMAČKA I FRANCUSKA: Tačka podela je nuklearna energija, šta je rešenje za problem koji koči EU?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Distanca između Francuske i Nemačke oko buduće konkurentnosti njihovih industrija biće centralna tačka razgovora kada se ministri energetike EU sastanu u Luksemburgu, saopštile su diplomate EU.

Evropska komisija je predložila reviziju pravila koja regulišu tržišta električne energije u EU u martu ove godine nakon što je Evropa iskusila veoma visoke cene energije 2021. i 2022. Nova pravila nastoje da zaštite potrošače od nestabilnih tržišta fosilnih goriva sa prelaskom na dugoročna koji će imati ugovore sa fiksnom cenom.

Međutim, njen napredak ka zakonu koči neslaganje usredsređeno na sadržaj samo jednog člana – 19b.

U članu se objašnjava kako se državna pomoć može koristiti za finansiranje energetskih projekata. Berlin strahuje da će Francuska, sa svojim ogromnim nuklearnim arsenalom, moći da ponudi takve ugovore svojoj postojećoj floti nuklearne energije – a zatim iskoristi višak prihoda ostvarenih ovim ugovorima za subvencionisanje industrije.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay

Nemačka, ekonomski motor Evrope, na ivici je recesije nakon što je izgubila pristup obilnim zalihama jeftinog ruskog gasa u kojoj je godinama uživala. Berlin očekuje da će se privreda ove godine smanjiti za 0,4 odsto, jer industrijska proizvodnja nastavlja da se smanjuje.

Preostale države članice su podeljene. Zemlje centralne i istočne Evrope koje imaju sopstvene ambicije za nuklearnu ekspanziju podržavaju Francusku. Iza Nemačke su Belgija, Danska, Luksemburg, Austrija.

Obe strane su predložile više opcija od juna. Španija, koja predsedava EU do kraja godine, pokušala je da pronađe kompromis i u jednom trenutku predložila da se član 19b u potpunosti ukine.

Ministri će razgovarati o najnovijoj verziji od prošle nedelje u kojoj je Španija izmenila predlog „da se fokusira na direktne podrške šema za plaćanje za investicije u nova postrojenja za proizvodnju energije“, čime je postojeća francuska nuklearna flota neprihvatljiva.

Diplomate EU rekle su da rešenje vide samo na predsedničkom nivou, ali razgovori između francuskog predsednika Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca nisu dali opipljive rezultate prošle nedelje.

Izvor: EURACTIV

Leskovac – jedan od najzagađenijih gradova Srbije i Evrope

Foto-ilustracija: Unsplash (andrew-palmer)
Foto-ilustracija: Pixabay

Zagađenje vazduha je postalo gorući problem u mnogim delovima sveta, a Srbija, nažalost, nije izuzetak. Pitanje je odakle potiče ovo masovno zagađenje i zašto statistike pokazuju alarmantno stanje u nekim delovima zemlje? Ključni faktori koji doprinose ovoj slici uključuju industrijske emisije, izduvne gasove vozila, zastarele sisteme grejanja i spaljivanje čvrstog otpada. U našoj zemlji, grejanje zasnovano na uglju, često ne baš kvalitetnom. Svaki od ovih izvora emisije doprinosi povećanju koncentracije štetnih čestica, kao što su PM10 i PM2.5, u vazduhu koji udišemo.

Pored Beograda, Bora, Valjeva i drugih gradova koji ne stoje dobro statistički, kada je u pitanju zagađenje, Leskovac je jedan od gradova za koji su nedavna istraživanja pokazala zabrinjavajuće rezultate. Prema saopštenju Tima 42, zvanične ocene kažu da vazduh u Leskovcu spada u prvu kategoriju – čist ili neznatno zagađen. Međutim, podaci iz Godišnjeg izveštaja o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji za 2022. godinu protivreče ovim tvrdnjama, postavljajući Leskovac na vrh liste najzagađenijih gradova u Srbiji, čak i Evropi.

Kontradikcija je još veća uzimajući u obzir da je grad Leskovac prošle godine usvojio Kratkoročni akcioni plan (KAP) za zaštitu vazduha, u cilju hitnog reagovanja na štetne uticaje zagađenja na zdravlje i životnu sredinu. Ipak, kao što Tim 42 naglašava, primena ovog plana se beskonačno odlaže zbog nedostatka konkretnih rokova za implementaciju predviđenih mera.

PROČITAJTE JOŠ:

Photo-illustration: Pixabay

Zagađen vazduh ne ostavlja samo trag na životnu sredinu, već ima i ozbiljne posledice po zdravlje stanovništva. Leskovac se suočava sa porastom respiratornih oboljenja tokom grejne sezone, a godišnji izveštaji upućuju na direktan uticaj zagađenja vazduha na ovaj porast. Širu sliku daje Program zaštite vazduha u RS, prema kojem zagađen vazduh u Srbiji godišnje uzrokuje oko 11.000 prevremenih smrti i oko 14.000 hospitalizacija zbog respiratornih i kardiovaskularnih tegoba. Ipak, podaci o zagađivačima i dalje ostaju skriveni od javnosti, a automatizovane merne stanice za praćenje kvaliteta vazduha su i dalje van funkcije, dodaje se u saopštenju.

Zagađenje vazduha u Srbiji je kompleksan problem koji zahteva koordinirane i efikasne akcije na svim nivoima. Dok se traže dugoročna rešenja, blagovremeno informisanje i transparentnost su ključni za zaštitu zdravlja građana. Svakako da predstojeća zima verovatno, još uvek, neće doneti konkretne promene.

Energetski portal

Šta pokazuje analiza nacionalno određenih doprinosa (NDC)

/Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ažurirani IEA plan za neto nulu (IEA’s Net Zero Roadmap), pokazuje da se kombinacijom efikasne politike, širenjem tržišta i smanjenjem troškova, čistim tehnologijama menjaju izgledi za emisije, odnosno da su očekivanja da će doprineti smanjenju emisija za oko 7,5 gigatona u sektoru energije do 2030. godine u odnosu na osnovnu tačku pre Pariskog sporazuma.

Podaci pokazuju da su kratkoročni ciljevi u vezi sa klimom, koji su postavljeni u Nacionalno određenim doprinosima (NDC) zemalja, dostignuti, ali da ambicija ovih NDC na globalnom nivou nije i dalje usklađena sa ciljevima Pariskog sporazuma.

Kako bi se dobili jasniji podaci o razvijanju energetskog sektora u slučaju potpunog sprovođenja klimatskih ciljeva svake zemlje, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) sprovela je analizu svakog NDC koji je podnet.

Pročitajte još:

Prvobitno su analizirani NDC podneti nakon stupanja na snagu Pariskog sporazuma 2016. godine. Tadašnji postavljeni ciljevi doveli bi do povećanja emisija CO2 iz sagorevanja goriva, kako se navodi na sajtu IEA, u apsolutnim vrednostima do 35 gigatona CO2 do 2030. godine, što je za oko osam odsto iznad današnjih emisija.

Do oktobra ove godine, 90 odsto potpisnika Pariskog sporazuma dostavilo je ažurirane NDC, čija analiza pokazuje da će se do 2030. godine emisije iz energetskog sektora smanjiti na 30 gigatona CO2, što je za oko osam odsto manje od današnjih emisija. Najveći doprinosi prema ovome dolaze iz Kine, SAD, Indije i EU.

Globalno gledano, trenutni NDC ne prate putanju koja je potrebna da bi se ostvarili svi nacionalni ciljevi neto nulte emisije. Za njihovo dostizanje, potrebno je dodatno smanjenje NDC-ova od 3,5 gigatona CO2 do 2030. godine.

Naredno ažuriranje i podnošenje nacionalno određenih doprinosa, koji treba da uzmu u obzir obaveze za 2035. godinu, trebalo bi da bude 2025. godine, uoči COP30 u Brazilu. Prema trenutnim NDC, globalne emisije godišnje će se smanjivati za jedan odsto. Međutim, kako bi bili usklađeni sa Scenariom najavljenih obećanja (APS), potrebno je da procenat od jedan odsto poraste na otprilike 3,5 odsto.

Prisećanja radi, APS prikazuje u kojoj meri se najavljeni ciljevi za postizanje neto nulte emisije do 2025. godine ostvaruju.

Energetski portal

Otvoren javni poziv za podsticaje u osiguranju poljoprivredne proizvodnje za 2023. Godinu

Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)
Foto-ilustracija: Freepik (
Oleksandr Ryzhkov)

Objavljen je javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za upravljanje rizicima u poljoprivredi kroz premiju osiguranja useva, plodova, višegodišnjih zasada, rasadnika i životinja za 2023. godinu.

Svi zainteresovani poljoprivredni proizvođači mogu podneti svoje zahteve sve do 15. novembra 2023. godine, objavljeno je na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodosnabdevanja.

Program podsticaja obuhvata različite aspekte poljoprivredne proizvodnje, uključujući osiguranje ratarskih kultura, povrtarskih kultura, voćarskih kultura, vinove loze i hmelja, kao i osiguranje rasadnika i životinja. Ovim podsticajem, nastoji se unaprediti stabilnost i održivost poljoprivredne proizvodnje kroz smanjenje rizika od gubitaka prouzrokovanih različitim neizvesnostima.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Chantal Garnier)

Podsticaji su definisani u različitim finansijskim okvirima u zavisnosti od vrste poljoprivredne proizvodnje:

  • Podsticaji za osiguranje ratarskih kultura iznose do 100.000 dinara.
  • Za osiguranje povrtarskih kultura podsticaji mogu dostići iznos od 500.000 dinara.
  • U okviru osiguranja voćarskih kultura, vinove loze i hmelja, podsticaji se kreću do 1.000.000 dinara.
  • Podsticaji za osiguranje rasadnika dostižu iznos od 500.000 dinara.
  • A za osiguranje životinja, maksimalni podsticaj iznosi 2.000.000 dinara.

Za svakog poljoprivrednog proizvođača, ukupni iznos podsticaja koji se može ostvariti tokom 2023. godine je limitiran na maksimalnih 2.500.000 dinara.

Ova inicijativa države ima za cilj da pruži podršku poljoprivrednicima, omogućavajući im da se efikasnije suočavaju sa različitim rizicima i izazovima koji su prisutni u sektoru poljoprivrede.

Energetski portal

Koliko će energenti za grejanje koštati ove grejne sezone

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Nipun Jagtap)

Za grejanje prosečno izolovanog stambenog prostora od 60 m2 na 20oC u toku 16 sati dnevno u celom stanu, 180 dana u grejnoj sezoni, potrebna je energija od oko 9.000 kWh (150 kWh/m2 je prosečna procenjena potrošnja za grejanje u Srbiji). Pri analizi troškova energije za grejanje uzima se u obzir efikasnost uređaja koji se koriste.

Najniže troškove energije za grejanje, za navedene uslove, u grejnoj sezoni 2023/2024. (prema cenama iz prve polovine oktobra 2023.) imaće domaćinstva koja se greju korišćenjem drva u područjima Srbije u kojima se ono može nabaviti po nižim cenama (na primer 6.790 dinara po m3) i ukoliko domaćinstva imaju novije peći čija je efikasnost veća, npr. 65 odsto će koštati 56 hiljada dinara. Značajno veće troškove, 92,5 hiljada dinara, će imati domaćinstva koja koriste skuplje ogrevno drvo (sa cenom 9.500 dinara po m3) i imaju peći niže efikasnosti. Nešto niži troškovi od 84,6 hiljada dinara će biti za domaćinstva koja koriste pelet, ako se sagoreva u efikasnijim pećima konstruisanim za ovo gorivo.

Pročitajte još:

Grejanje korišćenjem prirodnog gasa će i ove grejne sezone biti povoljno u odnosu na druge vidove grejanja jer će iznositi 59,5 hiljada dinara, što je za samo 3,5 hiljada dinara skuplje od najpovoljnijeg grejanja korišćenjem drveta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)

Troškovi grejanja na ugalj se nisu promenili u odnosu na prethodnu grejnu sezonu i iznosiće od 71,9 do 77,7 hiljada dinara, zavisno od vrste uglja koji se koristi.

Domaćinstva koja koriste termoakumulacione peći imaće troškove od 81,7 hiljada dinara, ali samo ukoliko se isključivo koristi jeftinija noćna električna energija. Dopunjavanje peći korišćenjem skuplje električne energije samo tokom dva sata dnevno, uvećava troškove za 40 odsto, tako da oni iznose 113,6 hiljada dinara.

Najveće troškove energije za grejanje imaće domaćinstva koja koriste električnu energiju direktno u grejnim telima i kotlovima za etažno grejanje, propan butan gas i lož ulje. Za nabavku energenata ili energije, koja je potrebna za grejanje prosečnog stana tokom cele sezone, ona moraju izdvojiti oko 200 hiljada dinara za električnu energiju, 173 hiljade dinara za lož ulje i 156 hiljada dinara za propan butan gas.

U odnosu na prethodnu godinu cena uglja nije promenjena, dok su cene ogrevnog drveta manje za oko 11 odsto i peleta su manje za 12 odsto. Cena propan butan gasa je manja za sedam odsto, kao i cena lož ulja koja je smanjena za osam odsto. Cena prirodnog gasa za domaćinstva je povećana za 31 odsto, dok je grejanje na struju skuplje za oko 27 odsto.

Izvor: Agencija za energetiku Republike Srbije

Metan u fokusu: Oštrija pravila i inovacije za suzbijanje klimatske krize

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (
Chris LeBoutillier)

Nedavno objavljeni izveštaj naglašava potrebu za brzim i odlučnim merama za smanjenje emisija metana, prvenstveno onih koje potiču od fosilnih goriva, navodi Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Izveštaj naglašava da samo smanjenje potražnje za fosilnim gorivima, iako ima uticaj, ne bi bilo dovoljno za brzo postizanje globalnih klimatskih ciljeva. Naglašava suštinske intervencije, kao što su ukidanje uobičajenog odzračivanja, spaljivanja i popravka curenja u operacijama fosilnih goriva kako bi se ubrzalo smanjenje emisije metana, čime se ograničava globalno zagrevanje u željenim granicama.

Inovativni iskaz u izveštaju otkriva da bi ubrzano smanjenje emisije metana moglo značajno da uspori globalno povećanje temperature. U njemu se tvrdi da značajno smanjenje emisije metana ima potencijal da spreči porast globalne temperature od 0,1 °C do sredine veka, što je doprinos borbi protiv globalnog zagrevanja koji je značajniji od eliminisanja svih automobila i kamiona širom sveta.

PROČITAJTE JOŠ:

Očekuje se da će ublažavanje emisija metana sprečiti skoro milion preranih smrtnih slučajeva usled izlaganja ozonu, smanjiti gubitak od oko 90 miliona tona useva i uštedeti oko 85 milijardi radnih sati izgubljenih usled ekstremne vrućine do 2050. godine. Shodno tome, predviđa se da će ove akcije dovesti do približno direktne ekonomske koristi od 260 milijardi dolara do 2050.

Neophodna je investicija u iznosu od oko 75 milijardi USD da bi se sprovele sve održive strategije smanjenja metana u sektoru fosilnih goriva do 2030. godine, što odražava dva odsto zarade sektora u 2022.

Energetski portal

Otvoren prvi Energetski info centar u Kuli

Foto-ilustracija: Pixabay (PIRO4D)
Foto: Emilija Jovanović

U Kuli je otvoren prvi Energetski info centar, u kojem će građani moći da se informišu o energetskoj efikasnosti, merama koje mogu da se preduzmu u cilju što manjeg rasipanja energije, kao i o subvencijama koje nudi država za uvećanje energetske efikasnosti u porodičnim kućama i stanovima.

Otvaranju je prisustvovala ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i tom prilikom istakla da joj je drago da sve više građana i lokalnih samouprava prepoznaje važnost ulaganja u energetsku efikasnost, što je isplativo i ekonomski i ekološki, navodi se na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

,,Najjeftinija energija je ona koja se ne potroši, i zato energetskom efikasnošću ne samo što bolje upravljamo našim kućnim budžetima, nego i čuvamo naše resurse i štitimo životnu sredinu i napredujemo ka većoj energetskoj nezavisnosti, koja je strateški cilj Republike Srbije’’, rekla je ministarka nakon obilaska Energetskog info centra, kojem su prisustvovali i direktorka misije USAID-a u Srbiji Bruk Ajšam i predsednik opštine Kula Damjan Miljanić.

Pročitajte još:

Ministarka Đedović Handanović je zahvalila USAID projektu „Bolja energija“ na podršci da se približi građanima kako na najlakši, najbrži i za njih najpovoljniji način mogu da smanje potrošnju energije.

„Energetski info centar u Kuli može biti primer dobre prakse i za druge opštine u Srbiji, jer će građani na jednom mestu moći da dobiju sve informacije i odgovore o tome kolike su moguće uštede, koje su mere najbolje za njihovo domaćinstvo, koje procedure treba da prođu da bi dobili subvencije koje daju država i opština u kojoj žive, kako se ta investicija može otplatiti iz ušteda koje ostvare, ili kako mogu da sami proizvode energiju za svoje domaćinstvo“, rekla je ministarka.

Prema njenim rečima, cilj je da se kroz edukaciju i različite mere podrške pomogne građanima da smanje svoju potrošnju, uz najniže troškove, ne smanjujući udobnost koju i sada imaju.

Kako je dodala, opština Kula može biti primer za druge lokalne samouprave kad je reč o ulaganjima u energetsku efikasnost i javnih objekata i podršci građanima, jer ukupna ulaganja Ministarstva i Opštine Kula u poslednje tri godine iznose 27,6 miliona dinara i obuhvataju kako energetsku sanaciju javnih objekata, tako i kontinuiranu podršku domaćinstvima. Na aktuelni javni poziv za građane u toj opštini,  kako je navela, već za prvih nekoliko dana se za subvencije prijavilo 160 domaćinstava čime je vrednost prijava dostigla iznos za koji su predviđene subvencije.

„Komisija obilazi domaćinstva i očekuje se potpisivanje trojnih ugovora do kraja oktobra. Za građane je važno da znaju da program nije ograničen samo na ovu jesen i zimu, on će trajati narednih pet godina. Obezbeđeno je za ovaj program 50 miliona dolara i plan je da oko 50.000 domaćinstava kroz subvencije smanji svoje troškove energije. To znači da svi oni koji nisu u ovom trenutku dobili sredstva na javnom pozivu, mogu da računaju da će vrlo brzo biti u prilici da to pravo ostvare“, rekla je ministarka.

Direktorka Ajšam, rekla je da će zahvaljujući njihovim zajedničkim naporima građani Kule biti prvi u Srbiji u mogućnosti da dobiju odgovore na sva svoja energetska pitanja na jednom mestu.

,,Nadamo se da će se ovi Energetski info centri koje USAID podržava proširiti i otvoriti širom Srbije. Podstakla bih i druge lokalne samouprave da zajedno sa svojim predstavnicima dođu u Kulu i saznaju kako Opština Kula pomaže svojim građanima da donesu prave energetske izbore’’, rekla je Ajšam.

Predsednik opštine Kula Damjan Miljanić, zahvalio se ministarki na posvećenosti i poverenju u malu opštinu Kula, da budu model za ovaj ovakav projekat.

,,Info centar u Kuli je početak velike priče u okviru kojeg će milioni građana Srbije moći da se upoznaju sa benefitima uštede, a energetska efikasnost i ulaganje u nju aktivira privredu i stvara privrednu aktivnost, što je od posebnog značaja za manje opštine“, rekao je predsednik opštine.

Energetski portal

EU Ecolabel – uticaj i uzlet zelenih oznaka

Foto-ilustracija: Unsplash (maria-ilves)
Foto-ilustracija: Pixabay

EU Ecolabel je ekološka oznaka EU dodeljena proizvodima i uslugama koje ispunjavaju stroge ekološke kriterijime od procesa proizvodnje do odlaganja. Oznaka je prepoznatljiva po svom logotipu u obliku cveta, a cilj joj je pomoći potrošačima da jednostavno identifikuju i odluče se za proizvode koji nisu štetni za životnu sredinu.

Proizvodi koji žele dobiti EU Ecolabel moraju da prođu rigorozan proces sertifikacije koji uključuje ocenjivanje različitih aspekata, kao što su emisije staklene bašte, upotreba opasnih materijala ili odlaganje otpada.

Na Svetski dan ekološkog znaka koji je bio pre nekoliko dana, Evropska komisija je objavila nove statističke podatke, pokazujući rastuće prisustvo EU ekološkog znaka na različitim proizvodima na tržištu. Ova dobrovoljna sertifikacija sada obuhvata blizu 90.000 različitih proizvoda i usluga u 25 kategorija na tržištu EU. Porast novih licenci, posebno u turističkom smeštaju, odražava rast od 15 odsto, što je primer dinamičnog širenja eko svesti.

PROČITAJTE JOŠ:

Detaljan pregled otkriva široku primenu EU Ecolabel-a – na preko 35.000 boja i lakova, oko 20.000 proizvoda od papira, pa čak i obuhvata široku lepezu robe poput 12.000 deterdženata, 9.000 proizvoda od tekstila, a takođe i proizvoda za nameštaj i kozmetika, navodi se na sajtu Evropske komisije.

Photo-illustration: Pixabay

Javna svest i poverenje u ekološku oznaku EU takođe su na uzlaznoj putanji, prema otkrićima Flash Eurobarometer 535 . Ova nedavna anketa otkriva povećanu upoznatost javnosti sa ekološkom oznakom, što ukazuje da oko 38 odsto Evropljana sada zna da identifikuje Eko-oznake EU, što je primetan porast u odnosu na 2017. godinu kada je to moglo 11 odsto građana. Takođe, značajan deo potrošača daje prednost proizvodima koji poseduju pohvalne ekološke akreditive, a većina se posebno opredeljuje za proizvode zbog njihovog minimalnog ekološkog uticaja. Više od polovine ispitanika veruje u ekološku izvrsnost proizvoda koji imaju eko-oznaku.

Čini se da proizvodi kao što su deterdženti, papir i kozmetika, koji imaju istaknuto eko-oznaku, privlače značajnu pažnju potrošača, uglavnom nalazeći svoje mesto u potrošačkim korpama kroz supermarkete, organske prodavnice ili onlajn platforme.

Energetski portal