Home Blog Page 865

Isplovila prva ploveća nuklearna elektrana na svetu

Foto-ilustracija: YouTube (screenshot)

Iz ruske luke Murmansk je 23. avgusta vrlo neobično plovilo krenulo na put dug 5 hiljada kilometara kroz vode Arktika da bi stiglo do Čukotske oblasti koju od Aljaske deli Beringov moreuz. Reč je o prvoj plovećoj nuklearnoj elektrani na svetu čija je svrha snabdevanje najudaljenijih regiona Rusije električnom energijom.

Foto-ilustracija: YouTube (screenshot)

Postrojenje “Akademik Lomonosov” je razvila ruska državna nuklearna kompanija Rosatom.

Elektrana na nuklearni pogon zameniće elektranu na ugalj, kao i dotrajalu elektranu koja električnom energijom snabdeva više od 50 hiljada stanovnika grada Pevek. Do Peveka će je vući tri tegljača, a pristajanje se očekuje krajem septembra.

Britanski medij navodi da je jedan od zadataka elektrane i napajanje rudarskog kompleksa Čaun-Bilibin na Čukotki, u okviru kog su i rudnici zlata, ali i naftnih platformi u ruskom Arktiku. Postoji i ideja da se priključi na postrojenje za desalinizaciju, za proizvodnju pijaće vode, što bi donelo korist mnogim ostrvskim državama.

“Iskorišćeno visoko radioaktivno gorivo ostaće u plovilu”, kažu iz Rosatoma i ističu da je elektrana bezbedna i da može da služi kao novi izvor energije za najizolovanije zajednice na svetu, ali su aktivisti za zaštitu životne sredine izrazili zabrinutost zbog rizika od nuklearnih nesreća. Grinpis je elektranu nazvao “nuklearnim Titanikom”.

“Akademik Lomonosov” je krenuo na put u trenutku rastuće brige zbog nuklearne energije, posebno posle eksplozije u severnoj Rusiji koja se odigrala početkom meseca. Tada je pet radnika Rosatoma izgubilo život, a testiranje izazvalo povišeni nivo radijacije.

Na pomolu katastrofa u “hrvatskoj Veneciji” zbog nikad većeg broja turista?

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)

Dubrovnik je pod neverovatnom opsadom turista i zbog toga mu “preti katastrofa” zbog njih, otkriveno je u prilogu nemačkog jutarnjeg magazina ARD.

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)

Autori su hrvatski grad na obali opisali kao “hrvatsku Veneciju” zbog velikog interesovanja turista kojih ove godine ima više nego ikada pre.

Gradske vlasti pokušavaju da nađu rešenje. Dubrovnik je donedavno dnevno posećivalo četiri do pet kruzera, ali su sada dozvoljena samo dva. Grad se nalazi na UNESKO-voj listi svetske kulturne baštine.

Najveći problem predstavljaju tzv. jednodnevni turisti, koji dođu da prošetaju gradom i fotografišu se.

Posetioci se ne obaziru na ogromne gužve koje nastaju zbog njih zato što pokušavaju da se probiju i dođu što bliže starom gradu. U ranim jutarnjim satima na hiljade turista, koji dolaze sa kruzera, bude na ulicama grada. Povrh toga, ljudi svakodnevno dolaze u grad automobilima i autobusima.

U video prilogu se navodi i da je Dubrovnik omiljena turistička destinacija zbog toga što se u njemu snimala popularna serija “Igra prestola”, pa se čini kako su ture po gradu posvećene samo tome, a ne i bogatoj gradskoj istoriji. Hiljade ljudi dnevno želi da poseti lokacije na kojima se snimala serija. Lokalni turistički vodič kaže da su turisti više zainteresovani za to, nego da nauče nešto o Dubrovniku.

Problem je i što mnogi turisti žele da se fotografišu na stepenicama na kojima je u poznatoj sceni u seriji hodala Sersei Lanister gola. Neki egzibicionisti se čak i sami skidaju, naročito u noćnim satima. Lokalnim trgovcima to smeta, a građani kažu da je nemoguće živeti u starom gradu.

Zamenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić najavila je da će grad 2021. godine uvesti još strože mere, pa će u starom gradu u jednom trenutku moći da bude najviše 4 hiljade turista.

S druge strane, neki građani ističu da Dubrovnik ipak živi od turizma i da ne treba treniranjem strogoće oterati turiste na koje su se, kažu, odavno navikli. Ipak, bez obzira na najavljene mere, teško je da će Dubrovnik postati mirno turističko mesto bez gužve.

Umesto da bacite ostatke hrane, poklonite ih onima praznih stomaka pomoću Donoruma!

Foto-ilustracija: Unsplash (Element 5)
Foto-ilustracija: Unsplash (Element 5)

Neprofitno nevladino udruženje Donorum su pokrenuli mladi ljudi kako bi olakšali proces preraspodele viškova hrane i kako bi ona na najlakši i najbrži način stigla do socijalno najranjivijih pripadnika našeg društva. S tom namerom su osmislili digitalnu platformu koja će omogućiti svakodnevno praćenje dostupnosti hrane i stvoriti uslove za unapređenje postojećih sistema između korisničkih organizacija i donatora.

Projekat su zamislili kao sponu između trgovinskih lanaca, marketa, poljoprivrednih gazdinstva i ostalih proizvođača i distributera hrane sa krajnjim korisnicima preko dobrotvornih organizacija i narodnih kuhinja. Teže da u Srbiji u delo sprovedu postulate cirkularne ekonomije i održivog razvoja.

“Bacanje viškova hrane je ne samo etički i ekonomski problem, već predstavlja i trošenje ograničenih prirodnih resursa”, tvrdi Donorum.

U našoj zemlji se na godišnjem nivou baci 250 hiljada kilograma hrane, što je tek mali procenat ukupne količine bačene hrane na svetu – čak 1,3 milijarde tona u vrednosti višoj od 700 milijardi evra. Planetu, s druge strane, delimo sa čak 820 miliona gladnih ljudi kojima bi ti kapaciteti itekako koristili.

Jelena Kozbašić

U toku čišćenje 186 kilometara kanala na teritoriji Beograda

Foto: pixabay

Počinjemo da gradimo kanalizacionu mrežu na levoj obali Dunava u martu, a novac je obezbeđen iz Evropske investicione banke i budžeta Grada Beograda, čime ispunjavamo obećanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića dato stanovnicima ovog dela grada, rekao je član Gradskog veća Dragomir Petronijević gostujući na TV „Hepi”.

Foto: pixabay

On je podsetio da je u toku čišćenje 186 kilometara kanala koji imaju ulogu da višak vode sprovedu u rečno korito.

Kanali su u velikoj meri bili zapušeni zbog bacanja otpada u njih, pa je voda tokom proteklih velikih kiša prodrla u kuće.

„Zato smo domaćinski krenuli u taj posao. Svi smo na terenu zajedno sa mehanizacijom i ljudi nas vide svakodnevno.

Svi sarađujemo sa stanovnicima ovih naselja, inspekcija je takođe na terenu, a od ponedeljka će se radovi pojačati jer krećemo sa šest tačaka, od uliva pa nadalje kako bi kanali bili prohodni i služili svojoj nameni”, kazao je Petronijević.

Petronijević je kao poseban problem koji se mora rešiti u narednom periodu označio postojanje septičkih jama.

„Mnoštvo septičkih jama je sprovedeno direktno u kanale, što nije po zakonu niti je dobro za okruženje i zdravlje ljudi koji žive na levoj obali Dunava. Sve te jame moraju biti zatvorene.

U martu počinje izgradnja kanalizacije i potrebna nam je saradnja sugrađana da taj posao bude urađen onako kako pravila struke zahtevaju.

Želimo da problem bude sistemski rešen i da Beograd bude bolje mesto za život. Kanale ćemo održavati, oni moraju biti otvoreni i kada sprečimo uliv iz septičkih jama, oni će postati ukras naselja sa leve obale Dunava”, rekao je Dragomir Petronijević.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Održan „Avanturistički autdor festival Jerma“

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Zavod za zaštitu prirode Srbije pružio je podršku i aktivno učestvovao u realizaciji programa „Avanturističkog autdor festivala Jerma“ koji promoviše eko turizam kroz mogućnosti učešća u raznovrsnim aktivnostima upoznavanja prirode.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

„Avanturistički autdor festival Jerma“, u organizaciji Udruženja „Avaturistička mreža“ iz Pirota, po drugi put održan je od 14. do 18. avgusta u Specijalnom rezervatu prirode „Jerma“.

Tokom festivala okupilo se 100 avanturista iz Srbije, Makedonije i Hrvatske, koji su istraživali prirodne i kulturne vrednosti Kanjona reke Jerme.

Drugi festival obeležio je i veliki broj dece koja su sa svojim roditeljima učestvovala u aktivnostima i boravila u prirodi.

Program festivala obuhvatao je više od 20 različitih autdor, kulturnih i ekoloških programa u samom kanjonu reke Jerme, na Vlaškoj, Greben i Ruj planini.

Planinarenje, planinsko trčanje, sportsko penjanje, planinski biciklizam, ulazak u neuređenu pećinu Vetrena dupka, joga, hodanje na balansirajućoj traci, ekološke radionice, prstenovački kamp ptica, izrada kućica za ptice, istraživanje biljnog sveta u SRP Jerma, samo su neke od avantura.

U cilju prvog upoznavanja sa vrednostima zaštićenog područja, ornitolog Zavoda Ivan Medenica održao je prvog dana kampa u osnovnoj školi i selu Trnski Odrovci prezentaciju o SRP „Jerma“, i tokom svih dana kampa aktivno vodio program prstenovanje ptica i izrade kućica za ptice, upoznajući učesnike sa bogatstvom i značajem sveta ptica u kanjonu.

Pored reke Jerme u selu Vlasi, Zavod je realizovao tri eko obrazovne radionice.

Najmlađi učesnici kampa imali su priliku da prođu „Stazu znanja: svet prirode“ i da uče o retkim i ugroženim vrstama u Srbiji, dok su njihovi roditelji mogli kao nagradu da dobiju neko od vrednih izdanja Zavoda o našoj prirodnoj baštini, i to, učešćem u igri „Kolo sreće: Koliko poznajem prirodu Srbije“ i tačnim odgovorom na pitanje o prirodnim dobrima. Radionice su vodile Jovana Šelmić i Nataša Panić, stručne saradnice Zavoda, i volonter Tamara Bosić.

Treća radionica „Znanjem protiv straha o zmijama“ bila je namenjena i odraslima i deci, u okviru koje su pod nadzorom herpetologa Danka Jovića, šefa Kancelarije Zavoda u Nišu i Vladice Stankovića iz Udrženja „Poskok“, imali priliku da drže neotrovnu zmiju i uče pravila ponašanja u okruženju otrovnih i neotrovnih zmija.

Milisav Pajević

Zbog snažnog grada stradalo više od 11.000 ptica u Montani

Foto: pixabay

Snažan grad ubio je više od 11.000 ptica 11. avgusta kada je ta razorna padavina pogodila oblasti severozapadno od Bilingsa, najvećeg grada američke države Montane.

Foto: pixabay

Prema saopštenju za medije, biolog Džastin Po procenjuje da je oko četvrtine ptica na jezeru povređeno ili ubijeno.

Oko pet procenata preživelih patki i trećina živih pelikana/kormorana „pokazuju neke znake povreda ili oštećenja motorike”, preneo je „Vašington post”.

„Ovo nije neuobičajeno za nas, ali obično se događa u junu”, objasnio je meterolog Šon Palmkvist, rekavši da je temperatura prošle nedelje bila ispod očekivane za to doba godine, što je, uz iznadprosečnu vlagu i jak vetar, dovelo do oluje.

Postoje pokazatelji da je grad prvo počeo da pada u blizini jezera i da ga ptice verovatno nisu predosetile.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Žuta čaplja iz Srbije u borbi za najlepšu poštansku markicu Evrope

Foto: Pošta Srbije

Na evropskom takmičenju za najlepšu poštansku marku Srbija učestvuje od 2002. godine, a u konkurenciji 49 zemalja ove godine „Pošta Srbije” nadmeće se sa markicom na kojoj je lik žute čaplje.

Foto: Pošta Srbije

Tema ovogodišnjeg takmičenja za najlepšu prigodnu poštansku marku emisije EVROPA, koje organizuje Asocijacija javnih poštanskih operatora PostEvropa, su ptice, a žuta čaplja je, kažu u „Pošti Srbije”, odabrana zbog svoje neobičnosti.

„Opredelili smo se da na takmičenje pošaljemo žutu čaplju kao našu pticu zato što ima neku mistiku u koloritu, jako je neobična i veoma se razlikuje od svih ostalih maraka koje smo videli da su objavljene za onlajn takmičenje”, rekla je direktorka Radne jedinice „Srbijamarka” u Pošti Srbije Marina Kalezić.

Podsetila je da je takmičenje za najlepšu poštansku marku prvi put održano 2002. godine i da na njemu učestvuju svi javni poštanski operatori zemalja članica PostEvrope – 52 operatora iz 49 evropskih zemalja.

„Mi smo učestvovali od prve godine od kada je počelo da se održava ovo takmičenje, odnosno od 2002. godine, i za to vreme jednom smo osvojili prvu nagradu na onlajn takmičenju jer se takmičenje sprovodi tako što sedam članova žirija komisije PostEvrope proglašava najlepšu marku, ali se glasanje pušta i u javnost i principom ‘jedan klik za jedan glas’ se skupljaju glasovi”, pojasnila je Kalezić.

To je, kaže, bilo 2014. godine kada je Pošta Srbije izdala dve prigodne poštanske marke za emisiju EVROPA pod nazivom „Nacionalni muzički instrumenti” – sa motivima svirale i gajdi.

Marka sa motivom gajdi dobila je najviše glasova, a autor likovnog rešenja za tu marku je Nadežda Skočajić, akademski grafičar i jedna od kreatora poštanskih maraka i vrednosnica Pošte Srbije.

Onlajn glasanje ove godine počelo je devetog maja, sprovodi po principu „jedan klik jedan glas” na sajtu PostEvrope i traje do devetog septembra, a proglašenje najlepše markice održaće se na engleskom ostrvu Džerzi od 10. do 11. oktobra, kada zaseda plenarna skupština PostEvrope.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Sredstvima EU unapređuje se energetska efikasnost u OŠ „Karađorđe“ u Velikoj Plani

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Đaci Osnovne škole „Karađorđe“ u Velikoj Plani će u septembru početi novu školsku godinu u obnovljenoj školi zahvaljujući sredstvima od preko 110.000 evra koje je Evropska unija opredelila preko razvojnog programa EU PRO.

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Rekonstrukcija školske zgrade koja podrazumeva zamenu stolarije, postavljanje novog poda i termoizolacijе fasade, biće izvršena u skladu sa principima energetske efikasnosti što će smanjiti potrošnju energije, troškove grejanja ali i nivo zagađenja u opštini.

„Najvažnije je da će naših 230 đaka ali i zaposleni u centralnom objektu škole imati bolje uslove za učenje i rad“, rekao je direktor Osnovne škole „Karađorđe”, Aleksandar Skačkov ističući da u sastavu ove ima još osam područnih škola koje pohađa ukupno 550 učenika i učenica.

Kako je direktor Skačkov rekao škola ima dugu tradiciju – jedna je od 100 školskih ustanova osnovanih u Srbiji 1904. godine povodom proslave stogodišnjice od Prvog srpskog ustanka, 1968. je proširena a sportska sala joj je pridodata 1972. godine.

Foto: EU Delegacija u Srbiji

„Opština Velika Plana uz podršku Evropske unije i Vlade Republike Srbije radi na renoviranju svih školskih objekata na teritoriji opštine koji će nakon obnove biti energetski efikasni, a sve sa ciljem da đaci u Velikoj Plani imaju jednake uslove obrazovanja u urbanim i u ruralnim sredinama“, rekao je Igor Matković, predsednik opštine Velika Plana koja finansijski učestvuje u sprovođenju projekta sa oko 20 posto ukupne vrednosti radova, odnosno 24.425 evra.

Posebna pažnja će biti usmerena na aktivnosti koje se odnose na primenu principa dobrog upravljanja kojima će se regulisati trošenje sredstava ušteđenih zahvaljujući poboljšanoj energetskoj efikasnosti.

Ove aktivnosti se sprovode u partnerstvu sa programom Swiss PRO koji podržava Vlada Švajcarske.

Izvođač radova je Tehnomag Proing iz Kraljeva, koji je izabran u postupku javne nabavke koji je sprovela opština Velika Plana, dok je rok za zaršetak radova koji su počeli početkom jula, 60 dana.

Izvor: EU Delegacija u Srbiji

Milisav Pajević

Narednih 20 godina osećaćemo posledice šumskih požara

Foto: Pixabay

Svetski mediji izveštavali su proteklih dana o katastrofalnim šumskim požarima u svetu, a ono o čemu će se tek govoriti jesu posledice, koje će se, prema procenama naučnika, osećati narednih 20 godina, sve dok se flora i fauna ne obnovi.

Foto: Pixabay

Uništenje biljnog i životinskog sveta, erozije tla, visoke koncentracije ugljen dioksida, kao i čađ koja u dodiru sa ledom ubrzava njegovo otapanje, samo su neke od posledica koje nastaju nakon šumskih požara, koji su karakteristični za letnji period.

„Najveća posledica je emitovanje velike količine ugljen dioksida.

Poznato je da je ugljen dioksid gas staklene bašte koji utiče na način da povećava negativan efekat klimatskih promena.

Dakle, posle ugljen dioksida, metana i azota suboksida, to su tri osnovna gasa koja dovode do efekta staklene bašte i do povećanja temperature na planeti Zemlji”, kaže prof. dr Saša Orlović sa Instituta za nizijsko šumarstvo i zaštitu životne sredine.

Ono što zabrinjava jeste podatak da je ukupna emisija ugljen dioksida u atmosferi od početka godine, ekvivalentna emisiji koju proizvede 36 miliona automobila godišnje.

„Bez obzira na preduzimanje preventivnih mera, koja se pogleda u boljoj opremi, monotoringu, praćenju situacije, održavanju protiv požarnih pruga i činjenici da je vreme ove godine takvo da pogoduje širenju odnosno povećanju broja požara“, kaže prof.dr Orlović.

Ova godina donela je više šumskih požara nego ranije, kako kod nas, tako i u svetu.

U Srbiji je ovog leta zabeleženo oko 3.000 hektara pod požarima, što je oko tri puta više od godišnjeg proseka.

Izvor: RTV/ Strahinja Popadić

Milisav Pajević

U Srbiji ostvaren napredak u ugradnji solarnih panela

Foto: Pixabay

Tokom poslednjih nekoliko godina u Srbiji ostvaren je napredak u ugradnji solarnih panela, a prodavci tvrde da je za samo 2.000 evra moguće obezbediti električnu energiju za osnovne uređaje, a da je period otplate investicije samo nekoliko godina.

Foto: Pixabay

Solarni sistemi za uštedu električne energije su zapravo mrežno povezani sistemi koji se snabdevaju preko sunčeve svetlosti.

Pogodnost koju nam donose je da njihovom upotrebom možemo potpuno ili delimično smanjiti račun za električnu energiju.

Zainteresovanost kupaca je sve veća a i cena im ide na ruku.

„Imamo sve veću potražnju pošto je od prošle godine cena solarnog panela pala”, kaže Laslo Tot, inženjer.

Uzimajući u obzir da je prosečna potrošnja električne energije po domaćinstvu u Srbiji 350 kilovata mesečno, a dobro postavljeni solarni paneli nam mogu uštedeti i do polovine godišnjih troškova za struju, tako da je ova investicija isplativa, kažu prodavci.

Solarne ploče predstavljaju dugoročnu investiciju, koja vam kroz nekoliko godina vraća uloženi novac, a samim njihovim delovanjem, ne štete životnoj sredini.

Izvor: RTV/ Nemanja Popadić

Milisav Pajević

Otvoren kon­kurs za una­pre­đe­nje nepoljoprivrednih eko­nom­skih ak­tiv­no­sti na se­lu

Foto: pixabay

Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisala je Konkurs za unapređenje ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku nepoljoprivrednim aktivnostima u 2019. godini.

Foto: pixabay

Pod­sti­ca­ji ob­u­hva­ta­ju in­ve­sti­ci­je u sek­to­ru ru­ral­nog tu­ri­zma u ko­jem su pri­hva­tlji­ve in­ve­sti­ci­je: ula­ga­nje u iz­grad­nju, do­grad­nju, adap­ta­ci­ju, in­ve­sti­ci­o­no i te­ku­će odr­ža­va­nje, u ci­lju pri­vo­đe­nja na­me­ni, kao i na­bav­ke opre­me, a ra­di pru­ža­nja ugo­sti­telj­skih uslu­ga u auten­tič­nim ugo­sti­telj­skim objek­ti­ma u do­ma­ćoj ra­di­no­sti ili se­o­skom tu­ri­stič­kom do­ma­ćin­stvu, u smi­slu pro­pi­sa ko­jim se ure­đu­je tu­ri­zam, od­no­sno ugo­sti­telj­stvo.

Više o detalja o konkursu pročitajte ovde.

Milisav Pajević

Sombor menja Odluku o uređenju grada

Foto: Grad Sombor

Odeljenje za komunalne delatnosti, imovinsko-pravne i stambene poslove Gradske uprave grada Sombora pristupilo je radu na nacrtu Odluke o trećim izmenama i dopunama Odluke o uređenju grada.

Foto: Grad Sombor

Ova Odluka odnosiće se na zabranu ostavljanja neregistrovanih, havarisanih i odbačenih plovila na površinama javne namene i na kretanje vozila pešačkom zonom.

Nadležno Odeljenje će nakon završetka rada na nacrtu odluke sprovesti javnu raspravu tokom koje će sva zainteresovana lica moći da dostave svoje pisane predloge, sugestije i komentare za nacrt Odluke o trećim izmenama i dopunama Odluke o uređenju grada.

Originalno obaveštenje možete da pogledate ovde.

Milisav Pajević

Na nekoliko beogradskih opština sutra suzbijanje komaraca

Foto: Zavod za biocide i medicinsku ekologiju

Ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju će sutra od 19 časova vršiti suzbijanje odraslih formi komaraca na teritoriji delova Zvezdare, Voždovca, Palilule, Surčina i Grocke, navodi se u saopštenju ovog Zavoda.

Akcija će se vršiti ukoliko vremenski uslovi budu povoljni.

Iz ovog Zavoda mole pčelare da preduzmu potrebne mere kako bi zaštitili pčele tokom sprovođenja tretmana.

Milisav Pajević

Hidromorfološki pritisci i reastauracija reka Dunavskog sliva

Foto: Milisav Pajević

Sa ciljem unapređenja upravljanja rečnim slivovima kroz integrisani i koordinisani pristup, WWF zajedno sa Međunarodnom komisijom za zaštitu Dunava (ICPDR) i Međunarodnom komisijom za sliv reke Save (ISRBC) radi na razvoju projekta Hidromorfologija Dunavskog sliva i restauracija reka GEF DYNA.

Foto: Milisav Pajević

Projekat će obuhvatiti pet zemalja (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija, Srbija i Ukrajina) i realizovaće se kroz četiri komponente: Usklađivanje regionalnih pristupa za smanjenje hidromorfoloških pritisaka; Podrška državama u primeni planova upravljanja slivom Dunava; Demonstracioni pilot projekti za obnavljanje reka u slivu Dunava; Razmena znanja i efikasan monitoring i evaluacija projekta.

Treća komponenta GEF DYNA projekta obuhvata implementaciju jednog prekograničnog i tri nacionalna pilot projekta koji će demonstrirati dobre prakse integralnog upravljanja i sprovođenje mera za smanjenje hidromorfoloških pritisaka.

Jedan od pilota koji je izabran za realizaciju je projekat „Obnavljanje reke Karaš“ u Srbiji. Karaš je leva pritoka Dunava duga 110 kilometara koja protiče kroz Banat u Rumuniju i Srbiji, a nastaje u Karpatima. Karaš ima neregulisan tok u Srbiji po čemu se izdvaja u odnosu na većinu reka u Vojvodini.

Postojeći hidromorfološki pritisci na ovoj reci su veštačke pregrade koje onemogućavaju nesmetanu migraciju riba i drugih akvatičnih organizama.

Foto: Milisav Pajević

Cilj pilota je da obnovi povezanost i kontinuitet reke i da kroz dizajniranje i izgradnju ribljih staza (prelaza za ribe) unapredi uslove za očuvanje populacija ribe i drugih akvatičnih organizama.

Pilot projektom na Karašu je predviđena izrada studija izvodljivosti za izgradnju ribljih staza na tri lokacije i izgradnja riblje staze na jednoj od tri predmetne lokacije.

Pripremu predloga za pilot projekat na Karašu WWF je radio u saradnji sa Republičkom direkcijom za vode Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Javnim vodoprivrednim preduzećem Vode Vojvodine i Institutom za vodoprivredu Jaroslav Černi.

U skadu sa internim procedurama WWF-a i zahtevima GEF agencije, pre implementacije ovog projketa neophodno je izraditi Okvir za upravljanje pitanjima životne sredine i socijalnim pitanjima (Environmental and Social Management Framework- ESMF).

Nacrt ovog Okvira (na srpskom i engleskom jeziku) možete naći ovde.

Svoje komentare na ovaj dokument možete dostaviti do 13. septembra na e-mail adresu serbia@wwfadria.org.

Milisav Pajević

Kovačka dolina na Žabljaku dobija fekalnu kanalizacionu mrežu

Foto: Uprava javnih radova Crne Gore

Izgradnja fekalne kanalizacije za naselje Kovačka dolina na Žabljaku, za koju je Uprava javnih radova Crne Gore prekjuče potpisala ugovor sa preduzećem „Temko“ iz Nikšića, počinje narednih dana.

Foto: Uprava javnih radova Crne Gore

Vlada Crne Gore će u realizaciju ovog projekta investirati oko 229 hiljada evra, a ugovorom je predviđeno da izvođač sve radove završi u roku od tri meseca od dana uvođenja u posao.

Imajući u vidu činjenicu da interesovanje za naseljavanjem Kovačke doline raste iz godine u godinu, prepoznata je potreba izgradnje fekalne kanalizacije, u cilju poboljšanja kvaliteta života stanovnika ovog kraja i doprinosa zaštiti životne sredine.

Projekat obuhvata zemljane i završne radove, kao i postavljanje kanalizacionih cijevi i priključaka u dužini od blizu kilometar.

Nakon što bude izgrađena, nova mreža će biti priključena na postojeću fekalnu kanalizacionu infrastrukturu na Žabljaku.

Milisav Pajević

Radi se završna faza sanacije leve obale reke Save kod Hrtkovaca

Foto: Vode Vojvodine

U toku su radovi na četvrtoj, završnoj fazi sanacije leve obale reke Save u zoni arheološkog nalazišta Gomolava kod Hrtkovaca.

Foto: Vode Vojvodine

U ovoj fazi biće sanirano 240 metara obale reke Save, a radovi su vredni 132 miliona dinara i finansiraju se iz kredita Svetske banke.

Do sada su izvedeni radovi na izradi tepiha i nožice obaloutvrde.

Formiran je izravnavajući sloj kosine obaloutvrde, odnosno, kameni nabačaj i u toku su radovi na ugradnji gornjeg kamenog sloja obaloutvrde.

Ugrađeno je oko 80 odsto kamenog materijala.

Kompletni zemljani radovi su izvedeni i postavljen je geotekstil. Započeti su radovi na ugradnji reno madraca.

Potom sledi postavljanje završne geomreže sa 3D matricom, preko koje će biti nanet sloj mešavine humusa i trave.

Lokalitet Gomolava kod naselja Hrtkovci, Opština Ruma, jedan je od najznačajnijih arheoloških nalazišta na području Republike Srbije i pod zaštitom je države kao arheološko nalazište od izuzetnog značaja.

Na tom delu reke Save zabeleženo je značajno pomeranje, odnosno, erodiranje i rušenje obale i približavanja reke naselju. Stoga se pristupilo sanaciji 930 metara obale.

Radovi su započeti 2017. godine i podeljeni su četiri faze.

Tokom 2017. i 2018. godine završeni su radovi na tri deonice, a vrednost sprovedenih radova u prve tri faze iznosi 450 miliona dinara.

Milisav Pajević