Home Blog Page 1145

Obeležen Dan vlažnih područja: “Vlažna područja za održivu urbanu budućnost”

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Svetski dan vlažnih područja 2. februar (World Wetlands Day – Ramsar Convention) ove godine je svečano obeležen pod motom “Vlažna područja za održivu urbanu budućnost” na skupu u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode u Novom Sadu.

Skup su pozdravili Jelena Dučić, nacionalna predstavnica za Ramsarsku konvenciju, iz Ministarstva za zaštitu životne sredine, Brankica Tabak, podsekretarka, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Nataša Panić, rukovodilac grupe za obrazovno – izdavačku delatnost i komunikaciju, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, dr Biljana Panjković, direktorka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

U radnom delu skupa održana su tri predavanja: „Rezultati revizije predela izuzetnih odlika i Ramsarskog područja Vlasina”, Dragana Nedeljković, (Zavod za zaštitu prirode Srbije), “Pristupi upravljanja ramsarskim područjima u Španiji i Srbiji”, dr Slobodan Puzović (Pokrajinski zavod za zaštitu prirode) i Promocija foto-monografije: “Predeo izuzetnih odlika Karaš-Nera” (mr Olivija Tešić, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, mr Nikola Stojnić, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Geza Farkaš, fotograf prirode).

Na skupu je istaknuto da vlažna područja predstavljaju centre biološke raznovrsnosti i staništa raznovrsne, specifične flore i faune. Ona su od suštinskog značaja za opstanak retkih i ugroženih vrsta biljaka i životinja (ptica, riba, sisara…) koje svoj životni prostor nalaze u vodi ili kraj nje. Međutim, ova područja su izuzetno značajna i za čoveka, jer u mnogim aspektima neposredno utiču na njegov opstanak. Vlažna područja su od neprocenjive vrednosti za život i ekonomski razvoj na Zemlji.

Konvencija o zaštiti vlažnih staništa (Ramsaraska konvencija), je međunarodni sporazum koji pruža okvir za nacionalno delovanje i međunarodnu saradnju na očuvanju i razumnom korišćenju vlažnih staništa, močvara, i njihovih resursa.

Skup su zajednički organizovali Ministarstvo zaštite životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Zavod za zaštitu prirode Srbije i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.

Milisav Pajević

Izmene Zakona ne otvaraju vrata uzgoju GMO u Hrvatskoj

Foto: Zelena akcija
Foto: Zelena akcija

Poslednjih dana se u hrvatskim medijima diglo dosta buke oko usvajanja, izmena i dopuna Zakona o genetički modifikovanim organizmima (GMO) što je, pre svega, posledica slabog razumevanja ove problematike, tvrde u Zelenoj akciji, a tome doprinose i izjave poslanika Hrvatskog sabora nedovoljno upućenih u GMO.

Da bi razjasnila situaciju, Zelena akcija donosi kratak pregled trenutnog stanja GMO u Hrvatskoj i na primerima Evropske unije koji možete da pročitate na sledećem linku:

Izmjene Zakona ne otvaraju vrata uzgoju GMO-a u Hrvatskoj

Milisav Pajević

 

Insekti kao deo održive dijete

Foto: pixabay

Kako bi se smanjio pritisak na resurse planete Zemlje, u budućnosti će nam biti potrebni alternativni izvori proteina.

Insekti bi trebalo da postanu sastavni deo ishrane kao ekološki prihvatljiva alternativa mesu, navodi se u Izveštaju o otpadu, vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

Međutim, ubeđivanje potrošača da prevaziđu svoje “fuj” reakcije biće teško, došli su do zaključka istraživači koji se bave razvojem prehrambenih sistema u budućnosti.

Problem snadbevanja britanskog stanovništva hranljivim i održivim izvorima proteina biće jedan od ključnih izazova u narednim decenijama, navodi se u izveštaju.

Novi način ishrane na zapadu, u određenoj meri moraće uključiti insekte, ali bi njihova upotreba najviše igrala ulogu u ishrani stoke.

Ričard Svanel, direktor Agencije za cirkularnu ekonomiju i efikasnost resursa (Wrap) izjavio je: “ U opasnosti smo da zemlju dostupnu za proizvodnju do 2020. godine iskoristimo do granica izdržljivosti. Neophodno je naći alternativne izvore proteina koji bi smanjili potrebu za obradivim zemljištem.”

Izveštaj takođe preporučuje upotrebu morskih algi koje imaju visoku hranljivu vrednost sa sastavom proteina od 65 do 90%. Meso proizvedeno u laboratorijama je takođe jedno od rešenja s obzirom da zahteva 99% manje zemljišta u procesu proizvodnje i pritom proizvodi 96% manje gasova sa efektom staklene bašte.

Brašno od mlevenih cvrčaka već je u upotrebi kao dobar izvor proteina u Severnoj Americi.

Suočavanje sa rastućim potrebama za mesom jedno je od ključnih pitanja u borbi protiv klimatskih promena.

Meso zahteva mnogo više zemljišta i vode za proizvodni proces. Govedina je najveći problem, s obzirom da je potrebno oko 28 puta više zemljišta od drugih vrsta mesa. Naučnici smatraju da bi pojedinci koji odustanu od upotrebe govedine smanjili svoj ugljenični otisak u većoj meri nego kada bi se odrekli upotrebe automobila.

Rešenja već postoje ali je za njihovu implementaciju potrebno naći način da se potrošači privole da uvedu insekte u svoju ishranu.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Bačene pare? Zašto policija u “gradu anđela” NE koristi preko 200 e-vozila? (VIDEO)

Tokom 2015. godine policija Los Anđelesa (Los Angeles Police Department, LAPD) na sva zvona brujila je o velikoj nabavci ukupno 288 električnih automobila, od kojih je glavninu, ukupno 166 komada, činio BMW i3.

Načelnik policije “grada anđela” i njegov zamenik su kupovinu u vrednosti od preko deset miliona dolara poreskim obveznicima opravdavali društveno odgovornim poslovanjem, uštedom sredstava na duži rok i  pozitivnim uticajem vozila na električni pogon po životnu sredinu.

Međutim, iako su deo flote LAPD duže od godinu dana, jedva da su provozani losanđeleskim ulicama i bulevarima.

I lokalno i policijsko vođstvo odvažno je govorilo o “ozelenjavanju” praksi i tehnologija u ovom američkom gradu. Ipak, izgleda da stanovnici još nisu dovoljno ekološki osvešteni, motivisani ili pripremljeni za “zelenu” revoluciju.

U avgustu 2017. godine, novinar televizijske kuće CBS, David Goldštajn, istragom je došao do saznanja o pređenoj kilometraži električnih policijskih automobila. Nekoliko njih “čamilo” je u garažama sa pređenih manje od hiljadu kilometara, a najveći broj bio je onih koji su voženi do najviše deset hiljada. Na video-snimcima može da se vidi i da je policijsko osoblje e-vozni park koristilo za privatne potrebe odlaska na manikir ili ručak.

U svom izveštaju Goldštajn je zabeležio da službenici LAPD nerado sedaju za volane električnih vozila zato što im jedno punjenje baterija obezbeđuje tek 130 do 160 kilometara vožnje. Čini se da ovaj razlog ne pije vodu s obzirom na to da bi domet BMW i3 trebalo da bude sasvim dovoljan za potrebe dnevnog krstarenja policije gradom, a čak i da nije – policajcima su dostupne stanice za punjenje.

Jelena Kozbašić

U 13 zemalja članica EU prikupljeno 3 miliona tona elektronskog otpada

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska platforma za reciklažu električnog i elektronskog otpada (ERP) javlja kako je u 13 zemalja članica EU od 2002. godine prikupljeno više od 3 miliona tona ovakvog otpada.

Prema navodima ERP-a, ta ogromna količina prikupljenog otpada uključuje čak 39 miliona televizora, 12 miliona hladnjaka, 17,5 miliona veš mašina i više od 67 miliona malih kućnih aparata.

ERP naglašava kako količine električnog i elektronskog otpada kontinuirano rastu na globalnom nivou, a mogle bi dostići čak 52 miliona tona 2021. godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Gasprom će do 2035. godine izvoziti do 459 milijardi kubnih metara gasa u Evropu

Foto:: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska kompanija Gasprom postavila je u 2017. godini apsolutni rekord u izvozu gasa u Evropu.

Na evropsko tržište je 2017. godine tako izvezeno 194,4 milijardi metara kubnog prirodnog gasa, što je nadmašilo izvoz iz sovjetske i postsovjetske ere. Kompanija stoga procenjuje da je njen udeo na evropskom tržištu dostigao 34,7 odsto, što znači porast za oko 9 odsto.

Taj je porast Gaspromovog izvoza povezan s porastom potrošnje gasa u Evropi, a kompanija očekuje da će izvoz gasa u Evropu nastaviti rasti do 2035. godine i to na 393 do 459 milijardi metara kubnih godišnje.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Potpisan sporazum za izradu analize uticaja na kvalitet vazduha u Tuzli

Foto: Wikipedia/ Boabo
Foto: Wikipedia/ Boabo

Predstavnici Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine i Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli potpisali su ugovor po kojem će taj fakultet izraditi stručnu studiju nazvanu “Analize uticaja na kvalitet vazduha u tuzlanskoj kotlini”.

Prirodno-matematički fakultet je putem javnog poziva raspisanog na osnovu Zakona o javnim nabavkama odabran kao ponuđač te je u obavezi da u narednih 12 i najduže 16 meseci uradi analizu koja bi trebala utvrditi činioce i subjekte koji doprinose stanju vazduha koji se u zimskim mesecima karakteriše kao izuzetno zagađen vazduh.

Direktor Termoelektrane Tuzla, koja je u sastavu Elektroprivrede BiH, Izet Džananović očekuje da će analiza biti urađena kvalitetno na objektivan i naučno utemeljen način, a predstavnici Fakulteta potvrdili su da će taj dokument biti kategorisan kao naučni.

Analiza bi trebala omogući svim relevantnim faktorima šire javnosti da te naučno potkrepljene informacije iskoriste da bi se što pre i efektivno delovalo da bi se kvalitet vazduha i života u tuzlanskoj kotlini popravio, ukazujući sa što je moguće većom pouzdanošću na konkretne uzroke zagađenja vazduha.

Izradu analize kao i njenu reviziju i sve što bude neophodno do usvajanja analize finansiraće Elektroprivreda BiH, odnosno Termoelektrana Tuzla.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U planu energetska sanacija bolnice u Zenici

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Veće ministara BiH prihvatilo je Inicijativu Ministarstva finansija i trezora i odredilo delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o zajmu između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Projekat poboljšanja energetske efikasnosti u bolnici Zenica, vredan 10 miliona eura.

Cilj je poboljšati energetsku efikasnost u bolnici u Zenici i na taj način smanjiti potrošnju energije i emisija CO2, što je značajno za okolinu i očuvanje ljudskog zdravlja, ali i za povećanje kvaliteta usluga koje se pružaju pacijentima.

Zajam je alociran na Federaciju BiH s rokom otplate od 15 godina, uključujući tri godine grejs perioda, saopšteno je iz Veća ministara BiH.

izvor: klix.ba

Sandra Jovićević

U Vrbasu počela sa radom Mreža dobre energije

foto: pgv.org.rs
foto: pgv.org.rs

Uz podršku RES fondacije u Vrbasu je počeo sa radom sekretarijat Mreže dobre energije. Cilj osnivanja Mreže dobre energije je smanjenje troškova za energiju i smanjenje zagađenja usled potrošnje i proizvodnje energije. Usluge sekretarijata biće dostupne svim građanima opštine Vrbas.

Nakon osnivanja Mreže dobre energije u oktobru 2017. godine, kada je opština Vrbas bila jedna od potpisnika dobrovoljne platforme za povezivanje lokalnih samouprava i partnera iz vladinog i nevladinog sektora, posvećenih primeni i širenju dobre prakse i rešenja u lokalnoj energetici, nedavno je u Vrbasu otvoren sekretarijat Mreže dobre energije. Mreža dobre energije truditi da pomogne lokalnoj samoupravi u ispunjavanju zakonskih obaveza, a pre svega da kroz savete i preporuke pomogne vlasnicima svih objekata za stanovanje da smanje svoje troškove za energiju, povećaju komfor stanovanja i smanje zdravstvene rizike, rekao je Nikola Vujović, dipl. inženjer, koji uz kolegu Željka Zečevića čini stručni tim sekretarijata.

Iz ovog razloga Mreža dobre energije obratila se javnosti i pozvala sve zainteresovane građana da posete sekretarijat i zatraže savet za unapređenje energetske efikasnosti.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević

Ruma kroz program KfW-a modernizuje sistem daljinskog grejanja

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Predstavnici Nemačke razvojne banke KfW, projekt menadžeri za Srbiju i Crnu Goru i članovi Kancelarije zadužene za implementaciju tog programa u Srbiji održali su 6. februara sastanak u Gradskoj kući u Rumi, na kojem je analizirana modernizacija sistema daljinskog grejanja u ovoj opštini.

Ruma je kroz program KfW-a dobila subvenciju u iznosu od 600.000 evra.

Predstavnici KfW-a su sa menadžmentom JP “Stambeno” obišli objekte u koje su uložena sredstva i izrazili zadovoljstvo postignutim rezultatima.

– U Rumi je ova faza počela 2012. godine. Tokom primene je došlo i do izmene investicionog plana, tako da umesto predviđene rekonstrukcije i dogradnje toplovoda i svega 17 toplotnih podstanica, uspeli smo sa 600.000 evra da modernizujemo još 17 toplotnih podstanica i uradimo deo rekonstrukcije kotlarnice Sportske hale. Za rekonstrukciju ove kotlarnice smo u ranijem periodu obezbedili još nekih 80.000 evra sredstava subvencije od Ministarstva za zaštitu životne sredine i oko 42.000 evra iz opštinskog budžeta – rekao je Živan Mihajlović iz JP “Stambeno”.

Zajednički zadatak KfW-a i JP “Stambeno” bio je da energetski sektor učine ekološki povoljnijim za životnu sredinu i klimu kroz promovisanje energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Problem kotlarnice u naselju “Tivol” i njena modernizacija biće jedan od prioriteta JP “Stambeno” u narednom periodu.

Milisav Pajević

Republika Srpska usvojila izmene i dopune Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o koncesijama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su po hitnom postupku izmene i dopune Zakona o upravljanju otpadom, kao i izmene i dopune Zakona o koncesijama RS. Izmenama i dopunama Zakona o koncesijama uređuju se koncesione naknade u oblasti energetike na jedinstven način za sve subjekte.

Tokom rasprave poslanici vladajuće većine istakli su da Vlada RS na kvalitetan način želi urediti oblast energetike i koncesija.

O prestanku važenja Zakona o naknadama za korišćenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije poslanici se nisu izjasnili, jer o tome nije završena rasprava.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održan sastanak o upravljanju otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Foto: mziop.hr
Foto: mziop.hr

Ministar zaštite životne sredine i energetike Hrvatske Tomislav Ćorić sastao se sa predstavnicima Splitsko-dalmatinske županije i jedinicama lokalne samouprave s tog područja. Ovo je sedmi radni sastanak na temu upravljanja otpadom, a cilj sastanka bio je sagledavanje trenutne situacije kako bi se učinili dodatni napori za ubrzavanje i realizaciju obaveza koje proizlaze iz Uredbe, odnosno Zakona o održivom upravljanju otpadom.

Hrvatska kao članica EU do 2020. godine mora odvojeno prikupljati 50 odsto papira, stakla, metala i plastike, a u realizaciji zacrtanih ciljeva jedinicama lokalne samouprave na raspolaganju su višemilionska sredstva iz fondova Evropske unije. Konkretno, u toku je javni poziv za edukativno-informativne aktivnosti u okviru koga je osigurano 47,2 miliona kuna bespovratnih EU sredstava. 214,5 milijuna kuna vredan je aktualni konkurs za izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta. U toku je i konkurs za kontejnere, planiramo uskoro i poziv za nabavku vozila i plovila kao i za sufinansiranje izgradnje sortirnica. Vrednost tog javnog poziva biće oko 350 miliona kuna, kazao je ministar Ćorić.

Nakon sastanka, ministar Ćorić je sa splitskim gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom obišao odlagalište otpada Karepovac.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Izraelski investitor zainteresovan za ulaganje u energetski sektor u Srbiji

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić primio je ambasadora Izraela u Srbiji Alonu Fišer Kam i visoku delegaciju izraelske kompanije “Madei Taas”, koja je tom prilikom izrazila interesovanje da investira u srpski energetski sektor.

Antić je tokom sastanka istakao da su investicije iz inostranstva dobrodošle i da Srbija predstavlja sigurnu zemlju za ulaganja, dodavši da je reč o potpuno novoj energetskoj politici Vlade Srbije. Ovo je za srpsku energetiku, nakon više od tri decenije kada nije bilo ozbiljnih ulaganja, najbolji period u investicionom smislu, ocenio je on.

Prema njegovim rečima, naša zemlja ima čitav set projekata u toj sferi, koji će joj u budućnosti doneti ozbiljnu energetsku bezbednost i odrediti je kao lidera u regionu i u polju elektroenergetike. Antić je ukazao na to da svi potrošači, kao što su toplane, industrijski objekti u prehrambenoj, farmaceutskoj, teškoj industriji i slično, predstavljaju potencijalni projekat za ulaganja izraelske kompanije.

Fišer Kam je ocenila da je sastanak bio od izuzetnog značaja za razmenu informacija o saradnji u oblasti energetike, kao i prilika za upoznavanje sa iskustvima izraelskih kompanija koje posluju na srpskom tržištu.

Kompanija “Madei Taas” spremna je da pokrene elektroenergetske projekte širom Srbije koji se odnose na kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije. Ova kompanija je u kontaktu sa nekoliko subjekata u privatnom i javnom sektoru u više lokalnih samouprava, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Produžen rok za učešće u akciji “Najbolje iz Srbije” do 12. februara

Foto: Najbolje iz Srbije
Foto: Najbolje iz Srbije

Rok za prijave za učešće u akciji “Najbolje iz Srbije”, koju tradicionalno organizuju Privredna komora Srbije i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, produžen je do 12. februara, do kada privrednici mogu da kandiduju svoje kompanije i brendove za ovo prestižno priznanje.

Privredna komora Srbije, u saradnji s Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija, akciju “Najbolje iz Srbije” organizuje trinaesti put.

Najbolji robni i korporativni brendovi ove godine biće izabrani u 24 kategorije, među kojima su i tri nove – Najbolji hotel u Srbiji, Najbolji “mali” turistički smeštaj u Srbiji i Najbolji organski proizvod iz Srbije.

Kriterijumi za izbor najboljih definisani su posebnom metodologijom, koja obuhvata analizu tržišno-finansijskih parametara, glasanje potrošača, poslovnih partnera i stručnjaka, kao i ocene žirija. U žiriju su predstavnici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, Ministarstva privrede, Privredne komore Srbije i istaknuti stručnjaci iz sveta marketinga, komunikacija i medija, zaštite potrošača. Glasanje počinje sredinom februara.

Učešće u akciji je besplatno, prijavljivanje kompanija i glasanje je onlajn na zvaničnom sajtu www.najboljeizsrbije.com, a informacije će biti dostupne i na društvenim mrežama ove akcije i Privredne komore Srbije.

Ova tradicionalna akcija PKS-a i Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, podiže vidljivost domaćih brendova, a priznanje je od 2004. godine ponelo 312 dobitnika u različitim kategorijama.

Milisav Pajević

Plastika ugrožava koralne grebene

Foto: 50reefs.org
Foto: 50reefs.org

Nakon globalnog zagrevanja plastika je jedna od najvećih pretnji budućnosti koralnih grebena, kažu naučnici.
Više od 11 milijarda komada plastike pronađeno je u trećini koralnih grebena proučavanih na području azijsko-pacifičkog područja, prenosi BBC. Procenjuje se da će taj broj porasti na više od 15 milijardi do 2025. godine.

Prema istraživanju, plastika dvadesetak puta povećava rizik pojave bolesti na koralnim grebenima.
Plastične kese, flaše i kese od pirinča su među pronađenim predmetima.
“Mogu reći da je plastika jedna od najvećih pretnji okeanima u ovom trenutku, osim klimatskih promena“, izjavio je Jolea Lamb sa univerziteta Kornel u Itaki.
“Tužno je koliko je komada plastike na koralnim grebenima… ako možemo da počnemo da utičemo na te velike zagađivače plastikom, onda se možemo nadati da ćemo početi da smanjujemo količinu koja završava na tim grebenima”.

Više od 275 miliona ljudi na svetu zavisi od koralnih grebena kao izvora hrane, turističkog prihoda, a za njih imaju i kulturni značaj i štite obalna područja.
Veruje se da plastika omogućava bolesti koje napadaju morske beskičmenjake koji omogućavaju bujanje koralnih grebena.
Velika je verovatnoća da se grane korala zapetljaju u plastiku.
To su važna staništa riba i za ribarenje, kažu naučnici.
“Mnogo puta naiđemo na velike kese od pirinča ili plastične folije”, rekao je dr Lamb koji je vodio istraživanje.
Prema njegovim rečima, osam puta je veća verovatnoća da se oko tih korala s mnogo grana omota plastika.

U istraživanju objavljenom u časopisu Science međunarodni istraživači su proučili više od 150 grebena iz četiri zemlje na azijsko-pacifičkom području od 2011. do 2014. Plastika je otkrivena u trećini proučenih grebena.
Grebeni blizu Indonezije imali su najviše plastike, dok su australijski grebeni pokazivali najmanju koncentraciju. Tajland i Mjanmar su bili u sredini.
Ranija istraživanja otkrila su da plastični otpad može predstavljati stres za korale sprečavanjem prodiranja svetla i kiseonika, pa se patogeni organizmi mogu zadržavati.
Na osnovu procena o plastičnom otpadu koji završava u okeanima, naučnici sugerišu da se broj komada plastičnog otpada koji završava na koralima u azijsko-pacifičkom regionu može povećati s 11,1 milijarde na 15,7 milijardi komada do 2025.
Svake godine, prema procenama, u okeanima završava 4,8 do 12,7 miliona tona plastike.

Izvor: N1

Pariz: Zbog poplava grad planira da tuži fosilnu industriju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Podstaknut skorašnjim poplavama, grad Pariz mogao bi da krene stopama svog prekookeanskog kolege Njujorka i tuži kompanije fosilnih goriva. Šestog februara 2018. godine, Pariz je najavio da će da istraži mogućnosti tužbe usmerene na fosilnu industriju zbog štete koje gradu prouzrokuje narušavanje klimatske ravnoteže.

Ovog meseca francuska prestonica pretrpela je još jednom ogromne poplave. Nakon onih koje je iskusila u maju 2016. godine, istraživači su prstom uprli u klimatske promene kao jedan od glavnih uzročnika. Studije su pokazale kako su promenom klime šanse za poplave gotovo udvostručene. I prema tvrdnjama gradonačelnice Ane Marije Idalgo, problem potopa predstavlja pitanje prilagođavanja grada klimatskih promenama. Njih krive i za pojačane toplotne talase u glavnom gradu, ali i poplave, suše i šumske požare širom zemlje, kao i porast nivoa mora.

Saopštenje grada Pariza, uz raniju tužbu protiv proizvođača fosilnih goriva pokrenutu od strane grada Njujorka, je manifest gradova oštećenih klimatskim promenama da neće da se libe da preduzmu konkretne pravne akcije protiv onih koji značajno doprinose udelu gasova staklene bašte u vazduhu.

Desetog januara 2018. godine, gradonačelnik Njujorka, Bil de Blasio, oglasio je da će grad povući gotovo 200 milijardi dolara iz fondova namenjenim investicijama u fosilnoj industriji i podneo tužbu na čijoj su na meti kompanije BP, ShellExxonMobil, Shevron i ConocoPhillips.

Mnogi su pozdravili spremnost Pariza i Njujorka da izvrše mobilizaciju u cilju zaštite svojih građana i da multinacionalne korporacije fosilnih goriva “žigošu” kao odgovorne za štetu koju emisijama štetnih gasova uzrokuju planeti.

Jelena Kozbašić