Home Blog Page 1142

Povećan broj električnih automobila u Norveškoj

Norveške vlasti saopštile su da električni ili hibridni automobili čine polovinu novoregistrovanih vozila u zemlji do sada.

Norveški ministar za klimu i ekologiju gospodin Vidar Halgesen izjavio je da ovo predstavlja prekretnicu u Norveškoj, kao i da pokazuje da politika zelenog transporta daje rezultate.

Norveška je usvojila strategiju ohrabrivanja kupovine ekoloških automobila, u okviru koje vlasnike električnih automobila oslobađa gotovo svih poreza. Vlasnici tih automobila imaju i druge benefite, kao što je besplatno korišćenje puteva na kojima se naplaćuje putarina, javnih parkirališta, ali i mogućnost vožnje u autobuskim trakama.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Pametna brojila za struju izgleda da baš i nisu tako pametna

Foto-ilustracija: Eon Energy
Foto-ilustracija: Eon Energy

U Holandiji je u poslednje vreme instalirano preko 750.000 pametnih brojila, a vlada ove države planira da do 2020. godine pametne merače električne energije ugradi u sva domaćinstva. Međutim, naučnici smatraju da bi ove pametne uređaje trebalo poslati na doškolovavanje.

Najnovija zajednička studija Univerziteta Tvente i Univerziteta primenjenih nauka u Amsterdamu pokazala je da očitavanja pametnih strujomera u ogromnoj meri premašuju stvarnu potrošnju električne energije.

Prema proračunima, dešava se da na računima nekih građana bude ispisan čak 582 puta veći utrošak struje od realnog. Ipak, stvar je do samog aparata, a ne potrebe lokalne elektrodistribucije da potkrada građane, prenosi Endgadget.

Kako objašnjavaju stručnjaci, pametni merači nisu programirani da prepoznaju uređaje prema njihovoj energetskoj efikasnosti, pa tako, na primer, zaračunavaju više potrošnje LED sijalicama koje su daleko ekonomičnije od običnih.

Nažalost, žitelji Holandije ne mogu zasad ništa da urade po tom pitanju, jer im je jedina opcija da pozovu inspekciju da proveri i utvrdi neispravnost samog uređaja, ali to ne samo da im neće sniziti račun za struju, već će u narednom morati da doplate izlazak inspektora na teren.

Predstavnici Grada Otočca o projektu hidroenergetskog sistema Kosinj-Senj

Državni sekretar u Ministarstvu zaštite okoline i energetike Ante Čikotić sastao se juče sa predstavnicima Grada Otočca. Sastanku su prisustvovali i predstavnici naučnih institucija i udruženja na temu projekta nastavka izgradnje Hidroenergetskog sistema Kosinj-Senj. Na sastanku su, između ostalih, učestvovali gradonačelnik Otočca Stjepan Kostelac.

Predstavnici Grada Otočca i Instituta, smatraju da projekt nastavka izgradnje Hidroenergetskog sistema Kosinj-Senj, odnosno druga faza postojećeg sistema, koji razvija HEP, nije najoptimalnije rešenje jer bi doveo do potapanja velikih površina i onemogućavanja razvoja celog tog kraja. Stoga je izrađena poređenje tog predloga sa drugom mogućom verzijom projekta koja prema njihovu mišljenju donosi više koristi.

“Drago nam je da nam se pružila prilika da pokažemo i drugi model za koji smatramo da je od opšteg društvenog interesa jer njime povećavamo energetsku sigurnost i stabilnost ali istovremeno omogućavamo razvoj i zadržavanje stanovništva na ovom području”  – rekao je zamenik gradonačelnika Nenad Janković.

Državni sekratar Ante Čikotić istakao je kako je sastanak bio konstruktivan i da će Ministarstvo sagledati sva moguća rešenja uzimajući u obzir i uticaj projekata na razvoj lokalne zajednice.

“Napraviće se analize isplativosti svih ovih varijanti rešenja, pa  ćemo definisati projektni zadatak ne samo kroz energetiku, nego i uzimajući u obzir širi društveni kontekst. Konačna odluka mora biti utemeljena na celovitoj analizi” – rekao je Čikotić.

Izvor:mzoip.hr

V.Vukajlović

JANAF objavio izveštaj o radu za 2016.

JANAF d.d. objavio je 3. marta 2017. godine, Revidirane konsolidovane i nekonsolidovane finansijske izveštaje za period od 1. januara do 31. decembra 2016. godine.

U navedenom razdoblju JANAF d.d. ostvario je izvrsne poslovne rezultate s porastom prihoda od osnovne delatnosti Društva za 7,9% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni prihodi iznose 752,7 mil. kuna što je rast za 1% u odnosu na prethodnu godinu.

Bruto dobit iznosi 338,2 mil. kuna što je porast od 15,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok neto dobit iznosi 290,5 mil. kuna.

Od ukupno ostvarenih prihoda iz temeljne delatnosti u 2016. godini, 70% ostvareno je od poslovanja s inostranim kupcima što je rezultiralo porastom izvoza od 12% u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupna ulaganja u investicije u razdoblju 2012.-2016. iznosila su oko 1,3 milijarde kuna pa je veliki deo planiranih investicija iz navedenog razdoblja i završen.

JANAF je i za 2017. godinu ugovorio nove poslove s NIS-Gazpromneft-om, VITOL-om, Glencore-om, MOL-om, Unipetrolom i Crodux derivatima dva. Timeje  nastavio sa intenzivnim poslovnim aktivnostima koji ukazuju na stabilnost poslovanja, nastavak rasta i stvaranja novih vrednosti i ukazuje na dobre poslovne pokazatelje za 2017. godinu.

Izvor: janaf.hr

V.V.

Potpisivanje ugovora o kreditu

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović danas će u Banjaluci prisustvovati potpisivanju ugovora o kreditu između predstavnika banjalučke „Elektrokrajine“ i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Izvor:srna.rs

U toku pripreme za „World Cleanup Day“

Na drugom sastanku Radne grupe za promociju Ciljeva održivog razvoja, u okviru mreže Globalnog dogovora u Srbiji, predstavnici organizacije najvećeg ekološkog projekta na području Srbije „Let’s do it! Serbia“ informisali su članove Radne grupe o dugoročnim fazama pripreme događaja „World Cleanup Day“ koji će se održati 15. septembra 2018. godine.

„Let’s do it! Serbia“ organizuje veliku volontersku akciju koja se održava 14. maja 2017. godine na području cele Srbije u cilju podizanja ekološke svesti građanja i poboljšanja životne sredine u Srbiji. Ova akcija odvijaće se u tri etape. Najpre će se formirati tim volontera koji će obavljati logističku i marketinšku podršku akcije. Druga faza podrazumeva mapiranje svih nelegalnih deponija na području Srbije, a završna faza podrazumeva uklanjanje ilegalnih deponija, čišćenje zelenih površina i zaštićenih područja, u cilju smanjenja zagađenosti i povećanja svesti građana o čuvanju životne sredine.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici Specijalnog rezervata prirode Uvac koji su članovima Radne grupe održali rezentaciju o prirodnim potencijalima ovog dela Srbije i ukazali na važnosti njihovog očuvanja.

Članovi Radne grupe i predstavnici organizacije „Let’s do it! Serbia“ i Specijalnog rezervata prirode Uvac istakli su značaj zaštite životne sredine, koja bi trebalo da bude jedna od glavnih tema svakog društva, s obzirom da istraživanja ukazuju na neraskidivu vezu klimatskih promena i sektora energetike, saobraćaja, industrije.

izvor: pks.rs

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za upravljanje otpadom u Leskovcu

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu zahteva za izdavanje dozvole za skladištenje i tretman infektivnog medicinskog otpada, na lokaciji Opšte bolnice Leskovac.

Aktivnosti koje gore spomenuti zdravstveni centar preduzima su skladištenje i tretman infektivnog medicinskog otpada, na lokaciji, u objektu pogona za tretman medicinskog infektivnog otpada, u kome su smešteni parni sterilizatori i drobilica.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je 15 dana od dana objavljivanja ovog oglasa, a uvid u podneti Zahtev i prateću dokumentaciju može se izvršiti u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Podrška biciklistima je nacionalni prioritet

Foto-ilustracija: Pixabay

U Skupštini grada Beograda 2. marta 2017. godine održana je konferencija evropskih zemalja, partnera u biciklizmu, uz podršku Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Ministarstva zdravlja, Ministarstva omladine i sporta, Pokrajinske vlade Vojvodine, Grada Beograda, privatnog i nevladinog sektora.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović koje koordinira aktivnostima implementacije Panevropskog procesa transporta,životne sredine i zdravlja na nacionalnom nivou, obratila se učesnicima iskazavši podršku budućim aktivnostima u oblasti sprovođenja zaštite životne sredine, promociji i daljoj afirmaciji cikloturizma. Ona je dodala da se aktivno i posvećeno učestvovanje predstavnika sektora životne sredine u evropskom procesu životne sredine i zdravlja i u drugim evropskim procesima manifestuje profesionalnim delovanjem na međunarodnim konferencijama i sastancima gde se naglašava potreba da se politike održive urbane mobilnosti interpretiraju i integrišu u nacionalni kontekst. Istakla je opredeljenost Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine za proces kojima direktno doprinosimo ostvarenju ciljeva održivog razvoja, promovisanjem zdravih i bezbednih vidova saobraćaja, radi očuvanja životne sredine i unapređenje zdravlja, kao i za inteziviranjem međusektorske saradnje, radi što uspešnije realizacije postavljenih ciljeva i očekivanih rezultata.

Foto-ilustracija: Pixabay

Na skupu je istaknuto i da je u toku priprema logistike za izradu Strategija bicilizma, kao i Nacionalnog Akcionog plana transporta, životne sredine i zdravlja, gde će nosilac aktivnosti biti Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine. Republika Srbija je jedna od prvih zemalja koje su prihvatile ponuđeno partnerstvo Austrije na promociji biciklizma, tokom Ministarske konferencije održane 2014. godine u Parizu. Kao doprinos sprovođenju Panevropskog programa transporta, životne sredine i zdravlja, kao i ciljeva Pariske deklaracije, koji promovišu politike i aktivnosti zdravih i bezbednih vidova saobraćaja, partnerstvo na promociji biciklizma i cikloturizma je stvorilo jedinstvenu trilateralnu platformu čiji je cilj promovisanje i afirmisanje biciklizma na evropskom nivou. U ovom smislu je veoma značajna podrška Evropske komisije UN za Evropu, koje koordiniraju proces na evropskom nivou.

Rečeno je i da se promocijom biciklizma doprinosi razvoju zelene ekonomije i stvaranju novih radnih mesta, što će predstavljati nacionalni prioritet budućeg perioda.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

NASA pronašla rešenje kako da Mars vratimo u život

Foto: Mars.nasa.gov
Foto: Mars.nasa.gov

Ako pitate naučnike zašto je na Marsu toliko hladno i beživotno, reći će vam da je to zbog toga što je pre nekih 4.2 milijarde godina crvena planeta nepovratno izgubila svoje magnetno polje. Bez ovog vida zaštite, solarni vetrovi su Marsu oduzeli dobar deo njegove atmosfere, čime je opstanak ma kakvog razvijenijeg oblika života praktično nemoguć. Ipak, NASA smatra da nisu sve nade izgubljene.

Naučnici ove institucije ovih dana su izneli ambiciozni plan da se izgradi magnetni štit oko Marsa kojim bi se sačuvalo ono malo atmosfere što je preostalo, ali i omogućilo budućim pokolenjima svemirskih istraživača da bezbedno istražuju Zemljinog prvog komšiju, prenosi Engadget.

Prema njihovoj ideji, magnetni štit bio bi postavljen na L1 Lagranžovu tačku Marsove orbite odakle bi stvarao veštačku magnetosferu, koja bi odbijala solarne oluje i radijaciju. Prema prvim proračunima, s vremenom bi se stvorio dovoljno debeo atmosferski sloj koji bi razložio ugljen-dioksid sa severnog pola planete, što bi dalje podstaklo da se efekton staklene bašte otopi nataloženi led i povrate neki od Marsovih izgubljenih okeana.

Kad se malo bolje razmisli, čitav ovaj koncept i nije tako daleko od realnosti, jer već postoje izvodljive studije o konstrukcijama na naduvavanje pomoću kojih bi bilo moguće stvoriti mini-magnetosferu. Jedina prepreka je, kao i uvek kada je kosmos u pitanju, vreme.

Iako bi štit relativno brzo rešio problem radijacije, nije moguće proceniti koliko bi trebalo čekati da se atmosfera zgusne i temperatura dovoljno poraste. Moguće je da bi ovaj proces “zemljizacije” potrajao decenijama dok ne vidimo mininalne rezultate, što baš i ne bi bilo od koristi ekspedicijama na Mars, koje su NASA i SpaceX isplanirali da sprovedu u narednih par godina.

Očišćene divlje deponije u Leskovcu

Prošle nedelje u Leskovcu su održane akcije čišćenja divljih deponija.

Velike količina građevinskog otpada uklonjene su sa javnih površina u naselju Moše Pijade i u blizini fabrike „Džinsi“. Ovom prilikom apelovano je i na sve građane Leskovca da otpad odlažu na lokacije koje su za to predviđene.

U akciji čišćenja divljih deponija učestvovali su JKP „Komunalac“, Komunalna policija i kompanija „Por Verner Veber“.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Potpisan Memorandum za zaštitu Južne Morave

U sali Načelstva u Vranju krajem prošle nedelje potpisan je Memorandum za zaštitu Južne Morave.

Cilj ovog dokumenta je opstanak EKO sistema reke uz koordinaciju i međusobnu saradnju svih relevantnih subjekata.

Predsednik Skupštine grada gospodin Dejan Tričković izjavio je da će lokalna samouprava pružiti punu podršku ovoj ideji, kako bi se očuvala protočnost vodotoka, zaustavilo bacanje otpada, podigao nivo kvaliteta vode i razvili turistički potencijali.

Memorandum za zaštitu Južne Morave biće potpisan i u Leskovcu i Nišu.

izvor: vranje.org.rs

Sandra Jovićević

Energetski portal održao panel diskusiju

Foto: Energetski portal

Drugog dana Međunarodnih dana investicija i energetike, prošlog petka u Novom Sadu veliku pažnju posetilaca privukla je panel diskusija koju je organizovao Energetski portal. Ideja koorganizatora sajma CEDEF-a, bila je da se okupe sagovornici koji su sarađivali sa redakcijom Energetskog portala i da se uživo predstave novi projekti i istraživanja u domenu energetske efikasnosti i klimatskih promena.

Na početku  se svim zainteresovanim posetiocima obratio profesor doktor Jankes Goran koji je direktor CEEFOR-a, osnivača Energetskog portala. Kao dugogodišnji profesor Mašinskog fakulteta i stručnjak iz oblasti energetske efikasnosti, skrenuo je pažnju na značaj uštede energije koja je naš najveći resurs. Mere koje država sprovodi, prema njegovim rečima obuhvataju javni sektor i zgradarstvo. Uvođenje energetskih menadžera u opštine i u industriju jesu važne, ali smatra profesor, nisu obuhvaćena mala i srednja preduzeća. Upravo ona čine najveći deo korisnika i potrošača energije u svim oblicima.

O uticaju klimatskih uslova i klimatskim scenarijima za Srbiju kroz prezentaciju nas je upoznao zamenik direktora Hidrometereološkog zavoda Srbije, gospodin Goran Pejanović. Kao naučnik koji se bavi isključivo posmatranjem i projektovanjem budućih vremenskih prilika, gospodin Pejanović je upozorio da svest o zagrevanju planete, zatim mere koje možemo da sprovedemo kako bismo uštedeli toplotnu energiju moraju postati deo svakodnevne realnosti. Zadržavanje ugljen dioksida u atmosferi  trajno šteti atmosferi, a svi pokazatelji govore da će se taj trend i nastaviti. Prema njegovim rečima, ukoliko se ne sprovedu mere energetske efikasnosti u domovima, industriji, školama, bolnicama do 2050. godine doživećemo trajno oštećeno prirodno okruženje i mere adaptacije neće dati rezultate.

Foto: Energetski portal

U ime UNDP-a predstavljen je projekat „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“. O ovom projektu koji se može pratiti na sajtu www.klimatskepormene.rs govorio je gospodin Miroslav Tadić. Gospodin Tadić je podsetio na saradnju sa Ministarstvom za poljoprivredu i zaštitu životne sredine Republike Srbije i svim akcijama u vezi sa pripremom dokumentacije i učešćem Srbije na izuzetno važnoj konferenciji COP 21 u Parizu. Ove godine Srbija treba da ratifikuje Pariski sporazum, a upravo organizacije poput UNDP-a, GIZ-a i sličnih pomažu u implementaciji mera i u obrazovanju javnosti o značaju ove teme.

Pored prezentacija koje su govornici upriličili, svi prisutni su pozvani da prate sajt www.energetskiportal.rs na svakodnevnom nivou, a jedan pronalazač iz publike je iskoristio priliku i na sceni predstavio svoj patent. Tačnije, predstavio je  rashladni uređaj koji je sam osmislio. U tom duhu očekujemo i sledeći susret uz brojne inovacije, pronalazače i nova rešenja.

V.Vukajlović

 

Zaštita životne sredine kroz prizmu cirkularne ekonomije

Šesti po redu Međunarodni dani energetike i investicija održani su u Novom Sadu 2 i 3. marta 2017. godine i imali su za cilj da podstaknu poslovne kontakte i saradnju između svih relevantnih aktera u energetici, građevinarstvu, zaštiti životne sredine i lokalnom razvoju u Republici Srbiji, ali i regionu, kao i da stimulišu veće investiranje u ovim oblastima. U okviru panela „Cirkularna ekonomija: Imamo li kapaciteta da zatvorimo krug?”, Udruženje industrije otpada Srbije “Hrabri čistač” je u partnerstvu sa organizacijom CEDEF učestvovalo na Međunarodnim danima energetike i investicija u Novom Sadu.

Ekonomski savetnik Džonatan Klifton u ime Ambasade SAD u Republici Srbiji je govorio o iskustvima SAD u implementaciji koncepta cirkularne ekonomije.

Ispred Javnog preduzeća Transnafta govorila je dr Stanislava Delić rukovodilac sektora za zaštitu životne sredine, o iskustvima ove kompanije i preduzetim merama u akcidentnim situacijama sanacije i remedijacije. Tom prilikom predstavila je rezultate terenskih radova na slučaju Kovilj. “Na slučaju Kovilj uradili smo laboratorijske radove koji su podrazumevali hemijske analize uzoraka zemljišta iz bušotina, vode iz pijezometara i granulometrijske analize. Zemljište u Kovilju je nakon biološkog tretmana odloženo na deponiju u Kikindi, a urađena je rekultivacija i ponovno uzorkovanje zemljišta. Izmerene koncentracije parametara ne prelaze granične vrednosti koncentracije opasnih i štetnih materija u zemljištu. Monitoring podzemnih voda na sadržaj mineralnih ulja na lokaciji je vršen četiri puta godišnje. Nadzornici trase JP Transnafte i sektor ZŽS i dalje vrše nadzor na toj lokaciji”,  istakla je dr Stanislava Delić rukovodilac sektora za zaštitu životne sredine u JP Transnafta.

O ulozi reciklažne industrije u kontekstu cirkularne ekonomije kao i resursima koji se nalaze u električnim i elektronskim proizvodima i koji se ponovo mogu iskoristiti, govorio je Nikola Egić direktor reciklažnog centra Božić i sinovi. Sandra Kamberović, generalni sekretar Uduruženja industrije otpada Srbije “Hrabri čistač” čije članice tretiraju i konačno zbrinjavaju 90% opasnog i komunalnog otpada na teritoriji Republike Srbije, bila je moderator panela i istakla: “Zaštita životne sredine kroz propisane ciljeve cirkularne ekonomije rezultat je višegodišnjih napora i pregovora na međunarodnom nivou kroz različite konvencije. Višegodišnji napori rezultirali usvajanjem novog koncepta poslovanja, novih tehnologija i investicija u cilju očuvanja i zaštite prirodnih resursa. U EU usvojen paket mera u cilju implementacije koncepta cirkularne ekonomije decembra 2016. godine. Republika Srbija, iako na samom početku, u procesu aproksimacije imaće zadatak da nacionalne strateške dokumente usaglasi sa utvrđenim politikama. Koncept cirkularne ekonomije podrazumeva maksimalno iskorišćenje postojećih resursa sa minimazacijom deponovanja i novim eko tehnologijama. „Danas ovu novu industrijsku eru posmatraćemo sa ugla ekološki prijateljskih investicija Republici Srbiji u skladu sa ratifikovanim međunarodnim ugovorima i politikom Vlade Republike Srbije. Skup je završen čuvenim pitanjem: Da li su ulaganja u zaštitu životne sredine trošak ili investicija za budućnost“, istakla je Kamberović.

Centralno evropski forum za razvoj CEDEF, Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i Novosadski sajam su bili organizatori manifestacije koja je prema interesovanju učesnika i velikom broju stručnih govornika prevazišao sva očekivanja.

Izvor: Hrabri čistač

V.V.

CRNA GORA: Nove cene naftnih derivata

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo ekonomije Crne Gore izbacilo je najnoviji cenovnik naftnih derivata. Od sutra, sedmog marta 2017. godine, važiće sledeće, maksimalno dozvoljene vrednosti:

BMB 95 – 1.29 eur/l (=)

BMB 98 – 1.33 eur/l (=)

Evrodizel – 1.16 eur/l (=)

Lož ulje (veleprodaja) 1.14 eur/l (=)

Lož ulje (grejanje) 0.86 eur/l (=)

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 20. marta 2017. godine.

Pogledajte i koje su aktuelne cene u Srbiji:

PrintScreen: Retail Sebia

HE „Višegrad“ proizvela 17 odsto energije više nego što je planirano

Hidroelektrana „Višegrad“ proizvela je u 2016. godini 1.078 GWh električne energije, što je jedan od najboljih proizvodnih rezultata od početka rada.

Direktor HE „Višegrad“ gospodin Mile Lakić izjavio je za Srnu da je godišnji plan iznosio 924 GWh, što pokazuje da je plan proizvodnje povećan za oko 17 odsto i rebalansirani plan za oko 5 odsto. On je istakao da je iskorišćena povoljna hidrologija, a da je pogonska spremnost preduzeća bila na maksimalnom nivou.

Kako je gospodin Lakić istakao, ostvarena dobit ovog postrojenja iznosi oko pola miliona KM.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

PRIRODA NE POZNAJE GRANICE: Pokrenut projekat za očuvanje rezervata Mura-Drava-Dunav

Prošle nedelje je u Noskovcima, selu u Podravini, službeno pokrenut dvoipogodišnji projekat „coop MDD“ koji sufinansira Evropska Unija putem Interreg Danube Translantional programa. Cilj projekta je uskladiti prakse upravljanja u 12 zaštićenih područja koje se nalaze u pet zemalja (Austrija, Slovenija, Mađarska, Srbija i Hrvatska) kako bi se osigurala ekološka celovitost budućeg jedinstvenog UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ – izuzetnog evropskog rečnog predela takođe poznatog kao “Evropski Amazon“.

Protežući se kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju, područje uz donje tokove Drave, Mure i Dunava čini 700 kilometara dug „zeleni pojas“ koji povezuje gotovo milion hektara dragocenog prirodnog i kulturnog miljea u jedan od najvažnijih ekoloških koridora u Evropi. Gotovo 25 godina nevladine organizacije i državne institucije rade na zaštiti ovog jedinstvenog područja, a sada se preduzimaju završni koraci, te je u svim zemljama u toku ili je već završen proces službene nominacije za proglašenje rezervata biosfere.

Zdravi i dinamični rečni ekosistemi pružaju brojne dobrobiti za lokalno stanovništvo, mogućnosti za održiv život i privređivanje, uz korišećenje resursa kao što su čista voda, riba i drvo, te u prirodnom okruženju koji pruža osnovu za turizam i rekreaciju. Osim toga, prirodna poplavna područja uz reke štite stanovništvo i naselja ublažavajući negativne efekte visokih voda tokom poplava.

Kako bi se održivo upravljalo ovim prekograničnim dobrom, za koje su vezani i ljudi a i ugrožene vrste koje u njemu žive (orao belrepan, crna roda i mnoge druge), zaštićena područja trebaju uskladiti prakse upravljanja kojima će osigurati ekološku celovitost i transnacionalnu povezanost ekosistema.

– U zaštićenim i područjima mreže Natura2000 duž rezervata „Mura-Drava-Dunav“ postoje različite prakse upravljanja, dok upravljači tim zaštićenim područjima nemaju puno mogućnosti za redovan međusobni kontakt i razmenu iskustava. Kao rešenje za prevladavanje tih prepreka osmišljen je projekt „coop MDD“, koji okuplja predstavnike zaštićenih područja kako bi se uspostavila dugotrajna prekogranična saradnja i zajednički pristup obnovi i upravljanju rečnim predelima u TBR MDD-u. To je važan korak prema integralnoj prekograničnoj zaštiti i očuvanju prirodne dinamike reka i usluga ekosistema – rekla je Magdalena Vagner, koordinatorka projekta iz WWF-a.

Važan deo uspeha rezervata biosfere biće prepoznavanje i aktiviranje lokalnog stanovništva koje živi duž ove tri reke u upravljanju „njihovog“ rezervata biosfere i osiguravanju njihove podrške za održivi razvoj regije. U tu svrhu će se duž Rezervata „Mura-Drava-Dunav“ uspostaviti mreža od osam „Škola na reci“, koje će ponuditi podršku ekološkoj edukaciji školske dece i lokalnog stanovništva kroz inovativne sadržaje i iskustva, a takođe podstaći razumevanje važnosti zaštite prirodnih vrednosti „Evropskog Amazona“.

– Mura, Drava i Dunav su prekogranične reke. Njihova voda i sedimenti prolaze kroz različite države i često teku duž granica. Kako priroda ne poznaje granice, niti vrste koje nastanjuju ova poplavna područja ne mare za nacionalnosti, moramo uspostaviti efikasnu prekograničnu saradnju sa ciljem zaštite izuzetne prirode ovog kraja i dobrobiti koji ona pruža za lokalno stanovništvo – dodala je Tatjana Arnold Sabo iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim delovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije, domaćina sastanka kojim je službeno otvoren ovaj projekt.

Partneri su svoj prvi sastanak iskoristili i za prvi sastanak upravljača zaštićenih područja unutar ovog rezervata biosfere, kako bi definisali najveće prepreke za osiguravanje dinamičnog prekograničnog rečnog koridora te počeli raditi na zajedničkim rešenjima i pristupima na području prostornog planiranja, upravljanja vodama, upravljanja posetiocima, poljoprivrede, šumarstva, lova i ribolova.

Partneri u projektu iz Srbije su Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i JP „Vojvodinašume“, a projekt podržava i Gradska uprava Grada Sombora.

Sandra Jovićević