Home Blog Page 1075

NIS nagrađuje potrošače

 

Foto: NIS
Foto: NIS

U okviru tradicionalne aktivacije za potrošačeMoj auto voli NISOTEC“ korisnici ulja i maziva ovog brenda kompanije NIS i ove godine imaju mogućnost da osvoje vrednu nagradu – NIS karticu za gorivo u vrednosti od 50 litara goriva.

Uz kupljeni bilo koji NISOTEC proizvod na NIS Petrol i GAZPROM benzinskim stanicama u Srbiji, potrošač dobija NISOTEC nalepnicu koju može da zalepi na svoje vozilo i tako postane potencijalni dobitnik 50 litara goriva.

Poklon kartica biće uručena vozaču koji prvi stigne na benzinsku stanicu, najavljenu putem TDI radija, a koji na svoj vozilu ima NISOTEC nalepnicu.

Akcija “Moj auto voli NISOTEC” traje do 20. jula, a detaljan mehanizam aktivacije dostupan je na sajtu www.nisotec.eu ili besplatnim pozivom na telefon kol centra NIS-a: 0800008888.

Milisav Pajević

Sanirano nesanitarno odlagalište otpada „Vrtijeljka“ na Cetinju

 

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Završetak radova na sanaciji nesanitarnog odlagališta otpada Vrtijeljka“ u prestonici Cetinje svečano obeležen prošle nedelje.

Radovi su obuhvatali realokaciju određenih količina postojećeg otpada u cilju profilisanja tela odlagališta, izradu obodnih kanala i iskop upojnih jama za atmosferske vode, kao i izradu sistema za odvođenje biogasova, prekrivanje, rekultivaciju i ograđivanje terena.

Radove je izvela kompanija „DRAVA vodnogospodarsko podjetje Ptuj, d.o.o.” – Slovenija, dok je stručni nadzor vodio Konzorcijum „Garnets Consulting a.s.”, kao vodeći partner, sa članovima „Rutex Ltd.”, „Sistem-mne Ltd.” i „EQE Control OOD”. Vrednost izvedenih radova iznosila je preko 1,8 miliona evra.

Projekat je definisan u višegodišnjem Operativnom Programu „Regionalni razvoj” 2012-2013, iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) u okviru komponente III „Regionalni razvoj”, kao i u Sporazumu o finansiranju koji je potpisan između Vlade Crne Gore i Evropske komisije u decembru 2014. godine.

Saša Radulović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma i šef IPA operativne strukture, izrazio je zadovoljstvo zbog završetka radova sanacije nesanitarnog odlagališta otpadaVrtijeljka“ u prestonici Cetinje.

Radulović je naglasio da će ovaj značajan infrastrukturni projekat, ujedno i prvi veći projekat iz oblasti upravljanja otpadom realizovan iz IPA sredstava, bitno će doprineti unapređenju ekološke situacije u prestonici Cetinje.

Rešenjem dugogodišnjeg problema, u skladu sa međunarodnim standardima, Crna Gora je ispunila jednu od važnih obaveza prvenstveno prema svojim građanima, a zatim prema zahtevima na putu evropskih integracija i zaštite životne sredine.

Radulović je posebno zahvalio Evropskoj komisiji i Delegaciji Evropske Unije u Crnoj Gori, na saradnji i podršci u realizaciji projekta.

On je naveo da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma je posvećeno rešavanju pitanja integralnog upravljanja otpadom kroz uspostavljanje regionalnih centara na nivou Crne Gore, kao i transpoziciji i implemetaciji evropskih direktiva u ovoj oblasti u cilju zadovoljenja kriterijuma u okviru Poglavlja 27životna sredina.

Radulović je najavio i skoru realizaciju projekta izgradnje transfer stanice sa reciklažnim dvorištem, kojim će se u potpunosti će rešiti problem upravljanja otpadom na teritoriji Cetinja.

Milisav Pajević

Gornji tok Južne Morave pun komunalnog otpada

 

Foto: Jovan Kocevski
Foto: Jovan Kocevski

Odred izviđača „Zavičaj 1093“ iz Vranja, u cilju što boljih priprema za akciju čišćenja, započeo je “Skrining gornjeg toka Južne Morave“.

Urađen je kopneni obilazak gornjeg toka Južne Morave od sela Ćukovac do Vranjske Banje. Skrining je pokazao neverovatne podatke.

– Kopneni pristup reci moguć je u jedva 20 odsto toka, od toga nekih 13 odsto sa leve i jedva sedam odsto sa desne obale, objašnjava starešina izviđača Jovan Kocevski.

U svom izveštaju izviđači navode da je neverovatno velika zatravljenost terena, ogromna količina šipražja i velike količine nagomilanog komunalnog otpada koje sprečavaju normalan pristup reci.

Najveći problem za sam postupak čišćenja svakako će biti spušteni tok Morave koja se u nekim delovima uvukla u svoje korito i preko 10 metara.

– Obala je konstantno izložena eroziji i krajnje nestabilna na šta itekako treba da se vodi računa ukoliko veći broj ljudi pristupi čišćenju. Skoro jedan kilometar toka uopšte se ne može prići ni sa jedne ni sa druge strane, kaže Kocevski.

On napominje da je ovo početak jednog obimnog posla i da će izveštaji biti dostavljeni Ministarstvu zaštite životne sredine i JP „Srbijavode“ koji će odlučivati o daljoj sudbini čišćenja gornjeg toka Južne Morave.

– S obzirom da nam projekat kod gradske uprave i ove godine nije prošao, najverovatnije okrećemo drugi list prema lokalnoj samoupravi kojoj smo bili voljni da uradimo ono što ona decenijama ne čini, naglašava Jovan Kocevski.

Projekat „Skrining gornjeg toka Južne Morave“ se realizuje uz podršku CSOnnect programa koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Izvor: Vranjske

Milisav Pajević

Usevi će davati sve manje roda zbog degradacije zemljišta

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Zagađenje, erozija i ekspanzija poljoprivrede doprinose tome da površina zemlje, veličine polovine Evropske unije svake godine drastično gubi na svom kvalitetu.

Prema novoj studiji preko tri četvrtine zemljine površine je žestoko degradirano a ova brojka mogla bi da se poveća na 90% do kraja sredine ovog veka.

Degradacija zemljišta je proces pogoršanja kvalitativnih osobina zemljišta, potrebnih za rast biljaka.

Kako ljudi sve više šire teritoriju koju koriste, kvalitet zemlje drastično opada a tome doprinosi zagađenje, erozija zemljišta i suše, što na kraju ove predele čini nenastanjivim.
Ako se sa trenutnim trendovima nastavi, stotine miliona ljudi biće primorano da emigrira jer će se lokalni sistemi za proizvodnju hrane urušiti.

Poljoprivreda je najveći faktor u ovom procesu zajedno sa intenzivnom urbanizacijom i sečom šuma. Usevi i ispaše prekrivaju trećinu površine planete.

Iako je teško predvideti dalji razvoj ovog fenomena, nova studija sprovedena od strane Centra za zajednička istraživanja Evropske komisije procenjuje da je teritorija veličine polovine EU degradirana svake godine. Ova studija, ide ruku pod ruku sa onom objavljenom u martu koja je zaključila da je svetska degradacija zemljišta dostigla kritičnu tačku i da šteti dobrobiti skoro polovini populacije sveta.

Zajedno sa klimatskim promenama, ovo opadanje kvaliteta zemljišta dovešće do toga da do 2050. godine globalni usevi godišnje daju čak 10% manje roda. Efekti ove pojave najviše će se osetiti u Indiji, Kini i Africi gde bi degradacija zemljišta mogla da prepolovi godišnje prinose useva.

Iako je degradacija zemljišta globalni problem, rešenje se nalazi u lokalnim akcijama i promenama na individualnom nivou. Smanjenje upotrebe manje održivog mesa kao što je govedina i prelazak na ishranu na bazi biljaka je jedan od načina da se prodor poljoprivrednog zemljišta u netaknute delove prirode spreči, ili makar uspori.

Rezultati ove studije predstavljeni su u novom izdanju Svetskog atlasa dezertifikacije. Ovaj atlas bi trebalo da služi kao alat donosiocima odluka kako bi lakše nadgledali degradaciju zemljišta i našli najbolje rešenje za širenje pustinja i oporavak degradiranog zemljišta.
Poslednji put ovakav izveštaj objavljen je 1998. godine i njegovi autori upozorili su na nekontrolisani rast ljudske populacije koji stavlja resurse naše planete pod neizdrživ pritisak.

Pod agendom za održivi razvoj koju su osmislile Ujedinjene nacije, svetski lideri su obećali da će se boriti protiv dezertifikacije i da će uložiti napore da oporave degradirano zemljište. Uprkos ovim obećanjima, vlade mnogih država nisu uskladile svoje zakone kako bi se postigli ciljevi planirani za 2030. godinu.
Ovo se dešava iako su ekonomski benefiti sveta bez degradiranog zemljišta očigledni. Samo u Evropskoj uniji, degradacija kvaliteta zemljišta košta države na desetine milijardi evra godišnje.

Skoro 10% Evropske unije je pod pretnjom širenja pustinja, naročito Portugal i Bugarska.

„Ovaj atlas pokazuje na koji način je EU pod uticajem dezertifikacije i naglašava važnost akcija za zaštitu zemljišta i održive upotrebe zemlje i vode u poljoprivredi, šumarstvu i energetskom sektoru,“ izjavio je Karmenu Vela, komesar za zaštitu životne sredine i ribarstvo.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Kompanija Tesla potražuje milion dolara odštete

Photo-illustration: Pixabay

 

Photo-illustration: Pixabay

Kompanija Tesla podnela je tužbu protiv jednog bivšeg zaposlenog zbog hakovanja u sisteme električnih automobila i prenošenja poverljivih informacija trećim licima, piše BBC.

Ukradene informacije uključuju fotografije i video zapise o proizvodnim sistemima kompanije, navodi se u tužbi.

U Tesli tvrde da je zbog toga ta kompanija pretrpela “značajnu i kontinuiranu štetu”.

Pored tužba, kompanija je svojim zaposlenima poslala elektronsku poruku u kojoj opisuje incident.

Iz Tesle tvrde da je radnik, bivši tehničar, bio ljut zbog toga što je premešten na drugo radno mesto.

Kaže se i da je on priznao neke od aktivnosti nakon što ga je firma suočila sa dokazima.

Kompanija Tesla potražuje milion dolara odštete.

Izvor: N1

Milisav Pajević

Izgradnja hidroelektrane „Buk Bijela“ počinje za nekoliko meseci

 

Foto: Energetika.ba / FENA
Foto: Energetika.ba / FENA

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić očekuje da „Elektroprivreda RS“ uskoro raspiše javni poziv za izbor najpovoljnije kompanije koja će izvoditi radove na izgradnji hidroelektrane „Buk Bijela“ na području Foče.

– Opredelili smo se za model “ključ u ruke”, rekao je Đokić, uz uveravanje da su osigurani svi uslovi da se te aktivnosti ubrzano sprovode.

Smatra da bi radovi na tom energetskom projektu, o kojem se godinama priča, trebalo da počnu narednih meseci, odnosno do kraja ove godine.

Iz opozicije su ranije upozoravali da pred svake izbore vlast u Republici Srpskoj gradi “Buk Bijelu”.

Odgovarajući na pitanja poslanika na nedavnoj sednici entitetskog parlamenta, ministar Đokić je dodao da je dosad investirano oko 70 miliona KM na pripremne radove na lokaciji gde bi trebalo da se gradi hidroelektrana “Dabar”.

Pripremljen je, kaže, tender za izbor izvođača i nabavku mašinske i elektroopreme.

Izvor: Energetika.ba /Fena

Milisav Pajević

Veliki lov na biljke organizovan na lokaciji Kaone

U slavu početka leta, Darvinovi posmatrači iz Predškolske ustanove “Suncokreti” iz Vladimiraca, bili su u “Velikom lovu na biljke” sa svojim drugarima iz Iriga, Ljiga, Vrdnika i Krušedola.

Lokacija je bilo Kaone, a skoro 50 Darvinovih posmatrača pokazali su stečene veštine u mapiranju staništa i determinaciji biljaka karakterističnih za barska i šumska područja.

Biljke nisu sakupljane, bile su samo prepoznavane sa ID kartica.

Da podsetimo u aktivnostima „Velikog lova na biljke“ učestvuju deca kroz raznovrsne naučne procese,  kako bi izgradili tehničke veštine i razumevanje kao temelj razvoju kritičkog razmišljanja i dali doprinos naučnom znanju i  očuvanju rada. 

Projekat „Veliki lov na biljke“ je, zahvaljujući Toyota Fond za Evropu, od 2015. godine uveden i u međunarodni program Eko-škole, što znači da su Ambasadori održivog razvoja i životne sredine dobili prava da koriste sva obrazovna sredstva i metode razvijene u okviru projekta.

Eko-škole u Srbiji su sa radošću i uzbuđenjem prihvatile projekat i svoje prve istraživačke „otiske“ ostavile na svojim Mapama staništa i napravljenim karticama o biljnim i životinjskim vrstama iz svog okruženja.

Od predškolaca (uzrast 5-6 godina), do „petaka“ (uzrast 10-11 godina), u skoro 50 Eko-škola u Srbiji koračalo se Darvinovim stazama i pokušalo da se razume svet malih stvorenja u našim školskim dvorištima, koji žive paralelno sa nama, a čijeg postojanja uglavnom nismo svesni.

Milisav Pajević

Završeno finalno takmičenje PowerUp! u Pragu

Foto: InnoEnergy
Foto: InnoEnergy

Srpski startap Solagro sa svojom inovativnom presom za reciklažu ušao je u 15 najboljih startapova od ukupno 300 evropskih timova koji su se prijavili na prestižno PowerUP! takmičenje iz oblasti čiste tehnologije i energetske efikasnosti, u organizaciji evropske kompanije InnoEnergy. Na finalu koje je nedavno održano u Pragu, pred preko 200 predstavnika industrije i investicionih fondova, Solagrov tim koji čine Nemanja Janić, Marko Kaličanin i Đorđe Đorđević, zainteresovao je investitore iz Grčke, Mađarske i Bugarske, sa kojma će nastaviti dalje pregovore oko plasiranja proizvoda na tržište EU. Ovo je veliki uspeh za Srbiju, jedinu zemlju izvan Evropske Unije koja je imala predstavnika na PowerUp!-u.

Solagrova pametna presa je mašina za presovanje limenki koja zajedno sa aplikacijom „Solagro – budućnost reciklaže“ čini inovativni sistem za reciklažu koji ovaj proces pretvara u zanimljiv i inspirativan sadržaj za korisnika. Pametna presa komunicira sa korisnicima objašnjavajući im kako da recikliraju, a nakon završetka procesa poklanja korisniku određeni kod koji je potrebno uneti u mobilnu aplikaciju, koja ga konvertuje u poene. Kada sakupi dovoljno poena korisnik osvaja neku od vrednih nagrada koje obezbeđuju Solagrovi partneri.

Foto: InnoEnergy

Inače, prvu nagradu u vrednosti od 30.000 evra osvojio je startap Zubax Robotix iz Estonije, drugu od 10.000 evra WellParko iz Litvanije, a treću u iznosu od 5.000 evra Neuron Soundware iz Češke.

“Učestvovanje na ovako prestižnom događaju, sa stotinama inovativnih startapova iz cele Evrope  bilo je neverovatno iskustvo. Ostvarili smo bitne, neposredne kontakte sa investitorima, koji nam mogu pomoći u daljem razvoju našeg proizvoda, dok Green for Growth, investicioni fond za sada prednjači u namerama. Bila nam je čast da predstavljamo Srbiju u samom vrhu evropske  cleantech scene”, izjavio je Nemanja Janić iz Solagra.

“Tokom sedam godina od osnivanja, InnoEnergy je investirao dve milijarde evra u inovativne projekte. Zahvaljujući našoj podršci osamdeset proizvoda je do sada plasirano na tržište. Sada i pobednik PowerUp-a ima tu sjajnu priliku”, rekao je Kristo Balinov, direktor za poslovni razvoj InnoEnergy-a za Centralnu Evropu, i predsednik žirija.

Foto: InnoEnergy

O važnosti ovog takmičenja za inovacije u oblasti čiste tehnologije i energetike svedoči prisustvo predstavnika svih velikih evropskih energetskih kompanija:

“PowerUp! nas hrani svežim idejama i rešenjima iz celog regiona. Ponosni smo što sponzorišemo ovaj događaj već drugi put. Dok transformišemo našu kompaniju, učestvovanje u ovakvim takmičenjima, sa startapovima, igra veoma bitnu ulogu u našoj strategiji”, istakao je Zsolt Winnkler, direktor Open Innovation Hub-a u Mol Grupi, i član žirija.

“Znamo da možemo da rastemo u budućnosti koja nosi brze promene, uz pomoć održivih rešenja inovativnih startapova. Kao Enerjisa, ponosni smo što smo deo PowerUp!-a, koji nas spaja sa najinovativnijim idejama iz cele Evrope”, podvukla je Gul Erol, direktorka za tehnološki razvoj Enerjisa, dok je Michal Mackowiak, direktor inovacija u Rafako S.A pojasnio da su predstavnici ove kompanije jako zadvoljni što su ove godine pored energetskih kompanija na takmičenju učestvovale i one iz sfere elektromobilnosti i pametnih gradova.

Akcija suzbijanja komaraca u Kragujevcu

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Gradska uprava za zdravstvenu i socijalnu zaštitu Kragujevca obaveštava građane i pčelarska društva da će danas, ukoliko vremenski uslovi budu povoljni, u vremenu od 11,00 do 17,00 časova, biti izvedena akcija suzbijanja larvi komaraca.

Akcija će se sprovesti u priobalju reka i potoka, Šumaričkog jezera i jezera “Bubanj“ i povremenim pojavnim barama.

Tretiranje će biti izvedeno uređajima sa zemlje, visokoselektivnim biološkim preparatom, koji je bezopasan za ljude, tako da nikakve posebne mere predostrožnosti građanstva neće biti potrebne.

Milisav Pajević

Srbijagas ostvario pozitivna kretanja u poslovanju

 

Foto: Javno preduzeće „Srbijagas“
Foto: Javno preduzeće „Srbijagas“

U Novom Sadu je prošlog četvrtka održana sednica Nadzornog odbora Javnog preduzeća „Srbijagas“, kojoj je predsedavao prof. dr Muamer Redžović, predsednik Nadzornog odbora, a prisustvovali i u njenom radu učestvovali generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, zamenica generalnog direktora Blaženka Mandić i izvršni direktori kompanije.

U okviru utvrđenog dnevnog reda, članovi Nadzornog odbora usvojili su nekoliko izveštaja značajnih za poslovanje i razvoj kompanije.

Usvojeni su najpre Izveštaj nezavisnog revizora o izvršenoj reviziji finansijskih izveštaja i izveštaj o izvršenoj reviziji finansijskih izveštaja po energetskim delatnostima JP „Srbijagas“ za 2017. godinu, a zatim i Finansijski izveštaji kompanije i Finansijski izveštaji po energetskim delatnostima, za isti period, nakon izvršene revizije nezavisnog revizora.

Nadzorni odbor na sednici usvojio je i Konsolidovane finansijske izveštaje i Konsolidovani izveštaj o poslovanju JP „Srbijagas“ za period januar-decembar 2017. godine, a na dnevnom redu bio je i Izveštaj o poslovanju preduzeća za I kvartal 2018. godine.

S tim u vezi je konstatovano da je Javno preduzeće “Srbijagas” i na početku ove godine ostvarilo pozitivna kretanja većine osnovnih pokazatelja poslovanja, na šta su uticale poslovne odluke i politika poslovanja definisana od strane menadžmenta i Nadzornog odbora, a u vidu konstantnih napora u pogledu racionalizacije troškova poslovanja, visokog stepena naplate tekućih dospelih potraživanja, poboljšane likvidnosti i smanjenja obaveza iz poslovanja.

Kako je istaknuto, predstoji nastavak aktivnosti kompanije na poboljšanju stepena naplate gasa, naročito potraživanja iz ranijeg perioda, kao i aktivnosti na realizaciji strateških investicionih projekata.

Milisav Pajević

Apatin obeležava međunarodni Dan Dunava

Drugu godinu za redom Kancelarija za mlade u saradnji sa JP za upravljanje putničkim pristanom i marinom Apatin, Turističkom organizacijom Apatin i Kulturnim centrom Apatin obeležava međunarodni Dan Dunava.

Tim povodom u petak 29. juna biće upriličen prigodan program koji počinje u 10 časova na „Marini“, gde će deca imati priliku da čuju mnoge zanimljivosti o „Gornjem Podunavlju“, učestvuju u likovnoj radionici na temu Dunav gde će najbolji radovi biti nagrađeni, a pored svega toga deca će imati i mogućnost besplatno da se provozaju brodićem „Apatinka“.

Program se nastavlja u popodnevnim satima na plaži kod restorana „Plava ruža“ gde će najmlađi uz zvuke tamburice kuvati apatinski riblji paprikaš, svi prisutni će moći da glasaju za najlepše fotografije poslate na konkurs za Dan Dunava 2018, u večernjim satima prikazivaće se dečiji film na bioskopu na otvorenom, a biće i jedno iznenađenje.

Za učešće u likovnoj radionici, kuvanju paprikaša, kao i za besplatnu vožnju brodićem „Apatinka“ za decu i odrasle, građani opštine Apatin se mogu prijaviti na telefon 025/5150068.

Milisav Pajević

Seoske laste svile 80 gnezda u domaćinstvu Sanje Petković iz Velike Plane

 

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

U domaćinstvu Sanje Petković iz Velike Plane seoske laste su ove godine svile čak 80 gnezda.

Oni su pobednici takmičenja pod nazivom „Domaćinstvo koje su laste izabrale“ koje već drugu godinu organizuje Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Učestvovalo je 96 domaćinstava iz svih krajeva Srbije.

Porodica Petković će pored priznanja dobiti i nagradu od jedne tone kukuruza.

– Najviše seoskih lasta naselilo je domaćinstvo porodice Petković iz čijeg dvorišta će na jesen put Afrike krenuti gotovo 500 jedinki tih malenih selica. Ovo veselo jato će za godinu dana pojesti milione letećih insekata, uglavnom komaraca i muva. Sigurni smo da nagrada ide u prave ruke, jer smo od gospođe Sanje Petković, koja je poslala prijavu, saznali da imaju 30 krava, pa će im jedna tona kukuruza na poklon dobro doći, kaže Slobodan Knežević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

U programerskoj kompaniji „Mad Head Games“ koja je ove godine darovala glavnu nagradu ističu da su ponosni na činjenicu da su u eri modernih tehnologija podržali ovakvo takmičenje. koje promoviše tradicionalan način bavljenja poljoprivredom.

Održiva i mudra poljoprivreda obezbeđuje sigurniju budućnost za prirodu i ljude.

Milisav Pajević

Inventarizacija i geografska interpretacija invazivnih vrsta u Federaciji BiH

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo potpisala je prošlog četvrtka sa prodekanom Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Senadom Odžakom ugovor za realizaciju projekta „Inventarizacija i geografska interpretacija invazivnih vrsta u Federaciji BiH“, čiji grant sredstvima finansira Ministarstvo zaštite životne sredine i turizma.

Ovaj fakultet, nakon okončane procedure javnog tendera, odabran je kao najpovoljniji ponuđač, a ukupna vrednost projekta je 82.397,50 KM.

– Ovo je jedan od dobrih primera uspešne saradnje akademske zajednice, visokoškolskih institucija i struke sa institucijama Federacije BiH. Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma će, na osnovu rezultata istraživanja i rada definisanih ovim projektom, moći pripremiti kvalitetna zakonska rešenja u domenu očuvanja prirodne biološke raznovrsnosti i životne sredine naše zemlje, kazala je federalna ministarka Edita Đapo.

Ona je istakla da bi Vlada i Parlament Federacije BiH, kao i ostale institucije, trebalo da intenziviraju saradnju sa univerzitetima i akademskom zajednicom što će značiti dobrobit za građane i bolji, efikasniji i transparentniji način rada institucija.

Danas se smatra da invazivne vrste na nekom području, uz direktno uništavanje staništa, predstavljaju najveću opasnost za njegovu biološku raznovrsnost.

Prema podacima IUCN, u Evropi je trenutno zabeženo preko 10.000 stranih invazivnih vrsta, a za 10-15 posto njih se procenjuje da imaju negativne ekološke i ekonomske posledice.

Prema ovom izvoru, štete uzrokovane od stranih invazivnih vrsta, kao i neophodne kontrolne mere za njihovo suzbijanje Evropu koštaju 12,7 milijardi evra godišnje.

S ciljem izrade ove liste i formiranja prateće baze podataka, biće izvršen sveobuhvatan pregled postojeće literature, terenska istraživanja i geografska interpretacija oblasti prostorne distribucije invazivnih vrsta.

Lista će predstavljati osnovu za izradu podzakonskih akata za zaštitu od stranih invazivnih vrsta sa ciljem očuvanja nativnog autohtonog biodiverziteta vrsta i staništa i zaštite staništa i vrsta kao i njihovo očuvanje u Federaciji BiH.

Ovaj projekat je posebno važan za sprovođenje Akcionog plana suzbijanja ambrozije, koja je označena kao potencijalna opasnost po zdravlje stanovništva, saopšteno je iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma.

Milisav Pajević

Zaštita životne sredine je idealna prilika za razvoj odnosa Italije i Srbije

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan primio je prošlog petka u kurtoaznu posetu novoimenovanog ambasadora Republike Italije u Beogradu NJ.E. Karla Lo Kaša, i tom prilikom razgovarao o mogućnostima razvijanja saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Ambasador Lo Kašo predložio je  da se, na osnovu odlične saradnje i dobrih odnosa sa Srbijom, intenzivira i proširi saradnja sa našom zemljom u oblasti zaštite životne sredine na institucionalnom nivou.

Lo Kašo je naročito naglasio podršku svoje zemlje Srbiji u pridruživanju Evropskoj uniji.

– Naše strateško partnerstvo podrazumeva da podržavamo i pratimo Srbiju na njenom evropskom putu. Srbija u tome beleži napredak, i postala je faktor stabilnosti u regionu. Iako su pregovori složeni i teški, Srbija ima kapacitet da ih završi sa uspehom.  Oblast zaštite životne sredine je sektor delovanja koji će dodatno osnažiti duh integracija. Voleo bih da našoj dosadašnjoj dobroj saradnji dodamo neku novu oblast, a zaštita životne sredine je idealna prilika, naglasio je ambasador Lo Kašo.

Ministar Trivan  izrazio je zahvalnost Italiji na pomoći i podršci koju ukazuje Srbiji kao njen strateški partner, i veliku zainteresovanost za proširenje bilateralne saradnje u oblasti zaštite životne sredine, ne samo na najvišem, već na svim nivoima, od institucija do pojedinaca.

Naglašavajući tradicionalno dobre odnose dve zemlje, Trivan je rekao da je ekologija oblast gde Italija poseduje značajna znanja i iskustvo koji bi bili dragoceni za napredovanje Srbije u ostvarivanju evropskih standarda.

Italija pruža punu podršku pridruživanju Srbije evropskoj zajednici, a na nama je da tu podršku valorizujemo na praktičan način, kroz pomoć administraciji i procedurama, uključujući pomoć u izradi projekata i dostupnosti fondova, istakao je Goran Trivan i dodao da je za nas je Italija jedna od najvažnijih evropskih zemalja, naš izvanredni ekonomski partner čija podrška nam je izuzetno značajna, a razvijanjem saradnje u oblasti zaštite životne sredine odnosi će dodatno ojačati.

Trivan je naglasio da je zaštita životne sredine oblast sa neograničenim prostorom za saradnju, a usavršavanje i obrazovanje naših stručnjaka bi moglo da bude primer takvih vidova saradnje, veoma značajnih za nas.

Na sastanku je dogovoreno da se, u cilju osnaživanja i proširenje saradnje Italije i Srbije u oblasti zaštite životne sredine, održe radni susreti ministarstava dve zemlje zaduženih za poslove zaštite životne sredine, kako bi se usaglasili detalji potpisivanja Memoranduma o saradnji dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Vodeće evropske banke osmislile nove zelene hipoteke

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ukupno 37 glavnih evropskih banaka su udružile snage da pokrenu novu pilotsku šemu za nove ugovore o energetski efikasnim hipotekama. Prema takvim šemama kupci mogu dobiti snižene kamatne stope na svojim hipotekama za zelenije i energetski efikasnije kuće.

Banke koje uključuju BNP Paribas, ING Banku, Nordea Banku i Societe Generale će oprobati nove kriterijume za hipoteke za energetsku efikasnost. Ove kriterijume razvilo je Veće za zelenu gradnju (GBC) u mreži EuropeGBC.

Oni će u naredne dve godine preispitati kako se to može primeniti na svojim preduzećima koja su pod hipotekom kako bi konačno uspostavili nove generacije hipotekarnih proizvoda koji će potrošačima pomoći da smanje potrošnju energije.

Tem Vils, izvršni direktor WorldGBC-a izjavio je: „Posvećenost vodećih evropskih banaka ovim probnim programom dokazuje da je zelena gradnja postala mejnstrim. Mreža WorldGBC Europe je razvila kriterijume energetskih performansi za nove zgrade i renoviranja kako bi pomogla u postavljanju doslednog tržišnog standarda za banke koje izdaju zelene hipoteke. Radujemo se što će se vremenom razviti standard koji će podržati zajednicu investitora u rešavanju problema prouzrokovanih klimatskim promenama.“

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews.com

VOICE: Država nenamenski troši sredstva od eko takse

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: VOICE

Nestabilan sistem subvencionisanja i veliko kašnjenje u isplati stvorio je velike probleme postrojenjima za preradu otpada, a najviše ispaštaju životna sredina i građani, dok država nenamenski troši sredstva prikupljena od eko takse, piše Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE, www.voice.org.rs).

Neadekvatno subvencionisanje dovelo je do redovnog manjka opredeljenog novca, ali i do kašnjenja koja su duža od godinu dana, jer se svaki put subvencije isplaćuju retroaktivno, nakon usvajanje budžeta za narednu godinu.

Kako su naveli predstavnici domaćih reciklerskih preduzeća, to u praksi znači da su radili celu 2017. godinu, a novac su dobili tek u maju ove godine, i to u iznosu od oko 75 odsto ukupno ostvarenih podsticajnih sredstava, a odluka o dodeli novca doneta je Zakonom o budžetu za 2018. godinu, na osnovu ekonomskih procena, a ne u skladu sa prerađenim i prijavljenim količinama otpada.

Prema rečima generalne sekretarke Udruženja reciklera Srbije Suzane Obradović, u vreme dok je postojao Fond za zaštitu životne sredine i kada je u potpunosti funkcionisala naplata po principu “zagađivač plaća” operateri su dobijali novac u punom iznosu i posle svakog kvartala, ali se pre pet godina situacija pogoršala, a nije se popravila ni nakon osnivanja Zelenog fonda prošle godine.

Konstantno kašnjenje sa isplatama poseban problem stvara reciklerima opasnih materija, koje, po propisima, ne smeju da se skladište duže od godinu dana, zbog čega moraju da se izvoze iz zemlje na konačni tretman, ali se izvoz plaća avansno pa su prerađivači primorani da se zadužuju kod banaka, navodi VOICE.

VOICE navodi da dok je postojao Fond za zaštitu životne sredine, sav novac od prikupljene eko takse slivao se direktno u njega, da bi se potom trošio za ekološke projekte, ali se od njegovog ukidanja deo novca koristi nenamenski, za potrebe drugih resora, pa novac od eko takse, prema trenutnim propisima, odlazi direktno u republički budžet, a o njegovoj raspodeli odlučuje Ministarstvo finansija.

Tako je, na primer, ove godine u Zeleni fond preusmereno nešto više od polovine prikupljenih sredstava, dok se za ostatak ne zna na šta je iskorišćen, a recikleri kažu, “nema nikakve garancije da su sredstva utrošena namenski za projekte koji se tiču životne sredine”, piše VOICE.

“Prosto je fascinantno da u 21. veku, neko ko sebe predstavlja kao proevropsku vlast, nije u stanju da shvati da je jedna od osnovnih vrednosti EU zdrava životna sredina i da sredstva koja se naplate putem eko taksi za njenu zaštitu, treba da se troše za tu namenu”, rekao je predsednik udruženja Inženjeri zaštite životne sredine Igor Jezdimirović.

Prema njegovim rečima, pet godina se novac trošio nenamenski, dok je Evropa zapravo ćutala, što ukazuje na to da nju Srbija s te tačke ne interesuje, a blaga retorika pokazuje da je “trenutno jedino potrebna stabilnost na Balkanu, da se ne zarati, a to da li ćemo da se gušimo u smeću, naš je lični problem”.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan nije bio dostupan za komentare na pitanja VOICE-a.

Više možete da pročitate na sajtu Vojvođansko istraživačko-analitičkog centra, na sledećem linku: http://voice.org.rs/drzava-nenamenski-trosi-eko-taksu/.

Izvor: Novi magazin