Home Blog Page 1075

HRVATSKA: Od 2018. ponovo subvencije za kupovinu elektromobila

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Nakon dvogodišnje pauze, u Hrvatskoj će se od 2018. godine ponovo davati subvencije za kupovinu električnih automobila. Ovu najavu je u utorak, 12. septembra, na konferenciji „Uticaj tehnologije na razvoj mobilnosti“ koju je u Zagrebu organizovala Američka privredna komora u Hrvatskoj (AmCham), izneo prof. dr Ljubomir Majdandžić, v.d. direktora Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost.

Tokom 2014. i 2015. godine na hrvatskom tržištu subvencionisana je kupovina 1428 električnih vozila sa ukupno 50 miliona kuna. Dodatnih 30-ak miliona kuna uloženo je u infrastrukturu. Iako još nisu poznati detalji novog konkursa, Majdandžić očekuje da će se raditi o 85 miliona kuna.

Pretpostavlja se da će uslovi biti pooštreni i da subvencije neće biti dodeljivane za hibridna vozila, kojima pripada većina vozila kupljena u prethodnom periodu, već samo za čista električna vozila.

Prema podacima Centra za vozila Hrvatske (CVH), krajem prošle godine u ovoj zemlji bilo je registrovanih 1843 hibridnih i 224 električnih vozila, kao i 445 električnih mopeda i bicikala. Na AmCham konferenciji istaknuto je da su električni automobili budućnost, ali da u mnogim zemljama, poput Hrvatske, i dalje postoje brojne prepreke koje ometaju njihovu veću popularnost među kupcima. U Hrvatskoj veliki problem predstavlja činjenica da se ovo pitanje provlači kroz četiri resora: saobraćaj, energetiku, zaštitu životne sredine i turizam.

Kao što je istaknuto na konferenciji, najveći infrastrukturni problem je uspostavljanje mreže brzih punjača. Iako većina hrvatskih gradova i sve više opština imaju stanice za punjenje, na autoputevima i magistralnim putevima one skoro da ne postoje. Upozorava se i na neodrživost postojećeg sistema besplatnih stanica za punjenje, kojih je trenutno 201, a planirano je 345, a koje će morati pre ili kasnije da se komercijalizuju. U Hrvatskim Telekomunikacijama, tim od 20 stručnjaka već radi na budućoj komercijalizaciji – izveštava Poslovni dnevnik.

Izvor: energetika-net.com

Unaprediti saradnju Srbije i Nemačke u oblasti zaštite životne sredine

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je sa ambasadorom Savezne Republike Nemačke u Beogradu Akselom Ditmanom.

Ambsador Ditman je pohvalio odluku Vlade Republike Srbije da formira posebno Ministarstvo zaštite životne sredine.

Ministar Trivan je rekao da su odnosi Srbije i Nemačke veoma dobri, ali da postoji prostor za unapređenje saradnje dve zemlje naročito u oblastima prerade komunalnog otpada i otpadnih voda, remedijacije zemljišta, pošumljavanja, ali i u oblastima klimatskih promena i cirkularne ekonomije gde se posebno zahvalio za pomoć koju Nemačka pruža našoj zemlji. Posebnu pažnju ćemo posvetiti investicijama u otpadne vode i svaki investitor će imati posebnu pažnju naše države, naglasio je ministar Trivan.

Sagovornici su se složili da ulaganja u oblast zaštite životne sredine u Srbiji moraju biti veća i da naša zemlja pored kapaciteta samog Ministarstva, mora jačati i kapacitete drugih institucija koje se bave zaštitom životne sredine kao što su Agencija za zaštitu životne sredine, Zavod za zaštitu prirode, ali i da se mora razmišljati o ponovnom uspostavljanju Agencije za hemikalije kao nezavisne institucije.

Ministar Trivan i ambasador Ditman su naglasili opredeljenje da se u narednom periodu unapredi saradnja u oblasti zaštite životne sredine dve zemlje.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Dodeljene nagrade u oblasti održivog turizma

Foto: pks.rs
Foto: pks.rs

U Privrednoj komori Srbije juče su dodeljene nagrade povodom obeležavanja 2017. kao „UN godine održivog turizma“.

Priznanja su uručena u pet kategorija – održivi smeštaj, eko-tura, održivo upravljanje destinacijom, tur operater i nagrada za doprinos zajednici. Nagrada u kategoriji održivi smeštaj pripala je hotelu Radison Blu, dok je nagradu u oblasti eko-ture pripala Udrženju „Ekos“ iz Šapca. U trećoj kategoriji, nagrada je pripala JP „Ada Ciganlija“, u četvrtoj „Serbia tour operatoru“, a u petoj kategoriji nagradu je osvojilo Udruženje klub „Salamander“.

Državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Miroslav Knežević rekao je da je cilj dodele nagrada preduzećima da se podrži održivi razvoj turizma u Srbiji, te da će resorno ministarstvo u daljem razvoju ove oblasti voditi računa o tri aspekta turizma, o ekonomskoj i društvenoj održivosti, kao i na zaštiti životne sredine. Ovu godinu su Ujedinjene nacije proglasile za godinu održivog turizma. U narednom periodu težićemo da u implementaciji Strategije održivog turizma u Srbiji do 2015. integrišemo koncept održivog turizma u svim segmentima, istakao je Knežević.

Sekretarka Udruženja za turizam PKS Tijana Maljković podsetila je da Komora dodeljuje još od 2007. godine Nacionalnu nagradu za društveno odgovorno poslovanje. Svi zajedno treba da radimo na pametnom ulaganju i raspolaganju turističkih ali i prirodnih resursa istakla je Maljković.

Za PKS je veoma važno na koji način se jedno preduzeće ophodi prema prirodi. Komora je ove godine postala i strateški partner organizacije „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“, a uključila se i u „Zeleni ključ“, program međunarodne eko sertifikacije turističkih objekata.

Dodelu nagrada organizovali su Centar za istraživačke i razvojne projekte „EcoDev“ uz podršku Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, PKS i Turističke organizacije Srbije (TOS).

Svim finalistima takmičenja uručena su priznanja za izuzetan doprinos u oblasti održivog turizma.

izvor: pks.rs

Sandra Jovićević

Borački krš postaje zaštićeno područje

Foto: B. Šarčević/Panoramio
Foto: B. Šarčević/Panoramio

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja I kategorije, kao Spomenik prirode „Borački krš”.

Spomenik prirode „Borački krš” nalazi se u jugozapadnoj Šumadiji, između Rudničkih, Kotleničkih i Gledićkih planina, na teritoriji opštine Knić, u Borču. Prema strukturi površina katastarske opštine po vlasništvu, u obuhvatu spomenika prirode su površine u državnoj (79,67 odsto), privatnoj (18,89 odsto) i crkvenoj (1,43 odsto) svojini, ukupno 68,22 ha. Na zaštićenom području utvrđen je režim zaštite II stepena.

Područje koje se predlaže za zaštitu obuhvata Borački krš, jedinstven geomorfološki objekat geonasleđa Srbije, koji u sinergiji sa specifičnostima flore i faune i kulturno-istorijskim vrednostima u njegovoj neposrednoj blizini čini izuzetnu predeonu celinu.

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja Spomenik prirode „Borački krš”, svrstava se u I kategoriju – međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja.

Područje Boračkog krša zajedno za Gružanskim jezerom čini ekološki značajno područje „Akumulacija Gruža” koje je prema Uredbi o ekološkoj mreži identifikovano značajno područje za ptice na teritoriji Republike Srbije (IBAnac).

Zavod za zaštitu prirode Srbije predlaže da upravljanje Spomenik prirode „Borački krš” bude povereno preduzeću „Rezervat Uvac” d.o.o. iz Nove Varoši.

Postupak zaštite prirodnog područja pokrenut je dana 24. decembra 2015. godine, kada je Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio Studiju zaštite Spomenika prirode „Borački krš” ovom ministarstvu, kao nadležnom organu.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

ALIBUNAR: Belgijskoj kompaniji Elicio odobren kredit za izgradnju vetroparka

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svetske banke, odobrila je kredit od 19,1 milion evra belgijskom proizvođaču obnovljive energije Elicio za izgradnju vetroparka u Alibunaru, snage 42 megavata, saopštio je 12. septembra IFC. Unikredit, Holandska razvojna banka (FMO) i Fond „Zeleno za razvoj“ (GGF) saglasili su se da za projekat obezbede dodatnih 40 miliona evra, što će pomoći da se podstakne proizvodnja obnovljive energije u Srbiji i unapredi energetska ponuda i snabdevanje energijom domaćinstava i privrede u Vojvodini. Projekat će pomoći i da Srbija ispuni obaveze u okviru Ugovora o energetskoj zajednici, koji predviđa da u 2020. godini 27% potrošene energije u Srbiji treba da potiče iz obnovljivih izvora, navodi se u saopštenju.

– Veliko angažovanje i podrška IFC dokaz su snage projekta, kao i sposobnosti i spremnosti Srbije da privuče velike investicije u obnovljivu energiju –  rekao je generalni direktor kompanije, Elicio Ludo Vandervelden, i dodao da su nedavne izmene zakona o obnovljivoj energiji stvorile uslove da izgradnja počne.

Podseća se da je Srbija među najvećim proizvođačima gasova sa efektom staklene bašte u Evropi, s obzirom da 70% njene proizvodnje električne energije potiče iz starijih termoelektrana na ugalj, dok istovremeno ima neiskorišćene kapacitete u oblasti obnovljive energije.

– Projekat će pomoći da se diverzifikuje zastareli i visokozagađujući energetski miks Srbije, smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte za procenjenih 123.644 tona godišnje i otvori između 70 i 100 radnih mesta do 2018. godine –  ističe se u saopštenju.

Iz IFC naglašavaju da je vetropark u Alibunaru najveći projekat finansiranja takvog vida energetskog postrojenje u Srbiji do sada, a predstavlja i podršku borbi protiv klimatskih promena. On je, kako se u saopštenju dodaje, i rezultat rada IFC sa Vladom Srbije na unapređenju podzakonskih akata i standardnih modela ugovora o otkupu proizvedene električne energije.

Grupa Svetska banka se javno obavezala da poveća investicije koje se odnose na ublažavanje posledica klimatskih promena za 28% do 2020. godine, što bi podrazumevalo povećanje investicija IFC u oblasti klime za oko 100% u narednih pet godina.

Izvor: euractiv.rs

U proteklom periodu povećana koncentracija PM10 čestica u Podgorici

Foto: cdm.me
Foto: cdm.me

Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore objavila je prošle nedelje rezultate za kvalitet vazduha od 28. avgusta do 4. septembra 2017. godine.

Kako je saopšteno, na mernom mestu „Nova Varoš“ u Podgorici u ovom periodu četiri dana su srednje dnevne koncentracije PM10 čestica u vazduhu bile iznad granične vrednosti. Najveća koncentracija PM10 čestica u vazduhu tokom pomenutog perioda izmerena je 30. avgusta i iznosila je 94,34 µg/m3. Koncentracije azot(IV)oksida NO2 i ugljen(II)oksida CO u istom periodu su bile ispod graničnih vrednosti za zaštitu zdravlja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: epa.org.me

Sandra Jovićević

Realizovana ekološka akcija u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

U Leskovcu je realizovana akcija uređenja grada u ulici Kralja Petra Prvog, kod stadiona Dubočica.

Na ovom prostoru uklonjen je nelegalno odložen otpad i pokošena trava u parku, u kojem su zasađene i sadnice tuje.

Akciju su organizovali Komunalna policija, JKP Komunalac i kompanija Por Verner Veber, a pridružili su joj se i stanovnici Mesne zajednice Kosta Stamenković.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Javna rasprava o upravljanju otpadom u Loznici krajem oktobra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta preduzeće Green Idea podnelo Zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja električnog i elektronskog otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora, otpadnih ulja i drugih vrsta opasnog tečnog otpada, kao i tretmana otpadnih vozila u Loznici.

Uvid u podnetu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu se može izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine, kao i na službenom sajtu Ministarstva. Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu predmetne Studije svakog radnog dana i u prostorijama GU Grada Loznice, u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Javna rasprava i prezentacija predmetne Studije biće održana u prostorijama Grada Loznice 20. oktobra 2017. godine sa početkom u 13 časova.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Do 2030. Volkswagen biće sasvim električan

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nemački  proizvođač  automobila Folksvagen saopštio je 11. septembra da će do 2030. godine ponuditi električne verzije svih svojih 300 modela vozila. Kompanija koju dve godine potresa skandal sa softverom koji je varao testove izduvnih gasova vozila s dizel motorima, ponudiće električne ili hibridne verzije za svaki model svojih 12 marki – „audi“, „porše“, „škoda“, „seat“ i drugi, u šta će investirati 20 milijardi evra, izjavio je direktor Folksvagena, Matijas Miler.

– To je naša obaveza da do 2030. elektrifikujemo sva naša vozila. Mislim da smo na dobrom putu, na putu napretka -rekao je Miler u izjavi Frans presu uoči otvaranja Sajma automobila u Frankfurtu.

Ali, taj nemački auto-džin ne proizvodi sam baterije za automobile, već će ih naručivati od snabdevača što će ga do 2030. koštati čak 50 millijardi evra.

Folksvagen će do 2025. godine ponuditi 80 novih električnih automobila, odnosno 50 sa 100% električnim pogonom, a 30 s kombinovanim, hibridnim. Ali, VW za sada neće odustati od motora sa unutrašnjim sagorevanjem.

 – Smatram da će još dugo u čitavom svetu motori sa unutrašnjim sagorevanjem koegzistirati sa električnim – rekao je Miler za AFP.

Izvori: euractiv.rs , energetika-net.com

RAMBO AMADEUS: Svaki gram CO2 koji ispustite u vazduh, udisaće vaši unuci, bez obzira na to koliko im ostavite para na računu

Photo: Privatna arhiva
Foto: Facebook/Rambo Amadeus

Sigurni smo da na ovim prostorima ne postoji osoba koja nije čula za Ramba Amadeusa, vrsnog muzičara, poetu, i kako sam sebe opisuje „medijskog manipulatora”. No, ne znaju baš svi da se iza pseudonima i maske kontroverznog umetnika krije veliki borac za ekologiju i veliki čovek – Antonije Pušić.

U intervjuu za Energetski portal on nam otkriva sve o svom projektu „Solarni retro jedrenjak”, priča o tome zašto su hibridna vozila momentalno najbolji izbor za svakog vozača, ali i tome zašto je važno sačuvati čistotu mora, kopna i vazduha za buduća pokolenja.

EP: Vi ste, Rambo, veliki borac za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost. Šta mislite, zašto takav pogled na svet nije nešto na šta se blagonaklono gleda na Balkanu? Da li zato što je narod okupiran pukim preživljavanjem, da li su krivi mediji koji nedovoljno izveštavaju o prednostima „zelenog pristupa”, da li političari? Kako to da promenimo?

Rambo Amadeus: Pa, ja ambijent doživljavam nešto drugačije. Običan narod, većina, vapi za smanjivanjem besmisleno velikih troškova za energiju. Bogata Danska troši u proseku po domaćinstvu pet puta manje energenata nego mi. S druge strane, vlasnici i preprodavci energetskih resursa – odabrana porodica ljudi, koju svako smanjenje troškova za energiju direktno udara po novčaniku – imaju jak uticaj na vlast, pa onda zato stvari idu sporo ili nikako.

Običan narod razume da je energetska efikasnost dobra, ali pogrešno očekuje da će se time baviti država ili veliki energetski sistemi. Obični, radni ljudi bi trebalo da uđu u to sami, iz jednostavnog razloga – jer se isplati. Kredite za energetsku efikasnost, premda su kamate višestruko manje od keš-kredita, nećete videti da se reklamiraju na televiziji, iako u ponudama svih banaka po zakonu moraju da postoje. Pojedinac mora da bude uporan, raspita se i sazna koja su njegova prava i mogućnosti. Google je tu odličan savetnik.

EP: Znamo da je vaša IndieGoGo kampanja za modernizaciju solarnog jedrenjaka uspešno završena i tada je skupljena targetirana suma. Ali, da li vam fali još sredstava? Da li vas je podržao još neko od javnih ličnosti ili institucija?

Rambo Amadeus: Ne, ne fali. UNDP Crne Gore mi je dodelila sredstva koja su dovoljna za završetak broda. UNDP
finansira brod do porinuća. Trebaće verovatno sredstava da stavimo jednog mladog i sposobnog skipera na platu, da je dežurni na brodu. Ali, o tom potom, prvo da završim brod. Svaki gram CO2 koji ispustite u vazduh, udisaće vaši unuci, bez obzira na to koliko im ostavite para na računu.

Moram da pomenem Crnogorski Telekom, koji već od prošle sezone podržava jedrenje. Pomogao mi je da restauriram neke legedarne jedrilice koje su ikone grada Herceg Novog. Dakle, UNDP nas finansijski prati do porinuća, a Telekom nam je najavio da je raspoložen da pomaže neometano funkcionisanje broda u kasnijim fazama.

Foto: IndieGoGo/Solarni retro jedrenjak

EP: Možete li nam ispričati istoriju svog jedrenjaka-kutera? Na koji pogon se kretao, osim vetra, kad je originalno sagrađen?

Rambo Amadeus: Originalni se kretao na vesla i jedra. Služio je za obuku mornara i oficira u veslanju i jedrenju. Dizajniran je krajem 19, početkom 20. veka i bilo ga je manje-više u svim mornaricama sveta.

EP: Kako napreduje sam projekat? Koliko je vremena (i novca) utrošeno? Da li Nenad Bokovac i vi imate tim saradnika na projektu ili sve radite sami?

Rambo Amadeus Zasad smo kupili trup, korito broda, originalni dizajn mornaričkog kutera, ali urađen najboljom tehnologijom – west sistem, u brodogradilištu ENAVIGO Virovitica.

Brod je sada u radionici u Herceg Novom, proračune je uradio Srđan Đaković, iskusni inženjer brodogradnje, specijalizovan za jedrilice. Kobilicu, potpuno inovativnog i originalnog dizajna uradio je Ivan Erdevički, naš poznati Novljanin, koji u Vankuveru ima svoj biro za projektovanje brodova.

Trenutno komuniciramo s Tehnološkim fakultetom u Beogradu, oni će nam pomoći oko hidrodinamike listova za kobilicu i lista kormila, radiće to od karbona. Paralelno komuniciramo sa dobavljačima potrebnih elemenata. Upravo radimo kolica „važe” za jedrenjak, kako bismo mogli da ga neometano pomeramo.

Sledeća faza je „vajanje” palube i kokpita. Moramo da napravimo maketu u prirodnoj veličini, da bi je onda uradili, što bih ja rekao, „za prave”. Tu ne pomažu nikakvi 3D modeli i skice, jer je potpuno drukčiji utisak kada imate ispred sebe maketu u prirodnoj veličini.

Tako da sada u junu, od lesonita, lepljive trake i stirodura radimo maketu. Poznati umetnik i moj prijatelj Darko Vlaović pomoći će da paluba vizuelno bude istovremeno i klasična, retro, sa modernim prizvukom, istovremeno i ergonomična.

Za ergonomiju, laku dostupnost komandi, konopa, kota, podigača pobrinuće se Igor Pjacun, čuveni jadranski skiper i takmičar, moj dobar prijatelj i jedan od najiskusnijih jedriličara koje poznajem.

EP: Kako je najavljeno, solarni jedrenjak bi trebalo da porine u more na proleće 2018. godine. Rekli ste da je ideja da ga vozite po Boki i na taj način skrenete pažnju jedriličarima, ali i svima drugima, na važnost očuvanja mora i zaštitu životne sredine. No, da li će i turisti moći da se provozaju njime?

Rambo Amadeus: Svakako. Ideja je da brod posle nekog vremena postane održiv, da radi komercijalno i sam sebi finansira održavanje, ali i platu za jednog mornara, skipera.

Ceo intervju možete pročitati pročitati u novom broju biltena Energetskog portala pod nazivom Eko-mobilnost.

Intervju vodile: Nevena Đukić i Vera Rakić

Crna Gora dobija elektronska brojila

Foto-ilustracija: Eon Energy
Foto-ilustracija: Eon Energy

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) počeo je treću fazu projekta unapređenja sistema merenja u distribuciji kroz zamenu postojećih brojila novim elektronskim.

Kako je saopšteno, u planu je ugradnja 45 hiljada novih brojila do januara 2019. godine. U centralnoj regiji biće ugrađeno 14,8 hiljada brojila, primorskoj 18 hiljada i severnoj oko 12 hiljada brojila.

Projekat je počeo u decembru 2011. godine od kada je ugrađeno oko 250 hiljada brojila, čime je u sistem daljinskog očitavanja uvedeno oko 70 odsto korisnika elektrodistributivne mreže.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević

Unapređuje se upravljanje otpadom u Rasinskom okrugu

Foto: S.Babović
Foto: S.Babović

U Kruševcu, Aleksandrovcu, Brusu i Varvarinu trebalo bi da do kraja godina zaživi sistemsko rešenje za prikupljanje otpada za recikažu. Projekat Nemačke razvojne saradnje podrazumeva organizovano i selektivno sakupljanje i odvoženje reciklažnog smeća do lokalnih centara posle čega će se dalje obavljati otkup i distribucija.

Predstavnici pomenutih gradova i GIZ-a potpisali su prošle nedelje u Gradskoj upravi u Kruševcu poseban sporazum o saradnji, koji treba da unapredi upravljanje komunalnim otpadom.

Projekat je vredan oko 250.000 evra, a finansira ga nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj. U okviru projekta biće nabavljen po jedan kamion za svaku lokalnu samoupravu, kontejneri za otpad, staklo, papir, pet-ambalaža i kante za domaćinstva. Osim toga, radiće se i na edukaciji domaćinstava.

izvor: novosti.rs

Sandra Jovićević

Počela akcija Sakupi i uštedi – vredi u Pančevu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Pančevu je sa početkom nove školske godine započela i ekološka akcija Sakupi i uštedi – vredi.

Cilj akcije je edukacija o pravilnoj selekciji otpada, prikupljanje reciklabilnog otpada, kao i štednja resursa. U akciji mogu učestvovati pojedinci, ali i civilni sektor, nevladine organizacije, udruženja građana, mesne zajednice, banke, preduzeća.

Ova ekološka akcija se održava već četvrti put, a završava se 5. juna na Svetski dan zaštite životne sredine, kada će najuspešnijim školama biti dodeljene nagrade.

izvor: 013info.rs

Sandra Jovićević

Nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu projekta za tretman otpadnih voda u Jagodini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je donelo rešenje kojim se odlučuje da nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu projekta Postrojenje za privremeni tretman otpadnih voda na lokaciji deponije neopasnog otpada „Gigoš“ u Jagodini, nosioca projekta PWW Deponija Jagodina iz Jagodine.

Uvid u doneto rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Novom Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva.

Zainteresovana javnost i nosilac projekta mogu da izjave žalbu Vladi Republike Srbije putem ovog organa, u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Potpisan sporazum o izgradnji postrojenja za odsumporavanje u TENT-u

Foto: tent.rs

Elektroprivreda Srbije i kompanija Mitsubishi Hitachi Power Systems potpisali su danas, u Vladi Srbije, sporazum za izgradnju postrojenja za odsumporavanje, odnosno višestruko smanjenje prisustva sumpor-dioksida u Termoelektrani Nikola Tesla A, čija je vrednost 167 miliona evra. Reč je o ugovornom sporazumu za realizaciju projekta „Izgradnja postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u TENT-u A”, a ministar energetike, Aleksandar Antić, je rekao da će zahvaljujući tom projektu emisije sumpor-dioksida biti smanjene devet puta. Antić je naglasio da će emisije biti smanjene sa oko 74.000 tona na 7.800 tona godišnje, što je uskladu sa svim obavezama i direktivama koje je Srbija preuzela.

Sporazum su potpisali v.d. direktora EPS-a, Milorad Grčić, i izvršni potpredsednik kompanije Mitsubishi Hitachi Power Systems, Jasuo Fudžitani, i predstavnici konzorcijuma, u prisustvu ministra Antića i državnog sekretara Ministarstva spoljnih poslova Japana, Kazujukija Nakanea. Grčić je izjavio da konačno počinje realizcija tog projekta koji je čekao nešto više od pet godina.

– Ovaj projekat garantuje budućnost sprske energetike – naglasio je Grčić ističući da ćemo u narednih 20 godina imati mogućnost da po modernim evropskim standardima proizvodimo električnu energiju.

On je podsetio da je to drugi takav projekat, pošto je prvi već završen u Kostolcu B.

Ugovorna vrednost opreme i radova iznosi oko 167 miliona evra, a više od 50 odsto poslova će uraditi domaće firme.

Za unapređenje zaštite životne sredine od 2017. do 2025. godine EPS planira ulaganja od oko 900 miliona evra i to kroz realizaciju projekata za smanjenje emisije zagađujućih materija u vazduhu iz termoelektrana, što uključuje i izgradnju šitema odsumporavanja a TENT B.

U konzorcijumu koji će realizovati projekat su i japanska korporacija ITOC HU, Mitsubishi Hitachi Power Systems Evropa sa sedištem u Nemačkoj i domaća firma MPP Jedinstvo iz Sevojna.

Projekat se realizuje u okviru sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Japana, na osnovu kojeg je između EPS-a i Japanske agencije za međunarodnu saradnju JICA potpisan Sporazum o zajmu za finansiranje projekta.

Sistem za odsumporavanje dimnih gasova u Obrenovcu gradiće se za četiri bloka TENT A snage po 350 megavata, koji kao gorivo koriste lignit iz površinskih kopova RB Kolubara.

Na blokovima A3, A4, A5 i A6 primeniće se tehnologija odsumporavanja dimnih gasova vlažnim postupkom, uz korišćenje krečnjaka kao reagensa. Kao nus-proizvod dobijaće se gips koji se može koristiti u građevinarstvu, a pomešan sa pepelom i za izgradnju puteva.

Rok za završetak izgradnje postrojenja je 42 meseca od datuma stupanja Ugovora na snagu.

Izvor: elektroenergetika.info

Predstavljen novi model zelenog krova u Holandiji

Holandski inženjer, Joris Veten, predstavio je nov model krova-bašte koji može da primi više kišnice i troši manje struje nego postojeći zeleni krovovi. Veten je predstavio sistem krova-bašte, zasnovan na kapilarnom sistemu koji za zalivanje biljaka koristi izolacioni materijal umesto električnih pumpi. Zako senzori u plitkim slojevima zemlje krovnih bašti prate vlažnost i temperaturu i po potrebi otvaraju otvore za zalivanje vode prikupljene u izolacionom materijalu ili otvore za odvodjenje viška vode.

 – Tu se možete odmoriti, možete imati sastanke. Možete i da otvorite restoran kako bi krov-bašta bio ekonomski korisniji. Ali pre svega, mi tako konačno uspevamo da upotrebimo poslednji neiskorišćeni kvadratni metar urbane sredine – rekao je u petak Veten za Asošiejted pres pre zvanične prezentacije.

On je krov-baštu napravio na vrhu bivše mornaričke bolnice u Amsterdamu, s koje se pruža pogled na muzej NEMO, čiji je kosi krov ukrašen baštom, kafeom i terasom. Vetenov zeleni krov, dizajniran tako da biljke mogu da rastu na njemu, rashladjuje i zgradu, i vazduh neposredno iznad njih na dva načina. Biljke na krovu odbijaju vrućinu koju klasični krovovi apsorbuju, a toplota se smanjuje i isparavanjem vode. On je naveo da je merenje u veoma toplom danu pokazalo temperaturnu razliku od 40 stepeni Celzijusa izmedju njegove bašte na krovu bivše bolnice i krova premazanog crnim bitumenom.

Stručnjak za zelene krovove, Robert Snep, koji nije povezan s Vetenovim projektom, rekao je da je rashladni efekat takvog krova dobro poznat, ali i da ga je Veten poboljšao načinom na koji skladišti kišnicu i time što je koristi za zalivanje.

 – Pametan krov zaista garantuje isparavanje tokom toplotnih talasa i tako rashladjuje okolinu. Ljudi mogu dobro da spavaju i da rade u takvom okruženju – rekao je Snep.

Veten je dodao da njegov sistem može biti postavljen na bilo koji ravan krov koji može da izdrži težinu bašte. On je naveo da troškovi takvog projekta verovatno iznose od 100 do 150 evra po kvadratnom metru.

Izvor: beta.rs/zelena-srbija