Prva svetska platforma za praćenje eksploatacije peska iz okeana

Foto-ilustracija: Unsplash (Johnny Chen)

Problem eksploatacije peska iz okeana nije nov problem. Velike količine peska kopaju se i odnose za potrebe građevinarstva i drugih industrijskih grana, međutim, ne bez posledica po okean.

Nakon vode, pesak je najčešće korišćen prirodni resurs na svetu. Masovno se koristi u različitim industrijama, naročito kao komponenta betona i stakla. Svake godine globalno se troši oko 50 milijardi tona peska, prema nekim podacima. To je količina peska koja može da prekrije celokupne teritorije nekih država Evrope, čak i više njih, ukoliko se radi o centralnom delu kontinenta. 

Svakim novim kopanjem, morski organizmi i ekosistemi ostaju narušeni.

Da bi se borili protiv ovog problema, Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) pokrenuo je prvu javnu platformu za praćenje bagerovanja peska i drugih sedimenata kroz mrežu satelita i stanica za praćenje na zemlji – Marine Sand Watch. Otkriveno je da se znatan deo bagerovanja odvija u zaštićenim morskim područjima, što je zabrinjavajući trend koji ugrožava biodiverzitet i ribarstvo. Uz pomoć veštačke inteligencije i radio signala analizira se kretanje čamaca na pomenutoj platformi.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Marine Sand Watch ne samo da prati bagerovanje na moru već može i identifikovati luke specijalizovane za trgovinu peskom, a tom prilikom uspeva da procenjuje ukupnu količinu izvađenog peska po zemlji. Većina peska se, prema proceni direktora platforme, iskopava legalno, kroz koncesije dodeljene od strane vlada, navodi se na sajtu UNEP-a.

Dobra strana platforme jeste što može pomoći zemljama da osiguraju da kompanije za kopanje rade na održiv i ekološki odgovoran način.

Što se tiče zemalja koje prednjače u industrijskoj proizvodnji i izvozu peska, pre svega jesu SAD, Holandija, Nemačka, Belgija, Italija, Australija, Kina, Vijetnam i druge zemlje.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti