Home Blog Page 936

Sat vremena u mraku za Zemlju je prilika za sat vremena uživanja za nas!

večera uz sveće
Foto-ilustracija: Unsplash (Francois Pistorius)

Simbolično gašenje rasvete u Sidneju 2007. godine, održano sa ciljem da podstakne angažovanje Australijanaca u borbi protiv klimatskih promena, je imalo rezultate mnogo većih razmera od prvobitno nameravanih – godinu dana kasnije, obeležavanju Sata za našu planetu su se pridružili mnogi svetski gradovi, a svakog narednog marta u toku jedne večeri je sve veća teritorija Zemljine kugle bila u mraku u periodu od 20.30 do 21.30 po lokalnom vremenu.

U tamu bi se tada “zavile” brojne turističke atrakcije i značajne građevine poput mosta Golden gejt u San Francisku, rimskog Koloseuma i kongresnog centra u glavnom gradu Portorika San Huanu. Akciji se pridruži i dugi niz kompanija i obrazovnih ustanova, a učešće uzmu i milioni pojedinaca koji za tim povodom zamrače svoje domove.

Ukoliko ste voljni da pritiskom prekidača za luster doprinesete očuvanju našeg okruženja i sat vremena sutrašnjeg dana provedete isključenih svetala, evo nekoliko predloga kako biste mogli da se zabavite! Najveći saborac u ovom poduhvatu biće vam Prometej s obzirom na to da je upravo on, prema grčkoj mitologiji, ukrao vatru sa Olimpa i predao je ljudima. Vrcava svetlost plamena imaće moć da vas odvrati da legnete u krevet ranije, ali i da produžite trajanje Sata za našu planetu.

večera uz sveće
Foto-ilustracija: Unsplash (Francois Pistorius)

Iako je prvobitna ideja iza ove manifestacije očuvanje planete, to vas ne sprečava da mrak posvetite i porodici, prijateljima ili partneru. Napravite večeru i servirajte je na stolu osvetljenom svećama – ili čak u potpunoj tmini. Vođeni idejom da će kroz onemogućavanje čula vida miris i ukus hrane da budu dodatno pojačani, pojedini restorani nude obedovanje u tami. Neki od njih atmosferu upotpune muzikom u pozadini ili pričanjem priča. Iskopirajte njihov koncept u potpunosti i izazovite goste da tokom jela otkrivaju svoje tajne!

Posle jela mogli biste da se zabavite uz društvene igre, ali kako biste osigurali fer-plej, za ovo će vam, ipak, biti neophodne svećice.

Umorni ste i pod stresom nakon naporne radne nedelje? Onda neka Sat za Zemlju istovremeno bude Sat za vas. Ako ste jedan od srećnika koji imaju kadu, napunite je mirišljavom penušavom kupkom, a čašu mirišljavim penušavim vinom. Crnilo, nakon gašenja svetla, razbijte treperavom belinom sveća, a tišinu – muzikom.

lanterns
Foto-ilustracija: Unsplash (David Ananda)

Ako ste, pak, željni aktivnosti pod vedrim nebom, put će vam obasjati zvezde. Nađite mesto s lepim pogledom i uživajte u prizoru! Sat za planetu je savršena prilika i za gledanje zvezda i puštanje papirnih lampiona.

Priroda pruža širok izbor noćnih aktivnosti – razmrdajte se šetajući, trčeći ili vozeći bicikl. Vaše dvorište može da bude idealna scenografija za kampovanje. Taman da uvežbate paljenje vatre i postavljanje šatora za predstojeće prvomajske praznike!

Nadamo se da smo vas inspirisali da sutra između 8.30 i 9.30 ugasite svetla.

Iza nas je jedanaest Sati za planetu Zemlju, a ovogodišnji, dvanesti po redu, Svetska fondacija za prirodu obeležava pod sloganom “Skini se sa plastike, navuci se na prirodu!”.

Vrednost vaše tame biće dodatno uvećana ako donesete odluku da smanjite korišćenje jednokratnih plastičnih proizvoda. Nije isključivo 1. januar dan rezervisan za novi, bolji početak!

Jelena Kozbašić

Crna Gora potvrdila Protokol o vodi i zdravlju

Vlada Crne Gore utvrdila je i Predlog zakona o potvrđivanju Protokola o vodi i zdravlju uz Konvenciju o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera iz 1992. godine.

Ključni ciljevi definisani Protokolom su: zaštita zdravlja ljudi na svim nivoima, održivi razvoj kroz zaštitu ekosistema, unapređenje vodosnabdevanja, prevencija, kontorola i smanjenje bolesti povezanih sa vodom, kao i pristup vodi za piće za svakoga.

Milisav Pajević

Javni konkurs za podršku projektima OCD u oblasti životne sredine

Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine 28. marta objavilo je Javni konkurs za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2019. godini.

Foto: Milisav Pajević

Opšti cilj javnog konkursa: zaštita i unapređenje životne sredine u okviru sledećih tema i oblasti: zaštita prirode; klimatske promene; cirkularna ekonomija; građanski aktivizam; priroda u urbanim sredinama; događaji i ekologija.

Više informacija o raspisanom konkursu, kao i obrasce možete naći ovde.

Milisav Pajević

Poslednje pomeranje kazaljki 2021. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropski parlament izglasao je ukidanje letnjeg i zimskog računanja vremena. Zemlje koje planiraju da zauvek ostanu na letnjem računanju vremena poslednji put će svoje kazaljke pomeriti u martu 2021., a oni koji planiraju da zauvek ostanu na zimskom računanju vremena u oktobru 2021. godine.

Direkcija za mere i dragocene metale saopštila je da će letnje računanje vremena u Srbiji početi 31. marta, kada će u 2 sata posle ponoći biti pomerene kazaljke za jedan sat unapred.

Direkcija je navela da će računanje vremena biti usklađeno sa vremenom u EU, zbog funkcionisanja jedinstvenog tržišta u Evropi, kao i pravilnog funkcionisanja sektora prevoza, komunikacije i industrije.

U Srbiji je letnje računanje vremena uvedeno 27. marta 1983. godine, a od 1996. godine sve zemlje Evropske Unije menjaju istovremeno svoje vreme. Mnoge države članice uspostavile su promenu vremena dva puta godišnje tokom sedamdesetih godina za vreme trajanja naftne krize, kao pokušaj uštede energije.

Ova odluka je godinama unazad predmet polemike, a oni koji su bili zagovornici ukidanja isticali su negativne posledice, među kojima i posledice po zdravlje.

Željka Vesić

Kontroliše se komunalni red u predškolskim ustanovama Beograda

Foto: Milisav Pajević

U toku je redovna kontrola komunalnog reda u 235 objekata predškolskih ustanova na teritoriji gradskih opština Stari grad, Savski venac, Rakovica, Čukarica, Zemun, Vračar, Palilula, Zvezdara, Voždovac i Novi Beograd.

Foto: Milisav Pajević

Kako je saopšteno iz Sekretarijata za inspekcijske poslove, gradski komunalni inspektori izvršiće inspekcijski nadzor čistoće i urednosti spoljnih delova zgrada i dvorišta vrtića.

Inspektori su do sada pregledali 85 objekata i u 64 je zatečeno čisto i uredno stanje.

Za popravku rekvizita za igru dece i drugog mobilijara u dvorištima, uređenje, košenje i čišćenje zelenih površina, zamenu polomljenih i postavljanje slivničkih rešetki koje nedostaju doneto je 21 rešenje.

Kontrola će biti završena kada bude pregledano svih 235 objekata i nakon što bude izvršena kontrola izvršenja svih donetih rešenja.

Osim kontrole komunalnog reda vrtića koja je u toku, gradska komunalna inspekcija izvršila je kontrolu komunalnog reda u 236 osnovnih i srednjih škola na teritoriji deset gradskih opština.

Inspekcijskom kontrolom, koja je otpočela sa početkom školske godine, u 133 škole utvrđeno je čisto i uredno stanje, dok su za ostale objekte inspektori doneli rešenja kojima je naloženo uklanjanje grafita, popravka ograde oko školskog dvorišta, rekvizita i opreme na sportskim terenima, olučnih vertikala i drugih nedostataka.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Grčka i Srbija unapređuju saradnju u oblasti životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Gorana Trivana i ministar životne sredine i energetike Grčke Sokratis Famelos poručili su danas da je saradnja u oblasti zaštite životne sredine značajno sredstvo mira i put za unapređenje odnosa zemalja regiona.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na sastanku, koji je održan u okviru dvodnevne posete državno-privredne delegacije Grčke Srbiji, ministri su potpisali Memorandum o razumevanju dveju zemalja u oblasti zaštite životne sredine, koji otvara nove perspektive zajedničkih napora dveju zemalja da se unapredi stanje životne sredine.

On je naveo da je sa Famelosom postigao dogovor o zajedničkom učešću Srbije i Grčke u regionalnim inicijativama, kao i o zajedničkom nastupu i u evropskim i svetskim okvirima.

Ministar je ukazao na to da će Srbija i Grčka u narednim godinama ostvariti široku saradnju u oblasti cirkularne ekonomije, prečišćavanja otpadnih voda, upravljanja čvrstim otpadom, upravljanja posebnim tokovima otpada, zaštiti prirode i biodiverziteta, upravljanja zaštićenim područjima i drugim.

Za našu državu je od velikog značaja razvijanje saradnje sa Grčkom u oblasti zaštite životne sredine, istakao je Trivan i dodao da je ta zemlja spremna da pomogne Srbiji da nadoknadi godine zaostajanja u ekologiji i okrene se budućnosti, oslanjajući se na inovativni pristup i nova tehnološka rešenja.

Ministar je, takođe, izrazio zahvalnost Grčkoj na principijelnom stavu po pitanju poštovanja teritorijalnog integriteta Srbije, kao i po pitanju statusa Kosova i Metohije, zasnovanog na međunarodnom pravu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

On je istakao da je Srbija zahvalna i na podršci Grčke u održavanju ministarske konferencije Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) u Beogradu 2018. godine i nastupu na Skupštini Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEA-4).

Prema njegovim rečima, Grčka je podržala izbor predstavnika Srbije za jednog od potpredsednika Petog zasedanja Skupštine za životnu sredinu (UNEA-5), kojim je naša zemlja postala članica najužeg rukovodstva svetske vlade za zaštitu životne sredine.

Famelos je naglasio da se jačanje saradnje u oblasti zaštite životne sredine Grčke i Srbije temelji na dubokom tradicionalnom prijateljstvu i viševekovnoj povezanosti dveju zemalja.

Inicijativa za jačanje saradnje u oblasti zaštite životne sredine predstavlja zvaničnu potvrdu razumevanja i izraz obostrane volje da sarađuju, ne samo dve države i vlade, već dva naroda, poručio je Famelos.

On je naglasio da Grčka u potpunosti podržava Srbiju na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i njene aktivnosti u okvirima međunarodnih organizacija kao štu su Ujedinjene nacije (UN) i UNEP.

Zajednička buduća saradnja, i nove inicijative, kako je naglasio, biće zasnovane na međunarodnim dokumentima – Agendi 2030 i Pariskom sporazumu.

Prema njegovim rečima, susret predstavnika više od 60 srpskih i grčkih kompanija iz oblasti zaštite životne sredine predstavlja odličnu priliku, ne samo za razvijanje saradnje na ekonomskom planu, već i za razmišljanje o zajedničkim projektima koji se mogu realizovati u regionalnim ali i evropskim okvirima.

Memorandum o razumevanju Grčke i Srbije u oblasti zaštite životne sredine predviđa razmenu dobrih praksi i inovativnih rešenja, studijske posete stručnjaka, tehničku i naučnu saradnju i inicijative za različite zajedničke projekte.

Postignut je dogovor da predstavici dveju zemalja redovno održavaju sastanke, na kojima će biti razmatrani predlozi za konkretne zajedničke akcije i projekte, i proveravani postignuti rezultati.

Milisav Pajević

Vlada Srbije usvojila izmene Zakona o planiranju i izgradnji

Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije usvojila je na jučerašnjoj sednici Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, čime će se stvoriti uslovi za bržu i efikasniju realizaciju infrastrukturnih projekata koji su od značaja za Srbiju, pre svega u fazi pripreme za izgradnju novih auto-puteva i modernizaciju pruga.

Foto: Vlada Republike Srbije

Predložene izmene zakona omogućiće da se rešavanje imovinsko-pravnih odnosa i otklanjanje problema na koje se naiđe u procesu eksproprijacije, koji je dugotrajan za linijske infrastrukturne objekte (puteve, pruge), odvija uporedo sa izvođenjem radova.

Na taj način će se omogućiti brže izdavanje građevinske dozvole, ne narušavajući prava vlasnika nepokretnosti koja su predmet eksproprijacije.

Usvajanje izmena zakona značajno je zbog ubrzavanja realizacije projekata iz novog investicionog ciklusa, čija je ukupna vrednost veća od pet milijardi evra.

Novi investicioni ciklus, između ostalog, obuhvata projekte u drumskom i železničkom saobraćaju kao što su: izgradnja auto-puta Preljina–Požega, Moravskog koridora (auto-put Pojate–Preljina), auto-puta Beograd–Sarajevo, auto-puta i brze saobraćajnice Ruma–Šabac–Loznica, kao i izgradnja brze pruge Beograd–Budimpešta i rekonstrukcija pruge Niš–Dimitrovgrad.

Milisav Pajević

Užice primer primene mera energetske efikasnosti

Foto: Grad Uzice

U Užicu je danas održan regionalni okrugli sto na temu unapređenja energetske efikasnosti u javnim zgradama.

Foto: Grad Uzice

Osim domaćina gradonačelnika Užica Tihomira Petkovića sa saradnicima i predstavnika Regionalne razvojne agencije Zlatibor, sastanku su prisustvovali i predsednik Opštine Bajina Bašta Radomir Filipović i zamenik predsednika Opštine Priboj Saša Vasilić.

Organizatori sastanka su Stalna konferencija gradova i opština (SKGO), Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), Arhitektonski fakultet i RRA Zlatibor.

Gradonačelnik Petković je istakao da Grad Užice ima dugogodišnju uspešnu saradnju sa Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju na različitim poljima, od reforme obrazovanja, upravljanja javnim prihodima do održive upotrebe biomase.

„Oblast energetske efikasnosti za Grad Užice nije nepoznanica, u poslednjih nekoliko godina u strateškom planiranju i upravljanju gradom zauzela je važno mesto, prepoznajući u njoj sredstvo za ostvarivanje ekonomskih ušteda, ali i važnog činioca u poboljšanju kvaliteta životne sredine“, naveo je Petković.

Gradonačelnik je istakao da uz projekte koji se sprovode na unapređenju energetske efikasnosti javnih objekata, Grad Užice već petu godinu zaredom sufinansira i mere energetske efikasnosti privatnih objekata.

„Grad Užice koji ima veliki problem sa kvalitetom vazduha, već nekoliko godina ima dosta plodne aktivnosti u oblasti energetske efikasnosti, jer smo u njima videli ključni korak ka poboljšanju kvaliteta vazduha.

Iako nije direktno povezano, time što ćemo štedeti energiju i manje koristiti energente, manje ćemo uticati na zagađenje vazduha“, rekao je Petković i dodao da iz godine u godinu primenom mera energetske efikasnosti Užičani udišu vazduh boljeg kvaliteta.

Na današnjem sastanku potpisan je i Memorandum o razumevanju sa projektom „Energetska efikasnost u javnim zgradama“.

Potpisnici memoranduma uz Grad Užice su opštine Bajina Bašta i Priboj i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).

Milisav Pajević

Evrodizel i benzin skuplji za tri dinara po litru

Foto-ilustracija: Udruženje naftnih kompanija Srbije
Foto-ilustracija: Udruženje naftnih kompanija Srbije

Prosečna maloprodajna cena evrodizela i benzina u Srbiji za prethodnih mesec dana je porasla za oko 3 dinara po litru, dok je cen TNG gasa smanjena za 0,6 dinara po litru.

Redosled zemalja u nedeljnom pregledu cena Udruženja naftnih kompanija Srbije ostao je gotovo nepromenjen, jer su slične promene cena zabeležene i na tržištima u regionu.

Potrošači u Srbiji i dalje mogu da kupe benzin po ceni koja je na nivou regularnog proseka, dok je prosečna maloprodajna cena evrodizela u Srbiji najviša u odnosu na sve zemlje sa kojima se graničimo, a niža je samo od cene dizela u Grčkoj i Albaniji.

Rast cene sirove nafte uticao je na povećanje cene goriva na benzinskim stanicama u Srbiji i svim zemljama u okruženju. Trend rasta cene BRENT-a uspostavljen je još pre tri meseca , kada je barel ove nafte koštao 50, 47 dolara. U poslednjih mesec dana cena ove nafte beleži sasvim male oscilacije, najvišu vrednost od 68,5 dolara za barel dostigla je 20. marta.

Podsećamo da su od nove godine stupile na snagu izmene tehničkih propisa ADN, koji zahtevaju obavezno duplo dno na brodovim koji prevoze opasnu robu, u koju se svrstavaju i derivati i nafte. Zbog toga već tri meseca na Dunavu nema dovoljno plovnih objekata za prevoz, pre svega dizel goriva. Nedostatak adekvatnih plovila izazvao je značajni rast cene transporta, tako da uvozniic derivata nafte ovu uslugu plaćaju najmanje 50 odsto skuplje nego prošle godine. Inače, oko 30% ukupne potrošnje evrodizela u Srbiji dolazi iz uvoza i transportuje se Dunavom.

Prema proceni stručnjaka proces rekonstrukcije tankera traje od osam do 12 meseci i košta između 500.000 i 700.000 EUR, dok za kupovinu novih brodova koji su usaglašeni sa novim ADN propisima, brodari moraju da izdvoje po nekoliko miliona evra.

Udruženje naftnih kompanija Srbije

Kragujevac spreman za protivgradnu sezonu

Foto: Milisav Pajević

Gradsko veće grada Kragujevca na danas održanoj sednici donelo je zaključak kojim grad Кragujevac trajno i bez naknade ustupa 119 protivgradnih raketa Republičkom hidrometeorološkom zavodu Srbije koje će koristiti protivgradne stanice sa teritorije grada.

Foto: Milisav Pajević

Imajući u vidu da je grad već ustupio 99 raketa preostalih od prethodne sezone, kao i podatak da će RHMZ nabaviti istu količinu raketa, svaka protivgradna stanica na teritoriji Кragujevca raspolagaće sa po 12 raketa u protivgradnoj sezoni koja počinje 15. aprila.

Članovi veća dali su saglasnost na pravilnike o izmenama i dopunama pravilnika o načinu, kriterijumima i postupku prijema dece u predškolske ustanove Nada Naumović i Đurđevdan.

Pored toga, doneto je i rešenje o utvrđivanju broja dece u vaspitnim grupama za 2019/2020. godinu.

Na današnjoj sednici Gradsko veće donelo je zaključak o objavljivanju javnog poziva za podnošenje zahteva za isplatu podsticajnih sredstava za nabavku mašina i opreme za pripremu stočne hrane i opreme za stočarstvo kao i javnog poziva za isplatu podsticajnih sredstava za nabavku plastenika i opreme za plasteničku proizvodnju.

Javni pozivi biće objavljeni na zvaničnoj internet stranici grada i mesnim kancelarijama na seoskom području.

Milisav Pajević

Počelo čišćenje Dunavca

Foto: JVP Vode Vojvodine

Potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević, gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, direktor JVP „Vode Vojvodine“ Slavko Vrndžić i predstavnici Vojske Srbije obišli su radove na vađenju rečnog nanosa na ulazu u Dunavac, kod takozvanog Špica na novosadskom kupalištu Štrand.

Foto: JVP Vode Vojvodine

Detaljnim snimanjem korita utvrđeno je na tom lokalitetu ima oko 19.000 kubika rečnog materijala.

Posao bi trebalo da bude gotov najkasnije do polovine maja, a koštaće oko sedam miliona dinara. JVP „Vode Vojvodine“ pribavilo je sve neophodne dozvole i saglasnosti kako bi se posao odvijao u skladu sa predviđenim procedurama i bez ometanja plovidbe na Dunavu.

Izvađeni materijal cevovodom će se deponovati u maticu reke.

Zahvaljujući ovim radovima biće omogućen nesmetan ulazak i izlazak plovila u Dunavac.

Već nekoliko godina unazad, a pogotovo kada je vodostaj Dunava nizak, brodovi ratne mornarice i veliki broj plovila usidrenih u Dunavcu ne mogu isploviti.

Milisav Pajević

Neće da rađaju da opstanak njihove dece ne bi bio ugrožen zbog klimatskih promena!

Foto-ilustracija: Pixabay

Aktivistkinje za zaštitu životne sredine nezadovoljne delovanjem vlasti na suzbijanju uticaja klimatskih promena su se odlučile na preduzimanje radikalnih pobunjeničkih mera – one štrajkuju nerađanjem.

Foto-ilustracija: Pixabay

Oko 150 članica grupe “Birth Strike” se zaklelo da neće da imaju decu usled ozbiljnosti ekološke krize i trenutne pasivnosti vladajućih snaga da se na adekvatan način suprotstave ovom fenomenu. U njihovom manifestu stoji da se krećemo u pravcu bez budućnosti i da se za kormilom nalaze vlade. “Naše vođe su nas kroz bezakonje u oblasti ekonomije i biznisa prepustile kolektivnom samoubistvu”, kažu žene okupljene u “Birth Strike”.

Zabrinute zbog nadolazećeg “eko-armagedona” i rastuće populacije i frustrirane nedovoljno odlučnom političkom reakcijom, one su izabrale da u postojećim okolnostima ne rađaju. Većina aktivistkinja potiče iz Ujedinjenog Kraljevstva i imaju različite društvene pozadine.

Ipak, članice međunarodnog pokreta “Birth Strike” su razjasnile da svojim izborom ni na jednu ženu ne vrše pritisak da uradi isto, da roditeljstvo ne smatraju “neodgovornim” niti “nemoralnim” i da ne okrivljuju buduće naraštaje za prenaseljenost i ugljenični otisak. Rešenost da ne rađaju objašnjavaju kao lični poduhvat u nadi da će poslati edukativnu poruku i privući pažnju na katastrofu koje proživljavamo zajedno sa svojim okruženjem.

Dvadesettrogodišnja Hana Skot radi u dobrotvornoj ustanovi za održivost, a pre nekoliko meseci je postala jedna od štrajkačica nerađanjem. “Ukoliko ne ublažimo klimatske promene, one će rezultovati zastrašujim posledicama po nas. Ako ne preduzmemo ništa kako bismo rešili problem, ne želim da se moja potencijalna deca suočavaju sa time. Ja sam uplašena – koliko uplašeniji bi bili oni? Mislim da je moja moralna obaveza da nemam klinca zato što ne mogu da donesem živo biće na svet bez budućnosti! Osim ako ne preduzmemo određene korake ovim povodom”, zaključila je ona.

Jelena Kozbašić

Odobrena studija o proceni uticaja na životnu sredinu za gasovod od Bugarske do Mađarske

Foto:: Pixabay

„Gastrans” iz Novog Sada, kao nosilac projekta, dobio je saglasnost Ministarstva za zaštitu životne sredine na studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta magistralnog gasovoda – interkonektora od granice Bugarske do granice Mađarske.

Foto:: Pixabay

Reč je o deonicama od Žabara do Kovina i od Kovina do Gospođinaca, čija je ukupna dužina 160 kilometara, saopšteno je tog resora.

Deonica gasovoda od Kovina do Gospođinaca duga je 112 kilometara i prolazi kroz teritorije Pančeva, Kovačice, Opova, Beograda – Palilule, Zrenjanina, Titela i Novog Sada, dok je od Žabara do Kovina trasa budućeg gasovoda duga 48 kilometara i prolazi preko Žabara, Velike Plane i preko teritorije grada Smedereva.

Prema Zakonu o proceni uticaja na životnu sredinu nosilac projekta je dužan da u svemu ispoštuje mere zaštite životne sredine utvrđene u studiji, kao i uslove nadležnih organa i organizacija, a kako se dodaje na ovu odluku Ministarstva nije dozvoljena žalba već nosilac projekta i zainteresovana javnost mogu pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe Upravnom sudu.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Škola ribolova u Bačkoj Palanci

Foto: pixabay

Besplatna škola pecanja za decu uzrasta do 15 godina, počinje za vikend, na jezeru Tikvara u Bačkoj Palanci.

Foto: pixabay

Udruženje sportskih ribolovaca “Šaran” nastavlja tradiciju edukacije najmlađih o ribolovu.

Svi polaznici dobijaju besplatno kompletan pribor za pecanje, štap, najlon, plovak i ne moraju da imaju nikakvo predznanje.

Pored pecanja, deca će učiti i o ekologiji, o zaštiti životne sredine, upoznavaće se sa biljkama i životinjama koje žive u priobalju.

Cilj je kroz školu ribolova oformiti i takmičarsku ekipu koja će predstavljati udruženje “Šaran” i Bačku Palanku na značajnim ribolovačkim takmičenjima.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Evropska unija ubuduće bez plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu

Foto: Pixabay

Evropski parlament odobrio je novi zakon kojim se zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjiri, pribor za jelo ili slamke za piće.

Foto: Pixabay

Za dogovor postignut s ministrima Evropske unije sinoć je glasalo 560 poslanika, 35 ih je bilo protiv i 28 uzdržanih.

Kako se navodi u saopštenju, od 2021. zabranjeni u EU će biti pribor za jelo za jednokratnu upotrebu, plastični tanjiri za jednokratnu upotrebu, plastične slamke, štapići za uši izrađeni od plastike, plastični štapići za pridržavanje balona, oksorazgradiva plastika i kutije za hranu te čaše od ekspandiranog polistirena.

Prema podacima Evropske komisije, više od 80 odsto morskog otpada je plastika.

Proizvodi obuhvaćeni ovim novim zakonom čine 70 odsto svih predmeta u morskom otpadu.

Zbog svoje spore razgradnje plastika se nakuplja u morima, okeanima i na plažama zemalja EU i širom sveta.

Plastični ostaci nalaze se u morskim životinjskim vrstama – poput morskih kornjača, foka, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama, a time i u prehrambenom lancu ljudi.

Države članice će do 2029. godine morati da omoguće ponovno prikupljanje 90 odsto upotrebljenih plastičnih boca, a do 2025. najmanje 25 procenata materijala iz kojeg su te boce izrađene moraće biti prikladno za recikliranje.

Do 2030. godine udeo materijala koji se može reciklirati moraće da bude barem 30 odsto.

Ovim zakonodavstvom predviđa se i obavezno postavljanje oznaka o negativnom uticaju koji na okolinu ima bacanje cigareta s plastičnim filterima te plastičnih čaša i vlažnih maramica, stoji u saopštenju, prenosi portal Index.hr.

Savet ministara EU treba sada i formalno da usvoji ovaj zakon, nakon čega će uslediti objava u službenom listu Evropske unije, a nakon toga države članice EU imaće dve godine da taj zakon uvrste u svoje zakonodavstvo.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Šta je “efekat koktela” u evropskim vodama i zašto predstavlja zdravstvenu pretnju?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Novi izveštaj Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) ukazao je da, uprkos uspešnom rešavanju problema sa najopasnijim hemikalijama u vodi, treba obratiti veću pažnju na opasnost od “efekta koktela” odnosno mešanja različitih hemikalija čija je koncentracija u evropskim jezerima, rekama i drugoj površinskoj vodi pojedinačno gledano mala. Dobar hemijski status ima tek nešto više od trećine evropskih reka i jezera.

Poslednjih decenija aktivnosti usmerene na smanjenje količine i sprečavanje nekih od najopasnijih hemikalija da nađu put do evropske vode dale su rezultate, ponajvše zahvaljujući propisima EU, ocenjuje se u izveštaju EEA “Hemikalije u evropskoj vodi”.

Ipak, borba protiv žive i bromiranih usporivača plamena, kao i još mnogo opasnih hemikalija koje nisu prioritet za monitoring u sklopu Okvirne direktive o vodi EU, i dalje je izazov.

Cilj izveštaja je da se bolje shvati koje hemikalije i dalje predstavljaju značajnu opasnost po životnu sredinu, posebno kada su prisutne u vodi, kao i kako da se unapredi kontrola da se njihova koncentracija smanji na najmanju moguću meru. Izveštaj daje pregled informacija o zagađivačima čije se prisustvo meri kod utvrđivanja kvaliteta vode u skladu sa Okvirnom direktivom o vodi i takođe navodi neke od najnovijih tehnika za procenu kvaliteta vode.

Hemikalije su deo svakodnevnog života ali neke od njih predstavljaju opasnost za biljke i životinje koje žive u vodi, životinje koje ih jedu i ljude. Do površinske vode hemikalije stižu na različite načine – mogu da budu ispuštene u vazduh i zatim se u vidu kiše ili prašine vrate na tlo ili ih direktno ispuštaju u vodu industrija, gradske fabrike za preradu vode ili poljoprivredni sektor.

Već godinama se zna da neke hemikalije, poput metala ili postojanih organskih zagađivača kao što je pesticid lindan, predstavljaju opasnost. Međutim, konstantno se pojavljuju i nove hemikalije koje predstavljaju opasnost, poput nekih pesticida i lekova, pojedinačno ili u kombinaciji.

Efekat koktela

Za mnoge supstance navedene u Okvirnoj direktivi o vodi, poput kadmijuma, olova, nikla i pesticida kao što su simazin i hlorfenvinfos, evropske mere za sprečavanje ispuštanja u životnu sredinu dovoljno su efikasne i znatno su smanjile njihovo prisustvo u vodi. Međutim, u izveštaju EEA ukazuje se na brojne druge hemikalije prisutne u životnoj sredini i ističe da je potrebno više informacija i znanja da bi se utvrdilo da li predstavljaju opasnost za jezera, reke i drugu površinsku vodu.

Najveće su bojazni od mikro zagađivača i tzv. efekta koktela gde pojedinačne hemikalije koje mogu biti prisutne u bezopasnoj količini u kombinaciji odosno mešavini mogu da budu opasnost po zdravlje. Hemikalije u površinskoj vodi mogu da se mešaju sa mineralnim solima i organskim komponentama, kao i nutrijentima iz kanalizacije, odvoda iz poljoprivrede i druge otpadne vode.

Hemikalije koje stižu do vode iz vazduha doprinose tom miksu. U izveštaju se navodi da je u uzorcima vode otkriveno nekoliko stotina organskih hemikalija u maloj koncentraciji ali nivo opasnosti koje one nose nije dovoljno poznat.

Stručnjaci se u izveštaju zalažu za bolje izveštavanje o emisijama hemikalija i unapređenje kontrole sa ciljem da se pravovremeno preduzimaju odgovarajuće mere radi bolje zaštite od različitih izvora zagađenja.

Raniji izveštaj o stanju vode EEA, objavljen sredinom 2018, pokazao je da samo 38% kontrolisanih jezera, reka i druge površinske vode ima dobar hemijski status, bez koncentracije supstanci veće od predviđenog ekološkim standardima kvaliteta EU.

U većini članica EU samo nekoliko supstanci doprinosi lošem hemijskom statusu. Ističe se živa koja je nekada naveliko korišćena u proizvodnji termometara, baterija i bojica. Živa se i dalje otkriva u uzorcima vode a njen vodeći izvor danas je atmosfersko zagađenje iz elektrana na ugalj.

Izvor: Euractiv