Home Blog Page 875

Uređena biljna deponija u Kucuri

Foto: JKP "Komunalac Vrbas"
Foto: JKP “Komunalac Vrbas”

Ekipe PJ „Čistoća“ završile su 1. avgusta radove na saniranju biljne deponije u Kucuri. Radovi su se obavljali na osnovu rešenja Odeljenja za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas. Radovi na deponiji, površine trinaest hiljada metara kvadratnih, obavljali su se u dve faze. U prvoj fazi buldožerom je očišćen i nivelisan prostor i naguran otpad u obližnju depresiju. Druga faza odnosi se na pristupni put koji vodi ka deponiji, dužine trista metara, odakle se nagomilano smeće mašinama i vozilima uklanjalo i prebacivalo na plato same deponije.

„Radnici su četiri radna dana uređivali deponiju kako bi ovaj prostor učinili funkcionalnim. Radovi su se odvijali na nepristupačnom terenu, gde je, pored velike količine komunalnog otpada, bilo dosta korovskog rastinja koje je na pojedinim mestima dostizalo visinu i do tri metra. „Mašinama smo uredili deponiju kako bi ona mogla da služi svojoj nameni. Najveći problem predstavljao je nagomilani otpad duž puta koji vodi do deponije, pored kog se nalaze odvodni kanali i oranice“, rekao je poslovođa u PJ „Čistoća“ Mladen Pavlović. Većina domaćinstava u Kucuri ima tipizirane kante, a komunalci svakog petka odnose smeće, te ne postoji razlog da se komunalni otpad odlaže na mestima na kojima to nije predviđeno.

U mesnoj zajednici Kucura kažu da takozvana biljna deponija predstavlja veliki problem od kada postoji. „Ovde je bilo razbacano sve i svašta. Najviše je bilo šuta, iako u Kucuri postoji deponija za odlaganje šuta, koju redovno, dva do tri puta mesečno, čisti MZ. Konačno smo rešili problem. Videćemo dokle će to da potraje. Nadamo se da će građanima proraditi svest i da ovde neće odlagati nepredviđeni otpad . Zato apelujemo na građane da povedu računa o sebi i o životnoj sredini”, rekao je predsednik saveta MZ Kucura Stevan Samočeta.

Nekontrolisano odlaganje otpada na deponiji loše utiče na okolinu i zdravlje ljudi. JKP „Komunalac Vrbas“ apeluje na sugrađane da savesnim ponašanjem i pravilnim odlaganjem otpada doprinesu očuvanju životne sredine.

Otpad, otpadne vode i smeće na obalama Gruže ekološki problemi Knića

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče sa načelnikom Šumadijskog upravnog okruga Biljanom Ilić Stošić i predsednikom Opštine Кnić Miroslavom Nikolićem koji su ga informisali o ekološkim problemima sa kojima se suočava opština Кnić.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Predsednik opštine Кnić je rekao da se ta mala i nerazvijena opština suočena sa problemima komunalnog otpada, otpadnih voda i smeće na obalama Gruže koji nosi latentnu opasnost za zagađenje Gružanskog jezera, akumulacije iz koga se vodom snabdeva više od 300.000 građana šumadijskog okruga.

On je ukazao da je opština, kojoj nedostaju finansijski i administrativni kapaciteti, namerna da rešava sve ove probleme u saradnji sa Šumadijskim upravnim okrugom i da im je potrebna podrška Ministarstva zaštite životne sredine kako bi pripremili projektno-tehničku dokumentaciju za izgradnju postrojenja za preradu otpada i otpadnih voda.

Ministar Trivan je ukazao da nema važnijeg posla od prerade otpadnih voda i rešavanja pitanja komunalnog otpada jer se tako čuvaju najvažniji prirodni resursi zemljište i voda.

Podsetio je da naša zemlja ima najmanje površinskih voda u regionu i da je zato važno da se sačuvaju i veštačke akumulacije koje obezbeđuju vodosnadbevanje građana pijaćom vodom kakvo je jezero Gruža i da se brine o očuvanju i zaštiti jezera.

Trivan je kazao da je razvoj ekološki održivog sistema upravljanja otpadom od suštinske važnosti kako na regionalnom tako i na lokalnom nivou.

„Ministarstvo pruža stručnu i finansijsku podršku opštinama u izradi projektno-tehničke dokumentacije kako bi našli rešenja koja će biti ekološki ekonomski i društveno isplativa i korisna”, objasnio je Trivan.

Ministar je rekao da će Ministarstvo pružiti svu stručnu i svaku podršku opštini Кnić kako bi se problem sagledao u celosti, a zatim pronašla moguća rešenja, reciklažni centri ili postrojenja za biomasu, radi trajnog rešavanja problema zagađenja i što boljeg upravljanja i jačanja kapaciteta u oblasti zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

U 90 vozila javnog prevoza u Beogradu vožnja bez hlađenja

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Inspektori drumskog saobraćaja Sekretarijata za inspekcijske poslove Grada Beograda su od početka leta izvršili 285 vanrednih inspekcijskih nadzora ispravnosti i funkcionalnosti klima-uređaja u vozilima javnih linija i tom prilikom utvrdili da 62 vozila poseduje neispravne klima-uređaje, a 28 vozila ne poseduje klima-uređaje, saopšteno je iz Sekretarijata za inspekcijske poslove.

U pogledu nadzora nad tehničkom ispravnošću vozila kojim se obavlja javni linijski prevoz putnika na teritoriji grada Beograda, a u skladu sa odredbama Odluke o javnom linijskom prevozu putnika, ovi inspektori su ovlašćeni da u autobusima kontrolišu funkcionalnost i ispravnost klima-uređaja.

Milisav Pajević

Obeležen Međunarodni dana čuvara prirode

Foto: PZZP/ Vladimir Dobretić

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, u saradnji sa Ustanovom „Rezervati prirode“ Zrenjanin je u Parku prirode „Rusanda”, u prostoriji Specijalne bolnice za rehabilitaciju „Rusanda” u Melencima organizovao skup čuvara zaštićenih područja u Vojvodini, posvećen obeležavanju Međunarodnog dana čuvara prirode.

Foto: PZZP/ Vladimir Dobretić

Na samom početku skupa prisutnima se obratila dr. med. Zorica Ćulibrk, direktorka Specijalne bolnice za rehabilitaciju „Rusanda” i kao domaćin ovog skupa izrazila veliko zadovoljstvo da se ovo obeležavanje organizuje upravo u toj zdravstvenoj ustanovi jer to simbolizuje nerazdvojivu vezu između ljudskog zdravlja i očuvane prirode.

Zatim se obratio dr Ratko Bajčetić, pomoćnik pokrajinskog sekretara i istakao je značaj obeležavanja ovog međunarodnog dana imajući u vidu neprocenjivu ulogu čuvara zaštićenih područja u borbi za zaštitu i očuvanje prirode i biodiverziteta u svetu.

Svoje pozdrave i reči podrške iznela je i Mira Dronjak u ime Ustanove „Rezervati prirode” Zrenjanin, suorganizatora ovog dešavanja i upravljača Parka prirode „Rusanda” i Specijalnog rezervata prirode „Ritovi donjeg Potisja”.

Prisutni su imali priliku da se upoznaju sa ključnim međunarodnim organizacijama koje se najviše zalažu za umrežavanje, prepoznavanje značaja rada i pružanja podrške čuvarima prirode na svetskom nivou, upoznali se sa prirodnim vrednostima i radom čuvarske službe u zaštićenim područjima kojima upravlja Ustanova „Rezervati prirode” Zrenjanin, kao i aktivnostima Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode na zbrinjavanju ozleđenih i obolelih zaštićenih divljih životinja.

Nakon prezentacija sledila je kratak obilazak Parka prirode „Rusanda”.

Ovaj skup je ujedno bila odlična prilika da čuvari iz različitih zaštićenih područja u Vojvodini unaprede svoje teorijsko i praktično znanje, razmene iskustva i izazove sa terena i da započnu, odnosno ojačaju međusobnu saradnju u budućem periodu.

Ukupno je učestvovalo više od 40 čuvara zaštićenih područja, koji su predstavili Nacionalni park „Fruška gora”, Specijalne rezervate prirode „Zasavica” i „Carska bara”, Park prirode „Stara Tisa kod Bisernog ostrva”, kao i više zaštićenih područja kojima upravlja Javno preduzeće „Vojvodinašume” i Javno preduzeće „Palić-Ludaš”.

Međunarodni dan čuvara prirode se u svetu obeležava 31. jula, na dan kada je 1992. godine u Nacionalnom parku „Pik“ u Engleskoj osnovana Međunarodna federacija čuvara prirode (International Ranger Federation-IRF), koja se brzo razvila i širila i postala krovna organizacija za unapređenje statusa i rada čuvara prirode, njihovih formalnih ili neformalnih grupa, odnosno organizacija širom sveta.

Broj partnerskih organizacija trenutno iznosi više od 90, koje funkcionišu i rade u 50 zemalja na šest kontinenata sveta.

Milisav Pajević

Crna Gora će dodatno ojačati mere za smanjenje rizika od elementarnih nepogoda

Foto: pixabay

Osvrnuvši se na period od početka godine do kraja jula ministarka u Vladi Crne Gore Marija Vučinović je podsetila da je, tokom navedenog perioda, više crnogorskih opština, u nekoliko navrata, pretrpelo značajne štete usled elementarnih nepogoda.

Foto: pixabay

„Vladina Komisija za procenu šteta od elementarnih nepogoda, u svim opštinama, je reagovala pravovremeno i odobrila pomoć u skladu sa svojim propisima, kao i procenama šteta od strane komisija lokalnih uprava”, dodala je Vučinović.

Ministarka je kazala i to da je kao predsednica Komisije za procenu šteta od elementarnih nepogoda imala kako vanredne posete opštinama koje su pretrpele štete usled jakog nevremena, tako i redovne radne posete gradovima kojima je ranije odobrena pomoć, u cilju skrininga, ali i upoznavanja sa svim novitetima u okviru rada vladine Komisije.

„Iako se nadam da period pred nama neće obeleežiti slične elementarne nepogode, moramo i dalje jačati saradnju između Vlade Crne Gore, lokalnih zajednica i nadležnih službi, kako bi preventivu podigli na još veći nivo, a sve u cilju smanjenja rizika od elementarnih nepogoda”, naglasila je Vučinović.

Foto: Kabinet ministarke bez porfelja u Vladi Crne Gore

Takođe, ministarka ističe da su aktivnosti kabineta kojim rukovodi, u prvih sedam meseci, obeležili i bilateralni sastanci na kojima su razmenjena mišljenja o načinima i daljem jačanju buduće saradnje sa zemljama regiona i članicama Evropske unije.

„Što se, dodatno, tiče Komisije, naredni period biće posvećen daljoj saradnji sa opštinama i nadležnim, kako državnim tako i lokalnim službama, ali i međunarodnim organizacijama u Crnoj Gori, kako bismo omogućili još kvalitetnije uslove i načine rada u cilju smanjenja rizika od potencijalnih vremenskih nepogoda“, poručila je Vučinović.

Milisav Pajević

Neophodno razdvajanje atmosferske i fekalne kanalizacije u Mojkovcu

Foto: Uprava javnih radova

Predstavnici Uprave javnih radova, Ministarstva turizma i održivog razvoja, lokalnih vlasti Kolašina i Mojkovca i stručnih konsultanata, u okviru IPA projekta obišli su postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda pored jalovišta u Mojkovcu, kao i predloženu lokaciju za postrojenje u Kolašinu.

Foto: Uprava javnih radova

Kako je saopšteno iz Uprave za javne radove, predstavnici Opštine Mojkovac naglasili su neophodnost razdvajanja atmosferske i fekalne kanalizacije, u cilju optimalnog rada postojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čiju je izgradnju Uprava javnih radova realizovala pre 11 godina.

„Jedan od osnovnih preduslova da mojkovačka opština dobije oko 15 kilometara nove atmosferske i kanalizacione mreže je izrada adekvatne projektne dokumentacije.

U tom smislu, istaknuto je da će projektna dokumentacija biti kompletirana narednih nedelja, nakon čega će biti sagledan najbolji način za njenu realizaciju.

Za radove su kandidovana naselja Podbišće, Ravni, Lazine, Juškovića potok, Ambarina, Babića polje, kao i dio centralnog područja grada”, navodi se u saopštenju.

Radnom sastanku sa predstavnicima kolašinske vlasti prisustvovao je i predsednik Opštine Milosav Bulatović. On je istakao važnost rešavanja pitanja otpadnih voda u cilju daljeg razvoja grada, posebno kada se ima u vidu njegova turistička prepoznatljivost.

„Predstavnici ekspertskog tima istakli su da su spremni da daju smernice koje će doprineti kvalitetnoj pripremi projektne dokumentacije i kasnije izgradnji samog postrojenja. Oni su naglasili da je narednih meseci neophodno detaljno analizirati svaki segment projekta, od izbora lokacije za postrojenje, načina dovođenja otpadnih voda do njega, do kapaciteta i drugih tehnoloških karakteristika”, zaključuje se u saopštenju.

Milisav Pajević

Najveći austrijski aerodrom CO2 neutralan do 2030. godine?

Foto: Flughafen Wien AG

Aerodrom Švehat najpoznatiji je i najveći u Austriji. Da bi ovaj bečki aerodrom postigao ambiciozni cilj CO2 neutralnosti do 2030. godine neophodno je učiniti nešto, a ne samo pričati o ovoj temi.

Foto: Flughafen Wien AG

Direktor bečkog aerodroma Ginter Ofner izjavio je da je jedna od prioritetnih mera na političkom nivou primena jedinstvenog evropskog vazdušnog prostora „Single European Sky“ za kontrolu vazdušnog saobraćaja, jer bi se na taj način uštedelo više od 10 odsto kerozina, ali bi se i smanjila učestalost kašnjenja i gužvi.

„Održivost i energetska efikasnost imaju za nas još od 2011. godine najveći prioritet i moći ćemo da ostvarimo ovaj cilj kroz održivi menadžment u svim oblastima poslovanja aerodroma. Osim toga, posebno je hitna izgradnja pruge ka Bratislavi“, dodao je Ofner i zaključio da je od velike važnosti i razvoj novih alternativnih voznih tehnologija.

Pojedinačne mere za postizanje ovog cilja uključuju i smanjivanje i optimizaciju energetske potrošnje, dodatne uređaje za proizvodnju solarne fotonaponske energije, koji trenutno na godišnjem nivou proizvode skoro 2 miliona kilovata struje, stvaranje e-flote, pomoću koje bi se potrošnja dizela smanjila za oko milion litara godišnje, zatim primenu najmodernijih principa održivosti prilikom dalje izgradnje na aerodromu kao i prelazak na korišćenje LED rasvete i smanjenje buke koju proizvode avioni.

 

Lavovi u divljini nemaju predatore – zašto im onda populacija opada?

Foto-ilustracija: Pixabay

Da li se sećate VHS plejera? Meni i CD i DVD deluju kao relikvije iz nekog prošlog života, a kamoli kasete. Bez obzira na to koliko se osećala vremenski udaljeno od tog perioda svog detinjstva, i dalje me za njega vezuju lepe uspomene.

Foto-ilustracija: Unsplash (Cassie Lafferty)

Brat i ja smo bili ograničeni u pogledu materijala za gledanje na VHS-u – mogli smo da biramo između venčanja neke daleke tetke iz Kanade čije ime i dalje ne znamo, mog prvog rođendana, “Kralja lavova” i još nekoliko crtanih filmova. Omiljeni likovi su nam, u konkurenciji koju su činili članovi nepoznate rodbine i ja kao jednogodišnji medenjak, bili Simba, Nala, Mufasa, Sarabi, Zazu, Rafiki, Timon, Pumba i drugi stanovnici kraljevstva lavova. Često bismo odlazili kod mame insistrirajući da nam pusti taj crtać iako smo svaku scenu znali napamet. On bi nas bez izuzetka primirio na sat i po. U jednom trenutku odrasli su počeli da zloupotrebljavaju “Kralja lavova”, te bi nas posadili ispred televizora uvek kada bi predosetili da se sprema nestašluk većih razmera.

“Dizni” je nedavno izbacio istoimeni rimejk koji u meni budi iste emocije kao i njegova preteča. Priča mi najpre raskrvari srce Skarovim kandžama i oštrim zubima, pregazi hordom zveri, sruši stenu na njega i dotuče bacanjem u užarenu lavu. U poslednjih dvadesetak minuta filma dešava se preokret. Osećam se kao da uništeno srce biva zamenjeno nekim novim, doduše, jednako neotpornim na traumu izazvanu tragedijom kralja lavova. Tokom svakog sledećeg gledanja proces se ponavlja – ne manje intenzivno.

Moćne i veličanstvene životinje u divljini nemaju predatora – ali njihova populacija ipak opada. Zašto?

Foto: YouTube (screenshot)

Na fotografiji sa leve strane je prikazan čovek koji seče ni manje ni više nego meso lava. Velike divlje mačke, koje su nekada slobodno jurile prostranim afričkim ravnicama i loveći održavale ravnotežu u prirodi kako nijedna vrsta ne bi preuzela primat, umiru od metaka lovokradica da bi potom bile servirane u nekom ekskluzivnom restoranu.

Kože nekih jedinki se prostiru kao tepisi u kućama bogataša, dok se glave konzerviraju i postaju trofeji iz pohoda.

Uprkos tome što nije dokazana medicinska vrednost lavljih kosti, one se prodaju u svrhe pravljenja lekova u Aziji, a trgovina njima donosi zaradu koja se meri milionima evra. Šamani veruju da kosti divljih lavova imaju snažnije magijsko dejstvo u poređenju sa kostima onih odraslih u zatočeništvu, te na taj način dodatno podstiču krivolov i guraju lavove sve bliže ivici opstanka.

Pojedinci uzgajaju ove životinje na specijalnim rančevima da bi ih u određenom trenutku zrelosti prepustili na nemilost lovaca.

Kada im ljudi nisu direktna životna pretnja, onda su indirektna. Rast stanovništva zahteva povećanje poljoprivrednih kapaciteta za proizvodnju hrane, proširenje mreže puteva, kao i razvoj odgovarajuće infrastrukture, što dovodi do toga da, zarad ljudske koristi, lavovi gube svoja staništa. Teritorije koje naseljavaju krvoločne zveri su ugrožene i usled rata, građanske neposlušnosti i vojnih sukoba.

Prema klasifikaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode, lavovi su ranjiva vrsta i njihova populacija beleži pad, a između 1993. i 2014. godine, njihov broj se smanjio za 43 odsto.

Ne živimo zarobljeni u trodimenzionalnoj animaciji u kojoj zlonamerni, zavidni brat kralja lavova kuje zaverenički plan da preuzme tron uz pomoć hijena. Živimo zarobljeni u trodimenzionalnoj realnosti u kojoj smo neprijatelji vođa životinjskog carstva – mi sami.

Jelena Kozbašić

Invazija džinovskih puževa na Moskvu

Foto: pixabay

Džinovski puževi, koji mogu da budu dugački do 15 centimetara, preplavili su Moskvu i uplašili pojedine stanovnike tog grada.

Foto: pixabay

Vrsta Arion vulgaris, koju zovu još i španski puževi, poznata je po tome što izaziva ozbiljnu štetu na biljkama, a prenosi i bakterije koje su opasne za kućne ljubimce.

Španski puževi spadaju među 100 najvećih štetočina u Evropi, prema podacima sajta DAISIE, prenosi BBC na srpskom.

Taj puž je hermafrodit, što znači da nosi i muške i ženske polne ćelije.

Jedan puž može da napravi 400 jaja tokom jednog procesa parenja.

Ne samo da uništava biljke, već ova vrsta prenosi parazite koji su štetni za kućne ljubimce.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Paraćin rekonstruiše vodovodnu mrežu

Foto: pixabay

Postavljanjem završnog sloja asfalta, završeni su radovi na rekonstrukciji kolovoza u ulici Dragoslava Marinkovića, u Dankovu, gde je prethodno, po programu koji se sprovodi sa Nemačkom razvojom КFW bankom, rekonstruisana vodovodna mreža.

Foto: pixabay

To je jedna od velikog broja saobraćajnica u ovogodišnjem programu Uprave za investicije i održivi razvoj opštine Paraćin, u kojima se posle rekonstrukcije dotrajale vodovodne mreže kompletno rekonstruiše i kolovoz.

Poslovi se planiraju tim redosledom, kako bi se, što je moguće pre, obezbedilo nesmetano funkcionisanje saobraćaja, jer su u pitanju uglavnom frekventne ulice, u različitim krajevima Paraćina.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Sastanak FED-a i pad zaliha podstakli rast cena nafte

Foto: Pixabay

Cene nafte porasle su peti dan zaredom, usled pada američkih zaliha i očekivanja investitora da će američka Uprava federalnih rezervi (FED) sniziti troškove zaduživanja.

Foto: Pixabay

Cena severnomorske nafte „brent” porasla je za 42 centa ili 0,6 odsto na 65,14 dolara za barel, dok je američka „laka” nafta (WTI) poskupela za 40 centi ili 0,7 odsto na 58,45 dolara za barel, prenosi agencija Rojters.

U ovom mesecu, međutim, cene obe vrste nafte registrovale su pad usled zabrinutosti zbog potencijalnog slabljenja tražnje, pri čemu je „brent” izgubio 2,1 odsto vrednosti, a WTI nafta 0,03 odsto.

FED je počeo dvodnevno zasedanje, na kojem će, kako se očekuje, verovatno smanjiti kamatne stope.

„Ovaj potez je dugo očekivan i predstavlja dvostruki podsticaj za cene nafte – sa jedne strane bi trebalo da ohrabri tražnju za naftom u SAD, a sa druge da izvrši pritisak na dolar”, smatra analitičar kompanije „PVM Ojl” Stiven Brenok.

Zalihe nafte u Sjedinjenim Američkim Državama SAD ponovo su pale prošle nedelje, zajedno sa zalihama benzina i destilata, pokazali su podaci Američkog instituta za naftu.

U sedmici završenoj 26. jula, američke zalihe nafte smanjene su za šest miliona barela na 443 miliona barela u odnosu na prognoze analitičara koji su u Rojtersovoj anketi predvideli pad za 2,6 miliona barela.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

 

AP Vojvodina utvrdila planove zaštićenih prirodnih dobara „Ponjavica“ i „Pašnjaci velike droplje“

Foto: AP Vojvodina

Vlada AP Vojvodine je na juče održanoj sednici utvrdila predloge pokrajinske skupštinske odluke o donošenju Prostornog plana područja posebne namene Park prirode „Ponjavica“, koji spada u zaštićena prirodne dobra na teritoriji opštine Pančevo i pokrajinske skupštinske odluke o izradi Prostornog plana područja posebne namene Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje“.

Foto: AP Vojvodina

Izrada i donošenje prostornih planova zaštićenih prirodnih dobara u skladu je sa prioritetima Pokrajinske vlade u oblasti očuvanja i zaštite prirode i ekosistema, kao i njihovog održivog razvoja.

Park prirode „Ponjavica“ karakteriše banatska istoimena rečica i po raznovrsnosti prirode ovaj predeo predstavlja potencijal za razvoj turističke ponude, posebno sa rekreativnog i edukativno-ekološkog aspekta.

Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike droplje“, koji obuhvata prostor u opštinama Kikinda i Novi Kneževac, prema tromeđi sa Mađarskom i Rumuniji, nalazi se pod snažnim je uticajem čovekovih aktivnosti i prirodnih procesa, koji su izazvali drastičan pad populacije velike droplje, koja je uvrštena u listu najugroženijih vrsta na planeti (IUCN Red List) i strogo je zaštićena u Srbiji.

Prostornim planom će se regulisati adekvatne mere i aktivnosti, koje će doprineti smanjenju negativnih uticaja i očuvanju poslednjeg utočišta ove vrste u našoj zemlji.

Milisav Pajević

Izvršen pojačan nadzor veterinarske inspekcije u Beogradu

Foto: pixabay

U okviru pojačanog nadzora veterinarske inspekcije u Gradu Beogradu u opštini Obrenovac obavljena je kontrola mesara na zelenoj pijaci.

Foto: pixabay

U mesari „Vlada 1“, zatečeno je 76 kilograma svinjskog mesa sa isteklim rokom kao i 50 kilograma junećeg mesa bez deklaracije i veterinarskog žiga a sve u ukupnoj količini od 126 kilograma što je proglašeno nebezbednim za ishranu ljudi, stavljeno van prometa i poslato na neškodljivo poništenje u prisustvu veterinarskih inspektora.

Protiv subjekta u poslovanju hranom biće preduzete dalje upravne radnje.

Urađena je i kontrola klanice „Stojić“, i utvrđen je veći broj nedostataka koji se odnose na opšte uslove higijene hrane životinjskog porekla pa je subjektu u poslovanju hranom doneta privremena zabrana korišćenja opreme, prostorija i objekta do otklanjanja nedostataka.

Na teritoriji opštine Surčin, urađena je vanredna kontrola objekta za klanje i preradu mesa papkara (goveda i svinja) klanica sa preradom „Barba DOO“ pri čemu su uočeni nedostaci vezani za opšte uslove higijene hrane (neispravni sterilizatori), te je doneta privremena mera zabrane klanja do otklanjanja nedostataka.

Kod istog subjekta primećeno je klanje većeg broja životinja od odobrenog kapaciteta što direktno dovodi u pitanje bezbednost hrane pa je istom naređeno da kapacitet klanja uskladi sa odobrenim od strane Uprave za veterinu, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Takođe, primećeno je da isti subjekt vrši klanje jagnjadi i ovaca a za navedenu delatnost nema rešenje nadležne uprave, pa je istom izrečena mera zabrane klanja pomenute vrste životinja do dobijanja odgovarajućeg rešenja Uprave za veterinu.

Milisav Pajević

Mladunče sove uspešno zbrinuto u Zoo vrtu Beograd

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Mladuče sove – ćuka, uz pomoć naših sugrađana, uspešno je zbirnuto u Zoo vrtu Beograd, gde će biti do svog stasavanja za samostalni život u prirodi.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Mladunče sove, koje je ispalo iz svog gnezda u Zemunskom parku, od napada vrane spasli su zaposleni u VINCI Airports Serbia d.o.o, Aerodrom „Nikola Tesla“ u Beogradu, i na osnovu instrukcija Zavoda za zaštitu prirode Srbije smestili u prihvatilište za životinje Zoo vrta Beograd.

Trenutno je u prihvatilištu beogradskog Zoo vrta zbrinuto oko 100 ptica različtih vrsta, od kojih će, po proceni ornitologa Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Zoo vrta, 15 do 20 jedinki koje su uspešno oporavljenje i spremne za samostalni život biti vraćeno u prirodu danas.

ĆUK Otus scops (L.) je ptica selica koja zimu provodi u Africi. Dužina tela ove sove je 19–21 centimetra.

Naseljava različita staništa na kojima su zastupljeni otvoreni tereni, a živi i u šumarcima, živicama, maslinjacima, šumama oko reka, starim voćnjacima, drvoredima, parkovima i vrtovima u mediteranskim, submediteranskim i stepskim predelima, najčešće u ravnicama i pobrđu.

Gnezdi se u dupljama drveća, ređe u šupljinama stena ili u građevinama, a vrlo rado prihvata veštačke duplje.

Hrani se pretežno krupnim insektima (zrikavci, tvrdokrilci, noćni leptiri), a povremeno lovi male sisare, ptice, gmizavce i vodozemce.

U Srbiji je redovna gnezdarica, čija je populacija procenjena na 27500–43500 gnezdećih parova.

U Beogradu, kao i u drugim gradskim sredinama gde dominiraju beton, buka i vreva ljudi, neke od divljih vrsta ptica su pronašle dom.

Prilagođavajući se novim uslovima života, zamenile su svoj prirodni ambijent staništem u gradu.

Betonske kvartove, kao i zelene gradske površine, nastanjuju vrste među kojima su vrana, svraka, gačac, poljski i vrabac pokućar, gugutka, ali i grabljivice – vetruška, sove – najčešće utina i ćuk, koje su strogo zaštićene vrste.

Milisav Pajević

Plastični šampončići se “odjavljuju” iz hotela

Foto-ilustracija: Pixabay

Plastične flašice šampona, regeneratora i kupki iz hotela su donekle postale suvenir koji mnogi donose kućama sa putovanja. Oni koji odsedaju u sklopu hotelskog lanca Intercontinental od skoro neće imati tu mogućnost zato što će ih u sobama dočekati velike ambalaže neophodnih preparata.

Foto-ilustracija: Pixabay

Mala kozmetička pakovanja koja gosti iskoriste ili odnesu sa sobom završe među 250 miliona tona plastičnog otpada godišnje. Hoteli HolidayInn, Crowne Plaza i Kimpton, u vlasništvu Intercontinental grupe, više neće biti saučesnici u nedelu prema našem okruženju. Barem ne u trenutnim razmerama.

U gotovo 850 hiljada soba na globalnom nivou, hotelijeri u toku godine ostave više od 200 miliona sredstava za higijenu od plastike. Kako ne bi lišili svoje klijente toaletnih potrepština na raspolaganje će im ostavljati veće ambalaže istih. “Prelazak na pakovanja većih dimenzija u više od 5600 hotela širom sveta je veliki korak u ispravnom smeru i promena će nam pomoći da značajno smanjimo količinu otpada i uticaj na životnu sredinu”, objasnio je direktor hotelskog lanca Kit Bar.

Tranzioni proces bi trebalo da bude okončan do 2021. godine, a čak su ga i gosti hotela dočekali sa odobravanjem. Oni teže tome da njihov boravak bude što održiviji, ali bez pogoršanja samog kvaliteta.

Brojne kompanije uvode u svoje poslovanje “zelene” prakse baš zato što korisnici, svesni opasnosti od klimatske krize, gubitka biodiverziteta i drugih izazova za životnu sredinu, nastoje da prave što plići ekološki otisak.

Intercontinental je u oktobru 2018. najavio da će do kraja 2019. iz svih svojih objekata izbaciti plastične slamčice za jednokratnu upotrebu što znači u proseku 50 miliona istih manje godišnje. Njima bi se, prema tvrdnjama hotela, mogla spojiti razdaljina između Njujorka i Tokija.

Gosti jednog od ogranaka ove grupe Voco spavaju na jastucima i prekrivaju se jorganima koji su u potpunosti ispunjeni recikliranim materijalima zbog čega po pojedincu oko 150 plastičnih flaša manje završi na deponiji.

Jelena Kozbašić

Preko trnja do sunca

Foto: Unsplash
SUNCE
Foto: Unsplash

Kada želite da pojedete kolač, a nemate volje da ga napravite sami, otići ćete u poslastičarnicu. U slučaju da ste se „ukočili” na poslu, zakazaćete posetu maseru. Ako vam je neophodan novi par patika za trčanje, obići ćete radnje sa sportskom opremom. Ukoliko odlučite da poboljšate održivost svojih objekata, obratićete se inženjerima Centra za održivi razvoj i energetsku efikasnost – CEEFOR.

Zašto baš njima pored ogromne konkurencije? Zato što tamo gde vi vidite samo podatke, oni vide priliku za uštedu energije i novca i smanjenje emisije štetnih gasova – a kontaktiravši ih, mnoge domaće i strane kompanije su tu priliku za sebe i životnu sredinu već ugrabile, unapredivši na taj način svoje poslovanje.

Tim stručnjaka beogradske kompanije odlikuju vrhunske reference u projektovanju i primeni mera energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora energije. Znanje dvadeset inženjera se temelji na najboljim primerima iz svetske prakse i potkovano je višegodišnjim iskustvom razvoja projekata, izrade tehničko-projektne dokumentacije i pružanja propratnih usluga.

Bilo da kompaniju CEEFOR angažujete kao pouzdanog konsultanta za energetsku efikasnost i korišćenje obnovljivih izvora energije ili kao neposrednog partnera zaduženog za izradu studija, projekata i projektne dokumentacije, možete da računate na posvećen rad zaposlenih na pronalasku praktičnog i dugovečnog rešenja, prilagođenog vašim mogućnostima i potrebama, i to u sledećim oblastima:

  • sprovođenje preliminarnih, kratkih i detalјnih energetskih pregleda – energetskih audita,
  • konsalting i inženjering za finansijske institucije i investitore u polja energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije,
  • izrada studija opravdanosti koje se odnose na energetske tehnologije i tehnologije koje se odnose na oblast pobolјšanja energetske efikasnosti,
  • izrada studija opravdanosti korišćenja obnovlјivih izvora energije i izgradnje energetskih postrojenja,
  • konsalting i izrada svih vrsta projektno-tehničke dokumentacije (generalni, idejni, glavni projekti i projekti izvedenog stanja),
  • konsalting u oblasti pripreme i uvođenja sistema energetskog menadžmenta u industrijska preduzeća i na lokalnom nivou (opštine i gradovi),
  • informacione tehnologije u oblasti energetskih ušteda i implementacije tehnologija s pozitivnim uticajem na životnu sredinu.

Bilo bi iznenađujuće na istom mestu zateći Centar za reciklažu „Božić i sinovi” iz Pančeva, proizvođača konditorskih i prehrambenih artikala „Swisslion Takovo” iz Novog Sada, „Knjaz Miloš” iz Aranđelovca, vinariju „Vino Župa” iz Aleksandrovca i javnu garažu „Obilićev venac” iz Beograda, ali poduža lista dosadašnjih klijenata kompanije CEEFOR okuplja, pored svih ostalih, i ovu raznoliku ekipu.

Tu su i Elektroprivreda Srbije, lazarevačka toplana „Kolubara”, Opština Lapovo, Zdravstveni centar Kladovo, mala hidroelektrana Ravni, novosadska mesno-prerađivačka firma „Neoplanta”, fabrika kartona „Umka”, NIS Gasprom-Njeft, robna kuća „Ikea” i Solaris Energy.

Kada svoje poverenje stavljate u vešte ruke znalaca, nema mesta brizi da će ono biti izigrano, jedino da će vaša očekivanja biti nadigrana.

Priredila: Jelena Kozbašić

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST  jun-avgust 2019.