Home Blog Page 1470

Kineska korporacija ulaže u OIE u Srbiji

fabrika briketaKineska korporacija „Sinomah“ prošle nedelje je u Ubu otvorila svoje predstavništvo za Evropu. Tom prilikom je najavljeno da ova kompanija, između ostalog, planira da otvori pogon za izradu briketa od ugljene prašine, solarnu elektranu, ali je zainteresovana i za izgradnju malih hidroelektrana, kao i za investiranje u HE „Đerdap“.

Fabrika briketa od ugljene prašine će biti otvorena u pogonu napuštene fabrike za proizvodnju stakla „Rad“ u Ubu, a očekuje se da realizacija projekta počne za nekoliko meseci. Tim povodom je potpisan ugovor sa kompanijom „Kolos RR“ iz Obrenovca. Planirano je da proizvodnja briketa počne tokom leta, i da posao u fabrici dobije oko 80 radnika.

Predstavnici kineske korporacije „Sinomah“ najavili su i izgradnju solarne elektrane u Stublenici kod Uba, a očekuje se da solarna elektrana počne sa radom do kraja 2014. godine.

Ova elektroenergetska kompanija zainteresovana je i za izgradnju tri male hidroelektrane čije lokacije još uvek nisu poznate, a planira i da investira u HE „Đerdap“.

S.J.

Kanadski istraživači kreiraju pametnu garderobu – solarne ćelije i senzori integrisani u tekstil

solarne ćelije i senzori integrisani u tekstilRadovi profesora Pejmana Servatija (Peyman Servati), koji predvodi tim koji istražuje načine da se solarne ćelije i druga elektronika integrišu u garderobu i druge predmete koji se mogu nositi, predstavljeni su NA Univerzitetu Britanske Kolumbije (UBC) u Vankuveru 09. januara kada je UBC primio donaciju od 9 miliona kanadskih dolara od strane Nacionalnog saveta za nauku i tehnološki razvoj Kanade (National Sciences and Engineering Council of Canada) za istraživanja na polju biologije i ekologije mora, naftnog peska, energetski efikasnih građevina, čistih voda i elektronike integrisane u garderobu.

Profesor Servati vodi „FEEL“ laboratoriju (Flexible Electronics and Energy Lab), i član je CERC-a (Clean Energy Research Centre), a njegova istraživanja se uglavnom fokusiraju na ekonomične i fleksibilne solarne ćelije integrisane u tekstil i predmete, i uopšte na nanotehnologiju. Primeri njegovih radova su haljine sa uređajima za punjenje mobilnih telefona i odeća opremljena senzorima koji prate i prenose vitalne znake – informacije lekarima.

Događaju su prisustvovali državni ministar za nauku i tehnologiju (Greg Rickford), direktor UBC-a (Stephen Toope), potpredsednik „Research and International“ (John Hepburn) i direktor operacija Nacionalnog Saveta za Nauku i tehnološki razvoj (Janet Walden).

Što se tiče Univerziteta Britanske Kolumbije, nagrađeno je 10 projekata iz ovih oblasti, od ukupno 77 sa 23 univerziteta, u iznosu od 43 miliona kanadskih dolara, od strane programa (NSERC’s Strategic Network Grants) and (Strategic Project Grants). Inače NSERC’s SNG podržava multidisciplinarne istraživačke projekte koji zahtevaju saradnju između akademskih istraživača, organizacija i kanadskih kompanija kako bi se rešili izazovi i problemi sa kojima će se suočiti određena industrija u budućnosti; tj. podržava istraživanja i obuke u oblastima koje snažno mogu da utiču na kanadsku ekonomiju, društvo ili životnu sredinu u narednih 10 godina, i to u okviru 4 oblasti Nauka i tehnologija zaštite životne sredine, Informacione i komunikacione tehnologije, Proizvodnja, i Prirodni resursi i energija. S tim u vezi UBC je dobio 8,5 miliona kanadskih dolara, ističu u NSERC’s SNG, za 10 istraživačkih projekata u oblasti razvoja solarne energije, poboljšanja tehnologije proizvodnje celuloze i papira i „cloud-based computing“ sektora.

Energetski Portal
Foto: news.ubc.ca

U Čačku se razvija novi sistem za gasifikaciju

drvena sečka

Razvoj novog sistema za gasifikaciju udružio je kompaniju „Alternativna energija d.o.o.“ iz Kragujevca i gospodina Milana Filipovića, mašinskog inženjera iz Čačka, što je za Energetski Portal najavio predstavnik ove kompanije, gospodin Marko Vuksanović. On je rekao da zajedno rade na razvoju novog sistema za gasifikaciju, kako bi se dobio gas iz drvene sečke, a krajnji cilj je proizvodnja električne energije. Trenutno se vode diskusuje o tome šta bi mogao da bude najbolji materijal i šta od svega može da se realizuje.

Mašinski inženjer iz Čačka gospodin Milan Filipović potvrdio je, za Energetski Portal, da je trenutno ceo sistem na nivou projektnog rešenja, da je planirana lokacija za izgradnju pilot postrojenja novog sistema za gasifikaciju Dragačevo kod Čačka, i da svi rade na tome da ovaj sistem ima veći stepen iskorišćenja energije u odnosu na postojeće.

Prednost gasifikacije biomase (drvnog otpada) u odnosu na direktno sagorevanje biomase je u tome što se dobija gas bez pepela i drugih hemijskih jedinjenja koja obično nastaju u produktima sagorevanja. Dobijeni (bio)gas se može koristiti za pogon mašina kao što su brzohodni klipni motori i turbine ili za kogeneraciona postrojenja za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije, a sasvim prečišćen i kao sirovina za hemijske procese za konverziju u alkohol, biodizel, sintetički prirodni gas ili vodonik.

Filipović već ima jedan izgrađen projekat mini termoelektrane na biomasu u selu Dragačica kod Čačka, koji je sam projektovao. Digestor je kapaciteta 600 m3, nominalna snaga 75kw po času, što je dovoljno da energijom snabdeva 40 domaćinstava. Kao gorivo koristi se kukuruzna silaža. Ova elektrana je tehnološki jednostavno rešenje, ima skladišni deo, deo za proizvodnju biogasa i deo za proizvodnju električne energije. Izduvni gasovi koji se stvaraju u procesu proizvodnje imaju temperaturu od 500 stepeni što se može iskoristiti za grejanje. Međutim, iako je projekat izgrađen 2010. godine, elektrana na biomasu još uvek nije počela sa radom, usled nedostatka finansijskih sredstava, rekao je Milan Filipović.

Kompanija „Alternativna energija d.o.o.“ iz Kragujevca najpoznatija je po projektu prototipa solarne toplane, inače prvog projekta visokotemperaturne konverzije sunčevog zračenja u Srbiji, urađenog prema idejnom rešenju prof. dr Vladana Petrovića, jedinstvenom po tome što je u stanju da akumuliranu energiju čuva do 6 meseci što je od značaja i za održivo sezonsko grejanje i u slučaju proizvodnje električne energije koja se ovim sistemom može obezbediti 24 časa dnevno 365 dana u godini.

Od ovakvog tima inžinjera i fizičara očekuje se novi sistem gasifikacije koji će pomeriti granice stvaranjem energetski efikasnijeg rešenja.

Energetski Portal

Osnovano prvo udruženje proizvođača solarnih kolektora u BiH

solarni_paneliMikrokreditna fondacija „Partner“ (Partner MKF) u zajedničkom projektu sa USAID-om „Solarna energija kao budućnost održivog razvoja“, koji je vredan više od 1,2 miliona dolara, osnovala je prvo udruženje proizvođača solarnih kolektora u Bosni i Hercegovini.

Firme koje se bave proizvodnjom solarnih kolektora prepoznale su svoje zajedničke interese kao što su sertifikati za patent solarnih kolektora, zakonske regulative, pristup kupcima, povoljnije nabavne cene, što je dovelo do osnivanja udruženja „Eko Solar“.

Cilj udruženja je da se uspostavi održiva proizvodnja solarnih kolektora, kao i da se poveća broj solarnih sistema u ovoj zemlji. Osim toga, ovo udruženje će organizovati radionice, seminare, promocije, obuke i edukacije u oblasti obnovljivih izvora energije.

Prvo bosansko udruženje ovakve vrste „Eko Solar“registrovano je u Tuzli, trenutno broji 20 firmi i otvoreno je i za nove članove.

S.J.

110 godina neprekidnog rada HE Vučje

vucjeHidroelektrana Vučje dobila je naziv po kanjonu reke Vučjanka koja se nalazi u blizini Leskovca, i predstavlja drugu po starosti hidroelektranu u Srbiji sagrađenu 1903. godine. Ova HE po tipu je derivaciona, dakle sa vodozahvatom, vodovodnom komorom, derivacionim kanalom i cevovodom.

Dovodni kanal HE dugačak je 986 metara, širine i dubine oko metar, a na pojedinim mestima uklesan je u planinu Kukavica. Visinska razlika od akumulacije do postrojenja je 139 metara, a dužina dovodne cevi 235 metara čiji je profil pola metra.

Danas HE Vučje proizvodi oko 4 miliona kilovat-časova struje godišnje.

Povod za izgradnju ove hidroelektrane bila je potreba za strujom tekstilne industrije u Leskovcu, a sa njom izgrađen je i prvi dalekovod u Srbiji, od Vučja do Leskovca, dug 17 kilometara. Zaslužan za izgradnju ta dva elektroenergetska objekta koja su Leskovcu obezbedila struju, odmah posle Beograda i Užica, bio je Đorđe Stanojević, vrsni poznavalac i prijatelj Nikole Tesle.

Prošle godine ova hidroelektrana slavila je 110 godina neprekidnog rada. Za nju se kaže da je „biser svetske baštine“, a od 2005. godine je i na „Milestone“ listi koju čine objekti, pronalasci i dostignuća od opšteg značaja na polju elektrotehnike.

Za stanovnike Vučja i Leskovca ova hidroelektrana ima i veliku sentimentalnu vrednost o čemu svedoče četiri generacije porodice Cvetković koje su radile na njoj.

N.P.

„EkoVolt“ sistem za proizvodnju toplotne energije preradom otpadnih voda

ecovolt„ЕкоVolt“ (Eco Volt) je novi sistem za proizvodnju toplotne energije preradom otpadnih voda, razvijen od strane inženjera Instituta iz Masačusetsa (Massachusetts Institute of Technology) u okviru njihovog izdvojenog odeljenja (Cambrian Innovation).

Osnova ovog sistema je proizvodnja metana, odnosno „elektrometanogeneza“. U sistemu se nalazi bio-elektrohemijski reaktor koji se puni posebnom bakterijom koja proizvodi metan dok se hrani organskim otpadom u zagađenoj vodi pri čemu oslobađa elektrone i proizvodi metan visokog kvalieta. Gas zatim pokreće motor koji sagorevanjem proizvodi toplotnu energiju.

Stvaraoci ovog sistema smatraju da posebnu korist može imati industrija pića koja svoje otpadne vode na ovaj način pretvara u izvor prihoda.

Za „EkoVolt“ se kaže da predstavlja čistu energiju iz otpadnih voda i održivo upravljanje vodama. Sistem je prošao seriju testova i istraživanja, i očekuje se veliki uspeh na tržištu.

N.P.

Hrvatska primila 2079 zahteva za otkup struje iz solara u 2014.

solarna elektranaHrvatski operator tržišta energije (HROTE) objavio je na svom sajtu Obaveštenje o primljenim zahtevima za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz solarnih elektrana za 2014. godinu.

Prema ovom dokumentu, do 9. januara 2014. godine primljeno je 2079 zahteva za sklapanje ugovora o otkupu električne energije u skladu sa Tarifnim sastavom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.

Za integrisane solarne elektrane instalisane snage do 10kW, između 10 i 30kW i veće od 30kW primljeno je 1847 zahteva, a ukupna snaga ovih elektrana je 45610,22kW. Ugovori o otkupu električne energije iz ovakvih solarnih elektrana će biti sklopljeni do vrednosti od 5MW.

Za integrisane solarne elektrane instalisane snage do 10kW, između 10 i 30kW i veće od 30kW, a koje se nalaze na objektima koji su u vlasništvu tela državne uprave primljeno je 212 zahteva, a ukupna snaga ovih elektrana je 5959,46kW. Ugovori o otkupu električne energije će biti sklopljeni do vrednosti od 2MW za ovakve solarne elektrane.

Što se tiče neintegrisanih solarnih elektrana, tj. solarnih elektrana na zemlji do 30kW, HROTE je primio 20 zahteva, a ukupna snaga ovih elektrana je 36421,68kW. Ugovori o otkupu električne energije sa ovim solarnim elektranama će biti sklopljeni do snage od 5MW.

Inače, Republika Hrvatska obavezala se da će do 2020. godine udeo iz obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije iznositi 20%. Trenutno, oko 14% proizvedene energije u Hrvatskoj čini energija proizvedena iz obnovljivih izvora, dok je od toga udeo solarne energije manji od 1%.

Kako bi povećala proizvodnju energije iz solarnih elektrana, Vlada Republike Hrvatske pojednostavila je procedure za njihovu izgradnju, ali je 2012. godine, prateći svetske trendove, drastično smanjila iznos otkupne cene električne energije. Ovaj potez, kao i nedovoljne kvote za solarne elektrane, doveo je do toga da izgradnja malih solarnih elektrana u Hrvatskoj postane neisplativa. Izgrađene solarne elektrane ne mogu prodavati proizvedenu električnu energiju, čime investitori gube novac. Primera radi, kvote za otkup struje iz solarnih elektrana u Hrvatskoj za 2013. godinu, koje su iznosile 15MW, potrošene su pre nego što je godina i počela. Zbog toga je pre izvesnog vremena pokrenuta i peticija za ukidanje kvota za solarne elektrane čija je snaga do 30kW.

Darko Angebrandt, diplomirani inženjer elektrotehnike, izjavio je Slobodnoj Dalmaciji da bi Ministarstvo privrede Republike Hrvatske trebalo ozbiljno da razmotri ukidanje kvota za male solarne elektrane, ili da ih uskladi prema solarnim elektranama koje su realizovane i puštene u pogon.

Novim predlogom tarifnog sastava za 2014. godinu predviđeno je smanjenje kvota za solarne elektrane. Kvota za sklapanje ugovora o otkupu električne energije smanjena je na 5MW za solarne elektrane na objektima, dok je kvota za solarne elektrane na zemlji ostala 5MW.

S.J.

Solarni sistemi na javnim ustanovama u Čačku

solarni paneliTehnička škola u Čačku postavila je mini solarnu elektranu na jugoistočnoj strani krova sredinom prošle godine. Ova mala solarna elektrana sastoji se od 23 solarna panela, snage od 10 do 30 vat, ukupne snage 5kW, a proizvedena električna energija se predaje elektrodistributivnoj mreži Srbije. Vrednost ove investicije je oko 10 hiljada evra, što je oko 2 evra po vatu, a očekuje se da se investicija isplatiti kroz 5 do 6 godina.

U Prehrambeno-ugostiteljskoj školi u Čačku postavljeno je 40 metara kvadratnih solarnih kolektora koji služe za zagrevanje sanitarne vode. Osim toga, prozorska stakla na istočnoj strani škole prelepljena su termoreflektujućom folijom koja smanjuje temperaturu za 8 do 12 stepeni Celzijusa tokom leta, pa nije potrebno dodatno rashlađivati prostorije, a škola poseduje i solarnu lampu. Plan je i da učenici smera Zaštitari životne sredine edukuju ostale učenike u ovoj oblasti. Projekat je finansirala Vlada Grčke, koja je učestvovala i u finansiranju solarnih sistema koji se nalaze na vrtićima „Bambi“ i „Sunce“ u ovom gradu.

Solarni sistemi u Čačku rasprostranjeni su i na drugim javnim ustanovama, pa tako i Dom kulture poseduje jedan ovakav sistem, a urađen je i improvizovani solarni sistem na JKP „Gradsko zelenilo“ kojim se zagreva sanitarna voda.

S.J.

Evropski parlament ocenio – Srbija nedovoljno napredovala u oblasti OIE

Zelena energetika Srbije

Evropski parlament je na jučerašnjoj sednici usvojio Rezoluciju o napretku Srbije (Europan Parliament resolution on the 2013 progress report on Serbia) u kojoj je, između ostalog, izraženo žaljenje što u Srbiji nije postignut veći napredak u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena, energetskoj uštedi i korišćenju obnovljivih izvora energije. Evropski parlament je pozvao Srbiju da uloži dodatne napore u oblasti uštede energije, održivog upravljanja prirodnim resursima, kao i u korišćenju obnovljivih izvora energije (tačka 2. rezolucije).

Kako je navedeno u tački 42. Srbija nije ostvarila napredak u praktičnoj primeni obnovljivih izvora energije. Osim toga, istaknuto je da Srbija zaostaje za drugim zemljama kandidatima u oblasti korišćenja OIE, pa je izražena i zabrinutost u vezi postizanja zadatog cilja do 2020. godine koji na evropskom nivou iznosi 20% bruto finalne potrošnje energije iz OIE, dok je Srbija sebi postavila cilj od 27%. Takođe je istaknuto žaljenje zbog toga što vlast Srbije nije uvažila stavove međunarodnih finansijskih institucija u vezi usvajanja modela ugovora o otkupu električne energije.

Poslednja tačka koja se odnosi na ovu oblast (tačka 43.) poziva srpske vlasti da što pre usvoje sveobuhvatne strategije o klimatskim promenama u skladu sa ciljevima Evropske unije zbog toga što se smatra da je postignut mali napredak u ovoj oblasti.

Podsetimo, Srbija je u 2013. godini usvojila predlog Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2025. godine sa projekcijama do 2030. godine koja je u skladu sa Nacionalnim akcionim planom za korišćenje obnovljivih izvora energije Republike Srbije, takođe iz 2013. godine, kojim se podstiče investiranje u oblast OIE. Cilj strategije je stvaranje održivog energetskog sistema što se postiže efikasnijom proizvodnjom energije iz dostupnih i obnovljivih izvora, uz planiran i isplativ plasman.

Takođe, 2013. usvojen je Zakon o efikasnom korišćenju energije kojim su utvrđeni uslovi i načini efikasnog korišćenja energije, a očekuje se i usvajanje novog Zakona o energetici u koji su implementirani Treći energetski paket direktiva Evropskog Parlamenta i Saveta i, između ostalog, Direktiva o promociji korišćenja energije iz OIE. Usvajanjem novog Zakona o energetici doći će do pojednostavljenja procedura za ulaganje u energetski sektor i stvoriće se zakonski osnov za pristup mrežama radi prekogranične razmene električne energije.

U 2013. godini Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine raspisalo je dva javna poziva za dodelu preko 450 lokacija za izgradnju malih hidroelektrana u Srbiji. U protekloj godini otvorene su solarne elektrane, kao i fabrike na biomasu i postrojenje na biogas, male hidroelektrane, pokrenuti mali geotermalni projekti daljinskog grejanja, a u 2014. počinje izgradnja prvih vetroparkova.

Završena je revitalizacija HE „Bajina Bašta“ čiji su kapaciteti prošireni na 420MW i u toku je revitalizacija HE „Đerdap 1“ kojom će se snaga hidroelektrane povećati za 66MW. U narednom periodu očekuju se i dodatni megavati iz obnovljivih izvora realizacijom strateških projekata kao što su izgradnja HE „Đerdap 3“ i RHE „Bistrica“ sa planiranih 680MW.

U toku je osnivanje Fonda za zaštitu životne sredine i Fonda za energetsku efikasnost, čija će sredstva biti namenjena projektima zaštite životne sredine i projektima povećanja energetske efikasnosti.

S.J.

Francuski „Alstom“ isporučuje 29 vetroturbina za projekat vetroparka u Teksasu

vetropark vetrenjaceFrancuski internacionalni konglomerat „Alstom“, koji je svetski lider na polju infrastrukture za transport i proizvodnju energije, dobio je u ponedeljak nalog o isporuci 29 vetroturbina firmi „Tri Global Energy“ iz Teksasa za njihov projekat snage 80MW. Ugovor između ove dve kompanije sklopljen je 30. decembra 2013. godine.

Planirana lokacija za ovaj vetropark je južno od regiona Teksas Panhandle, a početak gradnje planira se sredinom 2014. godine.

Kompanija „Tri Global Energy“ osnovana je 2009. godine, a cilj joj je razvijanje projekata solarne, hibridne i energije vetra.

Pored dostave 4 vetroturbine tipa ECO110 i 25 vetroturbina tipa ECO122, „Alstom“ obezbeđuje i desetogodišnje održavanje ovog vetroparka.

U toku su i pregovori o dostavi vetroturbina za zapadni Japan, još jedan od bitnijih projekata koje „Alstom“ planira u narednom periodu. Planirana isporuka za Japan sačinjava 29 vetroturbina tipa ECO 74 kako bi se obezbedila sredstva za njihov projekat snage 48MW.

N.P.

Bugarska zainteresovana za tehnologiju solarnih kolektora iz Šumadije

solarni kolektor iz Sumadije

Već četvrti put za redom delegacija iz Bugarske posećuje Badnjevac i kompaniju „Alternativna energija d.o.o.” iz Kragujevca s namerom da otkupi tehnologiju solarnih kolektora koje bi serijski proizvodila, saznaje Energetski Portal od predstavnika ove kompanije koja je proizvela i testirala prototip ovog malog solarnog sistema.

Bugarska delegacija dolazi s namerom da otkupi tehnologiju malog solarnog sistema za grejanje vode za kućnu upotrebu, a zainteresovana je za proizvodnju toplotne energije i za manje sisteme do 1MW, rekao nam je fizičar Marko Vuksanović.

Ovaj sistem sastoji se od koncentratora 2 metra prečnika, bojlera i prateće opreme. Težina postrojenja je oko 100 kg i može da se postavi na krov ili u baštu. U toku sunčanih dana dnevno obezbeđuje 200 litara tople vode temperature 90 stepeni, što je oko 400 litara vode za tuširanje ili 900 litara tehničke vode za korišćenje.

Naš sagovornik ističe da je prednost ovog sistema cena koja je niža od kvalitetnih nemačkih kolektora i od statičnih vakumskih i od ravnih pločastih kolektora. U serijskoj proizvodnji može da se postigne cena duplo jeftinija od postojećih kvalitetnih sistema, a cena jednog sistema sa koncentratorom, bojlerom i pratećim elementima je oko 2.500 evra.

Ovaj prototip sistema za grejanje vode za kućnu upotrebu kompanija „Alternativna energija d.o.o.” iz Kragujevca izradila je u saradnji sa partnerima „Store energy” iz Londona koji su obezbedili finansijska sredstva za realizaciju projekta.

B.R.

Planira se izgradnja vetroparkova „Slovinj“ i „Dževa“ u BiH

vetrenjaceKompanija „Vjetroelektrane d.o.o.“ Glamoč podnela je u decembru prošle godine Zahtev za izdavanje ekološke dozvole Saveznom ministarstvu životne sredine i turizma za izgradnju dva vetroparka na teritoriji opštine Glamoč, „Slovinj“ i „Dževa“. Inače ova kompanija dobila je koncesiju za izgradnju ova dva vetroparka u julu 2013. godine od strane Federacije Bosne i Hercegovine.

Vetropark „Dževa“ treba da bude izgrađen na teritoriji opštine Glamoč, oko 5 kilometara od grada Glamoča, a imaće 23 vetrogeneratora koji će biti raspoređeni na površini od oko 19 kilometara kvadratnih, ukupne snage do 3MW.

Osim ovog vetroparka, planirana je i izgradnja vetroparka „Slovinj“, koji će se prostirati se na površini od oko 38 kilometara kvadratnih i imaće 65 vetrogeneratora ukupne snage do 3MW.

Električna energija dobijena iz ova dva vetroparka će ući u distributivnu mrežu Bosne i Hercegovine.

S.J.

Završetak izgradnje vetroparka „Alibunar 1“ do kraja 2015.

ep vetropark

Javno preduzeće Zavod za urbanizam Vojvodine završilo je Nacrt plana detaljne regulacije za vetrogeneratorsko polje „Alibunar 1“. Vetropark „Alibunar 1“ biće izgrađen jugozapadno od Alibunara, a Nacrt plana detaljne regulacije za ovaj vetropark je na javnom uvidu do 11. februara ove godine.

Vrednost investicije je oko 290 miliona evra, a investitor projekta je kompanija „WindVision“, koja svoja predstavništva ima u Belgiji, Francuskoj, Srbiji i na Kipru. Ovaj vetropark će biti izgrađen u dve faze; prvu fazu će činiti izgradnja vetroparka „Alibunar 1“ snage 99MW, dok bi u drugoj fazi bio izgrađen vetropark „Alibunar 2“ snage 75MW.

Kako je za Energetski Portal izjavila predstavnica kompanije „WindVision“ gospođa Neda Sretović, lokacijsku dozvolu za vetropark „Alibunar 1“ dobili su 12. jula 2013. godine, u toku je izrada glavnog projekta, kao i ishodovanje građevinske dozvole što očekuju da bude završeno do kraja 2014. godine.

Završetak izgradnje vetroparka „Alibunar 1“ planiran je za kraj 2015. godine, nakon čega će se graditi drugi vetropark „Alibunar 2“, rekla je Sretović i dodala da se do sada nisu susretali sa ozbiljnim problemima koji se tiču izgradnje ovog vetroparka, da su zadovoljni saradnjom sa opštinom Alibunar i da čekaju usvajanje novog Zakona o energetici značajnog za rešavanje problema priključka. Podsetimo, novi Zakon o energetici olakšaće posao investitorima, posebno onima koji ulažu u vetroparkove u Srbiji.

S.J.

Pad ulaganja u „zelenu” energetiku – zaključak Investicionog samita o klimatskom riziku

Foto: EP

030

Na Investicionom samitu o klimatskom riziku (Investor Summit on Climate Risk) za 2014. godinu koji je održan juče u Njujorku zaključeno je da je potrebno više ulagati u čistu energiju. Šef Ujedinjenih nacija za pitanja klime Kristijana Figeres izjavila je da investitori treba više da ulažu u obnovljive izvore energije (OIE) i energetsku efikasnost (EE) kako bi se smanjio uticaj štetnih gasova sa efektom staklene bašte na promenu klime.

Prošle godine je u fosilna goriva uloženo oko 600 milijardi dolara, što je dva puta više nego u „zelenu” energetiku. Osim toga, vlade nekih zemalja subvencionišu proizvodnju i potrošnju fosilnih goriva, što dovodi do smanjenog interesovanja za ulaganje u OIE i EE.

Majkl Librajh (Michael Liebreich), osnivač istraživačke kompanije (Bloomberg New Energy Finance) koja je objavila istraživanja o padu ulaganja od 12 odsto u OIE i čistu tehnologiju u 2013. godini, izjavio je da je do ovog pada došlo zbog toga što su pale cene tehnologije za solarnu energiju, ali i interesovanje za ulaganje u energetski pametnu tehnologiju u SAD-u i Kini. Istovremeno je došlo do povećanja ulaganja u ovakvu tehnologiju u Japanu, Indiji, Aziji i Latinskoj Americi.

Na Investicionom samitu prisustvovalo je oko 500 investitora iz celog sveta koji su pozvani da ulažu u „čistu” energiju. Prema procenama koje je dala Međunarodna agencija za energiju, do 2050. godine potrebno je uložiti oko hiljadu milijardi dolara godišnje u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost kako se globalno zagrevanje ne bi povećalo za više od 2 stepena Celzijusa.

Inače, prvi Investicioni samit o klimatskom riziku održan je još 1995. godine. Države koje su potpisale okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, koja je počela da važi od 1994. godine, svake godine raspravljaju o aktuelnim svetskim pitanjima iz oblasti zaštite životne sredine i nalaze rešenja za njeno očuvanje .

S.J.

Grejanje iz geotermalnog izvora uskoro i u Bogatiću

Macva gejzir

U Bogatiću su počeli radovi na geotermalnoj bušotini koja je otkrivena još osamdesetih godina prošlog veka. Sredstva za ovaj projekat u iznosu od 2,6 miliona evra obezbeđena su iz IPA fonda, pretpristupnog fonda Evropske unije. Temperatura geotermalne vode na ovoj bušotini u mestu Bair u opštini Bogatić dostigla je 76 stepeni Celzijusovih, dok je protok vode 37 litara u sekundi.

Završetkom radova na bušotini, opština Bogatić će se pripremiti za izgradnju pilot projekta daljinskog geotermalnog grejanja.

Predsednik opštine Bogatić gospodin Nenad Beserovac izjavio je da bi grejanje iz geotermalnog izvora moglo da se uvede u 13 ustanova u opštini Bogatić, između ostalog i u dom zdravlja, zgradu opštine, zgradu policije, sud. Ako se projekat bude dobro pokazao, ovaj tip grejanja bi mogli da dobiju i građani cele opštine. U prvoj fazi uvođenja grejanja iz obnovljivog geotermalnog izvora u javne ustanove, očekuje se ušteda od oko 30 miliona dinara godišnje.

Geotermalni izvori energije u Srbiji uglavnom se koriste za grejanje, ali mnogo veći potencijal leži u proizvodnji električne energije.

Istraživanja geotermalne vode u Mačvi započeta su 1981. godine, kada je slučajno otkriven geotermalni izvor u Dublju. Nakon toga, Rudarsko-geološki fakultet-Institut za hidrogeologiju Beograd, Geotermalni institut Grocka i Kantonalna opservatorija u Nojšatelu u Švajcarskoj utvrdili su da Mačva ima potencijal u geotermalnim vodama koji dostiže tri biliona kilovata električne energije. Kasnijim istraživanjima utvrđeno je da se ova geotermalna voda može flaširati, a bilo je i planova da se grade spa centri i banje na ovim lokalitetima u Mačvi.

S.J.

Porez na prihod iz OIE u Bugarskoj neustavan?

sofiaPredsednik Bugarske Rosen Plevnelijev zatražio je 14. januara od Ustavnog suda ove zemlje da proglasi neustavnim porez na obnovljive izvore energije.

Predlog uvođenja poreza na prihod solarnih elektrana i vetroparkova izneo je šef nacionalističke partije Volen Siderov tokom glasanja o donošenju Zakona o budžetu za 2014. godinu, a stupio je na snagu 1. januara ove godine.

Prema rečima predsednika Bugarske, porez na prihod od 20% na OIE suprotan je pravu na slobodno preduzetništvo koje je zagarantovano Ustavom. On smatra da ovaj porez stvara različite uslove za poslovanje u odnosu na proizvodnju energije iz OIE koji nisu oporezovani, kao što su biomasa i energija hidrotokova. Ukoliko se ovaj porez ne ukine, to može dovesti do pogoršanja ekonomije, povlačenja investitora, kao i do gubitka mnogih radnih mesta, istakao je Plevnelijev.

S.J.