Home Blog Page 1443

Puštene u rad dve solarne elektrane u Hrvatskoj

014

Krajem oktobra ove godine u Hrvatskoj u okolini Varaždina puštene su u pogon dve solarne elektrane na zemlji „BT Solar 1“ i „BT Solar 2“.

Solarna elektrana „BT Solar 1“ ima snagu od 207kW, dok je solarna elektrana „BT Solar 2“ snage 205kW. Vrednost investicije je oko 5 miliona evra, a očekuje se da će se projekat isplatiti u roku od 9 godina.

Investitor je komapnija „Cestica Sun“, a projektovanje i izgradnju radila je kompanija „Solektra“ u saradnji sa kompanijom „Elektroinstalateri“ iz Čakovca.

Ove dve solarne elektrane godišnje će proizvoditi oko 518MWh električne energije koja će se predavati Hrvatskom operateru tržišta energije (HROTE).

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Počinju radovi na rekonstrukciji postrojenja za preradu vode u Inđiji

Fabrika_vode_Indjija indjija.net

Predsednik opštine Inđija gospodin Petar Filipović i predstavnici preduzeća „LAD Grupa“ potpisali su 3. novembra 2014. godine ugovor o rekonstrukciji i servisiranju postrojenja za preradu vode.

Gospodin Filipović je izjavio da će u narednim danima početi radovi na rekonstrukciji ovog postrojenja, koji bi trebalo da traju nešto više od dva meseca. On je istakao da je u proteklim mesecima cena vode umanjena za 30 odsto, a nakon rekonstrukcije postrojenja biće vraćena prethodna cena. Prema njegovim rečima, u narednom periodu biće završen i tender za izgradnju novih bunara, nakon čega bi problem sa vodosnabdevanjem ove opštine trebalo da bude rešen.

Sredstva za rekonstrukciju i servisiranje postrojenja za preradu vode u iznosu od 29 miliona dinara obezbeđena su iz Fonda za kapitalna ulaganja Vojvodine. Predviđeno je da preduzeće „LAD Grupa“ izvrši servis, rekonstrukciju, dezinfekciju i montažu opreme ovog postrojenja navodi se u saopštenju opštine Inđija.

Sandra Jovićević

foto: indjija.net

Uskoro počinje izgradnja regionalne deponije u Subotici

pet otpad reciklaža

Direktor Regionalne deponije „Subotica“ gospođa Andrea Kikić izjavila je da će uskoro biti završen tender za izbor izvođača radova za izgradnju ove deponije. Ona je dodala da će izvođač radova imati rok od 27 meseci da izgradi deponiju sa pratećim objektima.

Predstavnik Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine gospođa Svetlana Marušić istakla je da bi izgradnja regionalnih deponija doprinela zaštiti životne sredine, ali i finansijskom benefitu opština.

Inače, 2007. godine potpisan je sporazum o saradnji na izgradnji regionalne deponije između Subotice, Bačke Topole, Malog Iđoša, Čoke, Kanjiže i Sente, a zatim i sa opštinom Novi Kneževac. Sa izgradnjom ove deponije bi trebalo da se otpočne u narednom periodu, a vrednost deponije je oko 17 miliona evra. Novac je obezbeđen preko IPA fondova Evropske unije.

Regionalna deponija „Subotica“ biće izgrađena između Palića i Oroma, a osim deponije biće izgrađene i četiri transfer stanice. Planirano je da bude otvorena 2017. godine.

Sandra Jovićević

Međunarodna savetovanja o energetici i OIE u Hrvatskoj

energija

Od 12. do 14. novembra ove godine biće održano jedanaesto Međunarodno stručno savetovanje „Energetska i procesna postrojenja“ i šesti Međunarodni forum o obnovljivim izvorima energije u Rovinju u Hrvatskoj.

Prvog dana savetovanja biće reči o projektovanju energetskih i procesnih postrojenja, izgradnji termoelektrana i toplana, povećanju energetske efikasnosti u elektranama, potencijalu korišćenja nusproizvoda iz termoelektrana.

Drugi dan će biti posvećen daljinskom grejanju, uštedi energije i poboljšanju energetske efikasnosti u objektima, kao i održivom transportu, odnosno vozilima na hibridni i električni pogon.

Poslednjeg dana 14. novembra, održaće se forum o obnovljivim izvorima energije. Biće predstavljen projekat solarnog električnog automobila, efikasna kogeneracija, kao i projekti biomase u Hrvatskoj.

Organizatori ovih manifestacija su kompanija „Energetika marketing“ i Hrvatsko stručno naučno udruženje za energetiku, mašinsku tehnologiju i obnovljive izvore energije.

Sandra Jovićević

Fond EU sufinansira projekte iz energetike

evropska unija

Evropska unija je iz fonda „Povežimo Evropu“ (Connecting Europe Facility – CEF) odobrila sredstva za sufinansiranje 34 projekta iz energetike. Čak 28 projekata čine studije o ekološkim efektima i za njih će biti izdvojeno 91,4 miliona evra. Ostatak od 555,9 miliona evra namenjen je realizaciji projekata.

Za 16 projekata iz sektora gasa će biti izdvojeno 392 miliona evra. Finansiraće se izgradnja novih gasovoda, kao i terminali za tečni i prirodni gas na Baltiku i u centralnoj i jugoistočnoj Evropi.

Takođe će biti finansirano i 18 projekata iz sektora električne energije i to sa 255 miliona evra. Osim finansiranja novih tehnologija iz oblasti električne energije, deo sredstava će biti upotrebljen i za izradu Studije izvodljivosti za podmorski kabal visoke voltaže dug 700 kilometara koji će povezivati Norvešku i Veliku Britaniju, kao i za izgradnju „pametnih“ mreža u Irskoj.

Sredstvima iz ovog fonda će se sufinansirati do 50 odsto vrednosti projekta, osim u posebnim slučajevima kada projekat doprinosi energetskoj bezbednosti i jačanju solidarnosti. U tom slučaju se za sufinansiranje projekata odobrava do 75 odsto sredstava.

Inače, da bi se iz ovog fonda Evropske unije izdvojila sredstva za sufinansiranje projekata, projekti moraju biti na listi projekata od zajedničkog interesa. Prva ovakva lista usvojena je prošle godine, a na njoj se nalazi 248 projekata. Do kraja 2014. godine Evropska komisija će i formalno usvojiti listu projekata koji će dobiti sredstva iz ovog fonda.

Fond „Povežimo Evropu“ ima budžet od preko 33 milijarde evra, a finansiraće projekte unapređenja evropske transportne, energetske i digitalne mreže.

Sandra Jovićević

„Plavi koridor“ za zaštitu životne sredine pomoću komprimovanog gasa

Plavi-koridor-2014 topspeed.telegraf.rs

Krajem oktobra 2014. godine osmi reli vozila na gas „Plavi koridor“ po prvi put se zaustavio u Beogradu. Cilj ovog relija je da istakne da vozila mogu smanjiti emisiju štetnih gasova u atmosferu ako kao gorivo koriste komprimovani i tečni prirodni gas.

Predstavnici „Naftne industrije Srbije“ ovim povodom su organizovali okrugli sto na kojem je zaključeno da je korišćenje prirodnog gasa u transportu ekološko i doprinosi zaštiti životne sredine.

Izvršni direktor NGVRUS i viši stručnjak za izvoz tečnog gasa u „Gasprom Eksportu“ gospodin Judžin Pronin izjavio je da je bitno da što više gradova počne da koristi ovu vrstu goriva.

Direktor Direkcije za upravljanje portfolijom prirodnog gasa u NIS-u gospodin Jeno Baronek istakao je da će NIS početkom sledeće godine otvoriti prve stanice za snabdevanje vozila komprimovanim prirodnim gasom.

Inače, „Plavi koridor“ je ove godine krenuo iz Sankt Peterburga, a njegov cilj je da promoviše komprimovani prirodni gas. Počeo je da se održava 2008. godine, i do sada je zahvaljujući njemu potrošnja komprimovanog gasa znatno porasla.

Sandra Jovićević

foto: topspeed.telegraf.rs

PD TENT predstavio rad o prečišćavanju voda na Forumu voda

forum voda rad tent.rs

Na Forumu voda u sredu 5. novembra 2014. godine predstavnici PD TENT Obrenovac predstavili su rad „Smanjenje količine zaprljanih otpadnih voda pre prečišćavanja u TENT B“ koji je urađen u saradnji sa kompanijom „Energoprojekt-Hidroinženjering“.

Koordinator za razvoj i ekološku modernizaciju PD TENT gospodin Zoran Stojanović izjavio je da se ovaj rad bavi pitanjem prečišćavanja otpadnih voda, kao i da je u toku izrada glavnog projekta postrojenja koje će prečišćavati sve ono što je detektovano da ne sme da se ispušta u Savu. Prema njegovim rečima, na ovaj način će se smanjiti količina voda koja bi trebalo da ide u postrojenje za prečišćavanje, a samim tim će se i pojednostaviti rad postrojenja. Kako je gospodin Stojanović istakao, njihov cilj je da sve zaprljane vode budu skupljene, a zatim vraćene u postrojenje gde će se prečistiti pa ponovo vratiti u liniju za proizvodnju demi vode u HPV-u. On je dodao da će ovo doprineti uštedi energije i zaštiti životne sredine.

Inače, Forum voda održava se od 4. do 6. novembra u Beogradu, a organizuju ga Privredna Komora Srbije, Udruženje vodovoda i kanalizacije Srbije i međunarodne asocijacije DVGW, IAWD I DANUBE WATER PROGRAM.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

Škotska dobija elektranu na plimu

Pentland-Firth-Windmill-Tidal-Farm

Vlada Škotske prošle godine je odobrila izgradnju elektrane na plimu između škotskog kopna i ostrva Orkni.

Ova elektrana bi trebalo da ima 61 turbinu koje će biti postavljene na dno mora. Turbine će imati rotacione krakove i izgledaće slično kao vetrogeneratori. Snaga ove elektrane bi trebalo da bude 86MW, a električnom enerijom će napajati preko 40 hiljada domova, odnosno oko 40 odsto stanovništva Škotske.

Kompanija MayGen Ltd. (osnovana od strane investicione banke Morgan Stenli, GDF SUEZ i Atlantis Resources) će instalirati turbine u nekoliko faza. Tokom ove godine u planu je postavljanje šest turbina snage 9MW koje će u 2015. godini početi sa proizvodnjom električne energije.

Ova kompanija je zakupila oko 3,5 kvadratnih kilometara zemljišta od Vlade Škotske i to na 25 godina. Škotska vlada će učestvovati u projektu sa preko 16 miliona evra.

Inače, prvo veliko postrojenje koje koristi snagu plime za proizvodnju električne energije Rance Tidal Power Station počelo je sa radom 1966. godine u Francuskoj.

Sandra Jovićević

foto: inhabitat.com

Počela sanacija jalovišta nekadašnjeg rudnika „Stolice“

jaloviste stolice eko.minpolj.gov.rs

U sredu 5. novembra 2014. godine počeli su radovi na sanaciji jalovišta iz nekadašnjeg rudnika „Stolice“. Početku radova prisustvovao je ministar bez portfelja gospodin Velimir Ilić i predstavnici preduzeća RTB „Bor“.

Gospodin Velimir Ilić izjavio je da će biti ugrađeni filteri za prečišćavanje u branu kako bi se sprečilo dalje zagađenje. Osim toga, biće izgrađeno i nekoliko malih brana, a kanalima i cevima će se sprovoditi sve što otiče u centralni vod. On je dodao i da je RTB „Bor“ besplatno obezbedio sve mašine i radnike, tako da će država platiti samo beton, armaturu i cevi. Prema njegovim rečima posao bi trebalo da bude završen za 30 do 40 dana.

Podsetimo, nakon majskih poplava ove godine i formiranja klizišta pukle su tri brane u opštini Loznica i jalovina iz nekadašnjeg rudnika istekla je i ulila se u reku Korenita. Krajem maja ove godine uspešno je zaustavljeno dalje izlivanje jalovine, ali je do ponovnog izlivanja došlo već u julu ove godine.

Poslednje izlivanje jalovine iz nekadašnjeg rudnika u Stolicama dogodilo se krajem septembra, kada je analizom uzoraka sa četiri bazne stanice potvrđeno prisustvo olova, kadmijuma, gvožđa, cinka, bakra, žive, antimona, arsena i mangana u Drini.

Nakon toga, sredinom oktobra ove godine Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije objavila je rezultate analiza vode iz reke Drine koji su potvrdili prisustvo teških metala u ovoj reci.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Akademija o geotermalnoj energiji u aprilu u Novom Sadu

skup o geotermalnoj energiji skupstinavojvodine.gov.rs

Na Jesenjem zasedanju Komiteta 1 Skupštine evropskih regija koje je održano u Arnhemu u Holandiji 5. novembra 2014. godine odlučeno je da će se u Skupštini AP Vojvodina sledeće godine održati trening Akademija o korišćenju geotermalne energije.

Predstavnici Skupštine AP Vojvodine gospođa Ana Tomanova Makanova i gospodin Milivoj Vrebalov na ovom zasedanju prezentovali su potencijale AP Vojvodine iz ove oblasti. Takođe su planirani radni sastanci sa predstavnicima regija iz Norveške, Švedske i Holandije navedeno je u saopštenju Skupštine AP Vojvodine.

Akademija o korišćenju geotermalne energije će se održati u aprilu 2015. godine u Novom Sadu. Inicijativa za ovaj događaj pokrenuta je na zasedanju Radne grupe za klimatske promene i energiju Skupštine evropskih regija koja je održana u junu 2014. godine u Lionu.

Gospođa Ana Tomanova Makanova i gospodin Milivoj Vrebalov istakli su da je održavanje ove akademije u Vojvodini rezultat unapređenja saradnje sa drugim regionima.

Gospodin Vrebalov dodao je da je potrebno veće iskorišćenje obnovljivih izvora energije kako bi Republika Srbija i AP Vojvodina postale manje zavisne od energenata.

Sandra Jovićević

foto: skupstinavojvodine.gov.rs

Dogovorena isplata duga za gas između Srbije i Rusije

aleksandar vucic novosti rs

Kancelarija za saradnju sa medijima Vlade Republike Srbije izdala je saopštenje da je dogovoren model isplate za gas između Srbije i Rusije.

Premijer Republike Srbije gospodin Aleksandar Vučić i predsednik Rusije gospodin Vladimir Vladimirovič Putin obavili su juče telefonski razgovor o snabdevanju gasom. Dogovoreno je da će Rusija i dalje snabdevati gasom tri velika srpska hemijska kombinata, kao i model isplate duga za gas.

Prema dogovoru, do kraja ove godine Srbija će isplatiti Rusiji 100 miliona dolara duga za gas; narednih 100 miliona dolara biće isplaćeno do kraja 2015. godine, dok će preostalih 24 miliona biti uplaćeno tokom 2016. godine.

Podsetimo, prošle nedelje Rusija je smanjila isporuku gasa Srbiji za 28 odsto zbog duga od 224 miliona dolara. Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić izjavio je da je u planu da preduzeće „Srbijagas“ do kraja ove godine isplati Rusiji deo duga koji iznosi 100 miliona dolara. On je dodao da je rebalansom budžeta koji je nedavno usvojen predviđeno da polovina duga za gas Rusiji bude isplaćena putem kredita, dok će se za drugu polovinu biti dogovorena dinamika isplate.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

Forumi posvećeni mediteranskom energetskom razvoju i solarnoj energiji u Barseloni

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

U Barseloni u Španiji 26. novembra ove godine će se održati Mediteranski forum o energetskoj regulaciji (Mediterranean Forum on Energy Regulation). Na forumu će se razmotriti trenutno stanje između ulaganja i regulacije energije, a biće identifikovani glavni izazovi i rizici. Takođe će biti reči i o tome kako se ovi izazovi mogu rešiti na regionalnom i subregionalnom nivou.

Mediteranski forum o energetskoj regulaciji organizuje MEDREG, Udruženje mediteranskih energetskih regulatora koje je osnovano 2007. godine, a čine ga 24 regulatora iz preko 20 zemalja. Ovo udruženje promoviše transparentan, stabilan i usklađen regulatorni okvir u mediteranskom regionu, a ima za cilj da uspostavi mediteransku energetsku zajednicu.

Sutradan 27. novembra u Barseloni će biti održan i prvi mediteranski forum posvećen solarnoj energiji (Mediterranean Solar Forum) na kojem će se analizirati izazovi i mogućnosti solarne energije u mediteranskom regionu. U okviru foruma će biti predstavljeno 6 strateških projekata vezanih za solarnu energiju, a koje finansira Evropska unija. Takođe će se promovisati modeli prekograničnog javno-privatnog partnerstva i implementacija novih tehnologija u ovom sektoru.

Ovaj forum će biti organizovan u okviru Mediteranske nedelje ekonomskih lidera (Mediterranean Week of Economic Leaders) koja se održava osmi put, a ima za cilj promovisanje evropsko-mediteranske saradnje i integracija kao osnovnog faktora za ekonomski i društveni razvoj regiona.

Sandra Jovićević

Konferencija o daljinskom grejanju i EE u zgradarstvu u novembru u Beogradu

Energetski pasos2

Centralno evropski forum za razvoj (CEDEF) 18. novembra 2014. godine organizuje konferenciju „Daljinsko grejanje i energetska efikasnost u zgradarstvu“. Cilj ove konferencije je da ukaže na primenu savremenih tehnologija u zgradarstvu kako bi se ostvarile značajne uštede.

U okviru konferencije biće predstavljeni veza različitih sistema KGH i energetski efikasnog zgradarstva u cilju uštede energije. Osim toga biće predstavljeni i primeri uštede energije u procesu izgradnje i adaptacije objekata kao i planovi za unapređenje sistema daljinskog grejanja u Srbiji. Biće reči i o korišćenju biomase za grejanje velikih i malih korisnika.

U Srbiji se potroši duplo više energije za zagrevanje objekata nego što je to slučaj u evropskim zemljama. Do 2020. godine trebalo bi da bude uloženo oko 1,6 milijardi evra kako bi Srbija dostigla sadašnji prosek Evropske unije u potrošnji energije u zgradarstvu.

Konferencija „Daljinsko grejanje i energetska efikasnost u zgradarstvu“ organizuje se pod pokroviteljstvom Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Sekretarijata za energetiku grada Beograda, a u saradnji sa Poslovnim udruženjem „Toplane Srbije“ i Inženjerskom komorom Srbijom.

Sandra Jovićević

foto: aluminioscarlos.es

Danas razgovor između Srbije i Rusije o snabdevanju gasom

Photo: Wikimedia
Foto: srbija.gov.rs

Premijer Republike Srbije gospodin Aleksandar Vučić juče je izjavio da će danas 5. novembra 2014. godine razgovarati sa predsednikom Rusije gospodinom Vladimirom Vladimirovičem Putinom o dugu za gas. On je istakao da će Srbija isplatiti svoj dug, ali da je preveliko opterećenje da se odjednom ili do marta 2015. godine isplati ceo dug jer bi se to odrazilo na javnom dugu i fiskalnom deficitu.

Podsetimo, prošle nedelje je Rusija smanjila isporuku gasa Srbiji za 28 odsto zbog duga od 224 miliona dolara. Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić izjavio je da je u planu da preduzeće „Srbijagas“ do kraja ove godine isplati Rusiji deo duga koji iznosi 100 miliona dolara. On je dodao da je rebalansom budžeta koji je nedavno usvojen predviđeno da polovina duga za gas Rusiji bude isplaćena putem kredita, dok će se za drugu polovinu biti dogovorena dinamika isplate.

Sandra Jovićević

30 godina rada Površinskog kopa „Drmno“

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Površinski kop „Drmno“ ove godine obeležava 30 godina otkako su započeli radovi na njegovoj investicionoj otkrivci. Te 1984. godine proizvedeno je skoro 1,5 miliona kubnih metara čvrste mase.

U julu ove godine nakon jakog nevremena ovaj kop je potopljen i tada je prestao sa radom na nekoliko dana, ali je već početkom avgusta počelo da se proizvodi oko 15 tona uglja dnevno. Šest pumpi bilo je angažovano na ispumpavanju vode iz ovog kopa, zatim je počelo čišćenje mulja i rekonstrukcija transportnog izvoznog ugljenog sistema.

Remontne aktivnosti i rekonstrukcija transportnog izvoznog ugljenog sistema na kopu „Drmno“ završene su početkom oktobra, a 10. oktobra započela je i proizvodnja uglja. Dnevno se proizvede između 23 i 25 hiljada tona uglja što je dovoljno za potrebe termoelektrane „Kostolac“.

Inače, otkad je počeo sa radom pa do septembra 2014. godine iz ovog kopa iskopano je 500 miliona tona uglja, a krajem ove godine planirano je proširenje kopa „Drmno“ na 12 miliona tona uglja godišnje.

Sandra Jovićević

Sinhronizovan turboagregat A-1 TE „Kolubara“

turboagregat a2 tent.rs

Krajem oktobra ove godine na mrežu je sinhronizovan turboagregat A-2 termoelektrane „Kolubara“, a do kraja novembra biće sinhronizovan i turboagregat A-1.

Direktor termoelektrane „Kolubara“ gospodin Radoslav Milanović izjavio je da je sinhronizacija ova dva turboagregata u Velikim Crljenima veoma bitna, pre svega zbog grejanja ovog naselja, ali i zbog isporuke tehnološke pare kompaniji „Continental“. Prema njegovim rečima, ovi blokovi rade u toplifikacionom režimu.

Inače, ova termoelektrana ove godine pretrpela je štetu od preko 3 miliona evra. Tokom majskih poplava došlo je do velikih oštećenja, a odmah nakon toga izbio je i požar koji je uništio tri transformatora i kompletnu elektrokomandu sa upravljačkim sistemom. Međutim, već od 15. jula 2014. godine počeo je sa radom najveći blok ove elektrane snage 110MW.

TE „Kolubara“ puštena je u rad 1956. godine, a njena ukupna instalisana snaga iznosi 271MW.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs