Home Blog Page 1354

Svetski dan čistog vazduha

zlatibor.tv

U svetu se danas, 3. novembra 2015. godine, obeležava Svetski dan čistog vazduha.

Agencija za zaštitu životne sredine je povodom ovog ekološkog datuma objavila rezultate u oblasti praćenja i ocenjivanja stanja kvaliteta vazduha u zonama i aglomeracijama u Republici Srbiji.

Kako je navedeno, u Srbiji su praškaste materije, odnosno suspendovane čestice Pm10 zagađujuća materija sa dominantnim uticajem na kvalitet vazduha. U urbanim aglomeracijama kao što su Beograd, Novi Sad i Niš, vrednosti ovih čestica su zimi tri puta veće od minimalnih tokom letnjeg perioda. Do povećanja dolazi zbog nepovoljnijih meteoroloških uslova za amosfersku difuziju emitovanih zagađujućih materija u donji sloj atmosfere i zbog izrazitog povećanja količine emitovanih zagađujućih materija tokom hladnijeg dela godine, navodi se u saopštenju Agencije za zaštitu životne sredine.

Sandra Jovićević

 

foto: zlatibor.tv

Dodeljena 21 koncesija za izgradnju MHE u Crnoj Gori

kavaric vladimir cdm.me

Ministar ekonomije Crne Gore gospodin Vladimir Kavarić izjavio je u intervjuu za list „Pobjeda“ da je Vlada Crne Gore do sada zaključila 21 ugovor o koncesiji kojim je predviđena izgradnja 41 male hidroelektrane.

Kako je istakao, ukupna instalisana snaga ovih malih hidroelektrana trebalo bi da bude oko 72MW, a očekuje se da će godišnje proizvoditi oko 244GWh električne energije. Dodao je da je okvirna vrednost investicija za male hidroelektrane oko 109 miliona evra, kao i da je do sada izgrađeno 7 malih hidroelektrana ukupne instalisane snage 10,2MW, a čija je godišnja proizvodnja električne energije oko 40GWh.

Gospodin Kavarić je podsetio i da je u toku javna rasprava o Nacrtu plana davanja koncesije za korišćenje vodotoka za izgradnju malih hidroelektrana za 2016. godinu.

Kada je reč o izgradnji hidroelektrana na Morači i Komarnici, gospodin Kavarić je istakao da su potpisani memorandumi sa predstavnicima Slovenije, Kine i Turske, a da će u narednom periodu biti razmotreni svi predlozi. Dodao je i da je u toku izgradnja vetroelektrane na lokalitetu Krnovo, dok se za vetroelektranu na lokalitetu Možure očekuje prenos prava i obaveza iz ugovora o zakupu zemljišta na novog zakupca kompaniju „Enemalta Plc“. Vetroelektrana na lokalitetu Krnovo imaće instalisanu snagu od 72MW, dok će vrednost investicije biti oko 140 miliona evra, a instalisana snaga vetroelektrane na Možuri je 46MW, dok je vrednost investicije 65 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: cdm.me

izvor: pobjeda.me

Održan sastanak o upravljanju čvrstim otpadom u jugoistočnoj Evropi

uo srna.rs

Krajem prošle nedelje u Ugljeviku u Republici Srpskoj održan je sastanak Grupe zainteresovanih strana prekograničnog regiona „Drina-Sava“ o uključivanju u projekat „Upravljanje čvrstim otpadom u prekograničnim ruralnim i primorskim područjima u regionu jugoistočne Evrope“.

Menadžer za region „Drina-Sava“ gospodin Aleksandar Damjanović izjavio je za Novinsku agenciju SRNA da je cilj projekta unapređenje konceptualnih i organizacionih okvira za integralno upravljanje čvrstim otpadom u prekograničnim ruralnim i primorskim oblastima jugoistočne Evrope kroz definisane specifične ciljeve. Kako je istakao, projekat bi trebalo da doprinese proceni i razvoju najprihvatljivijeg modela za integralno upravljanje čvrstim otpadom u prekograničnim sredinama, podršci razmeni informacija i primera dobre prakse između zainteresovanih strana, ali i prezentaciji primera evropske prakse kada je reč o upravljanju čvrstim otpadom.

Projektni menadžer Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) gospodin Hari Šutoski dodao je da GIZ ovim projektom želi da promoviše regionalnu saradnju između različitih zainteresovanih strana, odnosno zemalja koje su uključene u ovaj projekat. Istakao je i da je potrebno uspostaviti saradnju i dijalog između opština u kojima se stvara čvrsti otpad i opština koje trpe posledice različitog prenošenja otpada.

Sastanak Grupe zainteresovanih strana prekograničnog regiona „Drina-Sava“ o uključivanju u projekat „Upravljanje čvrstim otpadom u prekograničnim ruralnim i primorskim područjima u regionu jugoistočne Evrope“ organizovali su Stalna radna grupa za regionalni ruralni razvoj u jugoistočnoj Evropi i opština Ugljevik.

Projekat „Upravljanje čvrstim otpadom u prekograničnim ruralnim i primorskim područjima u regionu jugoistočne Evrope“ realizuju Mreža asocijacija lokalnih samouprava u jugoistočnoj Evropi, Stalna radna grupa za regionalni ruralni razvoj u jugoistočnoj Evropi i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).

Inače, Stalna radna grupu za regionalni ruralni razvoj u Jugoistočnoj Evropi sastavljena je od članova vladinih institucija u jugoistočnoj Evropi koje su odgovorne za poljoprivredni i ruralni razvoj.

Sandra Jovićević

foto: srna.rs

izvor: srna.rs

HEP uspostavlja sistem uštede energije u svojim objektima

SGE hep.hr

U ponedeljak 2. novembra 2015. godine u zgradi HEP-a u Zagrebu održana je prezentacija Programa uspostavljanja i sprovođenja sistema upravljanja energijom (SGE) i uvođenja ESCO monitor sistema u zgrade Hrvatske Elektroprivrede.

Direktor kompanije HEP ESCO gospođa Vlasta Zanki prisutnima je predstavila aktivnosti, ciljeve i očekivane rezultate pomenutog programa, navedeno je u saopštenju ove kompanije. Istakla je da će sistemskim upravljanjem energijom biti smanjeni troškovi u objektima Hrvatske Elektroprivrede što će uticati i na smanjenje štetnog uticaja na životnu sredinu. Dodala je da će Program uspostavljanja i sprovođenja sistema upravljanja energijom (SGE) i uvođenja ESCO monitor sistema doprineti i stvaranju preduslova za uvođenje standarda ISO 50001.

U planu je da realizacija programa traje oko tri godine, a trebalo bi da obuhvati 100 objekata Hrvatske Elektroprivrede.

Sandra Jovićević

foto: hep.hr

Biomasa kao energent za toplanu u Bajinoj Bašti

biomasa garfondapv.org.rs

Predsednik opštine Bajina Bašta gospodin Radomir Filipović u intervjuu za EurAktiv izjavio je da ova opština ima u planu da kao energent za sistem daljinskog grejanja koristi biomasu.

Kako je naveo, opština ima u planu da sledeće godine realizuje pilot projekat na jednom od dva kotla snage 700kW. On je dodao da će se kao energent koristiti drvena sečka, a da će pilot projekat biti finansiran sopstvenim sredstvima kako bi se omogućio uvid u benefite prelaska sistema daljinskog grejanja sa mazuta na biomasu.

Projektna dokumentacija za prelazak toplane u Bajinoj Bašti sa mazuta na biomasu izrađena je 2010. godine, a očekuje se da će vrednost investicije biti oko 1,5 miliona evra.

Korišćenjem biomase kao energenta za sistem daljinskog grejanja u Bajinoj Bašti smanjiće se emisija štetnih gasova i iskoristiće se postojeći resursi.

Sandra Jovićević

foto: garfondapv.org.rs

U toku završni radovi na fabrici vode u Novom Sadu

Foto-ilustracija: cleanwatera

voda cleanwateraction.org

Predstavnici JKP „Vodovod i kanalizacija“ iz Novog Sada izjavili su za Dnevnik da je dogradnja fabrike za preradu vode na Sunčanom keju u Novom Sadu u završnoj fazi.

Istaknuto je da je u toku izgradnja pristupnih puteva novim delovima postrojenja za preradu vode, kao i da su urađeni grubi građevinski radovi. U narednom periodu očekuje se postavljanje i povezivanje cevovoda unutar fabrike vode, a nakon toga će fabrika biti puštena u probni rad.

Kada bude izgrađena, fabrika će posedovati postrejenje za ozonizaciju vode, kao i filtere sa aktivnim ugljem. Prečišćena voda će biti maksimalno biološki i hemijski ispravna.

Radovi na dogradnji fabrike vode u Novom Sadu počeli su u martu 2014. godine, a radovi se finansiraju uz pomoć kredita Evropske investicione banke čija je vrednost oko 10 miliona evra.

 

Sandra Jovićević

 

foto: cleanwateraction.org

Podnet Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu za projekat trafostanice 110/35/10 kV Kopaonik

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da je nosilac projekta „EPS Distribucija“ Beograd, Regionalni centar „Elektrodistribucija Kraljevo“ podneo Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje trafostanice 110/35/10 kV Kopaonik.

Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje trafostanice 110/35/10 kV Kopaonik u opštini Raška izradila je kompanija „EcoLogica Urbo“ iz Kragujevca, a sadrži osnovne karakteristike projekta, opis činilaca životne sredine koji mogu biti izloženi uticaju, karakteristike mogućih uticaja projekta na životnu sredinu, opis mera predviđenih u cilju sprečavanja, smanjenja i otklanjanja značajnih štetnih uticaja.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u podneti Zahtev do 12. novembra 2015. godine u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine ili na internet stranici ministarstva.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Uskoro počinje sa radom berza električne energije u Hrvatskoj

 

Cropex_ mingo.hrU četvrtak, 29. oktobra 2015. godine u okviru javne prezentacije projekta Hrvatske berze električne energije-CROPEX ministar privrede Republike Hrvatske gospodin Ivan Vrdoljak najavio je početak rada berze za ovu nedelju.

Gospodin Vrdoljak je istakao da pokretanje berze predstavlja poslednji korak uliberalizaciji tržišta električne energije u Hrvatskoj što će doprineti povoljnijim cenama energenata pre svega biti u domaćinstvima.

U okviru radionice prisutnima su se obratili gospodin Silvio Brkić, direktor CROPEX-a; gospodin Ludek Horn predstavnik Evropskog udruženja trgovaca energijom i gospodin Frank O. Branvoli. Prisutnima su se obratili i održali prezentaciju gospodin Erling This i gospodin Vilhem Soderstrom iz Nord Pool Spota koja je ujedno i strateški partner CROPEX-a.

CROPEX su osnovali Hrvatski operater prenosnog sistema (HOPS) i Hrvatski operator tržišta energije (HROTE).

Svetlana Jovanović

foto: mingo.hr

Puštena u rad trafostanica „Beograd 20“ u Mirijevu

1711436_trafo_stanica beograd.rs

U ponedeljak 2. novembra 2015. godine zvanično je puštena u rad trafostanica „Beograd 20“ u Mirijevu.

Gradonačelnik Beograda gospodin Siniša Mali izjavio je da je trafostanica „Beograd 20“ jedno od najvećih energetskih ulaganja u Beogradu u poslednjih 40 godina. Kako je istakao, trafostanica će omogućiti stabilno i dugoročno snabdevanje električnom energijom oko 40 odsto potrošača na teritoriji Beograda. Podsetio je i da je prošle godine otvorena fabrika za preradu i proizvodnju pijaće vode „Makiš 2“, kao i da su u toku pregovori za tender upravljanja otpadom na deponiji „Vinča“.

Premijer Republike Srbije gospodin Aleksandar Vučić istakao je da puštanjem u rad trafostanice „Beograd 20“ Srbija postaje energetski stabilnija zemlja.

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić rekao je da je u objekat trafostanice „Beograd 20“ ugrađena najmodernija svetska tehnologija za prenos, upravljanje i zaštitu sistema prenosa električne energije.

Generalni direktor JP „Elektromreže Srbije“ gospodin Nikola Petrović istakao je da je vrednost trafostanice 28,6 miliona evra, kao i da je projekat finansiran sopstvenim sredstvima EMS-a. Kako je naveo, vrednost same trafostanice je 17,9 miliona evra, dalekovoda oko 10 miliona evra, dok je ostatak uložen u infrastrukturu.

Podsetimo, izgradnja trafostanice „Beograd 20“ u beogradskom naselju Mirijevo započeta je 2011. godine.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

Konkurs za nagradu „Naj volonter za prirodu“

mis.org.rs volonter

Mladi istraživači Srbije raspisali su konkurs za „Naj volontera za prirodu“.

Nagrada „Naj volonter za prirodu“ dodeljuje se na godišnjem nivou, a ima za cilj da promoviše značaj uključivanja volontera u aktivnosti zaštite prirode. Osim toga, cilj joj je i da podstakne inicijative pojedinaca i organizovanih grupa, kao i da pokaže vrednosti volonterskog rada, saradnje i uključivanja građana u procese donošenja odluka vezanih za zaštitu životne sredine, navedeno je u saopštenju Mladih istraživača Srbije.

Svi zainteresovani mogu se prijaviti za nagradu „Naj volonter za prirodu“ do 10. novembra 2015. godine. Prijavljeni moraju biti državljani Republike Srbije, a njihove aktivnosti moraju biti usmerene na zaštitu prirode.

Odluku o dobitniku nagrade će doneti komisija sastavljena od stručnjaka iz institucija i organizacija civilnog društva.

Prijavu možete izvršiti na sledećem linku.

foto: mis.org.rs

Rekovac dobija toplanu na biomasu

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

U opštini Rekovac u toku je izgradnja kotlarnice na biomasu.

Izgradnja kotlarnice sprovodi se kroz javno-privatno partnerstvo, odnosno investitori su opština Rekovac i kompanija „Topling grejanje“ iz Beograda.

Predsednik opštine Rekovac gospodin Predrag Đorđević ranije je izjavio za agenciju Beta da je ukupna vrednost investicije u prvoj fazi izgradnje kotlarnice 55 miliona dinara, a da je opština finansirala izgradnju kotlarnice čija je snaga 2MW, infrastrukturne radove i vodovod, dok je kompanija „Topling grejanje“ izdvojila 35 miliona dinara za opremu i cevi za toplovod. Dodao je da će snaga kotlarnice u drugoj fazi biti 4MW, a u trećoj 6MW. Osim proizvodnje toplotne energije, proizvodiće se i električna energija, a kao energent koristiće se drvna biomasa.

Očekuje se da će izgradnja kotlarnice doprineti priključenju svih domaćinstava na centralni sistem daljinskog grejanja, smanjenju troškova grejanja i smanjenju aereozagađenja.

Sandra Jovićević

foto: sumadijapress.co.rs

Kompanija „Kolektor Turboinštitut“ pustila u rad MHE u Makedoniji

Boseva_web

Krajem prošle nedelje u Kavadarcima u Makedoniji slovenačka kompanija „Kolektor Turboinštitut“ zvanično je pustila u rad 5 malih hidroelektrana.

Generalni direktor kompanije „Kolektor Turboinštitut“ gospodin Franc Florjančić izjavio je da je ovo prvi projekat ove vrste gde je kompanija „Kolektor Turboinštitut“ dobila koncesiju kroz javno-privatno partnerstvo. Kako je istakao, sve potrebne dozvole su dobijene i svi građevinski radovi izvršeni u periodu kraćem od dve godine, a nedavno je sklopljen i ugovor o isporuci električne energije.

Predsednik Upravnog odbora kompanije „Kolektor Turboinštitut“ gospodin Radovan Bolko dodao je da je kompanija u poslednje vreme orijentisana na oblast zelenih tehnologija.

Pet malih hidroelektrana u Kavadarcima nalaze se na reci Bošavi, a njihova instalisana snaga je 11MW. Očekuje se da godišnje proizvode oko 33GWh električne energije.

Sandra Jovićević

foto: turboinstitut.com

Održan seminar o energetskoj efikasnosti u PKS

U prostorijama Privredne komore Srbije 28. oktobra 2015. godine održan je seminar „Energetska efikasnost – kako optimalno koristiti energiju i ostvariti uštede“.

Koordinator za energetsku efikasnost i predavač na seminaru gospodin Radovan Mijailović izjavio je da najviše energije troše potrošači u javnom i privatnom sektoru, pre svega u neizolovanim zgradama i kućama bez fasade. On je dodao da se manji deo energije troši u industriji i privredi, ali da je i tu korišćenje energije neracionalno.

U okviru seminara, prisutni su upoznati sa energetskom efikansnošću, zakonskom regulativom iz ove oblasti, obnovljivim izvorima energije, tehničko-tehnološkim rešenjima, a predstavljeni su i primeri realizovanih projekata u Srbiji.

Seminar je organizovala Privredna komora Srbije – Centar za edukaciju.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Maroko gradi najveću solarnu elektrane sa koncentrovanim sunčevim zračenjem

maroko theguardian.com

U pustinjskom delu Kraljevine Maroko, u provinciji Varzazat (Ouarzazate Province) u toku je završavanje radova na izgradnji prve faze, Nur1 (Noor1), najveće solarne elektrane sa koncentrovanim sunčevim zračenjem – CSP.

Projekat solarne elektrane Varzazat (The Ouarzazat Solar Power Station Project) započet je maja 2013. godine. Planirano je da se realizacija projekta odvija kroz tri faze. Prema navodima prva faza projekta, Nur1, biće puštena u rad tokom novembra 2015. godine dok se puštanje u rad Nur 2 i 3 očekuje 2017. godine.

Instalisana snaga Nur1 CSP iznosi 160MW od ukupno 580MW, kolika će biti snaga cela elektrana. Polje je prekriveno sa 500 hiljada solarnih paraboličnih ogledala. Svako ogledalo ima visinu od 12 metara. Parabolična ogledala fokusiraju energiju na apsorpcionu čeličnu cev koja je postavljena duž ogledala i kroz koju prolazi fluid za prenos toplote (HTF). Fluid se zagreva do temperature od 393° Celzijusovih i šalje u toplotnu mašinu . U toplotnoj mašini se proizvodi para koja se koristi za proizvodnju energije u turbinama. Fluid za prenos toplote – HTF čini mešavina sintetičkih termalnih ulja koja se upumpava u toplotni rezervoar koji sadrži rastopljenu so. Ovim je omogućeno skladištenje toplotne energije u periodu od tri sata čime je obezbeđeno snabdevenje energijom kuća u noćnim časovima. Položaj ogledala je takav da je uticaj pešćanih pustinjskih vetrova smanjen na minimum.

Realizacijom celokupnog projekta omogućiće se snabdevanje električnom energijom oko milion domaćinstava, dok će Kraljevina Maroko smanjiti svoju zavisnost od uvoza fosilnih goriva. Očekivanja Kraljevine Maroko je da oko jedne trećine električne energije obezbedi iz solarnih izvora do 2020. godine.

Svetlana Jovanović

foto: theguardian.com

PD „EEH Hidroenergija“ dobilo koncesiju za MHE na reci Spreči

vladatk.kim.ba

U četvrtak 29. oktobra 2015. godine Vlada Tuzlanskog kantona donela je odluku o dodeli koncesije za korišćenje vode vodotoka reke Spreče za objekat male hidroelektrane na reci Spreči PD „EEH Hidroenergija“ iz Gračanice.

Koncesija je data na 30 godina od dana zaključenja ugovora o koncesiji, a jednokratna koncesiona naknada iznosi 47 miliona KM, odnosno oko 24 miliona evra. Koncesiona naknada će iznositi 0,03KM po proizvedenom kWh električne energije, s tim da ne može biti manja od 7774,20KM za godinu dana (3974 evra), navedeno je u saopštenju Vlade Tuzlanskog kantona.

Odluka o dodeli koncsesije doneta je na 15. redovnoj sednici Vlade Tuzlanskog kantona.

Sandra Jovićević

foto: vladatk.kim.ba

Proizvodnja komadnog uglja sa PK „Drmno“ biće 1200 tona dnevno

Pojacano izdvajanje komadnog uglja te-ko.rs

PD „TE-KO Kostolac“ saopštilo je da su na Površinskom kopu „Drmno“ stvoreni i dodatni tehnički uslovi za povećanje proizvodnje komadnog uglja koji je namenjen za široku potrošnju.

Kako je istaknuto, od 28. oktobra 2015. godine ugalj se izdvaja na dva preradno-utovarna mesta, odnosno na postrojenjima drobilane i sa separatora. Stvaranjem novih uslova za izdvajanje povećana je proizvodnja komadnog uglja, a samim tim će biti ubrzana i isporuka komadnog uglja potrošačima.

Očekuje se da će dnevna proizvodnja komadnog uglja biti oko 1200 tona.

Sandra Jovićević

foto: te-ko.rs