Home Blog Page 1236

BiH nezadovoljna s Ininom ponudom za Energopetrol

energopetrol-benzinska-stanica-3-20120302134929644Suvad Osmanagić, savetnik premijera Federacije BiH Fadila Novalića, rekao je u izjavi za „Dnevni avaz“ da je „smešna i mizerna“ ponuda hrvatske kompanije „Ine“ po kojoj želi da kupi preostali deo od 33 posto deonica u „Energopetrolu“ (EP). Radi se o javnoj ponudi koju je pre nekoliko dana objavila INA, koja je već u posedu 67% udela u „Energepotrolu“. Udeo Vlade Federacije iznosi 22%, dok ostali deo otpada na male deoničare kojima je, takođe, upućen poziv.

„Ina“ je u ponudi koju je objavila Sarajevska berza istakla da za 33% deonica nudi svega 4,1 milion KM, a ponuda se odnosi i na udeo Vlade FBiH. Kada se ponuda prevede u evre to je oko dva miliona evra, ili 2,30 KM po deonici, odnosno 18,40% od nominalne vrednosti deonice koja nominalno vredi 12,50 KM.

Osmanagić upozorava da Federalna vlada na to neće pristati, niti će se javiti na ovu ponudu koja je, kako je istakao, nerealna.

Izvor: energetika-net.com

Vesna Vukajlović

Potpisan ugovor za rekonstrukciju elektrofilterskog postrojenja u RiTe „Ugljevik“

news-2015-april-rite_ugljevik_2015_726538077

U ponedeljak 12. septembra 2016. godine potpisan je sporazum između predstavnika RiTe „Ugljevik“ i kompanija iz Češke o rekonstrukciji elektrofilterskog postrojenja.

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske gospodin Petar Đokić izjavio je da je ovo veoma bitan sporazum koji je otklonio mogućnost da RiTe „Ugljevik“ za nekoliko godina bude izbačen iz proizvodnje. Podsetio je da je nedavno potpisan i ugovor o izgradnji postrojenja za odsumporavanje, a sa rekonstrukcijom elektrofilterskog postrojenja ulaganja u RiTe „Ugljevik“ dostići će oko 180 miliona KM.

Direktor RiTe „Ugljevik“ gospodin Đorđe Popović izjavio je da će završetkom ovog projekta koncentracija čvrstih čestica biti snižena na nivo ispod 50 miligrama po metru kubnom, a u kombinaciji sa odsumporavanjem nivo ovakvih čestica biće ispod 20 miligrama po metru kubnom.

U planu je da rekonstrukcija elektrofilterskog postrojenja počne u maju 2017. godine, a očekuje se da će trajati meseca. Vrednost radova iznosi 19 miliona KM.

izvor: eneregtika.ba

Sandra Jovićević

Javna rasprava o upravljanju otpadom u Kraljevu krajem septembra

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta Steel Impex iz Sremske Kamenice podneo Zahtev za davanje saglasnosti na ažuriranu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja i tretmana otpadnih vozila i električnog i elektronskog otpada u opštini Kraljevo.

Uvid u Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu se može izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, na internet sajtu resornog ministarstva ili u prostorijama Gradske uprave Kraljevo u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Javna rasprava i prezentacija predmetne studije biće održana 28. septembra 2016. godine u prostorijama Gradske uprave Kraljevo.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

foto: rtv.rs

Sandra Jovićević

Raspisan konkurs za Green Go Short Film Fest

download

Organizatori Green Go Short Film Fest-a raspisali su konkurs za kratki film o ekologiji.

Kako je navedeno u konkursu, zainteresovani mogu konkurisati u tri kategorije – Small is beautiful (održiva poljoprivreda), Round’n’round (cirkularna ekonomija) i Act naturally (evropska priroda). Film ne sme biti duži od 4 minuta, ali je najbolje da njegova dužina bude između 60 i 90 sekundi.

Svi zainteresovani mogu konkurisati do 31. oktobra 2016. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: greengofest.eu

foto: inhabitat.com

Sandra Jovićević

Održana konferencija posvećena klimatskim promenama

13-09-2016-kp_022_naslovna

U prostorijama Privredne komore Srbije danas je održana konferencija „Borba protiv klimatskih promena: spremnost Srbije“.

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji gospodin Majkl Davenport izjavio je da je Srbija važan partner Evropske unije u borbi protiv klimatskih promena, a najavio je i novi projekat „Strategija za klimatske promene sa akcionim planom”, koji sa milion evra iz fonda IPA finansira Evropska unija sa ciljem da se srpska privreda usmeri ka održivijem razvoju. On je je naglasio da su Srbiji na raspolaganju dodatna sredstva iz IPA fondova i najavio predstavljanje u Valjevu, u sklopu Nedelje klimatske diplomatije EU, novog paketa pomoći EU usmerenog na smanjenje posledica prirodnih katastrofa.

Potpredsednik Privredne komore Srbije gospodin Miroslav Miletić istakao je da buduće aktivnosti privrede Srbije i društva treba da budu usmerene na ubrzano usvajanje inovativnih tehnologija i razvoj istraživanja, edukaciji i boljoj informisanosti stanovništva, povećanoj sigurnosti u snabdevanju energijom i manjoj ranjivost elektrosistema na spoljašne poremećaje, kao i regionalnoj saradnji u energetskoj efikasnosti.

Ministar energetike i rudarstva gospodin Aleksandar Antić je dodao da će ministarstvo doprineti u borbi protiv klimatskih promena aktivnostima za smanjenje emisije štetnih gasova iz proizvodnih kapaciteta, za veću proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i poboljšanje energetske efikasnosti. On je podsetio da je u proteklih nekoliko godina uloženo više od 200 miliona evra u smanjenje emisije štetnih gasova.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je da je Srbija spremna da prihvati međunarodne obaveze u borbi protiv klimatskih promena i da ima pripremljene planove za tu vrlo komplikovanu oblast.

Ambasadorska Francuske u Srbiji njena ekselencija gospođa Kristin Moro je ukazala da su nedavno dva najveća svetska emitera štetnih gasova, SAD i Kina, ratifikovale sporazum iz Pariza. Angažovanje Kine i SAD je suštinsko, ali nije dovoljno kako bi sporazum stupio na snagu, navela je ambasadorka. istakla je da očekuje da će proces ratifikacije brzo biti pokrenut u Srbiji.

izvor: pks.rs

Sandra Jovićević

Novac za borbu s klimatskim promenama dobija Beograd i još tri grada

270023Državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Stana Božović izjavila je danas da je Beograd jedan od četiri svetska grada koji je dobio novac za pitanje klimatskih promena, što je veliki uspeh.

„Moram da najavim da je, na COP 21 u Parizu (konferencija o klimi), Beograd ušao u četiri svetska grada koji je dobio novac za pitanje klimatskih promena i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte“, rekla je Božović na konferenciji „Borba protiv klimatskih promena – spremnost Srbije“, održanoj u Privrednoj komori Srbije.

Ona je navela da je Vlada Republike Srbije, kada je reč o klimatskim promenama, vrlo posvećena toj oblasti i da prvi put ima sve planove u oblasti životne sredine, naravno i u oblasti klimatskih promena.

„Već imamo preko 100 miliona evra najavljenih projekata za bespovratna sredstva iz IPA fondova, i to već za 2017. i 2018. godinu“, precizirala je Božović, dodajući da smo u proteklom periodu imali jako malo strateških stvari kada su u pitanju klimatske promene.

Ona se osvrnula i na danas predstavljenu „Strategiju u borbi protiv klimatskih promena sa akcionim planom“, koju će sa milion evra finansirati EU, a koja, kako kaže, podrazumeva sve međunarodne obaveze koje Srbija ima kada je u pitanju EU.

Božović je još jednom istakla da je ovo vrlo kompleksna i teška oblast, i da je dosta posla urađeno u protekle tri godine.

Izvor:tanjug.rs

Vesna Vukajlović

Blok A3 TENT-a na mreži već 40 godina

m_img_0086

PD TENT saopštilo je da je blok A3 ove termoelektrane navršio 40 godina rada od prve sinhronizacije na elektromrežu 10. septembra 1976. godine, tokom kojih je proizveo 60,23 milijarde kWh električne energije.

Direktor za proizvodnju energije Ogranka TENT gospodin Goran Lukić izjavio je da je sa blokom TENT A3 pokrenuta nova i najproduktivnija faza u razvoju termoenergetike u Srbiji. Po modelu i uzoru na blok A3 izgradjena su još tri bloka na TENT A sa identičnom snagom od 308 megavata, a potom je usledila i izgradnja i puštanje u rad dva bloka na TENT B od po 620 megavata. U nepunih 10 godina samo u TENT-u je pušteno u rad 6 novih blokova, snage 2.472 MW. Najveću godišnju proizvodnju od 2,03 milijarde kWh električne energije blok TENT A3 je ostvario 1985. godine, dok je najveću mesečnu proizvodnju ostvario u martu 2011. godine kada je proizveo 207 miliona kWh. Najduži rad na mreži blok A3 je ostvario 2011. godine sa 7.778 radnih časova.

Početkom februara 2015. godine završene su rekonstrukcija i modernizacija bloka. Povećana je snaga bloka na 328,4 megavata, produžen je radni vek, povećana energetska efikasnost i stvoreni su i uslovi za smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu, navodi se u saopštenju TENT-a.

izvor: tent.rs

Sandra Jovićević

Herceg Novi izrađuje plan upravljanja otpadom

press-komunalno-120916-591x420

Sekretar za komunalne delatnosti i ekologiju opštine Herceg Novi gospodin Ilija Peulić izjavio je da je ova opština formirala stručni tim za izradu Lokalnog plana upravljanja otpadom za period od 2016. do 2020. godine.

Kako je istakao, izradom ovog plana biće rešena važna pitanja, između ostalog i odlaganje zelenog i komunalnog otpada. osim toga, plan će dati finansijsku konstrukciju svih planiranih objekata, postrojenja i opreme koja je potrebna za realizaciju projekta zbrinjavanja zelenog otpada, a po zajedničkom planu koji je urađen sa opštinama Tivat, Kotor i Budva.

Dodao je da će plan predvideti aktivnosti koje će se obavljati u narednih nekoliko godina u oblasti upravljanjem otpadom, a sprovodiće se u fazama.

izvor: radiojadran.com

Sandra Jovićević

Javna rasprava o proceni uticaja na životnu sredinu MHE „Raška“ krajem septembra

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta JP „Elektroprivreda Srbije“ podneo Zahtev za davanje saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu Projekta rekonstrukcije male hidroelektrane „Raška“.

Ova hidroelektrana nalazi se na teritoriji grada Novog Pazara, a njena instalisana snaga je 6,4 MW. Instalisani protok hidroelektrane iznosi 4,5 metara kubnih po sekundi.

Uvid u Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu se može izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, na internet stranici resornog ministarstva ili u prostorijama Gradske uprave Novi Pazar.

Javna rasprava i prezentacija predmetne Studije biće održana 29. septembra 2016. godine sa početkom u 11 časova u prostorijama Gradske uprave Novog Pazara.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

foto: rtv.rs

Sandra Jovićević

Postavljeno 20 vetrenjača za vetroelektranu „Krnovo“

news-2015-march-vjetroelektrana_nova_672157682

Na Krnovu u Crnoj Gori do sada je postavljeno 20 vetrenjača, a uskoro se očekuje postavljanje još 6.

Vetroelektrana na Krnovu imaće snagu od 72MW, a godišnje će proizvoditi između 200 i 230 GWh električne energije, odnosno oko 8 odsto električne energije koja je potrebna Crnoj Gori. Vrednost elektrane iznosi oko 120 miliona evra.

Investitor je kompanija „Krnovo Green Energy“ koju su osnovale francuska kompanija „Akuo energy “ i austrijska kompanija „Ivicom Consulting“.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Elektrotehnička škola iz Zagreba ulaže u vetroenergiju

b7e76ebd6dc4032b9c9c2c37d2e488b8

Elektrotehnička zanatska škola iz Zagreba u Hrvatskoj ima u planu izgradnju vetroturbine kako bi povećala uštedu energije.

Ova škola se prošle godine prijavila na javni poziv koji je raspisao grad Zagreb za subvencionisanje ugradnje sistema na obnovljive izvore energije i dobila 15 hiljada kuna za pomenuti projekat. Sredstva će biti iskorišćena za postavljanje vetroturbine, a očekuje se da će projekat biti završen u decembru ove godine.

Profesor Damir Čoleg izjavio je da će električna energija koju bude proizvela vetroturbina biti dovoljna za napajanje kabineta u kome se nalaze brojni elektroaparati za učenje. On je dodao da škola poseduje i fotonaponski sistem za proizvodnju električne energije kojim se pune baterije u kabinetu, kao i projekciju pametne kuće.

izvor: vecernji.hr

Sandra Jovićević

Remont u RTB „Boru“ radi daljeg sprečavanja zagađenja

novatopionica.rtb.rs

Od 18. do 22. septembra 2016. godine biće izvršen remont metalurške linije u Topionici i Rafineriji (TIR) u okviru RTB „Bor“.

Direktor TIR-a gospodin Boban Todorović izjavio je da će remontom biti obuhvaćen sve što je stradalo u prošlogodišnjem požaru u fabrici sumporne kiseline, a što je izazvalo probleme u uspostavljanju veze između nove topionice i fabrkike sumporne kiseline zbog čega su se dešavala kratkotrajna zagađenja. On je dodao i da će remont biti izvršen kako bi se sprečila dalja zagađenja.

Gospodin Todorović je naveo da su u toku završne pripreme za zastoj kompletne metalurške linije u cilju saniranja posledica štete od požara i otklanjanja nedostataka kod nekih veznih elemenata, a istakao je i da će remont obaviti basenski radnici i lokalni izvođači radova.

izvor: tanjug.rs

foto: rtb.rs

Sandra Jovićević

Postavljena LED rasveta u Vrbasu

energetska efikasnost

U opštini Vrbas nedavno su završeni radovi na postavljanju LED rasvete.

Rukovodilac Odeljenja za komunalne i građevinske poslove opštine Vrbas gospodin Igor Milović izjavio je da je postavljeno deset italijanskih LED svetiljki jačine 64W sa aluminijumskim kućištem. Kako je istakao, tip svetiljki je GARDA, a njihova potrošnja je ista kao i potrošnja šest običnih sijalica u prosečnom domaćinstvu.

LED rasveta postavljena je u okviru izgradnje igrališta za decu sa posebnim potrebama.

izvor: vrbas.net

foto: censa.org.uk

Sandra Jovićević

Beograd- pametni grad u budućnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Srbiji ima kapaciteta da se radi na softverskim rešenjima u različitim oblastima koja bi mogla više da približe Beograd svetskim metropolama koje nose epitet „pametni gradovi”, tvrde poznavaoci, dodajući da se ozbiljan koncept „pametnog grada” ne mora realizovati samo sopstvenim ulaganjima, već i kroz partnerstva sa kompanijama koje već imaju takva rešenja u svetu.

Po „pametnim” rešenjima u gradskoj infrastrukturi, Beograd je još daleko od Beča, Londona, Kopenhagena, ali poslednjih godina i u srpsku prestonicu sve više stižu inovacije koje će olakšati život građanima.

Automatizovani metroi, automobili i autobusi na električni pogon, „pametne” zgrade, rešenja su koja u metropolama poput Londona, Beča, Kopenhagena, čine život i lepšim i lakšim.

Sagovornici Tanjuga redom se slažu da na uvođenju inovacija koja će smanjiti utrošak energije, zagađenja, gužve u saobraćaju, kod nas još mora da se radi, ali i navode da su važni koraci za kratko vreme već učinjeni.

Jelena Jovanović sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije ističe da je ideja o pametnim gradovima u Srbiji zaživela tek pre godinu dve.

U softverska rešenja se, kako kaže, ulaže, ali ne dovoljno, a Srbija ima kapaciteta da na tome dalje radi.

„Mi smo u Srbiji tek unazad godinu ili dve počeli da pričamo o tome. Postoje start-ap kompanije koje su primenile neka rešenja, ali to nije dovoljno. Da li imamo kapaciteta da na tome dalje radimo? Imamo”, rekla je Jovanovićeva i dodala da zavisi od plana velikih gradova kada će krenuti u realizaciju projekata.

Koliko je do sada novca uloženo u Srbiji u takva rešenja – ne zna se, kaže ona, ali je svakako, dodaje, potrebno više.

Sa druge strane, smatra da bi trebalo, pored ulaganja, razmišljati i o pametnim javno-privatnim partnerstvima sa firmama koje već imaju takva rešenja u svetu.

Bečlije, tako, vozeći se gradskim prevozom ne zagađuju okolinu, jer koriste električne „Simensove” autobuse, koji ne emituju ugljen dioksid (SO2). Takođe, zbog inovativnog „drajv” koncepta, ta vozila troše oko 25 odsto manje energije od „običnih” modela.

Taj primer, očito, nije promakao, pa je i Beograd od 1. septembra ove godine uveo liniju Belvil – Vukov spomenik, na kojoj saobraća pet modernih električnih autobusa kineske kompanije „Čeriot Motors”.

Gradonačelnik Siniša Mali istakao je tada da je reč o autobusima koji ne troše gorivo i nečujni su, i poručio da će Grad i dalje nastojati da unapređuje gradski saobraćaj, uključujući i ekološki aspekt.

„Time dajemo lepu poruku svima da se grad Beograd menja, pravimo korake napred”, rekao je Mali.

Zanimljivo „pametno” rešenje jeste i jedna od najodrživijih zgrada na svetu – Simensova zgrada Kristal u Londonu. Kristal je potpuno energetski efikasno rešenje, zasnovano na obnovljivim izvorima energije. Zgrada sama proizvodi 15 odsto energije iz solarnih panela, toplotnih i zemnih pumpi, a troši 70 odsto energije manje od zdanja iste veličine.

Srbija nema takve građevine, ali korak ka boljem rešenju napravljen je već uvođenjem „energetskih pasoša”.

Jovanka Atanacković iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture objašnjava da je energetski pasoš i obaveza određenog energetskog razreda predviđena samo za nove zgrade, odnosno za one izgrađene nakon 30. septembra 2012, dok za stare zgrade postoji obaveza da prilikom renoviranja povećaju svoj energetski razred za jedan nivo.

„Glavni izazovi koji nam predstoje su da povećamo energetsku efikasnost i smanjimo emisiju SO2. Radimo na povećanju svesti građana o ovoj problematici, a to će biti i prvi koraci ka „pametnijim” zgradama”, rekla je ona Tanjugu.

Pametna rešenja mogu biti i ona koja će građanima samo sa svakog mesta dati informaciju o gradskim uslugama, smatra direktor servisa Beokom Darko Glavaš ističući da je odlika pametnog grada pre svega informisanost.

A Beokom e-servis za rešavanje komunalnih problema je ozbiljno shvatio taj zadatak pa se, kako kaže, krenulo sa sređivanjem softvera za komunikaciju sa sugrađanima. Softver je proizvod domaće pameti i nalazi se na 180 računara u gradskoj upravi, opštinama i gradskim komunalnim preduzećima.

Glavaš je rekao da mnoge zemlje primenjuju pametna rešenja već 20 godina, a Srbija je za nekoliko godina praktično već postala lider u regionu.

„Niz stvari je Grad Beograd samo ove godine sproveo kako bismo što više koncept pametnog grada približili sugrađanima”, rekao je on.

On je rekao da građani traže i da što više stvari završe sa nekoliko klikova i izbegnu papirologiju, ali na uvođenju e-uprave moraju raditi ipak sve opštine i gradovi.

Ideja o pametnim gradovima je, kažu sagovornici Tanjuga, posledica zaključaka Svetskog ekonomskog foruma, gde je ukazano da će do 2050. godine čak sedam milijardi ljudi živeti u velikim gradovima.

To je nametnulo i pitanje regulisanja saobraćaja kako bi se smanjile gužve, zatim zaštite životne sredine, ili utroška električne energije kako bi je bilo dovoljno za povećan broj stanovnika. I tada je IT izbio u prvi plan, jer je IT taj koji povezuje logistiku, energetiku, transport, pa je na IT firmama da predlože najbolja rešenja – prenosi Tanjug.

Izvor: tanjug.rs

U toku rekonstrukcija vodovoda u Ljigu

dragan_lazarevic_predsednik_opstine_ljig_foto_printscreen

U opštini Ljig počeli su radovi na rekonstrukciji vodovoda.

Predsednik opštine Ljig gospodin Dragan Lazarević izjavio je da je vrednost radova oko 7 miliona dinara, a sredstva je obezbedila lokalna samouprava i resorno ministarstvo. Kako je naveo, biće rekonstruisana trasa dužine 700 metara, a radovi bi trebalo da budu završeni početkom decembra ove godine.

Direktor JKP „Komunalac“ iz Ljiga gospodin Gradimir Filipović dodao je da su u Ljigu trenutno i radovi na zameni azbestnih cevi u dužini od 15 kilometara.

izvor: glaszapadnesrbije.rs

Sandra Jovićević

Doneta odluka o izgradnji TE „Pljevlja 2“

news-2015-march-te_pljevlja_364732311

Krajem prošle nedelje skupština akcionara „Elektroprivrede Crne Gore“ usvojila je odluku o izgradnji drugog bloka TE „Pljevlja“.

Prihvaćena je ponuda češke kompanije „Škoda Praha“, a vrednost ugovora iznosi 324,5 miliona evra. Do 30 odsto sredstava biće obezbeđeno iz sopstvenih sredstava investitora, a do 85 odsto će obezbediti finansijske institucije.

Novi blok termoelektrane „Pljevlja“ imaće instalisanu bruto snagu od 254MW, a biće izgrađen po najstrožim evropskim ekološkim standardima.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević