Home Blog Page 1179

Katar 2022: Najviše održiva rešenja za Svetsko fudbalsko prvenstvo ikada

Foto: Wiki
Foto: Wikipedia

Izbor Katara za domaćina Svetskog fudbalskog prvenstva 2022. godine u javnosti izazvao je mnoge kontroverze. Narod Katara najpre je morao da obriše ljagu sa imena svoje države da je u procesu nadmetanja za mesto održavanja ovog prestižnog takmičenja varala i podmićivala čelne ljude FIFA-a (Međunarodna federacija fudbalskih asocijacija). Nakon toga, suočio se sa problemima kulture i temperature.

Islam je njihova državna religija zbog čega je konzumacija alkohola ograničena samo na hotelske barove i klubove uz prikaz pasoša. Jasno je da njihovi verski aršini ne odgovaraju zaljubljenicima u fudbal koji bi Katar posetili u vreme nadmetanja i voleli da uz utakmicu eventualno uživaju uz kriglu hladnog piva. Konflikt islamske vere i alkohola, Katarci su rešili tako što će dozvoliti piće za vreme prvenstva. U posebnim zonama, navijači će moći da se opskrbe alkoholnim pićima. Šta je sa LGBT populacijom? Kako je homoseksualnost u Kataru ilegalna, da li to znači da ljudi neheteroseksualne orijentacije nisu dobrodošli? Tadašnji predsednik FIFA-e, Džozef Blater, u šali ih je savetovao da se jednostavno uzdrže od seksualnih odnosa, ali je i dodao da je fudbal igra otvorena za sve i da čelnici njegove asocijacije ne žele nikakav vid diskriminacije. U duhu tolerancije, vlada Katara izjavila je da će učešće na Svetskom fudbalskom kupu dopustiti i izraelskom nacionalnom timu, što bi bio treći kulturni sukob koji je trebalo da se razreši.

Kada je reč o drugoj komplikaciji koju smo pomenuli, temperaturi, tu je Katarcima ekologija priskočila u pomoć. Takmičenje se obično održava na leto kada živa na termometru u ovoj arapskoj pustinjskoj zemlji može da dostigne 50 stepeni, te će na svaki od stadiona biti postavljeni solarni paneli u cilju da sunčeve zrake pretvaraju u električnu energiju koja bi se koristila za rashlađivanje fudbalera i navijača. Na taj način, temperatura bi se sa 45 stepeni spustila na 25. Kada se igre ne odvijaju, solarne instalacije biće priključene na katarsku električnu mrežu. Tehnologije koje je razvila zemlja planira da ustupi drugim “vrelim” državama kako bi veliki sportski događaji mogli da gostuju i kod njih.

Pored toga, Katar će izdvojiti preko 150 milijardi dolara na stadion koji će se konstruisati posebno za svrhe Svetskog kupa. On će se nalaziti na obali glavnog grada, Dohe. Specifično za ovaj projekat je da će građevinci stadion sklopiti od modularnih kontejnerskih blokova sa prenosivim sedištima, štandovima, toaletima i prodavnicama. Ovakav koncept gradnje pružiće mnogobrojne mogućnosti u budućnosti. Stadion će da ima potencijal da bude rastavljen i sastavljen na potpuno novoj lokaciji u potpunom novom obliku, možda manjoj veličini, ali i da njegovi delovi budu ugrađeni u brojne manje hale za sportske događaje ili koncerte.

Na obnovi postojećih stadiona i izgradnji novih sportskih arena angažovana su velika imena arhitekture poput Zahe Hadid. Ni na ovom planu, međutim, poteškoće nisu izostale. Čak je i FIFA-in savetodavni odbor za ljudska prava izrazio zabrinutost oko toga kako će građevinski radnici biti tretirani od strane svojih nadležnih iz Katara. Uz to, i nabavka materijala je otežana zbog embarga Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Organizatori, ipak, najavljuju da navijače u Kataru 2022. godine očekuju rešenja koja su više održiva od bilo kojih do sada.

Jelena Kozbašić

Energetskim uštedama do konkurentnijeg turizma

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U sklopu zagrebačkog sajma investicija Rexpo 2017, u organizaciji Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost održana je panel diskusija o mogućnosti korišćenja obnovljivih izvora energije u turizmu. U diskusiji su predstavljene sve mogućnosti finansiranja projekata i iskustva na realizovanim projektima koja pokazuju značajne mogućnosti energetskih ušteda.

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Dubravko Ponoš izjavio je da je Fond do sada uložio 1,6 milijardi kuna u projekte energetske obnove, od kojih je deo sigurno koristio i obnovljive izvore energije. Dodatno je 15,6 miliona kuna investirano isključivo u turistički sektor upravo za tu namenu. On je istakao da će biti potrebno razvijati infrastrukturu kao što su stanice za punjenje električnih vozila ili sistemi javnih bicikala.

Željko Uhlir, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva i prostornog uređenja predstavivši programe energetske obnove je istakao kako svi ti projekti uključuju i mere korišćenja obnovljivih izvora energije. Takvom energetskom obnovom i primenom obnovljivih izvora energije smanjuju se troškovi, ali i postiže edukativan učinak, a mislim da je pozitivno da država pokaže sve prednosti obnove i obnovljivih izvora upravo na vlastitom primeru, zaključio je Uhlir.

Miroslav Madžar, izvršni direktor kompanije Jolly JBS je u sklopu panela predstavio projekat izgradnje Hotela Olympia iz Vodica vredan 170 miliona kuna, koji je primenom mera energetske efikasnosti i sistemima za korišćenje obnovljivih izvora energije postigao milionske uštede. Instalacija prvih 300 kw solara je bila investicija od 800 hiljada kuna. Projekat smo sproveli u saradnji s Fondom i već u prvoj godini nam je ušteda na energentima bila gotovo 50 odsto investicije. Sada imamo zgradu energetskog razreda A, fotonaponsku elektranu, sisteme za zagrevanje vode, a planiramo nastaviti sa drugim merama poput prikupljanja kišnice, zaključio je Madžar.

izvor: fzoeu.hr

Potpisan Protokol o saradnji u vezi s realizacijom Programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini”

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

U petak 1. decembra 2017. godine u Pokrajinskoj vladi potpisan je protokol o saradnji na realizaciji programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini”.

Potpredsednik Mihalj Njilaš je istakao da je cilj programa bio podsticanje rada u oblasti zaštite životne sredine u vaspitno-obrazovnim ustanovama na teritoriji AP Vojvodine, kako bi se doprinelo razvoju svesti dece, mladih i odraslih da prihvate i snose odgovornost za korišćenje prirodnih i kulturnih potencijala sredine u kojoj žive, razvoju onih znanja i kompetencija koje će ih naučiti da vode brigu o životnoj sredini i njihovom potencijalu. Dodao je da je od 2009. godine u ovaj program bilo uključeno više od pedeset posto ustanova na teritoriji AP Vojvodine (predškolske ustanove, osnovne i srednje škole), te da je ustanovama i pojedincima dodeljeno 260 nagrada za najuspešnije realizovane aktivnosti.

Menadzerka RECAN – fonda za reciklažu limenki Jelena Kiš pohvalila je rezultate aktivnosti ovog projekta u ustanovama u AP Vojvodini i dodala da će RECAN od ove godine uvrstiti još neke novije programe za realizaciju projekta Programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini”.

Na ovogodišnji javni poziv odazvale su se 104 vaspitno-obrazovne ustanove, a rezultati izbora najuspešnijih biće objavljeni do 5. juna 2018. godine.

„Za čistije i zelenije škole u Vojvodini”, program koji je pre devet godina pokrenut sa idejom da se u školama i lokalnim zajednicama širom Vojvodine podigne svest i lična odgovornost za brigu o životnoj sredini, nastaviće da se realizuje s novim partnerima i u školskoj 2017/18. godini. Program su pokrenuli Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine i Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, u saradnji s Pokretom gorana Vojvodine. Od prošle godine partneri su postali i Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i RECAN – fond za povraćaj i reciklažu limenki. Ove 2017. godine, projektu se pridružio i Pokrajinski sekretarijat za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova. Saradnja će se intenzivirati u segmentu edukacije u oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Hrvatska predstavila rezultate projekta ispitivanja azota i ugljenika u zemljištu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Povodom obeležavanja Svetskog dana zemljišta, Hrvatska agencija za okolinu i prirodu predstavila je rezultate projekta „Promena zaliha ugljenika u zemljištu i izračunavanje trendova ukupnog azota i organskog ugljenika u zemljišti i odnosa C:N“.

Projekat je realizovan u okviru Programa „Dogradnja i razvoj Informacionog sistema zaštite životne sredine i unapređenje sistema praćenja i izveštavanja o stanju životne sredine u Republici Hrvatskoj“, finansiranog sredstvima Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost. Projekat su sproveli Hrvatski geološki institut, Hrvatski šumarski institut i Agencija za poljoprivredno zemljište.

U razdoblju od 2014. do 2017. godine, na 725 reprezentativnih lokacija sprovedeno je terensko i laboratorijsko istraživanje stanja zemljišta. Prikupljeni su podaci o stanju i promenama zaliha organskog ugljenika u zemljištu, ukupnom azotu i odnosu ugljenika i azota, pristupačnim elementima u zemljištu, ukupnim metalima i potencijalno toksičnim elementima, kao i mineraloškom sastavu zemljišta. Prikupljeni su opšti podaci o lokaciji uzorkovanja koji sadrže administrativne, lokacijske, geografske i ostale podatke (reljef, klimatske i meteorološke podatke, detaljne podatke o korišćenju zemljišta i biljnom pokrovu, opis površinskih svojstava tla).

Rezultati Projekta, dostupni putem ENVI portala unapredili su kvalitet i celovitost podataka u informacionom sistemu zaštite okoline i ujedno osigurali njihovu dostupnost za ispunjenje izveštajnih obaveza Republike Hrvatske.

Svetski dan zemljišta obeležava se od 2013. godine, kada je na Konferenciji Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Naroda (FAO UN) u Rimu, Svetskim danom zemljišta jednoglasno proglašen 5. decembar. Cilj obeležavanja ovog dana je podizanje svesti o važnosti održivog upravljanja zemljištem za proizvodnju hrane, sirovina i energije, kao i za održivost ekosistema i adaptaciju na klimatske promene.

izvor: azo.hr

Sandra Jovićević

SOLAR IMPULS: Avion koji je obišao ceo svet koristeći samo energiju Sunca

Foto: Solar Impuls
Foto: Solar Impuls

Obići planetu avionom bez ijednog litra utrošenog goriva? Svako bi rekao da je nemoguće. Ali, ne i dvojica entuzijasta, zaljubljenika u letenje i obnovljive izvore energije – Bertran Pikar i Andre Boršhberg.

Tog devetog marta 2015. godine, kompanija ABB, lider na tržištu elektroenergetike i automatizacije, s ponosom je ispratila svoje čedo – letelicu Solar Impuls II i dva hrabra pilota – na let oko sveta. Prelazeći svoju rutu u brižljivo isplaniranim etapama, Pikar i Boršhberg su se smenjivali na dužnosti pilota dok je avion, koji se pokreće isključivo na solarni pogon, nadletao vazdušni prostor nad pet kontinenata. Godinu dana kasnije, u julu 2016., Solar Impuls se vratio u Abu Dabi prešavši impresivnih 40.000 kilometara.

Ovaj revolucionarni let ući će u istoriju sa tri oborena svetska rekorda, od kojih svakako najveći podvig predstavlja to što su u vazduhu bili 117 sati i 52 minuta, od Nagoje u Japanu do Havaja, i tom prilikom prevalili su 8.924 kilometara bez korišćenja bilo kakvog goriva.

Sve to ne bi bilo moguće da ovaj avion ne poseduje 17.248 solarnih ćelija na svojim krilima, čiji je raspon 72 metra, koja omogućavaju da letelica u potpunosti napuni svoje baterije i tako ostane u vazduhu i tokom noći. Da bi u potpunosti napunio kapacitete i izdržao noćni let, vazduhoplov je morao da leti na visini koja nadmašuje Mont Everest.

– Ako želite da budete inovator, morate da budete pionir! Nikad me neće napustiti želja da letim Solar Impulsom ili samo da ga gledam dok je u vazduhu. Kad vidite ta četiri električna motora koji ga podižu u visine, bez buke, bez zagađenja, imate osećaj kao da ste upravo uskočili u buduć- nost. Zahvaljujući novim tehnologijama, budućnost je tu, već danas! – izjavio je tada Bertran Pikar.

Foto: Solar Impuls

A kako je sve počelo?

Bertran Pikar, pionir švajcarskog vazduhoplovstva i psihijatar, koji je bio deo prvog tima koji je obišao zemlju u balonu 1999. godine, i njegov kolega Andre Boršberg, preduzetnik i inženjer, odlučili su 2003. godine da pokrenu projekat Solar Impuls.

Od 2010. godine do danas, u prototipu aviona sa solarnim napajanjem Solar Impuls I, a kasnije i avionu Solar Impuls II, zajednički su postavili mnoštvo međunarodnih vazduhoplovnih rekorda na letovima iznad Evrope, Severne Afrike i SAD-a, uključujući rekord za trajanje, visinu i udaljenost leta.

Kad vidite ta četiri električna motora koji ga podižu u visine, bez buke, bez zagađenja, imate osećaj kao da ste upravo uskočili u budućnost

Kompanija ABB postala je 2014. godine stalni saradnik ovog letačkog tandema, budući da su delili interesovanje za aeronautiku, čistu tehnologiju i obnovljive izvore energije. U Švajcarskoj su osnovali inovacijski i tehnološki savez da bi ostvarili zajedničku viziju o smanjenju potrošnje resursa i povećanju korišćenja obnovljivih izvora energije.

Nekoliko ABB-ovih inženjera pridružilo se timu Solar Impulsa i svojom stručnošću i predanošću doprineli ovoj misiji. Njihov rad uključivao je poboljšanje sistema kontrole za operacije na tlu, poboljšanje elektronike za punjenje sistema baterija u avionu i rešavanje prepreka koje će se pojavljivati usput na ruti. Timu Solar Impulsa priključila su se i dva ABB inženjera iz Srbije – Tamara Turšijan i Stevan Marinković.

 – Solar Impulse je stvoren sa idejom da inspiriše nove generacije da prihvate inovacije i tehnologije za rešavanje najvećih izazova na planeti. ABB je pratio tim Solar Impulsa na svakom kilometru putovanja – rekao je Ulrih Špishofer, glavni izvršni direktor ABB-a.

ABB-ov entuzijazam na projektu Solar Impulsa proizlazio je ne samo iz zajedničke vere u inovacije i tehnologiju, nego i iz slogana kompanije „Energetika i produktivnost za bolji svet”. Duh projekta Solar Impuls odražava težnje ABB-a prema podsticanju operativne efikasnosti, smanjenju potrošnje resursa, omogućavanju održivog transporta i povećanju prodora čiste, obnovljive energije.

 – Ovaj avion je u suštini leteća pametna mreža koja prikuplja energiju iz obnovljivih izvora, a zatim je vraća korisnicima na efikasan način – primetio je Andre Boršhberg.

Foto: Solar Impuls

Kao drugi najveći svetski isporučilac solarnih invertora i jedan od najvećih isporučilaca generatora za vetroelektrane, ABB je lider u efikasnoj i pouzdanoj integraciji obnovljivih izvora energije u energetske mreže. ABB pomaže u izgradnji sveobuhvatne mreže za brzo punjenje električnih vozila u Evropi i isporučuje ključnu opremu za najveću svetsku mrežu brzih punjača za električne automobile u Kini.

Direktor ovog projekta, Bertran Pikar, izjavio je kako je ABB-a sa svojim vodećim tehnologijama, koje omogućuju proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i podstiču energetsku efikasnost tima Solar Impulsa, doprineo da istraju u svojoj nameri i pokažu moć inovacije i čiste tehnologije.

 – To je ono što je svetu potrebno. U protivnom, izgubićemo sve naše prirodne resurse – kazao je Pikar i dodao:

 – Svim nevernim Tomama želim da poručim da budu oprezni, jer inovacije nikad ne dolaze iz sistema. Nisu prodavci sveća izmislili sijalicu. Sve što koristite danas, sutra će već biti prevaziđeno, pa zato, ako želite da budete napredni, morate da promenite način razmišljanja. Samo oni koji budu bili fleksibilni uspeće da se prilagode promenama. Setite se samo dinosaurusa. Bili su ogromni i snažni, a nisu uspeli da se prilagode. Ako jedan avion može da leti danima i noćima bez goriva, isključivo na solarni pogon, ne dozvolite da vas iko ubedi u to da je nemoguće da jednog dana to isto važi i za automobile, sisteme grejanja i hlađenja ili kompjutere.

Za više informacija o saradnji ABB-a na projektu Solar Impuls, posetite http://new.abb.com/betterworld. Za više informacija o projektu Solar Impuls, posetite www.solarimpulse.com ili se povežite sa ovim veselim timom putem društvenih mreža Facebook ili Twitter.

ABB je vodeća svetska kompanija u oblasti energetike i industrijske automatike, koja svojim tehnologijama pomaže korisnicima u efikasnijem korišćenju električne energije, povećanju industrijske produktivnosti i smanjenju štetnog uticaja na životnu sredinu. Kompanije članice ABB Grupe posluju u oko 100 zemalja i zapošljavaju oko 145.000 ljudi. ABB je vodeća svetska kompanija u oblasti energetike i industrijske automatike, koja svojim tehnologijama pomaže korisnicima u efikasnijem korišćenju električne energije, povećanju industrijske produktivnosti i smanjenju štetnog uticaja na životnu sredinu. Kompanije članice ABB Grupe posluju u oko 100 zemalja i zapošljavaju oko 145.000 ljudi.

Priredila: Vera Rakić

 Ovaj prilog prvobitno je objavljen u biltenu Energetskog portala pod nazivom EKO-MOBILNOST, jula 2017. godine.

Održan 2. Operativni sastanak partnera projekta FORRET

Foto: vojvodinasume.rs
Foto: vojvodinasume.rs

U Vinkovcima je krajem prošle nedelje održan 2. Operativni sastanak partnera projekta FORRET na kome se dogovaralo o pripremi projektnih aktivnosti prve etape, uključujući prikupljanje podataka i izradu projektnih zadataka. Takođe, raspravljalo se i o pitanjima vezanim za završetak izrade Plana upravljanja projektom i Komunikacijskog plana, kao i o mogućnostima ubrzanja realizacije konkretnih aktivnosti.

Projekat FORRET, punog naziva „Razvoj prekograničnog projekta šumske retenzije za integrisano upravljanje rizicima od poplava, životnom sredinom i šumama“ / Development of Transboundary Forrest Retention Project for Integrated Flood Risk, Environmental and Forestry Management je zajednički prekogranični projekat hrvatskih i srpskih institucija nadležnih za: upravljanje vodama i upravljanje rizicima od poplava („Hrvatske vode“, JVP „Vode Vojvodine“), gazdovanje šumama (JP „Vojvodinašume“) i zaštitu prirode i očuvanje biodiverziteta (WWF Adria, Zagreb).

Hrvatske vode su vodeći partner na ovom projektu. Tokom sprovođenja projekta, uz projektne partnere, biće uključene i ostale nadležne nacionalne institucije obe države (predstavnici nadležnih tela i institucija zaduženih za vode, šume i zaštitu prirode) preko radnih tela projekta u cilju dobijanja optimalnih rešenja upravljanja prostorom iz delokruga projekta.

Uz glavni cilj projekta – smanjenje rizika od poplava kroz uspostavljanje zajedničkog monitoringa – merama tzv. „zelene infrastrukture“, među kojima bi bila i prekogranična šumska retenzija za rasterećenje velikih voda reke Save i unapređenjem sistema upravljanja rizicima od poplava osiguraće se i kvalitetnije gazdovanje šumama uz poboljšanje ekološkog stanja i očuvanje biodiverziteta ovog jedinstvenog područja od međunarodne važnosti. Projektom je, između ostalog, planirano: izrada zajedničke baze podataka za vode, šume i zaštitu prirode, zajednički monitoring uz postavljanje dve nove vodomerne stanice po jedna sa svake strane granice, izrada zajedničkog hidrološko-hidrauličkog modela, izrada dve nacionalne studije gazdovanja šumskim resursima, izrada zajedničke studije biodiverziteta koja će obuhvatiti nacionalne specifičnosti obe države, kao i brojne druge aktivnosti.

Ukupna vrednost projekta je 1.626.842,24 EUR, a finansiraće se iz Programa prekogranične saradnje IPA Hrvatska – Srbija 2014-2020. (85 odsto) i sopstvenih sredstava projektnih partnera (15 odsto). Trajanje projekta FORRET je 2,5 godine.

izvor: vojvodinasume.rs

Sandra Jovićević

Počeo projekat odsumporavanja dimnih gasova u TENT A

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

U Termoelektrani Nikola Tesla A u Obrenovcu počela je realizacija projekta za izgradnju postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u TENT- A.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio je da će zahvaljujući ovom projektu emisije sumpor-dioksida biti smanjene devet puta, sa oko 74.000 tona na 7.800 tona godišnje, što je u skladu sa našim obavezama i evropskim direktivama. Domaće kompanije će učestvovati više od 50 odsto u realizaciji projekta čija je vrednost 167 miliona evra, a završetak projekta se očekuje u poslednjem kvartalu 2022. godine.

EPS i kompanija Micubiši Hitači pauer sistem potpisali su u septembru u Vladi Srbije Sporazum za izgradnju postrojenja za odsumporavanje, odnosno višestruko smanjenje prisustva sumpor-dioksida u TENT-u A. Projekat se realizuje u okviru sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Japana, na osnovu kojeg je između EPS-a i Japanske agencije za međunarodnu saradnju JICA potpisan Sporazum o zajmu za finansiranje projekta.

Sistem za odsumporavanje dimnih gasova u Obrenovcu gradiće se za četiri bloka TENT A snage po 350 megavata, koji kao gorivo koriste lignit iz površinskih kopova RB Kolubara. Na blokovima A3, A4, A5 i A6 primeniće se tehnologija odsumporavanja dimnih gasova vlažnim postupkom, uz korišćenje krečnjaka kao reagensa. Kao nus-proizvod dobijaće se gips koji se može koristiti u građevinarstvu, a pomešan sa pepelom i za izgradnju puteva. Rok za završetak izgradnje postrojenja je 42 meseca od datuma stupanja Ugovora na snagu.

Za unapređenje zaštite životne sredine od 2017. do 2025. godine EPS planira ulaganja od oko 900 miliona evra i to kroz realizaciju projekata za smanjenje emisije zagađujućih materija u vazduhu iz termoelektrana, što uklјučuje i izgradnju sistema za odsumporavanje.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Dogovorena saradnja između Srbije i Republike Srpske u oblasti zaštite životne sredine

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Delegacija Ministarstva zaštite životne sredine na čelu sa ministrom Goranom Trivanom sastala se sa delegacijom Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske koju je predvodila ministarka Srebrenka Golić. Na sastanku su dogovorene konkretne inicijative i zajedničke akcije koje će voditi ka daljem unapređenju saradnje dva ministarstva, s krajnjim ciljem poboljšanja i zaštite životne sredine Republike Srbije i Republike Srpske, kao i regiona.

Ministar Trivan je na sastanku izrazio zadovoljstvo zbog proširenja saradnje sa Republikom Srpskom u oblasti zaštite životne sredine i prirode. On je najavio da će se Ministarstvo Republike Srbije angažovati na realizaciji zajedničkog dogovora o čišćenju obala reke Lim i reke Drine. Na taj način, spasićemo hidroelektrane „Višegrad“ i „Bajina Bašta“, ali i čitavu biosferu koja povezuje ove dve rečne obale u jedinstveno područje, jer životna sredina ne zna za granice“ rekao je ministar, i izrazio očekivanje da će se i ministar ekologije Crne Gore odazvati pozivu, i ova zemlja uključiti u čišćenje rečnih tokova značajnih za čitav region.

Pored dogovorene zajedničke akcije čišćenja, ministar Trivan je u razgovoru na sastanku izrazio podršku inicijativi Republike Srpske za uspostavljanje prekograničnog rezervata biosfere koji će se prostirati na području NP „Drina“ u Republici Srpskoj, i NP „Tara“ i PP „Mokra Gora“ u Republici Srbiji.

Ministarka prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske Srebrenka Golić je, govoreći o unapređenju već dobre saradnje, pored pomenutih zajedničkih akcija i inicijativa, izrazila očekivanje da će resorno ministarstvo Republike Srbije pomoći u oblasti koja se odnosi na transpoziciju pravnih propisa u oblasti zaštite životne sredine i prirode, i uvajanje evropskih principa i standarda, gde Srbija ima više iskustva i rezultata.

Na sastanku dva ministarstva iz oblasti ekologije Republike Srbije i Republike Srpske usaglašen je tekst povelje koja izražava trajno opredeljenje za smanjenje zagađenja i unapređenja kvaliteta voda u slivu reka Lim i Drina, kao osnove dogovorenih zajedničkih dugoročnih mera na saniranju otpada na ovim rekama.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Porast nivoa mora ugrožava kulturno nasleđe u Americi

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Veliki delovi američke istočne obale su pod rizikom da prilikom porasta nivoa mora izgube svoje kulturno nasleđe. Prema istraživanjima podizanje mora za skromnih 1 metar, preti da uništi oko 13 000 arheoloških i istorijskih lokaliteta.

Ako se trend porasta nivoa mora nastavi na hiljade novih kulturnih lokacija će biti ugroženo što bi dovelo do potencijalnog prelociranja Bele kuće i Linkolnovog memorijalnog centra u Vašingtonu. Dalji porast mora bi takođe ugrozio Kenedijev svemirski centar kao i Sv. Avgustinu na Floridi za koji se smatra da je najstariji grad u Americi.

“Veliki broj kulturnih lokaliteta će biti izgubljen i važni podaci o ljudskoj istorji će nestati”, rekao je Dejvid Anderson, antropolog koji je vodio istraživanje. “Neki lokaliteti će biti uništeni, neki zakopani u mulju. Možda ćemo uspeti da relociramo neke. Moramo razumeti razmere ove pojave”.

Ugroženi lokaliteti, od kojih su neki na nacionalnom registru istorijskih mesta, uključuju domorodačko-američke lokalitete koji su stari i do 10 000 godina, prve naseljeničke kolonije kao što su Džejmstaun i Virdžinija, Čarlston i Južna Karolina. Istraživači su mapirali poznate lokalitete koristeći topografske podatke i analizirali kako bi porast mora uticao na njih.

Porast nivoa mora od 1 metra do 2100. godine je realističan, dok nekoliko studija predviđa da bi on mogao biti znatno viši. Topljenje Antarktičkog pokrivača bi mogao da potpomogne podizanje nivoa mora za oko 2 metra.

Poslednja zvanična saopštenja Američke vlade predviđaju svetski porast mora od 1 do 2 m, dok na nekim mestima može biti i 3,5 m.

Istočni deo Američke obale je pod većim rizikom zbog toga što se zemljište i dalje spušta pod uticajem nekadašnjih ledenih pokrivača pod kojima je bila u prošlosti.

Porast nivoa mora izmestiće milione ljudi sa obale Amerike u nadolazećim decenijama. I dalje nije sigurno kojim će se tempom odvijati ove promene. Moguće je da je potrebno nekoliko stotina godina da bi pojedina mesta bila ugrožena,  što daje vremena da se učine potezi koji bi  zaštitili infrastrukturu i pojedine lokalitete.

 Ali, neki gubici su neminovni. “Postavljanje zaštitnog zida oko čitave obale Amerike ne bi bio lak zadatak, a takođe bi prouzrokovalo mnogo štete na drugim mestima”, kaže Anderson. “Nas kao civilizaciju čeka mnogo planiranja u narednih 50 do 100 godina ako želimo da sačuvamo kulturno nasleđe.”

Klimatske promene uzrokovane ljudskim aktivnostima su već dovele do masovnih iseljavanja. Nekoliko gradova na Aljasci je već napušteno usled porasta nivoa mora. Prošle godine, Luizijana je dobila federalne finansije kako bi se deo stanovništva prelocirao jer je dobar deo niskog zemljišta nestao pod morem.

“Imamo zemlju koja postaje nenastanjiva, a sada smo videli i pojavu uragana što dovodi do toga da ljudi moraju da odu, ne samo zbog poplava, već zato što infrastruktura postaje nepouzdana”, rekao je Rob Tiler, ekspert za porast nivoa mora. “Biće to veliki izazov za vladu.”

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Potpuno napustiti upotrebu žive u stomatologiji do 2022. godine

Foto: Milisav Pajević

Nevladine organizacije iz oblasti zdravlja i životne sredine traže da se u Evropskoj uniji potpuno napusti upotreba žive u stomatologiji do 2022. godine.

Živa se sada koristi u zubnim plombama koje se lako mogu zameniti drugim vrstama plombi. Živa je opasan neurotoksin koji može oštetiti nervni sistem, bubrege i kardiovaskularni sistem.

S obzirom da je u zubnom amalgamu 50 odsto žive, pa Minamata konvencija o živi koja zahteva od svake države članice da redukuje upotrebu žive, odnosi se i na zubni amalgam.

– Evropska unija je 2017. godine usvojila zabranu upotrebe amalgamskih plombi kod dece mlađe od 15 godina, trudnica i dojilja, počev od jula 2018. godine.  Novi propis zateva od svake zemlje članice EU da pripremi nacionalni plan za napuštanje upotrebe amalgama, a od Evropske komisije da u 2020. godini predstavi preporuke o tome da li će se potpuno napustiti upotreba zubnog amalgama, kaže prof. dr Andjelka Mihajlov, ekspert za Srbiju.

Profesorka Mihajlov ističe da su organizacije civilnog društva na samitu 21. i 22. novembra ove godine u Berlinu, kao deo “Berlinske Deklaracije o potpunom napuštanju amalgama do 2022. godine” pozvale EU da to bude godina koja će u Evropskoj uniji označiti kraj upotrebe amalgama žive u stomatologiji.

Dvodnevni samit u Berlinu je okupio stručnjake iz stomatoloških društava, univerziteta, nacionalne, evropske i međunarodne nevladine lidere iz oblasti životne sredine, zdravlja i ženskih prava, kao i učesnike i predstavnike EU i Nemačke, uključujući i donosioce odluka.

Strukovno udruženje “Ambasadori održivog razvoja i životne sredine” podržali su inicijativu u Srbiji i regionu.

Milisav Pajević

Zamena stolarije u Gimnaziji “Stevan Puzić” u Rumi podići će energetsku efikasnost objekta

Foto: Opština Ruma

U poslednje četiri godine Opština Ruma kontinuirano ulaže u sve školske objekte, u svih 11 osnovnih, četiri srednje i jednu muzička školu. U sve te objekte uloženo je blizu 29 miliona dinara.

Trenutno su u toku radovi na poslednjoj, trećoj fazi zamene stolarije u Gimnaziji “Stevan Puzić” u Rumi.

Radovi se izvode vikendom kako se ne bi ugrožavalo održavanje nastave.

– Veoma smo zadovoljni što, uz pomoć Opštine Ruma, sada privodimo kraju radove na zameni dotrajale stolarije. Nema sumnje da će nam ovi radovi podići i energetsku efikasnost objekta, što je veoma važno, iako u prvi plan uvek izbija onaj estetski utisak. Ekološki momenat i buduća ušteda energije je svakako nešto što se ne može zanemariti”, rekla je Sofija Blagojević, direktorica rumske Gimnazije “Stevan Puzić” i dodala da Gimnazija ima planove i za narednu godinu kada bi trebalo da se, u fazama, renoviraju i toaleti škole.

Radovi u Gimnaziji “Stevan Puzić”  na zameni stolarije trebalo bi da budu završeni do kraja ove nedelje.

Milisav Pajević

JKP „Komunalac“ ima probleme sa nesavesnim građanima koji odlažu otpad u centru Inđije

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Po prijavi sugrađana da su nesavesni pojedinci istovarili otpad na nepredviđenoj lokaciji Javno komunalno preduzeće „Komunalac“ iz Inđije je izašlo na teren i očistilo smeće i bačeni šut u ulici Sonje Marinković, blizu autobuske stanice.

Druga lokacija u Inđiji na kojoj redovno nesavesni građani bacaju smeće je vikend naselje Breskvik kod Krčedina.

Svake nedelje JKP „Komunalac“ čisti divlju deponiju ali to očigledno neke ne pogađa. Očigledno da pojedinci ne žele ili neće da znaju da se tako zagađuje životna sredina i ugrožava zdravlje svih građana.

Nadležne u Inđiji zabrinjava odnos koji pojedinci imaju prema potrebi ostalog stanovništva za uređenim i čistim gradom.

Iz JKP „Komunalac“ ističu da svaki izlazak mehanizacije skupo košta poreske obveznike, a ta sredstva bi se mogla racionalnije i pragmatičnije iskoristiti.

Iz lokalne samouprave i JKP „Komunalca“ apeluju na građane da čuvaju opštinu od smeća i ne prave ruglo od mesta jer postoje tačno određene lokacije za deponovanje smeća.

Milisav Pajević

Sastanak Banatske platforme u vezi aktivnosti na praćenju pregovora u okviru poglavlja 11, 12 i 27

Foto: wikipedia.org
Foto: Wikipedia/Alexzr88

U Zrenjaninu je nedavno održan sastanak predstavnika 17 nevladinih organizacija, članica Banatske platforme na kojem su se dogovorile oko načina rada u narednih godinu dana, tema budućih radionica i zajedničkog delovanja u vezi učešća u pristupnim pregovorima Srbije i EU, ali i oko drugih oblika partnerstava i međusobne pomoći.

Težište aktivnosti je na praćenju pregovora u okviru poglavlja 11 – poljoprivreda i ruralni razvoj, poglavlja 12 – fitosanitarna politika, veterina i bezbednost hrane, i poglavlja 27 -životne sredine i klimatske promene.

Banatska platforma je neformalna mreža čiji je cilj praćenje i učestvovanje lokalnih zajednica Banata u pregovorima Srbije i EU. To je način komunikacije između predstavnika lokalnih nevladinih organizacija (i lokalnih vlasti) i državnih organa koji učestvuju u pristupnim pregovorima.

Preko ove mreže, lokalne zajednice državnim organima upućuju mišljenja, komentare i preporuke, a od njih dobijaju informacije i dokumente.

Banatska platforma okuplja 27 NVO iz 16 opština i gradova Banata.

Milisav Pajević

Solarni parkovi u černobiljskoj zoni radijacije

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pustoš oko nekadašnje Černobiljske elektrane u Ukrajini, poprišta najveće nuklearne katastrofe u ljudskoj istoriji, mogla bi da dobije novu namenu.

Iako se eksplozija sa mnogobrojnim direktnim i indirektnim ljudskim žrtvama dogodila davne 1986, poslednji reaktor stavljen je van snage tek 2000. godine. Sedamnaest godina kasnije, ukrajinske vlasti nastoje da ponovo “uključe” Zonu isključenja. Ona obuhvata oblasti oko Černobilja koje su pod uticajem radijacije.

Uprkos tome što je nivo zračenja znatno opao u poslednjih 30 godina, on i dalje čini nemogućim normalan privredni život. Procene naučnika su će stanje ostati nepromenjeno narednih nekoliko stotina godina. Ukrajinsko ministarstvo za zaštitu okoline je stoga svoj plan za oživljavanje ove teritorije zasnovalo na iskorišćavanju potencijala obnovljivih izvora energije, pre svega sunca.

U nastojanjima da Černobiljska zona prestane da bude “crna rupa” usred Ukrajine na više od 2.500 kvadratnih metara, vlada u Kijevu pokušava da privuče investitore za izgradnju solarnih parkova. Energetskim kompanijama priroda garantuje ogromnu količinu sunčevih zraka, a vlasti niske cene za najam zemljišta za gradnju “zelenih elektrana” i dobru cenu kilovat-sata (kWh) proizvedene energije. Podsticaj za investicije takvog tipa predstavlja i već izgrađena mreža dalekovoda koja je nekada prenosila struju iz Černobiljske elektrane u veće ukrajinske gradove.

Međutim, ulaganje u Černobilj sa sobom nosi i velike izazove. S obzirom na zračenje, radnici angažovani na postavci solarnih panela i kasnijem upravljanju njima, tamo će smeti da provode ograničen broj vremena. Kraće smene zahtevaće veću radnu snagu i višu cenu rada.

Na izgradnju fotonaponskih kapaciteta prvi se odvažio ukrajinsko-nemački konzorcijum koji čine kompanije Rodina enerdži grup i Enerparc. U ugovoru koji je konzorcijum potpisao sa vlastima garantuje im se isporuka električne energije za 15 evrocenti po kilovat-satu do 2030. godine, što je 40 odsto viša cena od gornjeg proseka cene u Evropi.

Interesovanje za Černobiljskim suncem tu ne jenjava. Francuski Engie sprovodi studiju izvodljivosti gradnje elektrane snage jednog gigavata, a interesovanje su pokazale i kineske kompanije GCL i China National Complete Engineering.

Ukoliko se ambicije vlasti iz Kijeva u potpunosti ostvare, Zona isključenja proizvodiće 2,5 GW električne energije, što je čak polovina nekadašnje proizvodnje Černobiljske nuklearne elektrane. Na taj način, Ukrajina bi znatno smanjila svoju energetsku zavisnost od Rusije što bi joj itekako išlo na ruku ako se uzme u obzir konflikt i napetost u međunarodnim odnosima dveju država.

Jelena Kozbašić

Električni automobili jeftiniji od dizelaša i benzinaca

Photo: Pixabay
Foto: Pixabay

Ukoliko želite da kupite auto u skorije vreme, a “električni” niste ni imali na umu, možda bi trebalo da ga uzmete u razmatranje. Ako ste, doduše, iz Ujedinjenog Kraljevstva, Japana, Teksasa ili Kalifornije (i naš portal čitate iz puke radoznalosti koliko smo mi na “brdovitom” Balkanu napredovali na polju zaštite životne sredine). Za ostale države ne možemo da garantujemo s obzirom da je istraživanje čije vam rezultate prenosimo sprovedeno samo u navedenim.

Istraživači su analizirali potpune troškove vlasništva nad automobilom u periodu od četiri godine, uključujući kupovnu cenu, amortizaciju, gorivo, osiguranje i održavanje. Došli su do saznanja da su električna vozila pristupačnija u odnosu na dizelaše i benzince na sva četiri ispitivana tržišta – tržištu UK, japanskom, teksaškom i kalifornijskom.

Pored toga što je električna energija kao pokretač jeftinija od dizela i benzina, jeftiniji su i troškovi održavanja. Motori su jednostavniji i pomažu pri kočenju auta, na taj način štedeći kočnice. Istraživanje je pokazalo da su na godišnjem nivou u UK, troškovi održavanja ovih automobila bili manji za 10 odsto u odnosu na njihova preostala dva konkurenta.

Ulogu u niskim cenama e-vozila imaju i vlade koje žele da ohrabre svoje stanovnike da izaberu zeleniji način transporta tako što im pružaju subvencije. Svoj maksimum dostižu u Sjedinjenim Američkim Državama, gotovo 6500 evra. Procene su da će do 2030. godine cena automobila na električni pogon pasti za 77 odsto što će ih učiniti najjeftinijom opcijom i bez uplitanja vlada.

Nije začuđujuće da je najveće i najbrže rastuće tržište elektičnih vozila kinesko. Suočeni sa ogromnim problemom zagađenja vazduha, Kinezi se sve češće odlučuju da se ulicama svojih gradova voze u električnim automobilima i autobusima što uživa i novčanu podršku vlade. Poredeći 2015. i 2016. godinu, upotreba vozila na električni pogon u Kini je porasla za 60,4 odsto.

Jelena Kozbašić

Naučnici otkrili novi metod merenja biodiverziteta šuma

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Produktivnost i stabilnost šumskih ekosistema zavisi od funkcionalnog diverziteta njihovih vrsta. Naučnici su razvili novi metod kojim bi mogli mapirati funkcionalni diverzitet šuma u novom obimu, ne mereći diverzitet pojedinačnih jedinki već čitavih zajednica.

Istraživanja su otkrila pozitivnu korelaciju između biljnog diverziteta i funkcionisanja ekosistema. Šume sa većim funkcionalnim diverzitetom su produktivnije i stabilnije tokom dužeg perioda. Takođe one su otpornije na klimatske promene, manje su podložne bolestima, najezdama štetočina, požarima i olujama.

Funkcionalni diverzitet biljaka se može direktno izmeriti mapiranjem određenih morfoloških i fizioloških karakteristika biljaka. U prošlosti, istraživači su morali da vrše merenja na svakoj biljci pojedinačno što je zahtevalo mnogo vremena, radne snage i rezultiralo je malom količinom podataka.

Istraživači sa Tehnološkog instituta u Kaliforniji razvili su novi metod za mapiranje diverziteta šuma iz vazduha. Ovaj metod testiran je u šumama u blizini Ciriha u Švajcarskoj.

Koristeći lasersko skeniranje, naučnici su izmerili morfološke karakteristike šumske krošnje kao što su visina krošnje, gustina grana i lišća. Ovi podaci ukazuju na to kako i u kojoj meri šuma koristi sunčeve zrake da apsorbuje ugljen dioksid iz vazduha. U krošnjama sa raznovrsnijom strukturom, sunčevi zraci se bolje rasipaju među lišćem omogućavajući efikasniju upotrebu svetlosti. Analizom kretanja svetlosti takođe se može utvrditi sastav pigmenta lišća kao i količina vode koju lišće sadrži. Ove fiziološke osobine pružaju nam bitne informacije o aktivnosti i zdravstvenom stanju drveća kao i to kako se biljke prilagođavaju na promene u klimi.

Ovim metodom možemo izmeriti i nadgledati diverzitet šuma što nam omogućava da pratimo promene na širem planu pa samim tim dobijemo i ključne informacije kada je reč o konzerviranju ekosistema. Ovaj sistem je dobra osnova za dalja istraživanja, koja bi nam u budućnosti mogla omogućiti da snimamo satelitom i  pratimo diverzitet na globalnom nivou.

Milan Zlatanović

Izvor: sciencedaily.com