Home Blog Page 1105

Javni uvid u Nacrt prostornog plana područja PIO „Ovčarsko-kablarska klisura“

 

Foto: Grad Čačak
Foto: Grad Čačak

Javni uvid u Nacrt prostornog plana područja posebne namene Predela izuzetnih odlikaOvčarsko-kablarska klisura“ i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Prostornog plana područja posebne namene Predela izuzetnih odlikaOvčarsko-kablarska klisura“ na životnu sredinu, održaće se od 28. maja do 26. juna, svakog radnog dana u zgradama gradske uprave grada Čačka i opštinske uprave opština Lučani i Požega, kao i na internet stranici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (http://www.mgsi.gov.rs).

Fizička i pravna lica primedbe na Nacrt prostornog plana i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja mogu dostaviti u pisanoj formi gradskoj/opštinskoj upravi u toku trajanja javnog uvida, zaključno sa 26. junom ove godine.

Primedbe na Nacrt prostornog plana i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja mogu se dostaviti i direktno Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Sektor za prostorno planiranje i urbanizam, Nemanjina 22-26, 11000 Beograd.

Javna prezentacija planskog dokumenta biće održana u sredu 6. juna ove godine sa početkom u 11 časova, u Regionalnom centru za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju – Čačak, Cara Dušana bb, Čačak.

Fizička lica i predstavnici pravnih lica koja su u toku trajanja javnog uvida podnela primedbe u pisanom obliku, mogu prisustvovati javnoj sednici i usmeno ih obrazložiti.

O svakoj podnetoj primedbi obrađivač planskog dokumenta javno iznosi svoj stav.

Milisav Pajević

Opština Maglaj primer unapređenja zaštite životne sredine

 

Foto: http://fbihvlada.gov.ba
Foto: http://fbihvlada.gov.ba

Federalna ministarka okoliša i turizma Edita Đapo je tokom posete opštini Maglaj, s načelnikom Mirsadom Mahmutagićem i njegovim saradnicima razgovarala o turističkim i privrednim potencijalima, kulturno-istorijskom nasleđu i prirodnim resursima ove opštine. Istaknuti su i pozitivni primeri u oblasti unapređenja zaštite životne sredine u opštini Maglaj.

Sastanku je  prisustvovao i direktor HM Prometa Muhamed Hrnjić, jedne od vodećih firmi na teritoriji ove opštine koja zapošljava oko 450 radnika, i izvozi 98 posto svoje proizvodnje.

Ministarka Đapo je naglasila kako je ovo primer da se veliki san o poslovnoj saradnji sa svetski renomiranim brandovima može ostvariti i u jednoj maloj opštini kao što je Maglaj, ako se ima vizija i spremnost za predan rad.

Federalna ministarka je obišla i maglajsku tvrđavu, jednu od glavnih turističkih atrakcija ovog kraja.

Milisav Pajević

Zabrana za dizelaše stupila na snagu u Hamburgu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Hamburg je postao prvi grad u Nemačkoj koji je uveo zabranu na promet vozila sa dizel motorima na pojedinim saobraćajnicama.

Zabrana, koja će ostati na snazi sve dok se kvalitet vazduha u gradu ne poboljša, primenjivaće se na dve deonice ukupne dužine 2,2 kilometra, prenosi agencija AP.

– Naš cilj i naša odgovornost je da zaštitimo građane od isparenja štetnih gasova – izjavio je hamburški senator za životnu sredinu Jens Kerstan.

Zabrana će, kako dodaje, važiti sve dok federalna vlada ne primora automobilske kompanije da instaliraju nove sisteme za čišćenje izduvnih gasova u stara dizel vozila, čemu se proizvođači protive.

U ekološkoj organizaciji Grinpis se nadaju da će i drugi nemački gradovi slediti primer Hamburga, ali i gradova kao što su Kopenhagen i Amsterdam u preispitivanju svoje saobraćajne politike.

Vrhovni administrativni sud u Nemačkoj je u februaru načelno dozvolio gradovima uvođenje zabrane prometa vozilima na dizel pogon u svrhu smanjenja količine ugljen-dioksida u većim gradovima.

Izvor: B92

ORCA odlučno protiv gajenja i ubijanja životinja: Da ih ne Okrznu!

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Beograd, 1.jun 2018. godine, ORCA je iz pouzdanih izvora saznala da je za naredni utorak (5. jun 2018) zakazana sednica odbora za poljoprivredu na kojoj će se naći tačka koja se odnosi na ukidanje zabrane gajenja i ubijanja životinja! Tim povodom smo se obratili svim članovima Odbora i njihovim zamenicima kako bismo ih informisali o činjenicama o trendovima i posledicama kada je u pitanju gajenje i ubijanje krznašica.

Ova sednica je sazvana po hitnom postupku kako bi se pokušali zaštiti privatni interesi nekoliko odgajivača činčila koji vode kampanju usmerenu ukidanje zabrane gajenja i ubijanje ovih životinja.

Naime, Zakonom o dobrobiti životinja („Službeni glasnik RS“, br. 41/2009) zakonodavac je odredio da 1. januara 2019. godine stupa na snagu odredba prema kojoj se zabranjuje gajenja i ubijanja životinja isključivo radi proizvodnje kože i krzna. Grupa preostalih odgajivača koji svoje poslovanje nisu prilagodili zahtevima zakonodavca, pokrenila je inicijativu da se ova odreba ukine.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u proteklih 10 godina, broj uzgajivača činčila je smanjen sa 32 na 17, a poslednja farma je registrovana 2012. godine. Ovi podaci jasno govore u prilog tome da se značajan broj odgajivača (više od polovine) preorjentisao na druge delanosti, poštujući intencu zakonodavca.

Razloga za ukidanje gajenja i ubijanja životinja isključivo radi proizvodnje krzna ima mnogo, a oni su pre svega ekološke i etičke prirode. Industrijsko gajenje krznašice nemoguće je sprovoditi na human način, a količina leševa i opasne hemikalije koje se koriste u ovoj industriji trajno zagađuju životnu sredinu. Čak 100 činčila je potrebno ubiti da bi se napravio samo jedan kvadratni metar kvalitne bunde! Pored toga, s obzirom na veoma mali broj farmi, od kojih je još manji broj onih koje rentabilno posluju, teško je govoriti o bilo kakvim ekonomskim koristima za državu. Jedna od dve veće firme koje se bave gajenjem ovih životinja od 2010 do 2014 uplatila je svega 607.000 dinara u budžet!

Imajući u vidu ove činjenice, kao i rastuću zabrinutost javnosti za dobrobit ovih životinja, ali i negativne ekološke uticaje  krznarske industrije evidentna je tendencija ukidanja ove „prljave“ industrije širom evropskog kontinenta. Naime, Austrija, Velika Britanija, Holandija, Luksemburg, Češka, Makedonija i Slovenija su je ukinuli u potpunosti, dok su mnoge druge zemlje propisale odgovarajuće prelazne rokove za konačno ukidanje (Belgija, Danska, Norveška, Estonija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina) ili propisali rigorozne uslove za ovu delatnost i na taj način dovele do toga da uzgoja krznašica u tim zemljama više i nema (Nemačka, Švedska, Švajcarska, Španija).

Pozivamo medije i javnost da podrži naše napore da koji su usmereni na to da  naša zemlja bude zemlja čiste ekološke poljoprivredne proizvodnje, zemlja koja afirmiše ekološki i etički prihvatiljive delatnosti.

Da ih ne Okrznu! – kampanje za zabranu gajenja i ubijanja životinja isključivo radi dobijanja krzna.

Izvor: ORCA

Kosidbom gotovo uništena kolonija “ljubičaste” orhideje

 

Foto: Subotica.info
Foto: Subotica.info

U zaštićenoj zoni Subotičke peščara tokom prošle nedelje neko je pokosio pet hektara livada u prvoj zoni zaštite, i pri tome gotovo uništio koloniju “ljubičaste” orhideje, i to u zoni, u koju se ne sme ulaziti.

Orhideje u Subotici koje su jedinstvene i nalaze se pod strogom zaštitom stradale su od nepoznatog počinioca, koji je došao i pokosio oko pet hektara livade u predelu od izuzetnih odlika Subotička peščara.

Između granice Srbije i Mađarske naneta je nemerljiva šteta biodiverzitetu, jer su uništene orhideje koje su se nalazile u sezoni cvetanja i tek naredne godine, kada se bude organizovalo brojanje orhideja znaće se kolika je šteta naneta prirodi.

Prijava je podneta policiji protiv NN lica i čeka se da se slučaj ispita.

Izvor: Subotica.info

Milisav Pajević

Most građen švedskom metodom otvoren na Ražanjskoj reci

Foto: Kanal M RTV (print screen)
Foto: Kanal M RTV (print screen)

Na Ražanjskoj reci otvoren je most na mestu starog, koji je urušen u majskim poplavama 2014. godine.

Most je građen tzv. švedskom metodom, prvi put primenjenom kod nas.

Ne prolazi kroz naselje, koristi se povremeno, ali je neophodan žiteljima Mađara i Maćije, koji preko reke imaju šume, i zaljubljenicima u lov i prirodu.

Novi most izgrađen je švedskom metodom koja, po rečima izvođača, ima značajnih prenosti u odnosu na klasičnu metodu izrade armirano betonskih mostova, i za koji je garancija sto godina.

Most je za opštinu Ražanj – preduslov za razvoj izletničkog turizma.

– Opština Ražanj će puno uraditi, planiramo izgradnju izletišta sa svim pratećim sadržajima, kaže Dobrica Stojković, predsednik Opštine Ražanj.

Radove vredne šest miliona dinara finansirala je Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Dva izveštaja EEA koja se odnose na region Zapadnog Balkana

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska Agencija za životnu sredinu (EEA) je objavila dva izveštaja koja se odnose na region Zapadnog Balkana: Korišćenje vode na Zapadnom Balkanu: regionalne procene i globalni mega trendovi i Procena ugroženosti vodnih resursa klimatskim promenama na Zapadnom Balkanu.

U izveštajima se posebno ističe doprinos Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije u njihovoj izradi.

Izveštaje koji se bave pitanjima vode, poljoprivrede, hrane, globalnim mega trendovima i uticajima klimatskih promena u regionu Zapadnog Balkana možete pogledati ovde:
Korišćenje vode na Zapadnom Balkanu: regionalne procene i globalni mega trendovi
Procena ugroženosti vodnih resursa klimatskim promenama na Zapadnom Balkanu

Milisav Pajević

Predstavljanje rezultata istraživanja iz oblasti zelene ekonomije

Konferencija “Zelena ekonomija: Kooperativno društvo” održaće se danas u 12 sati u prostorijama EU info centra u Beogradu.

Na konferenciji će biti predstavljeni rezultati istraživanja iz oblasti zelene ekonomije sprovedenog 2017. godine u Bugarskoj, Makedoniji i Srbiji, kao deo projekta “Revizija ekonomije na Balkanu: promena javne politike a ne klime”.

Istraživanjem su obuhvaćeni specifični sektori javnih politika kao što su: proizvodnja energije i energetska efikasnost; zelena gradnja; inovacije i nauka; zelene javne nabavke; održivi transport; održiva poljoprivreda; eko-turizam; upravljanje zemljištem i vodama; a poseban naglasak je dat novim zelenim poslovnim modelima.

Ove oblasti i tematske smernice odabrane su u skladu sa celokupnom projektnom metodologijom, kao i sa aktuelnim inicijativama politike zelene ekonomije na nivou EU i sveta.

Istraživanje je pokazalo ogroman potencijal za razvoj zelene ekonomije, a istraživači kao neka od rešenja za dalji razvoj predlažu ekonomske inicijative koje kreću “odozdo na gore”, lokalna ekonomija u formi malih i srednjih preduzeća i kooperative sa ciljem udruživanja rada i usluga.

Rezultati celokupnog istraživanja biće predstavljeni na konferenciji u Beogradu, u okviru koje će biti organizovana i dva panela na kojima ćemo diskutovati o tome kako započeti zeleni biznis u regionu, kao i o zelenim kooperativama kao inovativnim ekonomskim formama.

Milisav Pajević

Rekordno visoke majske temperature na severu Evrope

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Temperature na severu Evrope u maju su oborile rekorde po visini, a kako ocenjuje američka agencija AP, zbog njih su Skandinavci primorani da se sklone i osveže u fjordovima i pre zvaničnog početka leta 21. juna.

Na zapadnoj obali Norveške temperature su dostigle skoro 33 stepena, dok je u Danskoj u maju zabeleženo 348 sunčanih sati.

Kako se navodi, građani odlaze u fjordove u Norveškoj, a u Švedskoj je uvedena zabrana paljenja otvorenih vatri zbog suvih šuma i trave i veće mogućnosti izbijanja požara, javlja AP a prenosi Tanjug.

Izvor: Politika

Škole širom Vojvodine brinu o životnoj sredini

Na završnoj svečanosti programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“, juče je u Pokrajinskoj vladi nagrađeno 27 vaspitno-obrazovnih ustanova, čiji su mališani, đaci i mentori bili najuspešniji prilikom učešća u ovogodišnjem programu.

Reč je o programu Pokrajinske vlade, čiji je cilj da se u vrtićima, školama i lokalnim zajednicama širom Vojvodine podigne svest i lična odgovornost za brigu o svojoj životnoj sredini.

Potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne Mihalj Njilaš je uz čestitke nagrađenima, naveo da se u ovogodišnji program, koji se realizuje već devetu godinu, i koji je sve uspešniji, uključilo 104 vaspitno-obrazovne ustanove, od kojih je 68 uspešno realizovalo planirane aktivnosti.

Najuspešnijih 27 predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola (uključujući i muzičke i specijalne), nagrađeni su izletima za preko 600 učenika, dok će za nastavnike biti organizovani seminari iz oblasti zaštite životne sredine.

– U programu učestvuje više sekretarijata, što značajno doprinosi da se on sa uspehom realizuje. Jedino ako se svi zajedno potrudimo da negujemo i očuvamo sredinu koja nas okružuje, možemo da stvorimo lepšu i zdraviju okolinu za nas i našu decu. Zato ćemo i dalje biti posvećeni realizaciji ovog programa, istako je Njilaš i dodao da se u proteklih devet godina za učešće u njemu odazvalo preko 70 odsto ukupnog broja vaspitno-obrazovnih ustanova na teritoriji APV i dodeljeno preko 300 nagrada.

Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić rekao je da su zahvaljujući ovom programu vidljivi pomaci u vaspitno-obrazovnim ustanovama koje ga realizuju.

– Predstavnici pokrajinskih sekretarijata, koji sarađuju u ovom programu redovno obilaze škole koje ga sprovode.Mi mladima želimo da ostavimo čistije i zelenije škole, i bolje okruženje, i pomognemo u izgradnji njihove ekološke svesti od najranijeg uzrasta, te stvaranju odgovornosti prema sredini u kojoj žive, poručio je Grbić ističući prednosti ovog programa, koji se vremenom prilagođavao i postajao sve kreativniji zahvaljujući sve većem broju dece, školaraca i pedagoga koji učestvuju u njemu.

Nagrađene su pozdravile i Brankica Tabak podsekretar Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i dr Milka Budakov zamenica pokrajinskog sekretara za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova.

One su ukazale na značaj očuvanja zdravog okruženja, koji ovaj program podržava, ali i važnost edukacije, jer suština je da decu naučimo kako da se staraju o prirodi, a na taj način i o svojoj dobrobiti.

Program „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini” ostvaruje se u okviru saradnje Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredinu, Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i RECAN – fonda za povraćaj i reciklažu limenki i Pokret gorana Vojvodine.

Tokom školske 2017/2018. godine, Programu se priključio i Pokrajinski sekretarijat za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova.

Milisav Pajević

Završen dvonamenski sistem “Međa” u Žitištu

 

Foto: Vode Vojvodine
Foto: Vode Vojvodine

JVP “Vode Vojvodine” završilo je radove na dvonamenskom sistemu za navodnjavanje “Međa“.

Dvonamenski sistem “Međa” pripada Opštini Žitište i obuhvata kanale sistema za odvodnjavanje na potezu od asfaltnog puta Srpski ItebejMeđa na severu, naselja Međa na istoku, patrolne staze na granici sa Rumunijom na jugu i granice sa katastarskom opštinom Srpski Itebej na zapadu.

Radovi koji su izvedeni obuhvatali su uređenje kanalske mreže, što je podrazumevalo čišćenje kanala od vegetacije, uređenje inspekcionih staza, mašinsko profilisanje kanala – izmuljenje i razastiranje i uređenje zemljanih deponija.

Rekonstruisano je sedam propusta koji se nalaze na tri kanala i postavljene su četiri tipske cevaste ustave na bočnim kanalima.

Ovim radovima kanali su dovedeni u dvonamensku funkciju i mogu da snabdevaju vodom 762 hektara poljoprivrednih površina.

Ukupna vrednost ovih radova je je 141.917,00 evra, a izvođač radova bio je VP „Srednji Banat” Zrenjanin.

Ovo su prvi okončani radovi u Vojvodini koji se finansiraju iz programa izgradnje sistema za navodnjavanje preko Abu Dabi fonda.

Milisav Pajević

Zabrana primene totalnih herbicida na teritoriji Titela

 

Foto: Opština Titel
Foto: Opština Titel

Na osnovu dosadašnjih sve učestalijih prijava građana opštine Titel Inspekciji za zaštitu životne sredine, utvrđeno je da građani koriste totalne herbicide za sprečavanje rasta trava na javnim površinama.

Na tržištu postoji veliki broj preparata na bazi glifosata, kao što su: Glifosav-480, Glifol, Glitotal, Agroglifosat, Pirokor, Bingo-480, Clinic, Cosmic-36, Glifomark, Roundap, Boom efekt i drugi.

Iako se preparati na bazi glifosata nalaze na listi dozvoljenih herbicida, neophodna je njihova stroga kontrola korišćenja, pre svega pridržavanje uputstva u okviru kojeg stoji da se preparati primenjuju za suzbijanje jednogodišnjih, dvogodišnjih i višegodišnjih korova u zasadima voća i vinove loze, na strništima, u suvim kanalima, na neobrađenim površinama, na nepoljoprivrednim površinama (pruge, nasipi, industrijske površine).

Inspekcija za zaštitu životne sredine opštine Titel zaključuje da se primena totalnih herbicida ne sme koristiti na površinama koje su u stalnom kontaktu sa ljudima i životinjama.

Kako Inspekcija za zaštitu životne sredine nema nadležnost kada je ova problematika u pitanju, svaka naredna prijavu biće prosleđena Fitosanitarnoj inspekciji.

Milisav Pajević

Proizvodnja žitarica i traktora u fokusu saradnje Srbije i Gvineje Bisao

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,
Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović sastao se danas sa parlamentarnom delegacijom Gvineje Bisao i još jednom izrazio zahvalnost toj zemlji na podršci suverenititu i teritorijalnom integritetu Republike Srbije, posebno u pogledu stava po pitanju Kosova.

Kada je reč o poljoprivrednoj saradnji, proizvodnja žitarica i tehnologija proizvodnje kojom raspolaže Srbija su od izuzetnog značaja za Gvineju Bisao, kao i proizvodnja traktora. Na sastanku je tim povodom dogovoreno da se uz učešće naših instituta u najvećoj mogućoj meri prenese tehnologija kojom raspolažemo u pogledu proizvodnje žitarica, kako bi se u toj zemlji smanjila zavisnost od uvoza istih. Ministar Nedimović je tokom razgovora posebno naglasio da je Srbija u tom smislu spremna da ponovo izvrši veliki prodor na tržište Severne i Zapadne Afrike, jer je, prema njegovim rečima, u ovom trenutku konkurentnija po ceni i kvalitetu u odnosu na druge evropske zemlje.

Delegacija Gvineje Bisao posebno je izrazila zainteresovanost i za nabavku naših traktora i mehanizacije. Time je još jednom potvrđeno da će pokretanje proizvodnje u IMT-u od strane kompanije TAFE već sada opravdati očekivanja i ponovo učiniti dostupnim značajan broj stranih tržišta .

Srpska strana je na kraju izrazila spremnost i da se realizuje predlog Gvineje Bisao o edukaciji studenata i agronoma iz te afričke zemlje na našim univerzitetima.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Privredna komora Vojvodine dodelila priznanja najboljima u pružanju usluga u ugostiteljsko-turističkoj delatnosti

Foto: Privredna komora Vojvodine

Privredna komora Vojvodine (PKV) juče, 31. maja 2018, je u PKV u Novom Sadu, po 26. put, svečano dodelila priznanja najboljima za dostignuti kvalitet u pružanju usluga u ugostiteljsko-turističkoj delatnosti u 2017. godini u Vojvodini – „Kapije uspeha“ i plakete.

Foto: Privredna komora Vojvodine

Priznanja su uručili predsednik PKV Boško Vučurević i potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević. Ovogodišnji laureati PKV, u svojim kategorijama, su „Atelje vina Šapat“ iz Novog Slankamena, garni hotel „Vila Milord Risort“ („Vila Milord Resort“) iz Palića, vinarija „Vinum“ iz Sremskih Karlovaca, „Mokrin haus“ („Mokrin house coworking&coliving“) iz Mokrina, restorani „Kubo“ („Cubo“) i „Zak“ iz Novog Sada, „Čarda kod Braše“ iz Begeča, dok su dobitnici plaketa za kvalitet usluga u prethodnoj godini i „Pansion Ana“ iz Sente, „Planet er“ („Planet air“) iz Novog Sada, „Vojvodinašume – Turist“ iz Petrovaradina i Etno salaš „Isailovi“ iz Sremske Mitrovice.

Čestitajući dobitnicima, predsednik Vučurević istakao je da Vojvodina, zajedničkim radom, može postati još vidljivija na turističkom tržištu.

– Iako se vojvođanski turizam značajno pozicionirao na turističkoj mapi na domaćem i stranom tržištu, zadatak svih nas je da i dalje radimo na unapređenju postojećih i kreiranju novih turističkih proizvoda sa željom da postignemo još više i učinimo našu pokrajinu još poželjnijom turističkom destinacijom. Zahvaljujući uspešnoj saradnji sa vama, kao i saradnji sa privrednim komorama i drugim institucijama u regionu, u proteklih godinu dana, uspeli smo  da organizujemo brojne aktivnosti koje doprinose unapređenju i razvoju turizma u Vojvodini – rekao je Vučurević.

Dodao je da je PKV poseban akcenat posvetila privrednoj saradnji kroz povezivanje i umrežavanje privrednika u regionu, ali se, kako kaže, paralelno radilo i na razvoju receptivnog turizma.

Potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević istakao je da turizam zauzima značajno mesto u ekonomiji Srbije i Vojvodine, a o tome govori i podatak da je direktni prihod od turizma prošle godine bio 1,2 milijarde evra, dok se u 2018. očekuje 1,4 milijarde evra.

Značajan doprinos dobrim rezultatima u turizmu daje i Vojvodina, sa zabeleženim rastom dolaska turista u 2017. godini od 11,2 odsto, odnosno skoro 500.000 turista je posetilo našu  pokrajinu i ostvarilo 1.159.845 noćenja.

Taj trend rasta je, kako kaže Milićević, nastavljen i u 2018, sa zabeleženim rastom dolaska turista od 14,7 odsto u prvom kvartalu godine.

– Pokrajinska vlada je u poslednje dve godine, akcenat stavila na ekonomski razvoj, i značajnim sredstvima pomaže razvoj privrede, time i turizma, kroz subvencionisanje novih radnih mesta, nabavke nove opreme, izgradnje objekata i edukacije – rekao je Milićević. On je dodao da će Pokrajinska vlada s tom podrškom, nastaviti i ubuduće kako bi rezultati u turizmu bili još bolji.

U ime dobitnika, Privrednoj komori Vojvodine zahvalio se vlasnik „Ateljea vina Šapat“ Miodrag Kostić.

– Zahvaljujem divnoj PKV i onima koji je predstavljaju što su prepoznali jedan ogroman trud, energiju, potencijale i ukupan doprinos svih nagrađenih i počastvovanih razvoju turističko-ugostiteljskog sektora u našoj lepoj i dobroj Vojvodini – rekao je Kostić.

Predsednik stručne Komisije za dodelu „Kapija uspeha“, generalni menadžer hotela „Prezident“ Ivona Borojević istakla je da joj je velika čast što je na čelu stručne Komisije za ocenjivanje, koju čine istaknuti stručni turistički i ugostiteljski radnici iz privrede, obrazovnih institucija i profesionalnih stručnih udruženja. Dobitnicima i svim prisutnima naglasila je značaj ovog priznanja PKV, jer je jedan od prošlogodišnjih dobitnika bio i hotel „Prezident“.

Ispred „Mokrin hausa“, Ivan Brkljač zahvalio se Privrednoj komori Vojvodine na priznanju, odnosno na, kako kaže, prepoznavanju njihovog napora da u jednu ruralnu sredinu, dovedemo svet.

– Tamo zapošljavamo neke ljude, organizujemo kulturno-umetničke, edukativne sadržaje. Prošle godine smo uspeli preko 150 događaja da organizujemo – časove valcera za lokalno stanovništvo, salsa, tango, pa do TEDEKS konferencije, školu programiranja za decu, fotografskih radionica. Najrazličitiji sadržaj se dešava kod nas i naš glavni cilj, pored komercijalnog uspeha i samoodrživosti, i revitalizacija tog mesta u kom živimo i da omogućimo da kvalitet života u tom selu, bude bolji – rekao je Brkljač.

Menadžer restorana „Kubo“ Vladimir Baštovanov istakao je da su oni veoma ponosni što su ovogodišnji dobitnici priznanja i zahvalivši se, rekao da je „Kapija uspeha“; još jedna potvrdu da se velika posvećenost i zalaganje celokupnog tima restorana za pružanje kvaliteta kroz inovativnost hedonističkog sklopa specijaliteta, vinske karte, muzičkog programa, enterijera, kao i svakog posebnog segmenta restorana prepoznaje i, kako kaže, samim tim ih dodatno podstiče da unapređuju pravac kojim su krenuli.

– Želja da gostima pružimo poseban događaj, krunisana je i organizacijom jednodnevne manifestacije „Kubo fest“, na kojoj će se 15. septembra, okupiti preko petnaest odabranih vinarija. U bajkovitoj bašti restorana, doajeni vinske scene različitih podneblja predstaviće se gostima kako novitetima, tako i poznatim vinskim etiketama. Poseban doživljaj festivalu pružaju novi specijaliteti, koji se nakon premijernog predstavljanja uvršćuju u ‘a la cart’ jelovnik restorana. Kompletan hedonistički praznik upotpunjuje muzički program satkan od kombinacije različitih muzičkih koncepcija.

Svojim prisustvom današnju svečanost uveličali su saradnici ovogodišnjih dobitnika, predstavnici Pokrajinske vlade, Privredne komore Srbije, PKV, članovi organa PKV, Turističke organizacije Vojvodine, Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i mnogi drugi.

Vlada Crne Gore radi na zaštiti životne sredine

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Predsednik Vlade Crne Gore Duško Marković saopštio je na Premijerskom satu da je Vlada radi na izgradnji modernih postrojenja za upravljanje otpadnim vodama i otpadom, zajedno sa izgradnjom savremene vodovodne i kanalizacione mreže u svim crnogorskim gradovima.

– U prethodnom periodu, vrlo izraženom dinamikom sprovodile su se aktivnosti i na izgradnji infrastrukture za upravljanje otpadom. Zbog toga, nakon deset godina, mreža izgrađene infrasturkture obuhvata i: dve regionalne deponije neopasnog otpada (Podgorica i Bar), dva reciklažna centra (Podgorica i Herceg Novi), četiri postrojenja za obradu otpadnih vozila (dva u Podgorici, po jedno u Nikšiću i Cetinju), dve transfer stanice (Kotor i Žabljak), postrojenje za tretman bio-otpada (Kotor), devet reciklažnih dvorišta (šest u Podgorici, i po jedno u Herceg Novom, Kotoru i Žabljaku), dva postrojenja za obradu medicinskog otpada (Berane i Podgorica) i postrojenje za tretman otpadnih voda na deponiji „Livade“ u Podgorici“, rekao je Premijer.

Predsednik Vlade Crne Gore je dodao da će pored završene sanacije neuređenog odlagališta „Čarkovo polje“ na Žabljaku, tokom juna biti završena deponija na Cetinju; a da se u toku ovog leta očekuje završetak dugo očekivane sanacije deponije Vasove vode u Beranama, a do kraja godine i završetak radova na deponijama u Baru i Šavniku.

– Kroz izradu potrebne dokumentacije stvorene su pretpostavke za projekte koji se realizuju iz Kapitalnog budžeta, a to su transfer stanice u Andrijevici i Mojkovcu, kao i reciklažno dvorište sa sortirnicom u Beranama. Takođe, pored osam izgrađenih i funkcionalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi, Podgorici, Mojkovcu, Žabljaku, Nikšiću, Herceg Novom, Šavniku i zajedničkom postrojenju za Kotor i Tivat, tokom trećeg kvartala očekuje se završetak izgradnje postrojenja u Pljevljima, a krajem godine i u Beranama, rekao je premijer Duško Marković.

On je rekao da su u toku aktivnosti za početak radova na izgradnji sličnih sistema u Danilovgradu i Glavnom gradu.

Kroz donošenje Nacionalne strategije upravljanja otpadom do 2030. i inoviranog Državnog plana, definisani su modaliteti upravljanja otpadom za čitavu teritoriju Crne Gore, uspostavljanjem četiri veća centra: u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.

Milisav Pajević

Valjevo konkuriše za sredstva kod EIB za cevovode

Kod Evropske investicione banke (EIB) Valjevo će konkurisati za sredstva za izgradnju dva regionalna cevovoda.

Jedan od projekata je cevovod dužine osam kilometara čija je vrednost oko 4,5 miliona evra, kojim bi se sirova voda iz akumulacije Rovni distribuirala do Fabrike za preradu vode. Drugi projekat, vredan milion i po evra, Divci – Mionica biće dug  šest kilometara.

U Valjevu, nakon susreta sa predstavnicima Evropske investicione banke i Kancelarije za javna ulaganja, veruju da će dobiti sredstva.

– Ljudi iz kancelarije su veoma zadovoljni ovim sredstvima koje smo do sada upotrebili a koja su nam oni naravno dali, kaže Slobodan Gvozdenović, gradonačelnik Valjeva i dodaje da su u ovom slučaju oni bili vrlo znatiželjni što se tehničkih detalja tiče, ali takođe i onih detalja koji se tiču ekonomske opravdanosti celog projekta.

Gvozdenović misli da će oni to sagledati na pravi način i doneti odluku koja će biti povoljna za nas. Valjevo je među tri do pet lokalnih samouprava za koje su zainteresovani.

Prema rečima Zorana Mitrovića, direktora JP “Kolubara” Valjevo, predstavljeni su projekti za koje imaju tehničku dokumentaciju, za koje poseduju urednu građevinsku dozvolu, za koje poseduju projekat kompletan i koji bi mogli da se grade odmah po odobravanju tih sredstava. Aplicirali su i tražili ukupno šest miliona evra za projekte za koje imaju urednu tehničku dokumentaciju.

Mitrović kaže da su zadovoljni onim što su videli i veruju da će se naći među favoritima za dobijanje sredstava.

Milisav Pajević