Home Blog Page 1077

Sigurno snabdevanje gasom ključno za stabilnost regiona

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je da je gasna interkonekcija sa Bugarskom ključna za našu zemlju, uz napomenu da je to projekat na kojem se aktivno radi, ali se razmatra i interkonekcija sa Rumunijom.

Antić je, na naftnom i gasnom forumu u Aleksandropolisu u Grčkoj, poručio da Srbija insistira na obezbeđivanju pune sigurnosti snabdevanja gasom za naše građane i privredu. On je nakon sastanka sa ministrima energetike Grčke i Bugarske Jorgosom Statakisom i Temenuškom Petkovom, i učešća na pomenutom forumu, rekao da Srbija pažljivo prati sve velike gasne projekte u regionu. Ministar je naglasio da naša zemlja aktivno radi na onim projektima koji zavise isključivo od nas, pre svega na projektu gasne interkonekcije sa Bugarskom.

Antić je naveo da Srbija sve ozbiljnije razmatra i projekat interkonekcije sa Rumunijom, s ozbirom na to da je ta zemlja u poslednje vreme došla do zaista dobrih rezultata u istraživanju svojih gasnih nalazišta i polja koji se nalaze u Crnom moru. On je rekao da je na sastanku sa ministrima energetike Grčke i Bugarske konstatovano da je razvoj projekta inerkonekcije između Bugarske i Srbije i interkonekcije između Bugarske i Grčke jedno od značajnih pitanja diverzifikacije snabdevanja gasom našeg regiona. Postignuta je saglasnost o tome da su pitanja energetske bezbednosti regionalna pitanja, da u ključnom, problematičnom aspektu vezanom sa snabdevanje gasom treba da postoji veća i šira koordinacija, te da se ta pitanja razmatraju zajednički, u razmeni mišljenja i iskustava i koordinaciji planova, podvukao je ministar.

Antić je naveo i da je sa kolegama iz Grčke i Bugarske razmatran i projekat LNG terminala (za tečni prirodni gas) u Aleksadropolisu, uz ocenu da taj projekat zavređuje zajedničku pažnju i dodatne analize. Svi ti projekti moraju da prođu neophodne testove, pre svega tržišne prirode, kako bi se video stepen njihove opravdanosti. Ukoliko prođu te testove, mi ćemo nastaviti sa našim daljim aktivnostima, rekao je on.

Ministar je najavio da će 28. i 29. septembra u Bukureštu biti održana nova sesija CDCEP-a kao regionalnog okvira saradnje, i izrazio očekivanje da će tom prilikom biti potpisana deklaracija koja će predvideti da sve tri države usklade dinamiku i korake na izgradnji dve ključne interonekcije.

Razgovori o tome, kako je naveo, biće nastavljeni na narednom trilateralnom susretu koji će se održi u Beogradu do kraja godine.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

BIH: I nelegalizovani objekti mogu da se priključe na električnu mrežu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je utvrdila i Parlamentu FBiH po hitnoj proceduri uputila Predlog zakona o izmenama i dopuni Zakona o električnoj energiji u FBiH. Jedna od novina je da operator distributivnog sistema može na distributivnu mrežu privremeno priključiti bespravno izgrađene objekte.

Kako je saopšteno iz Vlade FBiH, uslov za to je uverenje organa uprave nadležnog za izdavanje građevinske dozvole da li je izgrađeni objekat na području gdje nisu doneseni planski dokumenti i da li se nalazi u postupku legalizacije.

Ako je objekat izgrađen na nepropisnom rastojanju, bez saglasnosti elektroenergetskog subjekta, on je dužan da od vlasnika objekta zahteva da u određenom roku preduzme aktivnosti na izmeštanju ili tehničkim izmenama objekta i o tome omora da obavesti nadležni organ lokalne uprave. Ako vlasnik to ne učini, elektroenergetski subjekat je dužan od nadležnog organa lokalne uprave da zahtevati uklanjanje objekta.

Razlozi za izmjene i dopune sadržani su u presudi Ustavnog suda FBiH od 7.10.2015. godine, kojim je utvrđeno da pojedini članovi Zakona o električnoj energiji povređuju pravo na lokalnu samoupravu opština Novo Sarajevo i Konjic.

Prečišćavanje voda i prerada otpada najvažniji infrastrukturni projekti za Srbiju

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je sa Danijelom Bergom, direktorom delegacije Evropske banke za obnovu i razvoj u Srbiji o najvažnijim infrastrukturnim projektima u oblasti životne sredine i mogućnostima za njihovo finansiranje.

Ministar Trivan je naglasio da su prioriteti u životnoj sredini finansiranje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i postrojenja za preradu otpada, kao i finansiranje pošumljavanja i remedijacije zemljišta.

Danijel Berg je posebno istakao da je Evropska banka za obnovu i razvoj spremna da životnu sredinu uključi u svoje sektorske politike i da je zainteresovana za tranziciju ka zelenoj ekonomiji.

Sagovornici su se složili da lokalne samouprave u Srbiji moraju značajno da ojačaju svoje kapacitete i sposobnosti za izradu i finasiranje projekata i u tome će lokalne samouprave imati podršku Ministarstva i EBRD.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Ministar Trivan sa inspektorima zaštite životne sredine iz lokalnih samouprava: Bez jačanja inspekcija nema napretka u životnoj sredini

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan izjavio je da su resorno ministarstvo i Republička inspekcija zaštite životne sredine započeli intenzivan rad na dodatnom osposobljavanju inspektora iz gradova i opština širom Srbije. Na obrazovnom seminaru za lokalne inspektore životne sredine, ministar Trivan je naglasio da su inspekcije glavno sredstvo za sprovođenje politike zaštite životne sredine i upozorio da nema napretka u toj oblasti bez jačanja inspekcija.

On je dodao da novo Ministarstvo zaštite životne sredine podržava sve što je do sada dobro rađeno u inspekcijama lokalnih samouprava, ali je upozorio da neće tolerisati ono što je nedopustivo i neodrživo. U 11 opština u Srbiji nema uopšte inspektora za životnu sredinu, a u značajnom značajnom broju lokalnih samouprava inspektori za zaštitu životne sredine rade na inspekcijskim poslovima iz još nekoliko drugih oblasti, što je neodrživo, istakao je ministar Trivan i najavio da će ministarstvo i Republička inspekcija zauzeti oštriji kurs u tom smislu. Mi to ne možemo da tolerišemo ako želimo da podignemo zaštitu životne sredine na odgovarajući nivo. A želimo i hoćemo, jer se država Srbija opredelila za to kada je formirala samostalno ministarstvo zaštite životne sredine, rekao je ministar Trivan i najavio da će razgovarati sa svim čelnicima opština i gradova u Srbiji.

Oni moraju da shvate da su inspekcijama potrebni kadrovi i sredstva da bi problemi u životnoj sredini mogli da budu rešeni, jer je to važno pitanje za svakog našeg građanina i za celu našu zemlju, istakao je ministar Trivan. U kojoj meri i kojom brzinom ćemo to moći da ostvarimo, zavisiće od mogućnosti koje država ima. Mi inspektorima moramo da pomognemo, da ih temeljnije obučavamo i usavršavamo, da povećamo njihov broj i da ih opremimo, kako bi nam inspekcije bile efikasne, zaključio je ministar Trivan.

Obrazovni seminar za lokalne inspektore životne sredine samo je jedan u nizu koji organizuju resorno ministarstvo i Republička inspekcija zaštite životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Egipat dobija nuklearnu elektranu

Photo-illustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Američki mediji saopštili su da je Egipat potpisao ugovor s Rusijom o izgradnji NE Dabaa, prve takve elektrane u Egiptu.

Elektrana snage 4.800 MW nalaziće se na obali Sredozemnog mora, oko 130 kilometara severozapadno od Kaira. Njena će se izgradnja finansirati najvećim delom iz ruskog kredita vrednosti 25 milijardi dolara.

Inače, Rusija bi trebala graditi NE Amra u Jordanu. Projekat je vredan 10 milijardi dolara i očekuje se da bude završen do 2022. godine.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Vetroelektrana na Krnovu dobila upotrebnu dozvolu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore izdalo je upotrebnu dozvolu za vetroelektranu na Krnovu, preneli su crnogorski mediji.

U rešenju o izdavanju upotrebne dozvole, od 30. avgusta 2017. godine, navedeno je da je zahtev podnela kompanija Krnovo Green Energy 17. novembra 2016. godine, a dopunila ga 28. novembra i 5. decembra 2016. godine, kao i 30. avgusta ove godine.

Gradnja vetroelektrane na Krnovu počela je sredinom 2015. godine, a ukupna instalisana snaga od 72 MW i godišnja proizvodnja od oko 200 GWh biće dovoljna za snabdevanje oko 50.000 domaćinstava. Investitori su austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy, a investicija je vredna oko 120 miliona evra.

Probni rad vetroelektrane je počeo u maju, a njen ulazak u elektroenergetski sistem odložen je do novembra ove godine.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Istraživanje pokazalo da voda iz česme širom sveta sadrži čestice plastike

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Rezultati obimne globalne studije pokazali su da milijarde ljudi na Zemlji koriste vodu u kojoj se nalaze sićušna vlakna plastike i čak 83 odsto uzoraka je kontaminirano. Prisustvo vlakana plastike koje je utvrđeno u vodi iz česme u zemljama širom planete navelo je naučnike na hitna istraživanja o uticaju toga na zdravlje.

U istraživanju koje je sprovela neprofitna organizacija „Orb Media“, ispitivani su uzorci iz petnaestak zemalja. Više od 83 odsto uzoraka sadržalo je plastične čestice.

Na toj listi SAD su zauzele prvo mesto sa zagađenjem od 94 odsto i prisustvom plastike u uzorcima iz Kongresnih zgrada i Trampove kule u Njujorku, pa čak i iz sedišta američke Agencije za zaštitu prirodne sredine, piše britanski Guardian, prenosi Reciklaža.biz.

Slede Liban i Indija. Kada je o Evropi reč, Velika Britanija, Nemačka i Francuska imale su najmanju stopu zagađenja, ali je ona ipak bila 72 odsto. Prosečan broj čestica pronađen u uzorcima od 500 mililitara kreće se od 4,8 u SAD do 1,9 u Evropi.

Rezultati novih analiza ukazuju na rasprostranjenost zagađenja ove vrste u čovekovoj okolini u celom svetu. Ranija istraživanja bila su fokusirana na prisustvo plastike u okeanima što je ukazalo na to da čovek jedući morske plodove i ribu unosi mikroplastiku u organizam.

– Imamo dovoljno dokaza koje smo prikupili u prirodi da budemo zabrinuti zbog dejstva mikroplastike na živi svet. Ukoliko postoji uticaj na živa bića van gradskih i seoskih sredina, kako možemo da verujemo da vlakna plastike u vodi neće imati uticaja na nas? – objašnjava doktorka Šeri Mejson sa Državnog univerziteta Njujorka, koja je bila supervizor istraživanja.

Stručnjaci navode da čovek svakodnevno „obogaćuje“ prirodu ogromnim količinama plastike te da su posledice već tu. Prisustvo vlakana i čestica plastike u vodi koja dolazi vodovodom do naših domova je upozorenje da su neophodna dodatna istraživanja da bi se ustanovili uzroci kontaminacije i proučila moguća dejstva na zdravlje.

Foto-ilustracija: Pixabay

Flaširana voda ne predstavlja alternativu mikroplastikom zagađenoj vodi iz vodovoda, jer su istraživanja pokazala da se plastična vlakna nalaze i u flaširanim vodama.

Svake godine se proizvede skoro 300 miliona tona plastike, od čega se samo 20% reciklira ili iskoristi u spalionicama, većina završi u životnoj sredini zagađujući zemlju, vodu, vazduh.

Plastika jeste korisna, ali bi čovek morao mnogo da unapredi način na koji je baca kada završi sa njenom upotrebom, upozorili su naučnici.

Poljska smanjuje proizvodnju i potrošnju uglja

Photo-illustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

U Poljskoj je ove godine smanjena potrošnja uglja.

Kako se navodi, poljske kompanije su u julu 2017. godine prodale 5,07 miliona tona uglja, što je u odnosu na jun 2017. godine manje za 260.000 tona, a u odnosu na jul 2016. godine manje za 460.000 tona.

Prema podacima poljske Agencije za industrijski razvoj (ARP), proizvodnja uglja je u julu 2017. godine iznosila 5,13 miliona tona, što je za 700.000 tona manje nego u junu 2017. godine, odnosno za 520.000 tona manje nego u julu 2016. godine, prenose poljski mediji.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

OŠ „Trajko Stamenković” u Leskovcu dobila energetski pasoš

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Osnovna škola „Trajko Stamenković” u Leskovcu je kompletno energetski sanirana u okviru projekta „Poboljšanje energetske efikasnosti kroz energetsku obnovu objekta”.

Gradonačelnik Leskovca gospodin Goran Cvetanović izjavio je da je vrednost radova iznosila 105 hiljada evra, a u okviru projekta izvršena je energetska sanacija fasade, kompletno je zamenjena stara stolarija u svim učionicama i kabinetima, holovima i hodnicima, zamenjeno je dotrajalo osvetljenje sa savremenim led panelima. Kroz ostvarene uštede u projektu dodatno je energetski saniran tavan postavljanjem nove izolacije, a omogućena je i izrada energetskog pasoša.

Cvetanović je podsetio i da su dosad, novcem iz gradskog budžeta, ukupno šest škola energetski sanirane, a to su Osnovna i Srednja škola u Grdelici, Gimnazija i Ekonomska škola, Osnovna škola „Kosta Stamenković”, zatim Osnovne škole „Vuk Karadžić” u Leskovcu i „Vuk Karadžić” u Čekminu. Dodao je i da će uskoro početi energetska sanacija i u Osnovnoj školi „Josif Kostić”.

izvor: jugpress.com

Sandra Jovićević

Vranje doniralo 58 kontejnera preduzeću Komrad

Foto: rtv-vranje.rs

Grad Vranje je preduzeću Komrad donirao 58 novih kontejnera.

Kontejneri su obezbeđeni iz Fonda za zaštitu životne sredine grada Vranja, a za njih je izdvojeno oko 2 miliona dinara. Zapremina kontejnera je 1,1 metar kubni, a biće raspoređeni na 52 lokacije u gradu.

Kako je saopšteno, novi kontejneri će doprineti većoj zaštiti i očuvanju životne sredine.

izvor: rtv-vranje.rs

Sandra Jovićević

TESLA I VESTAS: Zajednička borba za energiju vetra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema izveštaju američkog portala „Renewable Energy World„, kompanija „Tesla Motors“ sklopila je strateški savez s danskim proizvođačem vetroenergetske opreme „Vestas“, kako bi zajednički pronašli rešenja za skladištenje energije proizvedene iz vetroelektrana.

Inače, „Vestas“ već duže vreme radi na rešenjima za uravnotežavanje promenjive proizvodnje električne energije iz vetroelektrana, a „Tesla“ želi da proširi svoj program električnih vozila i baterija „Powerwall“ i na druga područja energetike.

Izvor: energetika-net.com

Seminar za edukaciju inspektora zaštite životne sredine

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan otvoriće danas obrazovni seminar za edukaciju inspektora zaštite životne sredine iz opština i gradova širom Srbije.

Unapređenje rada inspekcija je od ključne važnosti u zaštiti životne sredine u Srbiji, a ovaj obrazovni seminar organizuje Sektor inspekcije za zaštitu životne sredine resornog Ministarstva koji je, uz podršku ministra Trivana, odlučio da na jednom mestu okupi inspektore iz opština i gradova širom Srbije.

Uočeni su brojni problemi u funkcionisanju inspekcija zaštite životne sredine u lokalnim samoupravama – od nedovoljnih stručnih kapaciteta lokalnih inspektora, do činjenice da u 11 jedinica lokalne samouprave u Republici Srbiji uopšte nema ni jednog inspektora za zaštitu životne sredine.

Važećim propisima značajan deo inspekcijskog nadzora poveren je organima Autonomne pokrajine i lokalnih samouprava, što je dovelo do različitih procedura i različitih tumačenja istih odredbi propisa u praksi. Ta neujednačena primena propisa, u pojedinim slučajevima izazvala je konfuziju oko nadležnosti i nezadovoljstvo kako kod građana, tako i kod operatera – privrednika, koji su ulagali u privredni razvoj.

Zbog svega toga, Inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine već je preduzela niz mera, među kojima su i ovakvi seminari za unapređenje znanja inspektora iz lokalnih samouprava i razmenu međusobnih iskustava.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Energetski sektor interesantan investitorima iz Velike Britanije

Foto: srbija.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić sastao se sa ambasadorom Velike Britanije u Srbiji Denisom Kifom, koji ga je tom prilikom obavestio o interesu engleskih kompanija za veće prisustvo u sektoru rudarstva u Srbiji.

Kif je ukazao na to da u ovom trenutku dve engleske kompanije – Mineco i Metalfer, postižu pozitivne rezultate i naglasio da rudarstvo vidi kao veliku mogućnost za intenziviranje saradnje sa Srbijom. On je dodao da će se u oktobru održati konferencija o rudarstvu u Beogradu, na kojoj će učestvovati Velika Britanija.

Uz podršku Fonda za dobru upravu Velike Britanije, realizuju se dva projekta, preko EBRD-a – Jačanje korporativnog upravljanja u JP Elektroprivreda Srbije i drugi, preko Svetske banke, kao podrška restrukturiranju rudnika Resavica. Takođe, očekuje se i odobrenje finansiranja projekta podrške modernizaciji energetskog sektora u Republici Srbiji, kroz ekspertsku pomoć EPS-u.

Kif je takođe preneo da je Velika Britanija zainteresovana za intenziviranje saradnje u oblasti energetike, pre svega kroz projekte podrške proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, i upotrebe novih tehnologija za smanjenje emisije uglja.

Antić je ukazao na to da je potrebno unaprediti ekonomske odnose dveju zemalja, izrazivši očekivanje da će prisustvo engleskih firmi u Srbiji biti veće. U oblasti rudarstva u Srbiji prisutne su velike multinacionalne kompanije iz Australije, Kanade, Velike Britanije, SAD, što je još jedna potvrda da je Srbija mesto gde vredi ulagati, naglasio je ministar. On je iskazao zahvalnost na pomoći koju je Velika Britanija pružila Svetskoj banci u formiranju ekspertskog tima za sprovođenje procesa restrukturiranja rudnika Resavica.

Antić je ocenio da postoji prostor za saradnju u oblasti obnovljivih izvora energije, i ukazao na to da će Ministarstvo rudarstva i energetike dati podršku engleskim kompanijama koje žele da realizuju projekte u saradnji sa domaćim preduzećima, kako u oblasti geoloških istraživanja, tako i u oblasti energetike.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Životna sredina prva tema za saradnju u regionu

Foto: Aliki Eleftheriou Athens-Greece
Foto: Aliki Eleftheriou

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, završavajući radnu posetu Atini, razgovarao je sa grčkim poslanicima koje je predvodila Marija Triandusulu, predsednica poslaničke grupe prijateljstva sa Srbijom u Parlamentu Grčke i zamenica šefa poslaničke grupe vladajuće Sirize.

Ministar Trivan je ocenio da je prva i najlepša tema za saradnju u regionu zaštita životne sredine jer je, kako je rekao, ona važna za svakog pojedinca, svaku državu i nije opterećena bilo kakvim hipotekama prošlosti. Kao posebno polje za saradnju istakao je klimatske promene.

Poslanik grčkih „Zelenih“ Jorgos Dimaras posebno je podvukao, a ministar Trivan se saglasio, da veliku pažnju treba posvetiti razvoju „zelene“ ekonomije i načinima na koje zaštita životne sredine može da ojača privrede u regionu i stvori nova radna mesta.

Marija Triandusulu, predsednica poslaničke grupe prijateljstva sa Srbijom u grčkom parlamentu i zamenica šefa poslaničke grupe Sirize, istakla je da Srbija i Grčka moraju da ojačaju svoju ekonomsku saradnju, što je i dogovoreno na Solunskom samitu lidera dve zemalje Aleksisa Ciprasa i Aleksandra Vučića. Marija Triandusulu je dodala da treba unapređivati sveukupnu grčko-srpsku saradnju, uključujući i onu u zaštiti životne sredine, kao i saradnju dva parlamenata jer se, kako je istakla, radi o dva ključna naroda na Balkanu.

Sagovornici su se složili da bi životna sredina morala da bude uključena u sve sistemske i sektorske politike država.

Bilo je reči i o problemima migrantske krize, potrebi da se sve države Balkana čvršće povezuju i jačaju međusobnu saradnju u svim oblastima, a posebno u zaštiti životne sredine, klimatskim promenama, zaštiti prirode, zaštiti voda i dr.

Ministar Trivan prethodno je razgovarao sa novim grčkim ministrom zaduženim za ekologiju i životnu sredinu, Sokratisom Famelosom, koji je prihvatio poziv da do kraja godine dođe u Srbiju, predvodeći delegaciju u kojoj će biti i 20 grčkih kompanija iz oblasti životne sredine. Ministar Trivan je razgovarao i sa grčkim ministrom zaduženim za podsticaje u poljorivredi Janisom Cironisom sa kojim se saglasio da životna sredina nije trošak, nego investicia koja može da otvori mnoga radna mesta u obe zemlje.

Posle susreta sa kolegama iz nove Vlade Grčke, ministar Trivan je rekao da će Srbija pokrenuti niz ekoloških inicijativa u regionu i da će u tome imati grčku podršku.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

NOVI SAD: Počinje sanacija jezera u Kameničkom parku, uskoro postavljanje rasvete na solarne panele

Foto: novisad.rs
Foto: novisad.rs

Radnici „Gradskog zelenila“ iz Novog Sada uskoro će početi sanaciju jezera u Kameničkom parku.

Ovo jezero nalazi se u severnom delu parka – u blizini Mosta slobode. Jezero se puni prirodnim putem vodom iz izvora i atmosferskim padavinama. Na prostoru parka postojalo je više jezera, a preostalo preostalo je samo jedno.

Jezero datira iz vremena nastanka parka, s kraja 18. ili početka 19. veka, a korišćeno je kao kupalište i povremeno je poribljavano. Nivo vode u jezeru sa godinama polako se smanjuje, obraslo je trskom i drugom barskom vegetacijom koja se godinama unazad nije uklanjala tako da se vodeno ogledalo polako smanjuje.

Pored uklanjanja barske vegetacije, planira se čišćenje jezera i uređenje prilaza samom jezeru.

Takođe, biće nastavljeno uređenje samog parka, selektivnim krčenjem podrasta. Ove godine akcenat je dat na krčenju vegetacije u delu parka uz Dunav.

Uz to, biće postavljeno još info-tabli u parku. Tokom 2016. godine uređeno je više mini lokacija u parku pri čemu su postavljene table koje ukazuju na značajne ptice i insekte koji žive u ovom spomeniku prirode. Ove godine se planira postavka kućica za slepe miševe i postavka tabli sa informacijama o ovim zaštićenim vrstama.

Kako navode iz „Zelenila“, prošle godine su postavljene i informativne table o spomenicima u parku. Ove godine se izrađuje Elaborat sanacije (restauracije i konzervacije) ovih spomenika, u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture Novog Sada.

Autonomna pokraina Vojvodine i Grad Novi Sad planiraju da finansiraju izgradnju staza i javne rasvete na solarnu energiju.

Izvor: 021.rs

Ugljevik proizveo 47,6 odsto više električne energije nego što je planirano

Foto: Wikipedia / Mazbln
Foto: Wikipedia / Mazbln

Preduzeće Rudnik i Termoelektrana Ugljevik je za prvih šest meseci ove godine prebacilo plan proizvodnje za 47,6 odsto.

Kako je saopšteno, planirana proizvodnja za period od januara do juna 2017. godine je 634,50 GWh, a ostvarena je 936,24 GWh električne energije.

Učešće proizvodnje električne energije RiTE Ugljevik u ukupnoj proizvodnji električne energije u prvom polugodištu iznosi 37 odsto, što je uveliko uticalo na stabilnost energetskog sistema Republike Srpske.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević