Home Blog Page 1078

Zemlje Evropske unije nisu “ni blizu” glavnog cilja Pariskog sporazuma

Foto: caneurope.com
Foto: caneurope.com

Većina evropskih zemalja neće smanjiti emisiju gasova s efektom staklene bašte koliko su obećale u okviru sprovođenja Pariskog sporazuma, prema oceni vodeće evropske nevladine organizacije u oblasti klimatskih promena.

Mreža za klimatske akcije Evrope (CAN Europe) objavila je 18. juna izveštaj prema kojem zemlje Evropske unije nisu “ni blizu” glavnog cilja Pariskog sporazuma, da se rast globalne temperature ograniči “daleko ispod” dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba i da se taj rast približi 1,5 stepeni.

Švedska, Portugal, Francuska, Holandija i Luksemburg su najbolje ocenjene zemlje zbog svojih ambicioznih klimatskih politika. Švedska je jedina u kategoriji “dobrih” zemalja, dok nijedna nije zaslužila epitet “veoma dobre”.

CAN Evropa naveo je da nijedna članica EU nije radila dovoljno dobro ni u pogledu ambicija ni u napretku ka smanjenju emisija štetnih gasova, pa je prvo mesto na listi ostalo prazno.

U kategoriji “loših” zemalja su Belgija, Danska, Nemačka i Velika Britanija, koje se više ne smatraju predvodnicima u klimatskom delovanju i imaju “relativno niske ciljeve uprkos njihovom relativnom bogatstvu”, ocenjeno je u izveštaju.

Većina država centralne i istočne Evrope u velikoj meri zaostaju za ostatkom EU, iako imaju slabije ekonomije i niže ciljeve. Manje od 30% ispunjenosti ciljeva ostvarile su Poljska, Irska, Estonija i Bugarska.

-Mada su sve zemlje EU potpisale Pariski sporazum, većina ne uspeva da napreduje ka ostvarenju svojih ciljeva, izjavio je direktor CAN Evrope Vendel Trio, dodajući da je razočaran “manjkom volje” Belgije, Danske, Nemačke i Velike Britanije da više preduzmu u borbi protiv klimatskih promena.

– Postalo je veoma jasno da je Nemačka od svetskog šampiona u klimatskoj akciji postala trećerazredni tim, izjavio je profesor Herman Ot, član odbora Nemačke lige za zaštitu prirode, životinja i životne sredine.

U istraživanju su u obzir uzeti razni kriterijumi koji su otkrili brojne nijanse u napredovanju pojedinačnih zemalja. Tako je Švedska na vrhu liste po usvajanju politika koje idu dalje od zahteva iz Pariskog sporazuma, ali mora da uradi više po pitanju visoke potrošnje energije po stanovniku.

Češka ima slabe rezultate u pogledu ispunjavanja klimatskih ciljeva, ali je pokazala nameru da smanji korišćenje lignita za 73% do 2040, što je CAN Evropa pohvalio kao “korak u pravom smeru”, uprkos činjenici da ta zemlja nema jasan plan o izbacivanju uglja iz upotrebe.

U izveštaju se navodi i da su Hrvatska, Rumunija i Grčka ostvarile i više od klimatskih i energetskih ciljeva za 2020. godinu, ali da su to uspele jer su njihovi ciljevi bili “previše niski i lako ostvarljivi”.

Nažalost, većina zemalja koja se zalaže za ambicioznije politike za budućnost sada zaostaju u ispunjavanju ciljeva za 2020. i u smanjenju emisija štetnih gasova, ocenjuje se u izveštaju.

Izvor: EURACTIV.com

Milisav Pajević

Otvoren sajam “Energa 2018” u Sarajevu

Foto: energa.ba
Foto: energa.ba

Međunarodni sajam energije, rudarstva, zaštite okoliša i prateće industrije “Energa 2018”, osmi po redu, otvoren je juče u Sarajevu, gde se do 21. juna predstavlja više od 100 izlagača iz 11 zemalja.

Na otvaranju sajma u dvorani “Mirza Delibašić” KSC Skenderija, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović istakao je da ovaj sajam ima regionalne dimenzije te da je prilika za razvoj energetskog sektora, u kojem je BiH u proteklom periodu napravila napredak, ali nedovoljan.

– Usvojeno je nekoliko bitnih dokumenata u ovom sektoru, ali moglo je više, poručio je Šarović te dodao da listi dokumenata nedostaje okvirna energetska strategija i zakon o regulatoru električne energije i gasa.

Izrazio je nadu da će ove godine barem jedan od ova dva dokumenta biti usvojen, s tim da će akcent biti na zakonu.
Naglasio je da se energetskom sektoru mora posvetiti mnogo više pažnje, u suprotnom, istakao je, BiH će doći u nezavidnu situaciju.

– Reforme su jedini ispravan put, a preduslov za to je usvajanje modernog zakonodavstva i evropskih standarda,  kazao je Šarović.

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo je takođe naglasila da je ”Energa” bosansko- hercegovački brend, ali i brend celog regiona.

Podvukla je da je u BiH veliki broj termoelektrana koje čekaju modernizaciju i koje mogu dati puno više od električne energije.

– Kao resorna ministarka ponosna sam da izdajemo sve više ekoloških dozvola za solarne panele i vetroelektrane,  rekla je Edita Đapo, koja je zajedno s organizatorima sajma i ministrom Šarovićem otvorila ovogodišnju ”Energu”.

Sajam je otvorio i ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc koji je kazao da ”Energa” ide u pravcu da postane ugledna platforma za razmenu ideja i iskustva u jugoistočnoj Evropi i da ima značajnu ulogu u regiji jer se predstavljaju investitori u energetskom sektoru.

Istakao je da Turska čvrsto vjeruje da je ekonomski prosperitet ključan za održavanje stabilnosti u regiji.
– Prekogranični projekti će osigurati još više platformi u kojima će zemlje regiona raditi za prosperitetniju budućnost, naglasio je Koc.

Predsednik Privredne komore FBiH i predsednik Organizacionog odbora sajma Mirsad Jašarspahić posebno je istakao važnost panela koji će biti održani u okviru sajma.

– Izlagački deo i konferencijski deo su uvezani i svi izlagači su deo konferencijskog dela, rekao je Jašarspahić.
Konferencijski program sajma, za koji je prijavljeno više od 200 učesnika, tretira će različite teme iz energetskog sektora, a poseban akcent bit će na energetskim i klimatskim politikama u BiH.

Milisav Pajević

Japanski volonterski program za prekomorsku saradnju sa opštinama u Srbiji

 

Foto: Opština Knić
Foto: Opština Knić

Predstavnik Kancelarije Japanske Agencije za Međunarodnu saradnju (JICA) Hori Matsu preključe je posetio opštinu Knić kako bi rukovodstvu lokalne samouprave predstavio Japanski volonterski program za prekomorsku saradnju sa opštinama u Srbiji.

Program je deo sporazuma koji je Srbija potpisala sa Japanom, a koji predviđa da eksperti iz Japana pomažu razvoju lokalnih samouprava u Srbiji u oblasti obrazovanja, kulture, zaštite životne sredine, poljoprivrede, zdravstva, sporta…

Gospodin Matsu je čelnicima opštine Knić predstavio svrhu, tok, cilj i plan rada Japanskog volonterskog programa, kao i način apliciranja za ovaj program od strane lokalne samouprave u oblasti poljoprivrede.

Inače, Japanska Agencija za Međunarodnu saradnju (JICA) sprovodi volonterske programe širom sveta.

Volonterski program se fokusira na slanje japanskih građana koji žele da učestvuju u podršci zemljama u razvoju i koji imaju adekvatne sposobnosti, znanje i iskustvo da odgovore na potrebe za podrškom iskazane od strane partnera u lokalnim samoupravama u Srbiji.

Program ima tri cilja: 1. Saradnja na socijalnom i ekonomskom razvoju, kao i rekonstrukcija zemalja u razvoju; 2. Promocija međunarodne dobre volje i produbljivanje međusobnog razumevanja i 3. Razvoj međunarodnih perspektiva i predstavljanje stečenog iskustva japanskim zajednicama.

JICA je prvo započela Seniorski volonterski program koji i funkcioniše već nekoliko godina. Senior volonteri pomažu u različitim oblastima.

Kancelarija Japanske agencije za Meðunarodnu saradnju u Srbiji planira da aktivira i juniorski program ili Program Volontera u prekomorskoj saradnji (JOCV).

To je jedan od najstarijih volonterskih programa u svetu, započet 1965. godine.

Uključuje volontere između 20-39 godina i do sada je preko 40 000 japanskih volontera volontiralo u 88 zemalja.

Milisav Pajević

Tretman suzbijanja krpelja na teritoriji Apatina

 

Foto: Opština Apatin
Foto: Opština Apatin

Obaveštavaju se građani Opštine Apatin da će se od danas sprovesti tretman suzbijanja krpelja na teritoriji opštine Apatin.

Radove će sprovoditi preduzeće Oris doo Sombor na zelenim površinama u naselju kao i šetalištima i izletištima izvan naselja na teritoriji opštine Apatin.

Tretman će se sprovoditi preparatima na bazi aktivne materije lambda cihalotrin i cipermetrin.

Lokacije na kojima će se sprovesti tretman suzbijanja krpelja su: Gradski park Apatin, od Napretka prema Marini, od Brodogradilišta do Plave Ruže, zelena površina kod Šarana, šetalište kod Hrama, od Marine do Plave Ruže, vikend naselje Vagoni, poluostruvo Plava Ruža, zelene površine Banje Junaković i plac za Ličku Olimpijadu, trim staza šuma Junaković i Dečji kamp, Prigrevica – kod kanala, Sonta Jezero, Kurjačica, Kružni nasip od Zelene žabe do pivarske ulice i  prema naselju Roma od raskrsnice leva strana.

Ujedno se obaveštavaju i pčelari da je u periodu vršenja tretmana potrebno da zaštite ili izmeste svoje košnice.

Precizni termini i lokacije tretmana mogu se pratiti putem telefona: 025 515 50 55.

Milisav Pajević

Novi rasadnik Novog Sada grejaće se na biomasu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

„Gradsko zelenilo” u Novom Sadu uvodi u svoje poslovanje grejanje na biomasu. Izgradnjom i korišćenjem kotlarnice na ovakav pogon očekuju da će ostvariti velike uštede. Biomasom će grejati svoj novi veliki rasadnik koji se, zbog preseljenja sa stare lokacije, sada podiže na Temerinskom putu, naspram Najlon pijace.

Na toj lokaciji grade se staklenici i plastenici, kao i nova upravna zgrada, „dendrologija”, stolarska radionica, „građevinska operativa”, garaža za mehanizaciju. I svi će koristiti biomasu kao ogrev.

– Za grejanje će biti korišćen sav otpad koji se sakupi na terenu, a tiče se naše delatnosti: pokošena trava, ostaci od orezivanja šiblja i drveća, trula stabla… Naravno, deo otpada biće, kao i do sada, iskorišćen za proizvodnju malča i komposta – kaže za „Politiku” Ivan Nožinić, savetnik direktora za medije JKP „Gradsko zelenilo”.

U rasadniku će postojati i rezervna toplana na gas, ali će se ona uključivati, po rečima Nožinića, samo po potrebi, ukoliko u nekom trenutku ponestane biomase – nadaju se, veoma retko.

– Sem zaokruživanja procesa upravljanja otpadom u Gradskom zelenilu i rasterećenja gradske deponije, korist vidimo i u velikim uštedama u poslovanju kada je o troškovima grejanja reč – ističe.

Mada se očekivalo da će radovi na izgradnji novog rasadnika, koji su počeli krajem prošle godine, biti završeni krajem maja, to se nije dogodilo. U Skupštini Novog Sada prošlog petka, kada je održana prethodna sednica, čule su se kritike: – Očito radovi teku izuzetno sporo, aljkavo, traljavo, ne znam šta bih drugo rekao, zato što je gromoglasno najavljen taj novi rasadnik – kazao je odbornik Đurađ Jakšić, kritikujući finansijsko poslovanje „Gradskog zelenila”, koje je prošlu godinu, uprkos subvencijama iz budžeta, završilo sa gubitkom od oko 12 miliona dinara.

Da je dinamika izvođenja ovih radova sporija od planirane potvrđuje se i u izveštaju preduzeća za prošlu godinu. Kako se navodi, ukupna ugovorena vrednost radova je 250 miliona dinara, od čega su do 31. decembra 2017. fakturisani izvedeni radovi vredni 62 miliona.

Savetnik direktora navodi da radovi na izgradnji novog rasadnika ulaze u završnu fazu. Ističe da će uskoro na mestu gde je decenijama bilo ruglo, ogromne deponije građevinskog otpada, nići moderan rasadnik sa svim pratećim objektima. Posle niza godina, preduzeće više neće biti podstanar, a građani Vidovdanskog naselja, umesto deponija, na 5,5 hektara imaće urednu površinu prepunu zelenila.

Inače, deponije u ovom delu naselja, uz ulazni pravac u Novi Sad i u neposrednoj blizini budućeg rasadnika, brzo rastu i pred gradskim ocima je da se tom problemu pažljivo posvete.

Ranije se rasadnik „Gradskog zelenila” nalazio na drugom kraju grada, na Futoškom putu kod Novog naselja. Na tom mestu očekuje se izgradnja marketa iz trgovinskog lanca „Lidl”, kojem je grad prodao plac. Novosadska skupština je prošlog februara naložila „Gradskom zelenilu” da oslobodi tu parcelu, da demontira objekte rasadnika i ponovo ih montira na novoj lokaciji. Tako je stari rasadnik krajem godine i zvanično otišao u rashod. Novi plastenici, veruju u preduzeću, omogućiće da ono postane konkurentno na tržištu, pre svega u proizvodnji cveća.

Izvor: Politika

ORCA: Priroda u službi poljoprivrede

Photo: ORCA
Foto: ORCA

U razgovoru sa Elvirom Burazerovićem, direktorom nevladine organizacije ORCA, saznali smo šta je sve potrebno da uradimo kako bi naša poljoprivreda bila održiva, šta ORCA preduzima u tom sektoru i kakve su posledice po prirodu ukoliko ne promenimo naš način vođenja poljoprivrednih gazdinstava

Budući da poljoprivreda u velikoj meri zavisi od usluga koje pružaju ekosistemi, kroz održivu poljoprivredu teži se smanjenju negativnih antropogenih uticaja na životnu sredinu, pomoću efikasnog korišćenja, očuvanja i unapređenja kvaliteta prirodnih resursa. Očuvani prirodni resursi i unapređen kvalitet životne sredine u održivim sistemima proizvodnje na usluzi su ne samo sadašnjim, već i budućim generacijama. Održiva poljoprivredna proizvodnja podrazumeva da poljoprivrednici aktivno učestvuju u procesu donošenja odluka i imaju konkretne koristi od ekonomskog razvoja, dobre uslove za rad i dobre cene za svoje poljoprivredne proizvode.

Tradicionalna poljoprivredna proizvodnja jeste vid održive poljoprivrede i ona je dugo bila široko zastupljena ne samo u Srbiji, već i u većem delu Zapadnog Balkana. Zatim je uvedena upotreba mehanizacije, đubriva, pesticida, antibiotika, tako da se uz manje utrošenog vremena moglo proizvesti više hrane. Sada se sve više dovodi u pitanje kvalitet hrane proizvedene na ovakav način, a sam proces intenzivne poljoprivredne proizvodnje zagađuje zemljište, vodu i vazduh.

Foto: Pixabay

– Tradicionalna poljoprivredna proizvodnja održala se u nekim delovima Srbije, naročito kada je u pitanju stočarstvo. Sa druge strane, mnogi zemljoradnici polako se okreću organskoj ili drugim vidovima održive proizvodnje, jer se postepeno kreira tržište za njihove proizvode. Tržište naravno kreiraju potrošači, a dužnost civilnog sektora jeste da upravo potrošačima, odnosno svim građanima, predstavi stvarno stanje stvari i da utiče na donosioce odluka da obezbede ambijent u kojem se može proizvoditi zdrava hrana u zdravoj životnoj sredini. Upravo na tome radi ORCA sa partnerskim organizacijama kroz svoje projekte. Bavimo se istraživanjem, detektujemo probleme, predlažemo rešenja koja predstavljamo donosiocima odluka i tražimo bolja rešenja za ljude, životinje i životnu sredinu. Cilj nam je da građanima prenesemo informacije, a oni su ti koji kreiraju tržište i tako zajedno kreiramo prostor za razvoj održive poljoprivredne proizvodnje – kaže Elvir.

BROJEVI I ČINJENICE O PRIRODI

  Za proizvodnju jednog kilograma pšenice potrebno je oko 1300 litara vode, pa je za proizvodnju jednog parčeta hleba od 30 grama potrebno oko 40 litara vode (za sirovinu i procesnu obradu)

  Ako se na to parče hleba stavi parče sira od 10 grama to onda zajedno u proizvodnji traži oko 90 litara vode. (Svetska konferencija o vodama, 2008)

  Brojnost ptica koje najčešće naseljavaju poljoprivredna staništa opala je za gotovo 50 odsto u poslednjih 30 godina (Pan-evropska zajednička šema za monitoring ptica, 2013)

  Planeta Zemlja će do polovine ovog veka izgubiti i do 50 odsto divljih vrsta biljaka i životinja (Biological Extinction Conference, 2017)

  18 odsto emitovanih gasova staklene bašte prouzrokovano je intenzivnim uzgojem stoke – što je više nego što emituje saobraćaj (Organizacija UN za hranu i poljoprivredu – FAO, 2006)

Priroda u službi poljoprivrede, tačnije koncept „poljoprivredne proizvodnje visoke prirodne vrednosti” jeste grana održive poljoprivrede u kojoj se naročita pažnja poklanja zaštiti prirode i biodiverziteta. Poljoprivredna proizvodnja visoke prirodne vrednosti je osmišljena tako da štiti prirodu i biodiverzitet, a ujedno omogućava održivu proizvodnju hrane i razvoj ruralnih zajednica. Elvir nam je dao svoje mišljenje o ovom konceptu.

– Veoma je važno da poljoprivrednici u Srbiji i u zemljama Zapadnog Balkana razumeju i počnu da primenjuju ovaj koncept, jer on podrazumeva očuvanje tradicionalnih poljoprivrednih sistema, u šta uglavnom spadaju i naše farme male i srednje veličine. Koncept funkcioniše tako što poljoprivrednici u svoje prakse uvode male promene, koje ne ometaju proizvodnju a podstiču zaštitu prirode. Poljoprivrednik na ovaj način, štiteći prirodu, obezbeđuje sebi korišćenje besplatnih usluga prirode, kao što su oprašivanje, sprečavanje erozije, prirodna regulacija brojnosti insekata koji mogu naneti štetu usevima i mnoge druge. Tako i poljoprivrednik i priroda i životinje mogu da prosperiraju – objašnjava Elvir.

Poljoprivreda je jedan od glavnih emitera gasova sa efektom staklene bašte. Iz razgovora sa gospodinom Burazerovićem saznali smo da je u periodu između 2001. i 2011. godine globalna emisija gasova iz sektora stočarstva i proizvodnje useva porasla za 14 odsto. Metan se emituje u najvećoj meri iz stočarske proizvodnje. U Evropi je poljoprivreda doprinela emisiji ovih gasova za 10 odsto.

Foto: ORCA

– U Srbiji je 65 odsto teritorije pokriveno poljoprivrednim zemljištem i kao takva predstavlja jedan od glavnih stubova ekonomskog razvoja zemlje. Sa dobrom poljoprivrednom politikom očekuje se da će poljoprivreda u Srbiji imati značajnu ulogu u ekonomskom razvoju zemlje ali i u smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte kroz unapređivanje poljoprivrednih praksi. Od 2000. godine svedoci smo nekoliko ekstremnih perioda suša i poplava u Srbiji koje su nanele značajne štete i gubitke u vrednosti većoj od 5 milijardi evra a više od 70 odsto gubitaka nastalo je usled suše i visokih temperatura. Ruralne zajednice su naročito pogođene ovakvim događajima.

U septembru 2016. godine u Srbiji je iniciran još jedan projekat usmeren na razvoj strategije i akcionog plana za klimatske promene na nacionalnom nivou koji je takođe finansirala Evropska unija. Očekuje se da ovaj projekat razvije nacionalni strateški i zakonodavni okvir koji bi definisao prioritetne mere redukcije emisije gasova sa efektom staklene bašte kao i da identifikuje odgovorne institucije za sprovođenje ovakvih mera.

Cilj Evropske unije je da poljoprivreda bude održiva i konkurentna, a Strategija Evropske unije o biodiverzitetu ima za cilj da do 2020. godine zaustavi gubitak biodiverziteta i s tim u vezi ekosistemskih usluga. Iz tog razloga u Evropskoj uniji postoje različiti finansijski podsticaji za poljoprivrednike koji su sa jedne strane orijentisani ka tržištu, odnosno zadovoljavaju potražnju potrošača, a sa druge strane, čuvaju prirodu, biodiverzitet i zdravlje i dobrobit životinja.

Foto: ORCA

VEZA IZMEĐU INTENZIVNE POLJOPRIVREDE I NESTANKA NEKIH VRSTA PČELA

Naučnici sa Univerziteta u Oklandu (Novi Zeland) sproveli su studiju kako bi utvrdili vezu između intenzivne poljoprivrede i nestanka domaćih vrsta pčela. Naime, naučnici su zasadili dve livade poljskim cvećem: jednu u okolini zemljišta na kom se obavlja intenzivna poljoprivreda, a drugu u okolini zemljišta gde je poljoprivreda manjeg obima. Posle izvesnog vremena, primetili su da se populacija pčela koje su posećivale prvu livadu smanjila za 90 odsto. Ova studija je pokazala da pčelama nije potreban potpuno neizmenjen predeo da bi preživele i nastavile da oprašuju biljke, ali im jesu potrebni delovi prirodnog staništa. Ovi delovi prirodnog staništa, danas gotovo da ne postoje u regionima u kojima se obavlja intenzivna poljoprivreda.

– U Srbiji imamo pristup tzv. pretpristupnim fondovima koji umnogome služe upravo za razvoj poljoprivrede i zaštitu životne sredine – kaže Elvir navodeći da će dostupnost i obim ovakvih fondova u narednim godinama biti očekivano sve veći kako Srbija sve više bude napredovala na putu evropskih integracija.

ORCA je krajem prošle godine održala regionalnu konferenciju za medije Zapadnog Balkana na kojoj je učestvovao i Energetski portal. Konferencija je organizovana u sklopu četvorogodišnjeg projekta „Održiva poljoprivreda za održivi Balkan” koji je finansirala Evropska unija, a realizacija je poverena udruženju ORCA i njenim partnerskim organizacijama iz zemalja Zapadnog Balkana upravo sa ciljem razvoja i podrške agro-ekološkim politikama, kao i razvoja civilnog sektora u regionu. Osnovni zaključak sa ove konferencije sastoji se u tome da su učesnici uvideli i istakli potrebu za jačom saradnjom organizacija civilnog sektora, medija i poljoprivrednika na temu održive poljoprivrede i promovisanja principa poljoprivredne proizvodnje visoke prirodne vrednosti. Osim ovoga, istaknuta je i potreba za kreiranjem strategija kako bi se razvila podrška malim i srednjim poljoprivrednim proizvođačima. ORCA će nastaviti da organizuje ovakve i slične događaje koji značajno doprinose razvoju agro-ekoloških politika i civilnog sektora u regionu Zapadnog Balkana.

Priredila: Nevena Đukić

Tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala pod nazivom ODRŽIVI RAZVOJ, marta 2018.

Danas startuje Pticoljub

 

Foto: Pokret gorana
Foto: Pokret gorana

Pticoljub – prvi od četiri ovogodišnja Goranska Eko-kampa, u organizaciji Pokreta gorana Novog Sada, počinje danas u 10 sati.

Ovi tematski kampovi sa bogatim edukativnim i rekreativnim sadržajem namenjeni su deci od 6 do 12 godina sa područja cele zemlje.

Pticoljubi će provesti tri nezaboravna dana u Sremskim Karlovcima, na obroncima Fruške gore, Stražilovu i Dunavcu. Boraviće u Ekološkom centru Radulovački koji pruža odlične uslove za edukaciju dece, a tokom dana će boraviti u prirodi.

Program kampa će voditi stručna saradnica Pokreta gorana za oblast ornitologije Magdalena Grahovac, a kamp lideri će biti dugogodišnji saradnici Pokreta gorana koji imaju iskustva u radu sa decom navedenog uzrasta – Ljiljana Jovanović, Nina Dimitrijević i Ivana Dragin.

Program je podržao Grad Novi SadGradska uprava za zaštitu životne sredine.

Milisav Pajević

Uspostavlja se regionalni meteorološki centar u Srebrenici

 

Foto: Vlada Republike Srpske
Foto: Vlada Republike Srpske

Direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske Tomislav Šajić sastao se juče u Srebrenici sa načelnikom ove opštine Mladenom Grujičićem.

Ovom prilikom razgovarano je o zajedničkim aktivnostima s ciljem uspostavljanja regionalnog meteorološkog centra u Srebrenici.

Na sastanku je istaknut značaj za proširenje i unapređenje saradnje Republičkog hidrometeorološkog zavoda sa ovom lokalnom zajednicom, te su konstatovani koraci koji će biti preduzeti u narednom periodu.

Milisav Pajević

JKP Gradska toplana Niš obeležila 45 godina rada i postojanja

 

Foto: Grad Niš
Foto: Grad Niš

Svečanom sednicom Nadzornog odbora i skromnom svečanošću za zaposlene, JKP Gradska toplana Niš obeležila je jubilej, 45 godina rada i postojanja.

Još 1973. godine usvojen je Prvi Program toplifikacije i doneta odluka o Toplanama i mrežama toplotne energije za područja grada Niša i Niške banje.

Donošenjem ove Odluke i osnivanjem Gradske toplane, stvoreni su uslovi za uvođenje daljinskog sistema grejanja u gradu.

Godine kada je preduzeće osnovano postojalo je preko 100 pojedinačnih i šest blokovskih kotlarnica snage od 1MW do 6 MW. Danas Gradska toplana Niš zagreva 1.581.053,36 kvadratnih metara stambenog prostora i 377.144,07 metara kvadratnih.poslovnog prostora.

Potrošači se toplotnom energijom snabdevaju iz tri objekta, Toplane Krivi vir, Toplane Jug, a od nedavno i Toplana. Ukupna snaga toplovodnih izvora danas je 254 MW.

Direktor JKP Gradska toplana Predrag Milačić je istakao da je ovo Javno komunalno preduzeće uspešno okončalo grejnu sezonu 2017/2018. u koju je ušlo kao jedina toplana u Srbiji koja je pre početka sezone smanjila cene fiksnog i varijabilnog dela cene toplotne energije.

– Ujedno, i naplata je u prethodne dve godine na izuzetno visokom nivou, čak i iznad stopostotne, što je stvorilo uslove da, po prvi put, Gradska toplana očekuje da u narednu grejnu sezonu uđe bez dugova prema dobavljačima i bez kreditnih zaduženja, rekao je Milačić.

Što se unutrašnje organizacije rada i odnosa sa potrošačima tiče, direktor Milačić naglašava da je u rad Nadzornog odbora vraćen institut prazne stolice, odnosno omogućeno je da radu najviših upravnih struktura učestvuju i predstavnici potrošača, što je doprinelo većoj javnosti u radu i donelo brojne pozitivne rezultate, pre svega, veće razumevanje sa korisnicima.

Milisav Pajević

Sto godina od prvog leta između Evrope i Australije biće obeleženo trkom električnih aviona

Foto: Great Air Race

Samo godinu dana nakon što su, po završetku Prvog svetskog rata, puške na Zapadnom frontu utihnule, 1919, u vazduh se uzdigao prvi avion koji je uspešno završio putovanje između dva grada na suprotnim krajevima sveta, Londona u Ujedinjenom Kraljevstvu i Darvina u Australiji.

Foto: Great Air Race

Posadi aviona, braći Rosu i Kitu Smitu, je za preletanje rastojanja od oko 20 hiljada kilometara bilo potrebno 28 dana.

Uprkos tome što nam se prema današnjim standardima, kada London od Darvina deli tek 18 časova letenja, njihov rezultat čini suviše dugim, on ih je svojevremeno učinio pobednicima Velike vazdušne trke. Uzmimo u obzir i da su ga postigli tek 16 godina nakon prvog leta braće Rajt.

Naredne, 2019, godine obeležava se stogodišnjica ovog istorijskog podviga.

Jubilej će biti proslavljen simboličnom vazdušnom trkom između dva grada, a avione učesnika pokretaće – struja.

Foto: Great Air Race

Avijacija je od doba braće Rajt i braće Smit napravila ogromne iskorake. “Piloti promene” tada i “piloti promene” sada suočavali su se sa potpuno različitim problemima. I dok su njihovi preci bili zaokupljeni usavršavanjem letelica tako da što duže ostanu u vazduhu, naši savremenici svoje vazduhoplove stavljaju u službu borbe protiv klimatskih promena umanjujući njihove emisije štetnih gasova i čineći zaokret od mlaznog goriva ka obnovljivim izvorima energije.

Fokusirajući se na snižavanje nivoa zagađenja vazduha, organizatori Velike vazdušne trke 2019 nastoje da ohrabre korišćenje inovativnih pristupa i električnog pogona u avio-industriji. Žele da proslave vek postignuća od strane inženjera, dizajnera i konstruktora i da “ulete” u novi vek tihe, ekološki prihvatljive avijacije.

Putanja je i sto godina kasnije ostala ista, sredstvo letenja se promenilo. Da li su električni avioni dorasli izazovu?

Jelena Kozbašić

Interaktivna igra za razvijanje ekološke svesti kod dece

Foto: JVP „Vode Vojvodine"
Foto: JVP „Vode Vojvodine”

JVP „Vode Vojvodine“ podržalo je prvu Dečiju nedelju vode, koju je organizovalo Udruženje Dečija ekološka akademija iz Novog Sada, sa ciljem da se kroz besplatne edukativne radionice i interaktivnu igru razvije ekološka svest kod dece uzrasta od pet do 10 godina.

Ovogodišnja manifestacija okupila je preko 700 dece iz dve predškolske ustanove i devet osnovnih škola iz Novog Sada i okoline, njihove učiteljice, vaspitačice, ali i roditelje.

Kroz edukativne radionice upoznali su se sa malim promenama svakodnevnih navika koje mogu podstaći velike promene u očuvanju vode kao prirodnog resursa.

Na radionicama su deca učestovala u kvizu Kanalijana Džons, u kom su odgovarali na pitanja o zaštićenim biljnim i životinjskim vrastama, i prirodnim područjima o kojima brine i upravlja Javno preduzeće „Vode Vojvodine”.

Vodnom stanicom koju je predstavilo Društvo „Vodna agencija“ iz Rogaške Slatine deci je približen nevidljivi svet infrastrukture i instalacija i osvešćena činjenica koliko smo privilegovani time što imamo zdravu pijaću vodu na slavinama, na dohvat ruke.

Uz radionicu o prečišćavanju vode upoznali su ideju reciklaže vode, ali stekli i važnu veštinu preživljavanja.

O reciklaži odnosno prečišćavanju vode veoma zanimljiv eksperiment predstavile su studentkinje Prirodno matematičkoh fakulteta u Novom Sadu Katedra za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine.

Ideja manifestacije je da se kroz zajedniču saradnju organizacija koje se bave decom, obrazovnih ustanova, resornih institucija i naučnih ustanova doprinese stvaranju generacija odgovornih građana i smanjenu potrošnje vode, koja je najznačajniji resurs današnjice.

Milisav Pajević

Najjeftiniji dizel je u Luksemburgu

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Nemački auto-moto klub ADAC napravio je presek stanja cena goriva u nekoliko evropskih država, a kako bi građane pripremili za nadolazeća letnja putovanja.

Što se tiče spiska ADAC-a, najniže srednje cene benzina su u Poljskoj gde litar možete dobiti za 1,19 evra, dok litar dizela košta prosečnih 1,18 evra.

Ipak, najjeftiniji dizel je u Luksemburgu gde se litar može kupiti za 1,12 evra.

U Hrvatskoj srednje cene su 1,42 evra za benzin i 1,36 evra za dizel.

Definitivno najskuplji benzin kupuju građani Holandije pa oni moraju za litar izdvojiti 1,76 evra.

Najskuplji dizel je u holandskim benzinskim pumpama i u proseku košta 1,61 evro po litri.

Milisav Pajević

U Vranju češće akcije kontrole buke u kafićima

Foto: vranje.org.rs
Foto: vranje.org.rs

Zbog prijava građana koje se odnose na rad ugostiteljskih objekata u noćnim časovima u narednom periodu u Vranju biće češće akcije i kontrole buke u kafićima.

– U okviru koordinisane akcije kontrole ugostiteljskih objekata u noćnim časovima, inspektori zaštite životne sredine i turistički inspektori Odeljenja za inspekcijske poslove Gradske uprave Vranja obavili su vanredan inspekcijski nadzor u pogledu poštovanja zakona i gradskih odluka u radu ugostiteljskih objekata u centru grada, kaže Boban Antanasijević, rukovodilac Odeljenja za inspekcijske poslove u Vranju.

On dodaje da je predmet inspekcijskog nadzora inspektora za zaštitu životne sredine kontrola dužine izvođenja muzičkog programa, propisanog Odlukom o akustičkom zoniranju i merama za zaštitu od buke.

– Nadziranim subjektima kod kojih je uočeno izvođenje muzičkog programa nakon Odlukom dozvoljenog vremena, inspektor za zaštitu životne sredine je odmah izdao usmeni nalog da prekinu izvođenje muzičkog programa, a zbog učinjenog prekršaja  inspektor će izdati prekršajni nalog. Predmet nadzora turističkog inspektora je poštovanje Odluke o radnom vremenu ugostiteljskih objekata na teritoriji grada Vranja, kaže Antanasijević i dodaje da je inspektor kotrolisao da li je nadzirani subjekt propisno istakao radno vreme.

Ugostiteljskim objekima radno vreme je do ponoći radnim danima i nedeljom, u periodu od 15. juna do 15 septembra, petkom i subotom od 18 sati do 1 čas posle ponoći, u skladu sa pomenutom Odlukom.

U istom periodu muzički program ugostiteljski objekti mogu emitovati radnim danom i nedeljom do 23 sata a u danima vikenda najduže do ponoći.

Izvor: Jugpress

Milisav Pajević

Zašto ne bi trebalo da bacamo sijalice u kontejner?

Foto: Udruženje reciklera Srbije

U Srbiji se godišnje reciklira 100 tona sijalica, što je oko 10% od količine uvezenih sijalica u našu zemlju. Firme i građani obično bacaju sijalice u kantu, ali bi trebalo da znamo da ako se sijalice polome ili nepropisno odlažu smatraju se opasnim otpadom i mogu uzrokovati zagađenje životne sredine i ozbiljne posledice po zdravlje ljudi.

U ovom tekstu koje je pripremilo Udruženje reciklera Srbije u saradnji sa „Božić i sinovi“ iz Pančeva, jedinom firmom u Srbiji za reciklažu sijalica, predstavljamo detalje vezane za reciklažu ovih svetlosnih izvora.

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Koje sve vrste sijalica idu na reciklažu?

Sakupljaju se i recikliraju sve vrste sijalica, fluorescentne cevi i lampe, kako one iz industrije ili javnog osvetljenja, tako i iz domaćinstava.

Na koje sve materije se razlažu sijalice?

Izdvajaju se opasne praškaste materije i gasne materije, a potom i plastika, ferozni, obojeni metali i čisto staklo.

Koje opasne materije sadrže sijalice pa ih nakon upotrebe zovemo opasnim otpadom?

Opasni otpad iz sijalica su većinom praškaste materije, uglavnom na bazi fosfora kao i živina isparenja. Ako se sa sijalicama neodgovorno postupa, odnosno ako se ne predaju ovlašćenoj firmi, već bacaju u komunalne kontejnere ili lome i bacaju na deponije, kao što je to u Srbiji danas većinom slučaj, mogu lako da kontaminiraju zemlju i vodu i da nanesu teške posledice po životnu sredinu, po zdravlje i život ljudi, i dugoročno naškode našoj flori i fauni.

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Gde se dalje transportuju opasne materije iz sijalica?

Opasan otpad od sijalica se pakuje i skladišti u posebnim magacinima opasnog otpada, a zatim se transportuje u specijalizovana postrojenja u zemlje Evropske unije gde se vrši njegovo konačno uništenje.

Šta se radi sa preostalim delovima?

Preostali tehnogeni materijali – ferozni i obojeni metali se dalje prosleđuju domaćim ovlašćenim firmama na dalji tretman, a plastika se uglavnom izvozi u inostranstvo. Šteta je što za dobijeno staklo, velike čistoće i potencijala za dalju primenu u našoj staklarskoj ili laboratorijskoj industriji nema potražnje u Srbiji i nažalost mora da se preda ovlašćenim  sanitarnim deponijama.

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Veliki potencijali za reciklažu sijalica

Iako jedino mesto za reciklažu sijalica u Srbiji, postrojenje za reciklažu u Pančevu koristi mali deo svojih kapaciteta prerade. Da bi se prikupilo veći broj sijalica, potreban je veći fokus nadležnih organa na ovu vrstu opasnog otpada, organizovano postavljanje namenskih posuda/kontejnera za sakupljanje, veći broj sakupljača, ali i mnogo rigoroznija kontrola inspekcijskih službi kod kompanija i institucija, generatora tog otpada, koje imaju veliki broj svetlosnih izvora u svojim objektima. Takođe, uporedo su neophodne i edukacija i medijske kampanje, kao i akcije u okviru kojih bi se ova problematika posebno naglašavala i obrađivala u široj javnosti.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije

Primena mera energetske efikasnosti u Gimnaziji „Slobodan Škerović“

 

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore
Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Izvođenje radova na primeni mera energetske efikasnosti u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ i Resursnom centru za decu i mlade „Podgorica“, vrednih 1,7 miliona evra, počelo je krajem prošlog meseca i trajaće do kraja septembra ove godine.

Ministarstvo ekonomije je u aprilu potpisalo ugovore o izvođenju radova na primeni mera energetske efikasnosti u tri obrazovne ustanove ukupne vrednosti 2,8 miliona eura.

Osim u Gimnaziji i Resursnom centru, radovi na primeni mera energetske efikasnosti uskoro će početi i na Resursnom centru „1.jun“ u Podgorici.

Radovi koji će biti realizovani u pomenutom periodu na ovim objektima odnose se na zamenu krovnih pokrivača sa postavljanjem termoizolacije, postavljanje termoizolacije na fasadi, odnosno sanaciju fasade, zamenu fasadne bravarije, unapređenje sistema grejanja ili montažu novih sistema, zamenu svetiljki, sanaciju sanitarnih čvorova i slično.

Nakon završetka radova ostvariće se optimizacija potrošnje električne energije u objektima, povećati nivo komfora i poboljšati uslovi za boravak i rad korisnika.

Milisav Pajević

Uskoro rekonstrukcija, racionalizacija i održavanja javnog osvetljenja u Bogatiću

 

Foto: Opština Bogatić
Foto: Opština Bogatić

Na 19. sednici Skupštine opštine Bogatić odbornici su usvojili predlog rešenja o imenovanju Stručnog tima za realizaciju projekta javno-privatnog partnerstva bez elemenata koncesije za realizaciju projekta rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja na teritoriji opštine Bogatić.

Između ostalog, odbornici su dali saglasnost na drugu i treću izmenu Programa poslovanja JKP „Bogatić“ Bogatić za 2018.godinu u skladu sa Zakonom o javnim preduzećima.

Takođe, odbornici su usvojili Izveštaj o radu i finansijski izveštaj za 2017.godinu Turističke organizacije opštine Bogatić, saglasnost na Odluku Nadzornog odbora JKP „Bogatić“ Bogatić o usvajanju Izveštaja o stepenu usklađenosti planiranih i realizovanih aktivnosti iz Programa poslovanja JKP „Bogatić“ za period 01.01.2018. do 31.12.2018.godine.

Milisav Pajević