Home Blog Page 1079

Pušten u rad rekonstruisani vodovod u Istočnom Novom Sarajevu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović svečano je pustila u rad rekonstruisani deo vodovoda na lokalitetu Tvrdimića u opštini Istočno Novo Sarajevo koji je vredan 95.000 KM.

Ona je naglasila da je ovaj vodovodni projekat plod saradnje lokalnih vlasti i Vlade Republike Srpske, uključujući i Fond za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti Republike Srpske.

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti Republike Srpske Srđan Todorović najavio je da će Fond, u ime Vlade Republike Srpske, nastaviti da daje podršku realizaciji strateških infrastruktrunih objekta, poput upravljanja otpadom i vodosnabdevanja na području Istočnog Sarajeva.

Načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo LJubiša Ćosić izrazio je zadovoljstvo realizacijom ovih projekata, te istakao da je njihov cilj poboljšanje života građana ovog dela Republike Srpske.

Direktor Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija Istočno Novo Sarajevo Jovan Katić zahvalio je Vladi Srpske, Fondu i opštini Istočno Sarajevo za podršku realizaciji ovog projekta.

izvor: srna.rs

Sandra Jovićević

Počinje realizacija projekta Eko smart u Nišu

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Neformalna grupa Divajn počinje sa realizacijom projekta Eko smart u Nišu.

Osnovni cilj projekta je podizanja svesti mladih o značaju pravilnog postupanja sa otpadom iz domaćinstva i sprovodiće se na teritoriji opštine Medijana.

Tokom septembra meseca sprovodiće se anketiranje mladih do 30 godina starosti sa teritorije opštine Medijana kako bi se saznalo koliko mladi znaju o reciklaži i odvajanju otpada u kućnim uslovima, kao i o tome koliko su spremni da se aktivno uključe u proces reciklaže i selekcije otpada na kućnom pragu. U oktobru mesecu biće predstavljeni rezultati koji su dobijeni kroz istraživanje javnog mnjenja sa preporukama usmerenim ka donosiocima odluka koje se odnose na oblast upravljanja otpadom. Ova aktivnost realizovaće se kroz konferenciju za štampu.

Projekat je finansijski podržan od strane PROTECTA-e, Resurs centra za pirotski i nišavski okrug, a u okviru programa MLADI SU ZAKON 2017.

izvor: jugpress.com

Sandra Jovićević

Održana radionica u okviru projekta „Odvojeno sakupljanje otpada je moja odluka“

Foto: cdm.me
Foto: cdm.me

U Plužinama u Crnoj Gori prošle nedelje je održana radionica u okviru projekta „Odvojeno sakupljanje otpada je moja odluka“.

U saopštenju Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore navodi se da je ova informativno-edukativna radionica održana sa ciljem predstavljanja novog načina odlaganja otpada. Radionici su prisustvovali predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Opštine Plužine, Komunalnog preduzeća iz Plužina i Opštine Berane, ali i građani u čijim domaćinstvima će biti izveden praktični deo projekta, zatim zainteresovani građani, kao i učenici iz Obrazovnog centra Plužine.

Glavni administrator opštine Plužine gospodin Vladimir Knežević saopštio je da Opština ima kvalitetnu saradnju sa MORiT-om u oblasti upravljanja otpadom. On je naveo da je ova opština donela Lokalni plan upravljanja komunalnim otpadom i da je u toku procedura na izradi Odluke o načinu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, kojim će se bliže definisati prava i obaveze stanovništva i davaoca komunalnih usluga na polju sakupljanja komunalnog otpada. Time će se, kako je kazao, dati značajan doprinos uspostavljanju sistema „primarne reciklaže“ u Crnoj Gori.

Predstavnik MORiT-a gospođa Branka Milašinović iskazala je posebno zadovoljstvo zbog prisustva učenika Obrazovnog centra i izrazila očekivanje da će škola u saradnji sa Opštinom organizovati ogledne časove sa tematikom upravljanja otpadom. Kako je istakla, Plužine će donošenjem odluke o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada zaokružiti pravne pretpostavke za realizaciju „primarne reciklaže“. Milašinović je navela da je posebni kvalitet radionice predstavljala intenzivna interakcija sa prisutnim građanima.

Šef Odjeljenja za zaštitu životne sredine Opštine Berane i članica Radne grupe za pristupanje Crne Gore u EU gospođa Rita Barjaktarović održala je prezentaciju na temu pristupanja i predstavila podatke o aktivnostima koje Crna Gora treba da ispuni tokom pretpristupnog perioda.

Nakon završetka radionice, predstavnici Ministarstva, zajedno sa predstavnicima opštine obišli su domaćinstva u kojima se izvodi praktični deo projekta.

Projekat „Odvojeno sakupljanje otpada je moja odluka“ realizuje MORiT u saradnji sa Opštinom Plužine. Resorno Ministarstvo obezbedilo je 50 kanti za sakupljanje komunalnog otpada koje su podeljene domaćinstvima, a ovim projektom obuhvaćene su i opštine Cetinje, Kolašin, Plav, Šavnik, Petnjica i Gusinje.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević

U toku su prijave za godišnji Forum strategija Evropske unije za Dunavski region

Šesti godišnji Forum Strategije Evropske unije za Dunavski region, koji se održava od 18. do 19. oktobra 2017. godine u Budimpešti, zajednički organizuje Mađarska (sadašnje Predsedništvo EUSDR), Evropska komisija i Dunavski transnacionalni program pod nazivom “A secure, connected and prospering Danube Region“.

Joint Research Centre (JRC) nudi povraćaj troškova istraživačima (starosti do 45 godina) iz zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Srbija, Turska, Jermenija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina za učešće na ovom događaju. Nadoknada pokriva putne troškove i smeštaj.

Da biste se prijavili, sledeća dokumenta pošaljite do 6. septembra 2017. na JRC-CONFERENCE@ec.europa.eu:

– CV (ne duži od dve stranice),
– motivaciono pismo sa listom naučnih i stručnih publikacija,
– spisak projekata i aktivnosti (koji se odnose na Dunavski makroregion) u kojima ste učestvovali ili koji su u toku.

Više pročitajte OVDE.

EU: Stupio na snagu novi pravilnik ispitivanja emisije štetnih gasova iz automobila

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Od prvog septembra, barem što se zemalja EU tiče, svi novi modeli automobila moraće  da prođu novo i pouzdanije ispitivanje emisija u stvarnim uslovima vožnje (stvarne emisije tokom vožnje – RDE) i poboljšano laboratorijsko ispitivanje (globalno usklađeni ispitni postupak za laka vozila – WLTP) pre nego što dobiju dozvolu da se nađu u saobraćaju na evropskim ulicama.

– Uvođenje novog načina ispitivanja emisija ključni je korak u našim kontinuiranim nastojanjima da u narednim godinama vozimo čistije i održivije automobile. Međutim, pred nama je još posla. Skandal s emisijama pokazao je da su nam neophodna ispitivanja automobila i bolji nadzor tržišta, ali i mogućnost intervencije Komisije u slučaju kršenja propisa. Komisija je u januaru 2016. predstavila predlog za postizanje tih ciljeva. O predlogu se još uvek raspravlja i krajnje je vreme da ga Europski parlament i Veće donesu. Moramo odlučno na nivou EU da nastavimo sa radom, kako bismo podstakli mobilnost s niskim nivoom zagađenja – kazao je potpredsedik Komisije za radna mesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jirki Katajnen.

Poverenica Elžbeta Benkovska, zadužena za unutrašnje tržište, industriju, preduzetništvo, kao male i srednje preduzetnike, dodala je:

– Brz prelazak na vozila s nultom emisijom svima nam je u interesu,s  obzirom na zdravstvene i ekološke rizike koji nam prete, a ključan je i za automobilsku industriju ako želi da ostane konkurentna na međunarodnom tržištu. Ipak, dizel automobili još su nam uvek potrebni i moramo ponovno izgraditi poverenje u tu tehnologiju. Zbog toga su pouzdanija ispitivanja za nove automobile od ključne važnosti. Kad je reč o automobilima koji su već na ulici, države članice moraju da ispune svoje obaveze: pre svega da sprovode zakone i zajedno sa svim učesnicima preduzimaju dalje korake kako bi smanjile emisije postojećih voznih parkova.

Detaljne informacije o novom pravilniku možete pogledati OVDE.

13. Letnja škola u Fojnici – Obrazovanjem do održive energetike u regionu

Foto: Adi Operta
Foto: Reic.org.ba

Jačanje kapaciteta Jugoistočne Evrope u oblasti obnovljivih izvora energije i niskoemisionog planiranja kroz obučavanje kadrova, obrazovanjem i usavršavanjem mlađih generacija, jedna je od aktivnosti kojima se poslednjih godina pridaje sve veća pažnja od strane brojnih obrazovnih insitucija i nevladinog sektora u regionu. Bilo da su u pitanju modernizovani studijski programi, konferencije, tribine, panel diskusije, seminari ili letnje škole, interesovanje mladih za oblast održive energetike u rapidnom je porastu.

Foto: Adi Operta

Ekipa Energetskog portala posetila je ovogodišnju Regionalnu letnju školu održivog razvoja i niskoemisionog planiranja, održanu u periodu od 20. do 25. avgusta u Fojnici, BiH. Školu tradicionalno organizuje sarajevski Regionalni centar za obrazovanje i informisanje (REIC), ovaj put uz podršku Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu – Energetska efikasnost (ORF-EE), i bilateralnih projekata „Podsticanje obnovljivih izvora energije u BiH“ i „Podsticanje energetske efikasnosti u BiH“, koje sprovodi nemačka agencija za međunarodnu saradnju – GIZ.

– Tema ovogodišnje letnje škole bila je niskougljenični razvoj, što podrazumeva razvoj zasnovan na obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti. Energetski zaokret od fosilnih goriva kao obnovljivim izvorima energije traži inovativne pristupe i novi način razmišljanja o energetici. To se moze postići jedino kroz multidisciplinarni pristup i edukaciju mladih ljudi koji ce biti nosioci tog zaokreta. Zbog toga su upravo ciljna grupa letnje škole mladi ljudi različitih profesija kao što su inženjeri, ekonomisti, pravnici, ekolozi i drugi stručnjaci sličnih profila iz zemalja zapadnog Balkana. Zapadni Balkan sa energetskog aspekta praktično predstavlja prostor sa infrastrukturom koja je građena kao jedna celina i koji ima značajne potencijale gotovo svih obnovljivih izvora energije, koji u adekvatnim odnosima mogu dati održiv energetski miks – rekao nam je predsednik REIC-a, doc. dr. Azrudin Husika.

Foto: Reic.org.ba

Letnja škola u Fojnici ima tradiciju dugu već 13 godina. Kao prvo stručno okupljanje za mlade na temu obnovljivih izvora energije u regionu Jugoistočne Evrope, škola okuplja najeminentnije predavače iz spomenutih oblasti, pruživši pritom priliku učesnicima da nakon završenih predavanja steknu osnovnu sliku o energetskom tržištu, strategijama razvoja, i da se upoznaju sa primerima dobre prakse u razvijenijim zemljama širom Evrope. Selekcija učesnika za ovaj događaj veoma je zahtevna, te je od preko stotinu pristiglih prijava odabrano dvadeset dvoje uspešnih studenata i mladih profesionalaca, različitih karijernih opredeljenja, sa zajedničkim interesovanjima za održivi razvoj.

– Tokom praktičnog dela obuke, učesnici su u multidisciplinarnimene grupama radili na izradi planova za energetski zaokret u transportu, proizvodnji energije, stambenim i javnim zgradama. Svaka grupa definisala je viziju svog sektora do 2050. godine, a zatim razradila mehanizme za ispunjavanje te vizije sa dinamičkim planom, uvažavajuci postojeće stanje u sektoru. Učesnici su pokazali visok nivo inovativnosti i kritičkog razmišljanja o efektima razvoja energetskog sistema – istakao je Husika.

Fojnica je odlična lokacija za održavanje ovakvih edukativnih programa, uzimajući u obzir hidrotermalni potencijal, kao i to da kompleks hotela u kom su učesnici škole bili smešteni ima instaliranu toplotnu pumpu, i blizinu dve male hidroelektrane „Mujaković“. U okviru škole organizovana je i poseta Prokoškom jezeru, a priču o ovom malom planinskom jezeru možete pročitati ovde.

M.N.

ZEMUN: U toplovod u Banatskoj uloženo 120 miliona dinara, radovi gotovi do kraja meseca (FOTO)

Foto: Beoinfo
Foto: Beoinfo

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali obišao je radove na izgradnji toplovoda na uglu Ulica cara Dušana i Banatske, vredne 120 miliona dinara. Mali je istakao da će radovi biti završeni tokom tekućeg meseca, te da će svako domaćinstvo moći da se priključi na stabilniji i ekološki mnogo prihvatljiviji sistem grejanja.

Gradonačelnik je precizirao da se radi o deonici dugoj 1.250 metara, odnosno 2.500 metara novih cevi, što će stanovnicima Banatske omogućiti priključak na toplovod i drugačiji izbor od grejanja na ugalj, drva ili pelet.

 – Radovi su počeli 1. avgusta i biće završeni tokom septembra. Takođe nam je važno da na toplovod priključimo i Zemunske kapije – projekat Građevinske direkcije Srbije sa preko 1.700 stambenih jedinica. To je odličan pokazatelj na koji način velika investicija motiviše lokalnu samoupravu da bude još bolja i da poboljšava infrastrukturu u okolini – rekao je Mali.

On je dodao da se zbog toga bori za svaku investiciju i posebno pohvalio JKP „Beogradske elektrane“, koje su ove godine uradile 25 kilometara novog toplovoda i zamene postojećeg.

– Ukupno, u poslednje tri godine „Elektrane“ su uradile 75 kilometara novih trasa i to je samo početak, jer od naredne godine očekujemo da ta brojka bude povećana na 70 kilometara godišnje. Na taj način želimo da nadoknadimo 10 godina pauze, koliko ništa nije rađeno tokom mandata prethodne vlasti. Svaki građanin Beograda mora da ima podjednako kvalitetnu infrastrukturu na raspolaganju – naglasio je gradonačelnik.

Foto: Beoinfo

Prema njegovim rečima, u prethodne tri godine rekonstruisano je 636 ulica, na kojima je postavljen novi ili popravljen stari asfalt. To je 325 kilometara, naveo je gradonačelnik, dok je JP „Putevi Srbije“ uradilo još 110 kilometara puteva iz svoje nadležnosti na teritoriji grada Beograda.

– Opštine su, iz kapitalnog budžeta, uradile još 100 kilometara, što ukupno čini 535 kilometara asfaltiranih puteva u prethodne tri godine. Urađeno je 113 kilometara kanalizacione mreže, kao i 283 kilometra vodovodne mreže, uključujući i zamenu postojeće. Te brojke su zaista neverovatne za radove u gradu, imajući u vidu da smo vratili 455 miliona evra dugova nasleđenih od prethodne vlasti. Zamislite da smo taj novac utrošili na ovakve projekte i investicije – rekao je Mali.

Čistiji vazduh je izuzetno važan, dodao je Mali i rekao da ovo je poruka svima koji se možda dvoume da li da se priključena toplovod.

– Stabilnije i ekološki prihvatljivije grejanje je korak napred. Svi radovi koje izvode „Elektrane“ su veoma skupi, oprema je kvalitetna, cevi izolovane i to košta. Moram da naglasim da ovo nije finansirano iz kredita, što je bio način prethodne vlasti, već je u pitanju novac koji smo uštedeli. Sve što uštedimo dajemo na infrastrukturu, koja poboljšava kvalitet života svih građana. Od toga nećemo odustati – poručio je Mali.

Foto: Beoinfo

Gradonačelnik je izrazio uverenje da će građanima Beograda će biti bolje iz godine u godinu jer će biti više investicija i Beograd će biti sve veće gradilište.

– Svima onima koji nas kritikuju poručujem da nastave, a mi ćemo da radimo i vrednujemo prema ostvarenim rezultatima. Po reakciji ljudi koji su se ovde okupili može da se zaključi koliko im ovo znači. Građani koji ovde žive imaće mogućnost da se priključe, a da li će to uraditi zavisi isključivo od njih. Stvorili smo uslove za to i nadam se da će njihov izbor biti priključenje na toplovod. Mislim da je ova opcija za njih najbolja, pre svega ekološki, jer je ovaj deo Zemuna svojevrsna „crna tačka“ grada Beograda, zbog štetnih gasova koji nastaju sagorevanjem uglja i drveta – zaključio je Mali.

Zamenik predsednika opštine Zemun Damir Kovačević je istakao da se opština trudi da svaki od 200.000 stanovnika Zemuna ima kvalitetne uslove za život.

– Uz pomoć grada Beograda, bez koga su nam ruke vezane, mnogo toga smo uradili u prethodnih nekoliko godina. Ipak, u narednom periodu ćemo raditi na još više projekata, a dolazak gradonačelnika za sve u opštini znači još veću obavezu da izlazimo u susret građanima u svakom smislu – rekao je Kovačević.

Događaju je prisustvovao i direktor JKP „Beogradske elektrane“ Goran Aleksić.

U septembru javna rasprava o projektu postrojenja za prečišćavanje vode Berilovac

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta JP „Vodovod i kanalizacija“ – Pirot podneo zahtev za davanje saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat postrojenja za prečišćavanje vode Berilovac.

Uvid u Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu se može izvršiti u prostorijama Ministarstva, u Novom Beogradu u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja, kao i na službenom sajtu Ministarstva. Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu predmetne Studije svakog radnog dana i u prostorijama Gradske uprave Pirot.

Primedbe i mišljenja na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu podnose se u pisanom obliku i dostavljaju Ministarstvu zaštite životne sredine.

Dana 20.09.2017. godine sa početkom u 12 časova, biće održana javna rasprava i prezentacija predmetne Studije u prostorijama Gradske uprave Pirot.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Neće biti povećane cene gasa u Srbiji

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

JP „Srbijagas“ saopštilo je da cena prirodnog gasa za bilo koju kategoriju kupaca neće biti povećana.

Kako se navodi, reč je samo o promeni metodologije obračuna, odnosno o promeni samo jedne obračunske stavke u okviru Metodologije obračuna cene prirodnog gasa, koja je vrednosno neutralna.

Javno preduzeće „Srbijagas“, kao i ostalih više od 30 distributera u Republici Srbiji, za ovu promenu dobilo je saglasnost Agencije za energetiku Republike Srbije.

izvor: srbijagas.co.rs

Sandra Jovićević

AERS dala saglasnost na cene nestandardnih usluga EMS-a

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Savet Agencije za energetiku je na sednici održanoj u četvrtak, 31. avgusta 2017. godine dao saglasnost na odluku o cenama nestandardnih usluga koju je doneo operator prenosnog sistema, „Elektromreža Srbije“ AD, Beograd.

Odobrenim cenovnikom su obuhvaćene nestandardne usluge, koje predstavljaju povremene usluge, odnosno one koje operator sistema pruža na zahtev kupca, odnosno korisnika sistema ili usluge u cilju otklanjanja posledica postupanja kupca odnosno korisnika sistema suprotno propisima, a koje nisu obuhvaćene kroz cenu pristupa sistemu ili kroz troškove priključenja.

Ove usluge se odnose na usluge izdavanja podataka, mišljenja i tehničkih uslova i usluge kontrole i overe brojila aktivne i reaktivne energije.

Ovom odlukom, prihodi koje ostvaruje operator prenosnog sistema po ovim osnovama stavljeni su pod kontrolu, čime su stvoreni uslovi za njegovo transparentnije poslovanje, kao i za jedinstven tretman korisnika sistema.

izvor: aers.rs

Sandra Jovićević

Ilon Mask planira da izgradi mrežu podzemnih tunela kojima će se prevoziti elektromobili (FOTO)

Foto: Instagram/Elon Musk
Foto: Instagram/Elon Musk

Jedan od najvećih preduzetnika našeg doba, Ilon Mask, namerava da izgradi mrežu od 30 podzemnih tunela ispod Los Anđeles okruga kojima će saobraćati isključivo električni automobili.

Maskova kompanija Boring, zadužena za projekat, već je iskopala probni tunel dug pedesetak metara. Predviđa se da će vozila tunelom moći da se kreću brzinom od 200 kilometara na čas, a plan je da jedan krak vodi do međunarodnog aerodrome u Los Anđelesu.

Iako mu je gradsko veće Hotorna izdalo dozvolu da se tunel produži još tri kilometra, Maska i Boring čeka dug put do realizacije ovog projekta. Biće potrebno da prođe dug period testiranja sigurnosti, pre nego što tunel bude dobio zvaničnu dozvolu rad.

Trenutno je u fazi testiranje mašine po imenu “Godo”, koja je već korišćena za izgradnju kalifornijske kanalizacije, jer se veruje da bi pomoću nje tunel moglo prokopati i brže i jeftinije.

U slučaju da projekat zaživi, elektromobil bi sa klasičnog puta skrenuo na posebnu platformu-punjač, koja bi bila zakačena za specijalne šine, tako da bi se automobil punio dok ga platforma ne proveze do kraja tunela.

Zahvaljujući primeni mera energetske efikasnosti bečke zgrade imaće sve manje klima uređaja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Potrošnja električne energije za klimatizaciju tokom toplih letnjih meseci svakodnevno je u porastu, jer veliki broj ljudi želi komfor klimatizovanih prostorija na radnom mestu, kod kuće ili u provodu. Oko 40 odsto svetske potrošnje struje odlazi na klimatizaciju zgrada, a prema podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA) klimatizacija i hlađenje najbrže su rastući segmenti novog oblika potrošnje energije. Tokom letnih meseci mnogo struje potroši se pre svega za hlađenje. Moderni sistemi zaštite od sunca nude rashlađenje tokom vrelih dana.

 – Glavni problem predstavlja to što uobičajena klimatizacija zgrada zavisi isključivo od korištenja struje. Prema proceni stručnjaka, za nekoliko godina potreba za strujom za rashlađivanje prostorija tokom leta veoma će porasti. Da bi se izbegli propusti, a ciljevi vezani za smanjenje emisije štetnih gasova imali u vidu, postoji velika potreba za alternativnim metodama hlađenja – stiče zamenica gradonačelnika Beča, Maria Vassilakou.

Poslednjih godina povećao se broj veoma toplih dana i u Beču. Da bi se ukazalo na povećanu potrošnju struje za hlađenje prostorija inicirana je kampanja „Svesno hlađenje“ pod pokroviteljstvom bečkog gradonačelnika, Michaela Häupla.

Kako bi se predupredila rastuća potreba električne energije za uobičajeni način hlađenja zgrada, Grad Beč razvio je strategiju da se pre svega kroz mere gradnje izbegne potreba za hlađenjem.

Pored optimizacije udela staklenih površina i ispravnog načina gradnje, važnu ulogu igra i zaštita od sunca. Adekvatnom zaštitom od sunca i kod velikih staklenih površina može se smanjiti uticaj sunčevih zraka unutar zgrada, a time i potreba za hlađenjem.

Istovremeno, prilikom zaštite od sunca mogu se napraviti velike greške. Tipičan primer pogrešne zaštite je zatamnjenje prostorija tokom vedrih dana i njihovo osvetljavanje veštačkim svetlom.

Sa druge strane, takva rasveta opet troši struju. Dobri sistemi nude ne samo zaštitu od sunca kojom smanjuju potrebu za rashlađivanjem, već propuštaju i dnevnu svetlost unutar prostorija i pružaju dobar pogled.

Izvor: croenergo.eu

Leskovac dobija novi kolektor pri postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

Javno-komunalno preduzeće „Vodovod“ iz Leskovca ugostilo je predstavnike vodovoda iz preko 20 gradova Srbije. Okrugli sto bio je posvećen aktuelnim izazovima u vodosnabdevanju i temama poput zaštite izvorišta, kvalitetnog vodosnabdevanja i finansijske nezavisnost samih vodovoda.

Gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović kazao je ovom prilikom da gradovi i opštine imaju obavezu da podrže vodovode da se izbore sa problemima i unaprede kvalitet usluga. On je dodao da Leskovac teži da stvori uslove da voda stigne do svakog potrošača u našem gradu i da kvalitet usluge bude na najvišem nivou. U prilog tome govore desetine kilometara zamenjene i izgrađene vodovodne mreže i stabilizacija poslovanja samog Vodovoda, koji je sada uspešno javno preduzeće, rekao je gradonačelnik, podsetivši da je u prethodne tri godine u rekonstrukciju vodovodne mreže u gradu uloženo oko 5 miliona evra.

Gradonačelnik je takođe kazao da će naredne godine biti izgrađen i novi kolektor pri postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, za šta će pomoć u iznosu od 500 miliona dinara dobiti od Vlade Republike Srbije. Na taj način će Leskovac biti jedan od prvih gradova Srbije koji ima kompletno opremljenu komunalnu infrastrukturu.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Moguće je da do 2030. godine nuklearna fuzija zameni fosilna goriva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U nedavno objavljenom izveštaju „Fusion 2030“ u Kanadi, zatraženo je od kanadske vlade da do 2030. godine investira 125 miliona dolara za izgradnju prototipa postrojenja za nuklearnu fuziju.

Nuklearna fuzija mogla bi da bude jedna od najefikasnijih opcija za obnovljive izvore energije, zbog najveće energetske gustine, najboljeg odnosa povratne energije (EPR), kao i najmanjeg ugljeničnog otiska.

Procesna tehnologija zasniva se na repliciranju tipične reakcije koja se dešava na Suncu, prilikom koje se jezgra dva atoma malih atomskih masa (u ovom slučaju vodonika), spajaju na ekstremno visokim temperaturama, stvarajući helijum.

Proces oslobađa velike količine čiste energije iz skoro neograničenog izvora, uz gotovo nultu emisiju ugljenika. Međutim, potrebno je testirati ga na nivou pilot postrojenja, kako bi se utvrdila njegova iskoristivost i isplativost, a autori ideje nadaju se uspešnoj realizaciji do 2030. godine.

Međutim, za realizaciju najavljenih planova, potrebna je novčana podrška kanadske vlade. Prema „Fusion 2030“ izveštaju, koji su priredili Univerziteti u Alberti i Saskačevanu, grupi će biti potrebno oko 125 miliona dolara kako bi bilo moguće sprovesti nuklearnu fuziju u realnim uslovima – što nije velika investicija, uzimajući u obzir da je cilj uspostavljanje operativnog postrojenja koje bi uskoro moglo zameniti naftu i gas.

 – U ovom sektoru postoji mnogo prilika, pa moramo ulagati u istraživačke kapacitete i akademske studije, kako bismo osigurali da proizvodimo diplomce sa veštinama koje mogu doprineti ovoj oblasti – rekao je Majkl Delaž, glavni tehnološki direktor „General Fusion“, druge po veličini privatne laboratorije za fuziju u Severnoj Americi, a preneo CBC News.

Finansiranje ne bi bilo namenjeno direktno za General Fusion. Umesto toga, planira se distribuiranje investicija između nekoliko istraživačkih grupa, univerziteta i organizacija koje dele isti cilj. Kada pilot postrojenje bude spremno, izveštaj potvrđuje da će privatne kompanije igrati veliku ulogu u komercijalizaciji tehnologije.

– Kada napravite jedno ovakvo postrojenje, i ono postane komercijalno održivo, mislim da može biti i veoma konkurentno na mreži – dodao je Delaž.

Budućnost nuklearne fuzije

Iako ovi planovi izgledaju previše dobro da bi bili istiniti – izvor energije koji se može izvući iz jednog od najrasprostranjenijih elemenata na Zemlji, po veoma niskoj ceni, koji pritom ne šteti okolini – u doba kada naša zavisnost od fosilnih goriva počinje da uzima svoj danak širom planete, vreme je da počnemo da ozbiljno razmišljamo i investiramo u održivije alternative.

Izveštaj naglašava potencijal nuklearne fuzije kao možda najznačajnije opcije za obnovljive izvore energije, jer ima najveću energetsku gustoću bilo kog izvora, najbolji odnos povratne energije (EPR) i najmanji ugljenični otisak među svim održivim izvorima koji su danas dostupni.

 – Izvori čiste energije dostupni su svugde u svetu – mogu se stvoriti bilo gde, pa čak i izvući iz vode. Toliko se događa u ovoj oblasti širom sveta. Stvarno verujemo da bismo do 2030. godine mogli videti i ova pilot postrojenja. Voleo bih da to bude baš u Kanadi, ali je za ostvarenje plana koji imamo potrebno da investicije počnu da pristižu odmah – dodao je Delaž.

Sve u svemu, nuklearna fuzija bi zaista mogla biti ono što je svetu bilo potrebno da napravi konačni prelaz sa fosilnih goriva na obnovljivu energiju. Ali, potrebna je i podrška privatnih kompanija i vladinih organizacija, kako bi tehnologija postala komercijalna.

Izvor: futurism.com

BMW: Električni Mini stiže na Sajam automobila u Frankfurtu (FOTO)

Foto: Mini
Foto: Mini

BMW će na Sajmu automobila u Frankfurtu predstaviti koncept električnog automobila Mini, a očekuje se da ćemo prva vozila na ulicama videti tek 2019. godine.

Električni mini će imati troje vrata i hatchback karoseriju., a zamišljen je kao idealno prevozno sredstvo u zakrčenim gradskim sredinama. U pitanju je potpuno električni automobil, sa svim karakteristikama Minija, što znači da će biti vrlo okretan, lagan i lak za upravljanje.

Specijalno dizajnirani aerodinamički elementi podstiču autonomiju vozila. Recimo tu su vrlo zanimljivi 19-inčni točkovi.

No, za sada se krije koji je potencijal elektromotora, konkretne performanse novog Minija, ali i kapacitet baterije.

Foto: Mini
Foto: Mini
Foto: Mini
Foto: Mini
Foto: Mini
Foto: Mini
Foto: Mini
Foto: Mini
Foto: Mini
Foto: Mini
Foto: Mini
Foto: Mini
Foto: Mini

Rusija ulaže 90 milijardi rubalja u razvoj industrije uglja

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U razvoj industrije uglja ove godine u Rusiji će biti uloženo 90 milijardi rubalja, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin. On je istakao da Rusija ima rezerve uglja za preko 500 godina.

Putin je saopštio da je prošle godine u razvoj rudarskog sektora uloženo preko 73 milijarde rubalja, dok je za ovu godinu planirano ulaganje od 90 milijardi rubalja. Sredstva investitora se ulažu u modernizaciju preduzeća, u uvođenje savremenih ekoloških tehnologija, u stvaranje uslova za siguran rad rudara, u rešavanje socijalnih problema.

Predsednik Rusije je izjavio da industrija uglja omogućuje razvoj celog istočnog poligona zemlje, a stvaranje velikih lučkih kapaciteta opet omogućava da se zauzme dobro mesto na svetskom tržištu uglja. Uspesi ove industrije, kako je istakao Putin, utiču na jačanje energetske sigurnosti i suvereniteta Rusije. Dodao je i da će prema svim prognozama ugalj još mnogi niz godina biti među tri osnovna izvora energije i da će se Rusija, koja ima ogromne rezerve ovog energenta, čvrsto držati na poziciji lidera.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević