Home Blog Page 1067

Da li će rast temperature stati na kraj sledećem Fudbalskom prvenstvu i pre početka?

Foto-ilustracija: Pixabay

Ćao svima! Kako ste?

Prošle nedelje završili smo seriju tekstova o Svetskom fudbalskom prvenstvu 2018 u Rusiji. Nakon četiri nedelje fanfara, kolektivne histerije, uzbudljivih pobeda, bolnih poraza, nacionalnog ponosa i razočaranja, konačno su “krunisani” najbolji među najboljima – Francuzi.

I ovog četvrtka ostajemo na travnatom terenu za fudbal – ali se izmeštamo u nešto južnije, znatno toplije krajeve i putujemo nekoliko godina u budućnost.

Za domaćina Fudbalskog kupa 2022. godine izabran je Katar. Izbor ove apsolutne monarhije Arabijskog poluostrva u javnosti je izazvao mnogo kontroverze.

Katarci su najpre morali da obrišu ljagu sa imena svoje države da je u takmičarskom procesu za mesto održavanja ovog prestižnog takmičenja varala i podmićivala čelne ljude FIFA (od franc. Fédération Internationale de Football Association – Međunarodna federacija fudbalskih asocijacija).

Nakon toga, suočili se sa problemima kulture i temperature.

Kulturni konflikti uoči Fudbalskog prvenstva 2022

Islam je katarska državna religija zbog čega je konzumacija alkohola ograničena samo na hotelske barove i klubove uz prikaz pasoša.

Jasno je da ovako ustrojeni verski aršini ne odgovaraju zaljubljenicima u fudbal koji bi Katar posetili u vreme Kupa i voleli da uz utakmicu eventualno uživaju uz flašu-dve-tri-deset hladnog piva. Konflikt islamske vere i alkohola, narod Katara su rešili tako što će dozvoliti piće za vreme prvenstva. U posebnim zonama, navijači će moći da se opskrbe alkoholnim pićima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Šta je sa LGBT+ populacijom? Kako je homoseksualnost u državi-domaćinu nezakonita, da li to znači da ljudi neheteroseksualne orijentacije nisu dobrodošli?

Nekadašnji predsednik FIFA, Džozef Blater, u šali je savetovao homoseksualce da se jednostavno uzdrže od seksualnih odnosa, ali je i dodao da je fudbal igra otvorena za sve i da čelnici njegove federacije ne žele nikakav vid diskriminacije na ovom događaju.

U duhu tolerancije, vlada Katara izjavila je da će učešće na Svetskom fudbalskom prvenstvu dopustiti i izraelskom nacionalnom timu, što je bio treći kulturni sukob koji je trebalo da se razreši.

Katar i fudbal na udaru klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski okršaj u fudbalu obično se održava na leto kada živa na termometru u ovoj arapskoj pustinjskoj zemlji može da dostigne 50 Celzijusa.

Sat i po vremena trčanja za loptom u takvim uslovima predstavlja pretnju po zdravlje. Na tim temperaturama, zdravstveno su ugroženi čak i oni koji nisu izloženi napornim fizičkim aktivnostima. Mogući su dehidracija, iscrpljenost i moždani udar.

Do sledećeg kupa, ljubitelji “najvažnije sporedne stvari na svetu” stoga će čekati nešto duže nego uobičajeno. Zbog izuzetno vrele klime u državi koja će ugostiti fudbalere i navijače sledećeg puta, Fudbalsko prvenstvo neće biti upriličeno u leto, već tokom novembra i decembra.

I prethodne sportske manifestacije pokazale su nivo opasnosti koju igračima predstavlja ekstremna toplota.

Tokom 2014. godine, Australian Open se igrao na temperaturama do 42 stepena. Za vreme jednog teniskog meča, Kanađanin Frank Dancevic se onesvestio. Dancevic je kasnije izjavio da mu se u tim trenucima priviđao lik iz crtanog filma, Snupi, i dodao da je opasno i nehumano igrati na preteranoj vrućini. Ovo nije bio jedini zdravstveni incident koji se odigrao na Australian Open 2014, niti je Dancevic bio jedina žrtva ekstremno visokih temperatura. Osetivši mučninu i slabost, Kineskinja Peng Šuaj, počela da povraća na teniskom terenu.

Iako dodatnih šest meseci iščekivanja ne idu na ruku nestrpljivih navijača, idu na ruku igrača i njihovog zdravstvenog stanja. Najviše zimske temperature u Kataru su oko 26 stepeni.

Ipak, pod dejstvom klimatskih promena, očekuje se da će, kroz četiri godine, područje Persijskog zaliva biti mnogo vrelije.

Neke naučne projekcije za teritoriju Arabije su toliko poražavajuće da se pretpostavlja da će, do 2100. godine, toliko “otopliti” da će preživljavanje na otvorenom biti nemoguće.

Organizatori su i sami svesni vreline Katara, stoga ogromne količine novca ulažu u rashladne tehnologije u sportskim objektima namenjenim Prvenstvu 2022.

U maju prošle godine, Katarci su završili gradnju međunarodnog stadiona Kalifa koji je trenutno najveća otvorena arena na svetu koja se hladi. Napredni sistemi rashlađivanja održavaće temperaturu na terenu i tribinama na prijatnih 26 Celzijusa.

Čini se da organizatori ne pridaju jednak značaj zdravlju građevinskih radnika, kao fudbalera i posetilaca Kupa. Mnogi izveštaji obelodanjuju brojne smrtne slučajeve građevinaca koji rade na stadionima, hotelima i drugoj infrastrukturi uoči Svetskog fudbalskog prvenstva, a koji su rezultat toplote.

Jelena Kozbašić

Posetioci napravili ekološki mural na Egzitu

Foto: promo
Foto: promo

Posetioci muzičkog festivala Egzit napravili su neverovatan mural koristeći samo limenke.

Mural pod nazivom Pixalate napravljen je od čak 2000 limenki i prikazuje devojku koja simolizira slobodu, što je tema ovogodišnjeg Egzita. Mural je dugačak preko 6 metara.

Ovo je jedan u nizu od ekoloških projekata Exit fondacije i Recan fondacije koji nas podsećaju na važnost očuvanja životne sredine.

Limenke su najpogodnije za reciklažu jer su 100% reciklabilne, to znači da od reciklaže jedne limenke dobijemo jednu limenku.

Reciklaža je najmlađa industrijska grana u Srbiji i jedina koja u vreme svetske ekonomske krize, prema zvaničnim podacima, beleži rast. O tome najbolje govori podatak da je u protekle tri godine u ovoj industriji zaposleno više od 10.000 ljudi.

U Srbiji danas postoji 2.200 firmi koje se bave sakupljanjem i reciklažom otpada, što je u odnosu na 2009. kada ih je bilo 200, ogroman napredak.

Pored stručnjaka, inženjera i ekologa, reciklažna industrija upošljava i sakupljače sekundarnih sirovina širom zemlje, koji često potiču iz marginalizovanih društvenih grupa, pruža im socijalnu zaštitu i uključuje ih u legalne tokove.

Najznačajnije reciklerske i sakupljačke firme nedavno su osnovale Udruženje reciklera Srbije. Cilj je da se kroz zajedničke aktivnosti zaštite interesi reciklera i sakupljača, promovišu načela zaštite životne sredine, ali i da se kroz partnerski dijalog sa Vladom Srbije nastavi razvoj reciklažne industrije.

U izveštaju Evropske komisije navodi se da je Srbija postigla napredak u oblasti upravljanja otpadom. Ciljevi Srbije u toj oblasti određeni su njenim opredeljenjem za članstvo u EU i rokovi za njihovo ostvarenje definisani su Strategijom upravljanja otpadom. Grupa propisa EU kojima se reguliše oblast upravljanja otpadom jedna je od najrazvijenijih u okviru grupe propisa u oblasti životne sredine. A pored sprečavanja proizvodnje otpada, oni predviđaju da se otpadni materijali ponovo koriste, recikliraju ili koriste kao izvor energije.

Milan Zlatanović

Trivan potpisao ugovore sa OCD-ima u oblasti zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan potpisao je juče ugovore sa predstavnicima nevladinih organizacija o dodeli bespovratnih sredstava za podršku projektima u oblasti zaštite životne sredine.

Ministar Trivan je rekao da nema razvijenog društva bez razvoja civilnog društva čiji je je značaj  neprocenjiv u stvaranju društvene klime u kojoj će zaštita životne sredine biti jedan od prioriteta.

– Država i Ministarstvo računaju na podršku civilnog društva. Ni najbogatije zemlje sveta nemaju dovoljne kapacitete da sve urade same, jer je to pitanje ne samo novca već i ljudskih resursa,  i zato je važno da u postizanju evropskih standarda u zaštiti životne sredine imamo podršku civilnog sektora i društva u celini, rekao je Goran Trivan.

On je podsetio je da cenu nebrige o životnoj sredini već plaćamo i to skupo, od posledica po zdravlje ljudi, do gubitka biodiverziteta  i ekosistema koji su nam osnova života, do  klimatskih promena, i ukazao da će bitka za zdravu životnu sredinu i dostizanje EU standarda trajati trideset godina i da neće stati, jer će te zemlje dalje napredovati.

Ministar je pozvao društveno odgovorne kompanije da podrže i pomognu aktivnosti civilnog društva. Ukazao je da je Ministarstvo ove godine izdvojilo više sredstava za podršku nevladinim organizacijama i da će nastojati da se više sredstava izdvaja za rad civilnog sektora u zaštiti životne sredine.

Ministarstvo je raspisalo Javni konkurs za dodelu sredstava na koji je pristigla 291. prijava, od kojih su izdvojena 73 projekta čija će realizacija biti podržana u ukupnom iznosu od 35.000.000,00 dinara.

Milisav Pajević

Izložbom obeležen Dan Nacionalnog parka Tara

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Dan Nacionalnog parka Tara, 13. jul – obeležen je u Centru za posetioce u Bajinoj Bašti, otvaranjem izložbe „Narodna tradicija na Tari“, koju su priredili studenti IV godine Fakulteta primenjene umetnosti Univerziteta u Beogradu.

Planina Tara, reka Drina i mnoštvo bistrih potoka, očuvana priroda i čist vazduh, guste četinarske šume, retke biljne i životinjske vrste, kao i vredno kulturno nasleđe, čine jedinstveno područje Nacionalnog parka Tara na zapadu Srbije.

Upravljanjem parka čuva se i unapređuje prostor u misiji da se postigne idealan odnos čoveka i prirode.

Posle trideset godina od prve inicijative za stavljanje pod zaštitu, Nacionalni park Tara je 13. jula 1981. godine konačno proglašen za zaštićeno dobro prve kategorije pod zaštitom države.

Prve inicijative da se Tara proglasi prirodnim dobrom od nacionalnog značaja pokrenute su 50-ih godina XX veka od strane šumarskih stručnjaka Dušana Čolića, Stevana Kolarevića i Dragomira Milojkovića.

Izložbu „Narodna tradicija na Tari“ je otvorio Dragić Karaklić, direktor Javnog preduzeća „Nacionalni park Tara“, a učesnicima su se obratili u ime Ministarstva zaštite životne sredine Lidija Stefanović, Zavoda za zaštitu prirode Srbije dr Dragana Ostojić i Nacionalnog parka „Fruška gora“ Konstantin Plužarević, ističući značaj i uspehe u radu Parka i želju za daljim napredovanjem u upravljanju koje će omogućiti održivi razvoj područja u sadejstvu prirodnog i kulturnog nasleđa. Izložbu je predstavio Boriša Čolić iz JP „NP Tara“.

Milisav Pajević

Sa Egzita prikupljeno oko 70 tona otpada

 

Foto: JKP "Čistoća" Novi Sad
Foto: JKP “Čistoća” Novi Sad

Po završetku festivala “Exit“, sa Petrovaradinske tvrđave i iz Podgrađa ekipe JKP „Čistoća“ odnele su oko 70 tona otpada na Gradsku deponiju u Novom Sadu.

Radnici JKP „Čistoća“ s mehanizacijom, na terenu su bili svakog jutra od šest časova, a prostor Tvrđave sa okolinom, kao i Keja žrtava racije, gde se okupljao veliki broj mladih ljudi, svakog jutra su vrlo brzo dovođeni u prvobitno stanje.

Tokom četiri festivalska dana, samo na Petrovaradinskoj tvrđavi sve vreme je angažovano 80 radnika, a neposredno ili posredno, u kompletnoj organizaciji posla učestvovalo je više od 150 zaposlenih u JKP „Čistoća“. Svakodnevno se, do završetka “Exit-a“, radilo u tri smene, 24 sata u kontinuitetu.

Kao i svake godine, iz JKP „Čistoća“ ističu da je higijena u Novom Sadu tokom trajanja festivala koji je okupio desetine hiljada ljudi, sve vreme bila na visokom nivou.

Milisav Pajević

Počeli radovi na rekonstrukciji nasipa na Savi

 

Foto: Grad Šabac
Foto: Grad Šabac

Na lokaciji kod Crpne stanice “Kalenića Revenica” danas su zvanično počeli radovi u okviru Projekta “Zaštita Mačve od velikih voda reka Save i Drine”.

Projekat podrazumeva rekonstrukciju nasipa na deonici od Drenovca do Čevrntije u dužini od 5,3 kilometra i na deonici Banov Brod – Crna Bara dužine 10,9 kilometara.

Sredstva za realizaciju ovog projekta,blizu 9 miliona evra, obezbeđena su iz EU IPA fondova, a planirani rok završetka radova je 2020. godina.

Svečanom otvaranju radova prisustvovali su ambasador Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici, ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, zamenik gradonačelnika Šapca Dušan Kostadinović, predsednik opštine Bogatić Nenad Beserovac, predstavnici JVP “Srbijavode”, Direkcije za vode, Republičkog hidrometeorološkog zavoda i drugi partneri u projektu.

Milisav Pajević

Nagradni ekološko-literarni konkurs za mališane sa teritorije Grada Pančeva

U toku je prvi literarni konkurs za decu od 7 i 8 godina na temu: Šta je meni Planeta dala? Ovo je prvi konkurs koji je organizovan u sklopu kampanje „Avantura Zelembaća“, a u narednih mesec i po dana mališane očekuje još jedan literarni konkurs kao i jedno likovno takmičenje namenjeno prevashodno predškolcima.

U okviru prvog konkursa biće nagrađeno 10 radova, a sve što je potrebno jeste da roditelji pošalju ono što su njihova deca napisala na mejl: omladinska.zona@gmail.com do 31.7.2018.

Organizatori konkursa navode da nema naročitih propozicija i da deca slobodno puste maštu na volju.

Mališani imaju i dodatni motiv da pošalju pisane radove na ovaj literarni konkurs.

Autori najboljih radova imaće mogućnost da učestvuju na zabavnoj nastavi “Avantura Zelembaća” koja će biti održana u centru za ribarstvo i primenjenu hidrobiologiju „Mali Dunav“ Oglednog dobra Poljoprivrednog Fakulteta na Radmilovcu.

Kampanja „Avantura Zelembaća“ predstavlja koncept edukativne nastave koja obuhvata oblasti biologije, ekologije i zaštite životne sredine, a namenjena je klincima i klincezama predškolskog i školskog uzrasta.

U centru „Mali Dunav“, raskošnom prirodnom okruženju, deca će biti u prilici da pitaju, kažu i osete sve što ih interesuje u vezi sa prirodom, njenim zakonitostima i zaštitom životne sredine.

Edukacija će biti zasnovana na interaktivnom učenju i istraživanju, a uz mlade naučne saradnike deca će dobiti potpunu informaciju baš o onom segmentu prirodnih zakonitosti koje su ključne za očuvanje same prirode.

Aktivnosti u sklopu ove kampanje možete pratiti i na FB strani kampanje: https://www.facebook.com/Zelembaci/photos/a.1570408146419914.1073741828.1559856547475074/1628997257227669/?type=3&theater.

Tamara Zjačić

Vlada opredelila više od dve milijarde dinara pomoći lokalnim samoupravama

 

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije usvojila je na poslednjoj sednici Uredbu o utvrđivanju državnog programa obnove objekata javne namene u javnoj svojini u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, oštećenih ili porušenih usled dejstva poplava i grada u maju i junu 2018. godine.

Vlada je opredelila sredstva u iznosu od 400.000.000 dinara za lokalne samouprave u kojima je proglašena vanredna situacija nastala usled kišnih padavina i grada i u kojima je urgentno neophodno sprovođenje programa sanacije ili izgradnje novih objekata javne namene.

Vlada je usvojila Uredbu o utvrđivanju državnog programa obnove infrastrukture, koja je u nadležnosti jedinice lokalne samouprave oštećene ili porušene usled dejstva poplava i grada u maju i junu 2018. godine.

Za državni program obnove komunalne infrastrukture, mostova, puteva drugog reda i sanacije klizišta na pojedinim putnim pravcima, Vlada Srbije obezbedila je sredstva u iznosu od 1.650.500.000 dinara.

Neophodno je da se u što kraćem roku, preko jedinica lokalne samouprave, saniraju posledice poplavnog talasa na objektima za vodosnabdevanje i kanalizacionoj mreži i normalizuje stanje na putevima, kako bi se obezbedilo normalno funkcionisanje svakodnevnog života stanovništva u ovim područjima.

Milisav Pajević

U septembru sastanak EU, Rusije i Ukrajine o gasovodu Severni tok 2

Foto-ilustracija: Wikimedia/Bair175
Foto-ilustracija: Wikimedia/Bair175

Zvaničnici Evropske unije (EU), Rusije i Ukrajine u utorak su se složili da nastave trilateralne pregovore o sporazumu za tranzit ruskog gasa u EU kroz Ukrajinu.

Potpredsednik Evropske komisije Maroš Šefčovič je rekao na konferenciji za novinare da je imao “veoma dobar” sastanak s ruskim ministrom energetike Aleksanderom Novakom i ministrom spoljnih poslova Ukrajine Pavlom Klimkinom.

– Drago mi je da mogu da saopštim da smo uspeli uspostaviti trilateralni proces s Rusijom i Ukrajinom, rekao je Šefčovič, dodajući da će se stručnjaci s viših nivoa sve tri strane sastati sredinom septembra kako bi razgovarali o glavnim pitanjima.

Milisav Pajević
Izvor: Energetika.ba / AA

Projekat energetske efikasnosti za javne ustanove u Paraćinu

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Projekat energetske efikasnosti i upravljanja energijom u opštinama u Srbiji (PEEUEO) za javne ustanove realizovaće se u Opštini Paraćin zahvaljujući bespovratnim sredstvima Vlade Švajcarske u četiri seoske osnovne škole, u Sikirici, Popovcu, Stubici i Buljanu.

Projekat je trenutno u fazi izrade projektnog zadatka i raspisivanja javne nabavke za izradu projektne dokumentacije.

Očekuje se da će izrada zadatka trajati do kraja godine, dok će se u sledećoj raspisati javna nabavka.

Radovi bi trebalo da krenu narednog leta, jer su obimni i ne mogu da se izvode dok traje nastava. Radiće se termoizolacija zidova i tavanica, negde i poda, zatim zamena stolarije aluminijumskom, sa niskoemisionim staklom i zamena sistema grejanja, odnosno prelaz na gas.

Paraćin je jedna od četiri opštine koja je u sklopu projekta energetske efikasnosti i upravljanja energijom u opštinama u Srbiji dobila bespovratna sredstva Vlade Švajcarske konfederacije.

Potpisan je ugovor sa Ministarstvom rudarstva i energetike Vlade Republike Srbije  i ugovor sa Opštinom Paraćin za realizaciju projekta u četiri javna objekta na teritoriji Paraćina: u Osnovnoj školi “Branko Krsmanović” u Sikirici, matičnoj školi “Branko Radičević” u Popovcu i dve područne škole, u Stubici i Buljanu.

Rok za realizaciju projekta je 42 meseca, a izvodi se u nekoliko faza. Jedna od faza podrazumeva podizanje opšteg kapaciteta lokalne samouprave u oblasti energetske efikasnosti, podizanja sistema energetskog menadžmenta na viši nivo kroz seminare i ostale vidove edukacije za radnike opštinske uprave i javnih ustanova.

Treća komponenta projekta je dodela evropske nagrade za energetsku efikasnost, koja će uslediti na kraju svih faza, na osnovu toga koliko je koja opština uspela da podigne energetski nivo kad je u pitanju svest o značaju te oblasti i povećanje institucionalnih i stručnih kapaciteta.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Održavanje vitalnosti drvoreda kestena u Inđiji

 

Foto: Opština Inđija
Foto: Opština Inđija

Drvored kestena između Kulturnog centra i železničke stanice, po kome je Inđija između ostalog poznata, nalazi se u kritičnom stanju jer se pri jačem vetru obrušavaju grane ali i čitava stabla.

Kako bi sprečili dalje urušavanje drvoreda, Javno komunalno preduzeće „Komunalac“ angažovao je Institut za nizijsko šumarstvo i zaštitu životne sredine iz Novog Sada koji je izvršio kompletnu analizu 88 stabala.

Prema njihovoj preporuci, osam stabala se moraju ukloniti jer su potpuno trula i ugrožavaju bezbednost pešaka i drugih učesnika u saobraćaju.

Za ostala stabla data su uputstva za njihovo lečenje i nadležna služba JKP „Komunalca“ je odmah započela aktivnosti na njihovom ozdravljenju.

Trula stabla koja će se srušiti biće zamenjena novim sadnicima kako bi ovaj deo Inđije i dalje imao izgled koji ga decenijama krasi.

Prema rečima nadležnih iz JKP „Komunalca“, ovo je prvi put da se održavanje vitalnosti stabala kestena sprovodi na sistemski način angažovanjem stručnjaka iz te oblasti.

Milisav Pajević

Drugi sastanak povodom realizacije BLUE LAND projekta

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Partneri na Projektu BLUE LAND koji realizuju Crna Gora, Italija i Albanija, u oblasti ribarstva, s ciljem uspostavljanja zajedničkog modela upravljanja priobalnim i morskim biodiverzitetom, njegove zaštite i održivog korišćenja, održali su drugi radni sastanak u Porto Muzeju Tricase u Italiji.

Cilj održanog sastanka u Međunarodnom centru za napredne mediteranske agronomske studije (CIHEAM) bio je razmena iskustva i usklađivanje naučnih i tehničkih znanja između partnera na projektu.

Ovaj radni sastanak je prvi korak u kreiranju prekograničnog modela upravljanja i zaštite morskim i priobalnim resursima projektom prepoznatih teritorija koji će dalje voditi ka kreiranju i prepoznavanju „plavih oaza“ u Otranto-Santa Maria di Leuca – Italija, Himara-Porto Palermo-Albanija, područje reke Bojane – Crna Gora.

Na sastanku su utvrđeni koraci za dalji razvoj projekta. Ocenjeno je potrebnim utvrditi ciljane oblasti koje će biti identifikovane na osnovu ekoloških i socio – ekonomskih karakteristika.

Oblasti će biti precizno mapirane od strane projektnih partnera, što će omogućiti strateško postavljanje naknadnih upravljačkih aktivnosti i uključivanje odgovarajućih zainteresovanih strana koje će zauzvrat osigurati široko učešće u procesu.

Takođe, eksperti na projektu su predstavili i nove pristupe za izradu plana upravljanja za područja obuhvaćena projektom, kao i potrebu za Web GIS platformom kako bi rezultati projekta bili dostupni svim zainteresovanim stanama i građanima.

Projekat pod nazivom „Zajednički participativni model upravljanja i instrument za zaštitu i očuvanje priobalnog i morskog biodiverziteta i unapređenje održivog korišćenja morskih obalnih resursa – BLUE LAND“ deo je INTERREG IPA II prekograničnog programa saradnje tri zemlje. Zvanično, realizacija projekta počela je početkom maja.

Ispred Crne Gore, partneri u ovom trilateralnom projektu su Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvojaDirektorat za ribarstvo i Univerzitet Crne GoreInstitut za biologiju mora iz Kotora.

Milisav Pajević

Bolivija gradi podvodni muzej u svetom jezeru Titikaka

Foto-ilustracija: Pixabay

Bolivijska ministarka kulture Vilma Alanoka najavila je početkom ovog meseca da će na dnu jezera Titikaka u Andima, koje njena država deli sa Peruom, biti izgrađen podvodni muzej. Jedinstven u svetu, muzej će istovremeno biti i turistički kompleks i centar za arheološka, geološka i biološka istraživanja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Izgradnja će koštati 8,6 miliona evra, a biće sprovedena u saradnji sa Belgijskom razvojnom agencijom Enabel. Belgija i UNESCO će za projekat odvojiti 1,7 miliona evra.

Jezero Titikaka zauzima posebno mesto u srcima lokalnih stanovnika.

Prema legendi Manko Kapak, sin boga Sunca, uzdigao se upravo iz ovih voda. On je jedna od glavnih ličnosti mitologije Inka. Veruje se da je Manko Kapak osnovao peruanski grad Kusko koji je bio prestonica carstva Inka od 13. do 16. veka. Pre dolaska španskih kolonizatora, na ovom području rodilo se još nekoliko kultura.

Titikaka zauzima površinu od 8 i po hiljada kvadratnih kilometara i proteže se na granici između Bolivije i Perua. Smešteno na nadmorskoj visini od 3821 metra, ovo slatkovodno jezero je najviše jezero na svetu na kojem je moguća komercijalna plovidba.

Tokom najnovih iskopavanja otkriveno je 10 hiljada artefakata, izrađenih od kostiju, keramike i metala, kuhinjsko posuđe i ostaci ljudi i životinja, od kojih najstariji primerci datiraju čak 300 godina pre nove ere.

Verovatno će neki od njih svoje mesto pronaći u novom muzeju koji će se nalaziti na oko 100 kilometara od glavnog grada La Paza.

Jelena Kozbašić

Dostupnost sredstava i informacija vodi ka energetskoj efikasnosti

Region Jugoistočne Evrope (JIE) suočen je sa mnogobrojnim teškoćama u energetskom sektoru što je rezultat njegove burne istorije, stradanja infrastrukture i propadanja nacionalnih ekonomija. Iako su cene energije u Jugoistočnoj Evropi i dalje znatno niže nego u Evropskoj uniji, sa ukidanjem državne regulacije i prelaskom na liberalizovano tržište energije dolazi do podizanja cena. Može se očekivati da će to stvoriti značajne probleme u zadovoljavanju osnovnih potreba za energijom među stanovništvom što bi moglo da otvori put ka neodrživoj, nezdravoj i neizvesnoj budućnosti.

Šta je energetsko siromaštvo?

Foto: Slobodan Stanišić

Energetsko siromaštvo predstavlja nemogućnost domaćinstva da osigura odgovarajuću količinu energije u domu, koja je neophodna za održavanje stambenog prostora dovoljno toplim i dobro osvetljenim, zatim nemogućnost pristupa potrebnom spektru energetskih usluga kao i nemogućnost da se priušti dovoljna količina energije za svakodnevne potrebe.

– Definisanje energetskog siromaštva izazvalo je i dalje izaziva mnoge rasprave. Sve veći broj istraživanja pokazuje da bi različite kombinacije pokazatelja trebalo da imaju ulogu u proceni energetskog siromaštva. Energetsko siromaštvo na Balkanu je izuzetno teško i potrebno je odmah delovati bez obzira na tačnu definiciju energetskog siromaštva ili njihov prag – rekla nam je Lidija Kesar iz NVO Fraktal, koja je bila jedna od saradnika na publikaciji „Energetsko siromaštvo u Jugoistočnoj Evropi: Preživljavanje hladnoće”.

Dokazano je život u energetskom siromaštvu ima štetne uticaje na zdravlje, što podrazumeva visoku rasprostranjenost plućnih bolesti, kao i porast smrtnosti u zimskom periodu i loše mentalno zravlje.

Pogrešno se pretpostavlja da energetsko siromaštvo ima iste karakteristike širom regiona, a kroz praksu se pokazalo da regionalne i istorijske razlike igraju značajnu ulogu u učestalosti i svojstvima energetskog siromaštva. Premda je teško odrediti šta čini određenu količinu energije adekvatnom za jedan dom, kad je reč o adekvatnom grejanju možemo reći da je to često upravo optimalna temperatura za zdravlje, a koja bi prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji trebalo da iznosi 21 stepen u sobama za dnevni boravak ili 18 stepeni u drugim sobama.

Ko je osetljiv na energetsko siromaštvo?

Ugrožene grupe su one koje prema ekonomskim, socio-demografskim i energetskim pokazateljima domaćinstva imaju veću verovatnoću da postanu energetski siromašne u odnosu na opštu populaciju. Na primer, utvrđeno je da su korisnici socijalne zaštite znatno češće energetski siromašniji od prosečnog stanovnika, kao i da samohrani roditelji imaju veće šanse da budu energetski siromašniji za razliku od domaćinstava sa oba roditelja. Penzioneri su češće energetski siromašni u odnosu na zaposlene osobe. Stariji ljudi su obično pogođeni energetskim siromaštvom, jer oni većinu vremena provode u kući. U isto vreme, važno je imati na umu da pripadanje određenoj ugroženoj grupi ne znači nužno da je osoba ili porodica energetski siromašna.

Foto: Pixabay

Dok se vlade JIE bore da usklade svoje politike sa pravnim tekovinama EU, jasne smernice o tome kako se nositi sa energetskim siromaštvom ili pitanjem ugroženosti ne stižu. Evropska komisija prepoznaje činjenicu da je problem energetskog siromaštva u porastu i da još uvek nema jasan okvir. Radna grupa za ugrožene potrošače osnovana je 2013. godine sa ciljem obavljanja kvalitativnog i kvantitativnog pregleda različitih aspekata ugroženosti i ona bi trebalo da pruži preporuke za definisanje ugroženih grupa potrošača u energetskom sektoru. Međutim, zaključeno je da nije moguće imati jedinstvenu definiciju ugroženih potrošača koja se odnosi na celu EU.

Više o tome kakvo je stanje u Srbiji i šta bi trebalo preduzeti pročitajte u tekstu koji je objavljen u Magazinu Energetskog portala pod nazivom ODRŽIVI RAZVOJ, marta 2018.

Priredila: Nevena Đukić

Poljska firma razvija vozove na vodonik

Photo-illustration: Pixabay
Foto: pixabay

Vodonik se može pokazati kao veoma efikasan način za nisko ugljenično napajanje vozova.

Tako tvrdi poljska kompanija za proizvodnju uglja JSW i PKP Cargo, nacionalni operater železničkog saobraćaja koji sarađuju u istraživanju i potencijano proizvodnji novih vrsta lokomotiva i teretnih vagona sa pogonom na vodonik.

Glavni cilj je smanjiti potrošnju energije i smanjiti emisije gasova staklene bašte. JSV takođe razmatra mogućnost korišćenja vodonika iz koksne peći, nusproizvoda industrijskog procesa. Predsednik PKP Cargo, Česlav Varesvic rekao je: „Korišćenje vodonika za pogon naših lokomotiva će povećati konkurentnost naših usluga.“

Godine 2016. zaključeno je da na globalnom nivou, putni saobraćaj, samo u svrhe prevoza robe, doprinosi za oko 2,230 miliona tona ugljen dioksida godišnje. Očekuje se da će, kako se ekonomija bude razvijala, potrebe za prevozom robe rasti i doprinositi gasovima sa efektom staklene bašte za 2800 miliona tona do 2030. godine  i 3840 miliona tona ugljen dioksida do 2050. godine ako se trenutni trendovi nastave.

Poznato je da saobraćaj ima najveći doprinos emisija gasova staklene bašte na teritoriji Evropske unije. Evropska unija obavezala se da smanji gasove staklene bašte koji dolaze kao produkt sagorevanja goriva za 6% do 2020. godine. Mnogi naučnici, kompanije i organizacije intenzivno rade na tome da pronađu alternativu tradicionalnim gorivima a otkriveno je da vodonik ima veliki potencijal u održivom saobraćaju.

Milan Zlatanović

Izvor: liveenergynews

 

Otvoreni radovi na toplifikaciji javnih ustanova u Bogatiću

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Radovi na izgradnji sistema zagrevanja javnih ustanova na daljinsko grejanje sa bušotine BB1 u Bogatiću započeli su 16. jula, a ministar rudarstva i energetike, Aleksandar Antić, zajedno sa predstavnicima lokalne samouprave svečano je otvorio radove zavarivanjem prve dve toplovodne cevi.

Antić je ovom prilikom naveo da će i budući projekti eksploatacije hidrogeotermalnih potencijala imati punu podršku resornog Ministarstva, Vlade i predsednika Republike Srbije.

– Ovo je važan dan, kako za Bogatić i Mačvu, tako i za ovaj deo Srbije, jer su započeti radovi, prvog u nizu projekata koji ćemo otvoriti na ovom području. Velike su uštede koje ovaj sistem zagrevanja nudi. Konkretno, kod javnih ustanova obuhvaćenih projektom vrlo brzo će doći do povraćaja investicije, što nam daje prostora da planiramo da u budućnosti ovu uslugu ponudimo i građanima, ali još važnije poljoprivredi i privredi. Ovaj kraj Srbije, sa velikim poljoprivrednim potencijalom, uz korišćenje hidrogeotermalnih resursa, može da dođe na nivo da godišnje ima nekoliko berbi, odnosno proizvodnih ciklusa. To bi bila kapitalna vrednost za čitavu Srbiju. Vlada Republike Srbije, zajedno sa predsednikom Vučićem, nastavlja sa politikom podsticaja za obnovljive izvore energije, ostajemo posvećeni cilju korišćenja 27 odsto energije iz obnovljivih izvora do 2020.godine, a ovaj projekat značajno doprinosi u realizaciji energetske bezbednosti Srbije, izjavio je Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike.

Opština Bogatić jedna je od tri koja je 2012. godine, na osnovu tadašnje studije izvodljivosti Ministarstva energetike i zaštite životne sredine, ušla u izbor za finansiranje toplifikacije javnih ustanova iz sredstava Evropske Unije. Godinu dana kasnije urađena je sanacija bušotine BB1 u Bogatiću.

Ovakvim sistemom grejanja ušteda na godišnjem nivou iznosiće između 12 i 18 miliona dinara, a nemerljiv je i značaj smanjenja zagađenja vazduha. Radi se otvoreni prstenasti sistem sa podstanicama u svakom objektu, a toplovodnom mrežom biće obuhvaćene javne ustanove u Bogatiću.

Radovi se izvode po projektu urađenom u saradnji sa stručnjacima Rudarsko geološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Dejanom Milenićem i dr Anom Vranješ, autorom Studije za toplifikaciju.

Ugovor o izgradnji sistema potpisan je krajem prošle godine, nakon čega su dopremljene i toplifikacione cevi.

Troškovi izgradnje toplovodne mreže iznose oko 120 miliona dinara, od čega se 75 odsto finansira iz kredita, a ostatak iz budžeta opštine Bogatić.

– Malo kasnimo sa radovima zbog komplikovane procedure dobijanja građevinske dozvole, ali imamo rok za izvođenje radova 120 dana. Imamo i obećanje od izvođača radova da će ovaj sistem biti kompletiran do početka grejne sezone. Mi smo već u saradnji sa Rudarsko-geološkim fakultetom u Beogradu izradili studiju kompletnih geotermalnih potencijala i resursa na teritoriji opštine Bogatić. U studiji je predviđena druga faza, u kojoj će toplotna energija koju budemo proizvodili moći da se ponudi građanima i privredi, a krajnji cilj je proizvodnja električne energije. Ceo projekat toplifikacije je izgledao nestvarno kada smo počinjali pre pet godina, a evo kreću finalni radovi, pa se nadam da će i ova druga faza uskoro biti realizovana, rekao je Nenad Beserovac, predsednik Opštine Bogatić.

Sedam javnih ustanova u opštini Bogatić biće obuhvaćeno ovim sistemom grejanja – Predškolska ustanova “Slava Ković”, OŠ “Mika Mitrović”, Mačvanska srednja škola, zatim zgrade Opštine, Suda, Policijska stanica i Javno komunalno preduzeće, što ukupno predstavlja 16000 kvadratnih metara, koji će se, prema planu, već od naredne grejne sezone zagrevati sa bušotine BB1.

Geotermalna istraživanja u Mačvi započeta su pre više od 30 godina, nakon čega je utvrđeno da hidrogeotermalni potencijal ove ravnice dostiže tri biliona kilovata električne energije, koji je do dana današnjeg ostao je gotovo neiskorišćen.

Milisav Pajević