Home Blog Page 950

U Srbiji nema voća sa povećanom količinom pesticida

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

“Voće i povrće koje se uvozi u našu zemlju kontroliše se kontinuirano i na našem tržištu nema mandarina sa povećanom količinom pesticida”, izjavio je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović komentarušići to što je jedna količina mandarina vraćena iz Republike Srpske u Tursku, nakon nakon što je utvrđeno da ima veću količinu pesticida od dozvoljene.

Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske zabranila je uvoz preko 10 hiljada kilograma mandarina poreklom iz Turske, zbog povećanog sadržaja pesticida. Detaljnijim analizama utvrđeno je da se radi o pesticidu “fenvalerat” koji se nalazio u većem procentu od dozvoljenog za ljudsku upotrebu.

Analiza je izvršena prvo u “Institutu vode” u Bijeljini a zatim i u Bečeju, u “SP Laboratoriji”. a nakon rezultata je naređeno vraćanje pošiljke ili njeno uništenje pred kontrolom nadzornog inspektora. Voće i povrće se u Srbiji testira u 38 laboratorija koje su za to dobile akreditaciju od Ministarstva poljoprivrede.

Ministar Nedimović je dodao i da su nedavno na prelazu Batrovci uhapšene osobe koje su pokušale da uvezu natruli krompir a pošiljka je oduzeta.

Unapređenje i sadnja zelenila na Кaćkoj petlji

Foto: Javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo"

Jedan od većih projekata JKP „Gradskog zelenila“ iz Novog Sada, čija je realizacija trenutno u toku, predstavlja očuvanje i unapređenje zelenila na Кaćkoj petlji.

Foto: Javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo”

U okviru pripremnih radova predviđeno je uklanjanje 32 stabla, 6060 kvadratnih metara preraslog šiblja na ravnim površinama, kao i izmena 235 kubnih metara neplodne zemlje plodnom.

Potom sledi sadnja 174 sadnice lišćara i četinara.

U najvećem broju zastupljeni su koprivić, piramidalni jasen, hrast lužnjak, divlji kesten, lipa, crvenolisna šljiva, crni bor itd. Biće posađen i veliki broj sadnica ukrasnog šiblja, više od 400 metara žive ograde, a u planu je i rekonstrukcija travnjaka površine 1380 kvadratnih metara.

Projekat finansira Gradska uprava za zaštitu životne sredine.

Milisav Pajević

Bari: Zaradite novac vozeći bicikl na posao i s posla!

Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Bari prvi je u Italiji koji će plaćati građanima da biciklom dolaze na posao, objavio je list Local.

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Barija Antonio Dekaro planira da “udvostruči broj bicikala u gradu ove godine” i u tu svrhu pokrenuće pilot-projekat koji će trajati četiri meseca u okviru kojeg će se građanima plaćati da biciklom dolaze i odlaze sa posla.

Onima koji biciklom dođu na posao ili u školu biće plaćano 20 centi po kilometru, odnosno maksimalno 25 evra mesečno, tj. 125 kilometara.

Za ovaj projekat može da se prijavi do 1.000 građana Barija. Na njihove bicikle biće ugrađen uređaj za praćenje kilometraže, na osnovu čega će se računati mesečna isplata.

Za “obične” neposlovne vožnje biciklom biće plaćano 0,04 evra po kilometru.

“Vožnjom bicikla zaradićete novac, to neće samo biti dobro za vaše zdravlje“, rekao je Dekaro.

Grad je, takođe, za one koji nemaju bicikl odvojio posebna sredstva pomoći da mogu da kupe bicikl i to važi i za zaposlene i za roditelje, odnosno decu.

Grad će sa 100 evra pomoći u kupovini polovnog bicikla, 150 evra da se kupi novi ili 250 evra za nabavku električnog bicikla.

Izvor: Nacionalna geografija

Svetska mora će usled globalnog zagrevanja promeniti boju do kraja 21. veka!

Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici sa Masačuetskog tehnološkog instituta predviđaju da će boja svetskih okeana da se promeni do 2100. godine. Klimatske promene izazivaju značajne izmene fitoplanktona koje će, prema njihovim saznanjima, u narednih nekoliko decenija rezultovati pojačavanjem boje u plavim i zelenim morskim područjima. Sateliti bi trebalo da zabeleže intenziviranje plavih i zelenih nijansi, a dobijeni podaci da pruže rano upozorenje o sveobuhvatnosti uticaja globalnog zagrevanja na morski svet.

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživači pretpostavljaju da će više od 50 odsto mora do kraja stoleća da promeni boju, uzrokovano klimatskim promenama. Boja vode u tropskim podnebljima blizu ekvatora postajaće vremenom sve jače plava, a zelena područja oko polova će dodatno “pozeleneti”, s obzirom na to da će, usled porasta temperatura, zajednice fitoplanktona biti raznolikije i brojnije, a pojedine vrste će izumreti.

Model koji su razvili američki naučnici upućuje na to da promene okeana neće da budu vidljive golim okom. “Ipak, biće dovoljno drugačiji da će da utiče na ostatak lanca ishrane koji se oslanja fitoplankton”, zaključila je vodeća autorka izveštaja Stefani Dutkević.

Više o studiji možete da pročitate na sledećem linku: http://news.mit.edu/2019/study-ocean-color-change-phytoplankton-climate-0204.

Jelena Kozbašić

U Federaciji BiH van prometa stavljen 471 kilogram meda

Foto: pixabay

Federalni veterinarski inspektori su krajem prošle godine u trgovačkim centrima u Federaciji BiH uzeli šest uzoraka meda (pet domaćih proizvođača i jedan uvozni), radi ispitivanja na tri osnovna parametra kvaliteta.

Foto: pixabay

Ispitivanjem u akreditovanoj laboratoriji utvrđeno je da četiri uzorka domaćeg meda ne zadovoljavaju propisane parametre kvaliteta (dva uzorka po dva parametra, te dva po jednom parametru).

Daljnim inspekcijskim postupanjem, van prometa je stavljen 471 kilogram meda koji ne ispunjavaju propisan kvalitet.

O daljem postupanju inspektora potrošači će biti redovno informisani, saopšteno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Мilisav Pajević

Vlada Crne Gore usvojila Izveštaj o radu Saveta za zaštitu životinja za 2018. godinu

Foto: pixabay.com

Vlada Crne Gore je na poslednjoj sednici usvojila Izveštaj o radu Saveta za zaštitu životinja za 2018. godinu.

Foto: pixabay.com

Prilikom predstavljanja Izveštaja istaknuto je da je od osnivanja Savet pokrenuo niz značajnih inicijativa.

Između ostalog, otpočeto je sa aktivnostima vezanim za zaštitu dobrobiti pasa i odgovorno vlasništvo njihovih držalaca, kao i pitanje kontrole populacije napuštenih pasa, odnosno pasa lutalica.

Zaključeno je da će uspostavljanje centralne evidencije pasa, koja je obezbeđena kroz podršku Svetske Banke, kao i predviđena sredstva u budžetu za sprovođenje mera identifikacije i registracije pasa osigurati osnov za sprovođenje zakonskih propisa i kaznene politike u ovoj oblasti i afirmaciju odgovornog vlasništva.

Milisav Pajević

Beograd uspostavlja nov sistem obaveštavanja građana o zagađenosti vazduha

Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić prisustvovao je juče zajedno sa pomoćnikom gradonačelnika Andrejom Mladenovićem u Gradskom zavodu za javno zdravlje sastanku čiji cilj je bio pružanje građanima pravovremenih informacija o zagađenosti vazduha u realnom vremenu.

Foto: Grad Beograd

Sastanku su prisustvovali v. d. sekretara za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević, direktorka Gradskog zavoda dr Dušica Matijević, pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine Aleksandar Vesić, šef kabineta direktora Instituta za javno zdravlje Srbije – Batut Marija Bulatović i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović.

Vesić je istakao da je cilj sastanka bio da se predstavnici svih relevantnih institucija sastanu i donesu konstruktivna rešenja kada je reč o prikazu rezultata kvaliteta vazduha u realnom vremenu i pružanju pravovremenih informacija građanima.

„Građani bi trebalo da veruju nadležnim državnim institucijama, jer one upravo postoje da bi davali pravovremene informacije o različitim pojavama, pa i o zagađenosti vazduha”, rekao je Vesić i podsetio da su se građani nedavno uznemirili kada je u medijima objavljena vest da je vazduh u Beogradu zagađeniji nego u Pekingu.

Zamenik gradonačelnika je istakao da su se dogovorili da Grad Beograd u saradnji sa RRA obavesti televizije sa nacionalnom frekvencijom da emituju svakog jutra bilten sa zagađenošću vazduha na teritoriji grada i dodao da će se nakon toga preuzimati određene mere i davati preporuke za ponašanje u pojedinim situacijama.

Prema njegovim rečima, Zavod će početi da prikazuje satnu zagađenost na svom sajtu. Trenutno se meri zagađenost koja je prosečna, ali pored toga građani će moći da vide i zagađenost po satu u određenim delovima grada.

Zamenik gradonačelnika rekao je da je sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine dogovoreno da se proširi broj mesta na kojima će se meriti zagađenost vazduha za šta će Grad zajedno sa ministarstvom izdvojiti novac za dodatne merne stanice.

„Mernih stanica trebalo bi da bude više, trenutno ih je pet na lokalnom nivou, tri državne i 18 stanica koji funkcionišu poluautomatski. Pored toga, veoma je važno i da politika grada bude usmerena ka tome da se smanjuje zagađenost. U poslednje četiri godine prioritet smo davali pešačkom saobraćaju, a ne automobilskom i to se vidi kroz urađenik 20 hiljada kvadratnih metara pešačke zone”, naveo je Vesić.

On je istakao i da će toplovod Obrenovac – Beograd znatno smanjiti zagađenost i smanjiti individualne kotlarnice.

„Porastao je broj registrovanih automobila u Beogradu za čak 50 hiljada godišnje, ali zbog toga se završava obilaznica oko Beograda. Predstoji i gradnja tunela, koji će počinjati kod sadašnje autobuske stanice i završavati se kod Pančevačkog mosta, čime će se smanjiti automobilski saobraćaj u centru za oko 14 odsto. Takođe, veliki činilac kada je reč o smanjenju zagađenosti jeste i izgradnja metroa, čija će prva faza izgradnje biti krajem 2020. godine, kao i kupovina novih 250 autobusa za gradski javni pevoz, koji će imati „evro šest” motore. Za sledeću godinu planirana je i kupovina novih 50 do 80 električnih autobusa, kao i širenje tramvajske mreže”, precizirao je Vesić.

On je zamolio medije da informacije proveravaju isključivo kod nadležnih institucija.

 „Mi ćemo učiniti da te informacije budu dostupne građanima, a ukoliko se takve situacije pojave, trudićemo se da mere opreza budu na višem nivou, te da na primer đaci za vreme fizičke nastave ne budu napolju, a sugrađani sa respiratornim problemima ne izlaze iz svojih domova”, zaključio je Vesić.

Doktor Gradskog zavoda za javno zdravlje Andrej Šoštarić ponovio je da Gradski zavod počinje unapređivanje sistema obaveštenja građana o koncentraciji zagađujućih materija u realnom vremenu.

„Građani će pored informacija dobiti i zdravstvene preporuke. Svi građani, a posebno oni koji imaju određene bolesti i najmlađi, biće pravovremeno obavešteni o trenutnom stanju i moći će da se adekvatno prilagode”, rekao je Šoštarić.

Milisav Pajević

Stroži zahtevi za obeležavanje i klasiranje jaja

Foto: pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donelo je nova pravila za proizvodnju jaja, koja bi trebalo da u narednom periodu omoguće potpunu i nesmetanu trgovinu sa zemljama članicama EU i zemljama CEFTA.

Foto: pixabay

Na primer, jaja koja se prodaju kao „A“ klasa sa oznakom, „ekstra“ klasiraju se, označavaju i pakuju u roku od četiri dana od dana nošenja jaja.

Reči, „ekstra“ ili „ekstra sveže“ koriste se kao dodatna oznaka kvaliteta na pakovanjima koja sadrže jaja „A” klase, i tako označena mogu se naći u maloprodaji do devetog dana od dana nošenja jaja.

Podatak o načinu uzgoja koka nosilja za jaja „A” klase nalaziće se na samim jajima i na pakovanju jaja, a označavaće se posebnim oznakama ,„0 – jaja iz organskog uzgoja”, „1 – jaja iz slobodnog uzgoja”, „2 – jaja iz podnog uzgoja, „3 – jaja iz kaveznog (baterijskog) uzgoja”.

Odredbe ovog pravilnika ne primenjuju se na jaja koja proizvođač malih količina direktno isporučuje krajnjem potrošaču jaja ili lokalnim maloprodajnim objektima.

Milisav Pajević

Održana stručna radionica za operatere za upravljanje otpadom

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U prostorijama Regionalne privredne komore Nišavskog, Pirotskog i Topličkog okruga u Nišu je 13. februara održana stručna obuka u vezi zakonskih obaveza i načina dostavljanja podataka Nacionalnom registru izvora zagađivanja Agencije za zaštitu životne sredine.

Ovom skupu prisustvovalo je stotinak predstavnika preduzeća – operatera za upravljanje otpadom iz ovog okruga.

Sledeća radionica na istu temu biće održana u sredu, 20. februara u Regionalnoj Privrednoj komori Južnobačkog okruga u Novom Sadu.

Milisav Pajević

Posle dva meseca protesta obustavljena gradnja mini hidrocentrale u Štrpcu na Šar planini!

Foto: Wikipedia/strpce.com

Početkom ove nedelje, posle duže od dva meseca protesta meštana, obustavljena je izgradnja mini hidrocentrale u Štrpcu, a bager koji je bio postavljen na mestu „Obe reke“ konačno je uklonjen. Međutim, pitanje nastavka gradnje i dalje ostaje nerešeno. Štrpčani navode da bi se izgradnjom ovog postrojenja ugrozila pijaća voda kojom se snadbeva lokalno stanovništvo i ekosistem, te zahtevaju da se obustavi gradnja, ali je konačna odluka na kosovskom Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja.

Foto: Wikipedia/strpce.com

Odluku o obustavi gradnje i uklanjanju bagera je doneo gradonačelnik Štrpca, zahvaljujući protestu građana, i u saradnji sa predsednikom Skupštine, potvrdio je za portal KoSSev jedan od organizatora protesta Dobrivoje Stevanović.

„Bager je uklonjen i spušten dole, nema nikakvih mašina na spornoj lokaciji“, navodi Stevanović i naglašava da je ipak konačna odluka na Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja.

„Ova odluka još nije definitivna i zavisi od Ministarstva kojem je podnet podnesak u pisanoj formi i čeka se da se poništi odluka o izgradnji mini hidrocentrale“, poručuje on.

Na pitanje da li zna kada će ta odluka biti doneta, navodi da „samo može da nagađa“.

Kako dalje ističe, podnesena predstavka u pisanoj formi podneta je i inspektoratu, kao i lokalnoj samoupravi – ispoštovane su sve pravne procedure.

U potrazi za odgovorom, novinari su se obratili zamenici kosovskog ministra za životnu sredinu i prostorno planiranje Mileni Zdravković. Međutim, ona ih je „zbog nemogućnosti da danas da odgovor usled ličnih obaveza“ zamolila da je pozovu sutra.

Izgradnja ovog postrojenja obustavljana je i u prošlosti – 23. januara, zbog „zamućenja vode za piće u rezervoaru“, a samim tim i zbog „ugrožavanja vodosnabedvanja meštana“, a nakon što je Komunalni inspektorat Kosova to naložio kompaniji „Matkos grup“, koja je izvođač radova.

Međutim, deset dana kasnije, gradnja je nastavljena, a sa njom i protesti građana koji su poručivali da neće stati dok se ovo pitanje ne reši.

Problem građana Štrpca nastao je još 2013. godine kada je dozvolu za korišćenje zemljišta na lokaciji „Obe reke“ dala upravo SO Štrpce, „ne obazirući se na osnovne i glavne tačke zakona – da se koncesija ili dozvola ne sme dati kada je u pitanju izvorište pijaće vode ili bilo kakva rečica kojom se stanovništvo snabdeva“, tvrdi jedan od organizatora protesta Stojan Josimović. Međutim, 2016. naloženo je obustavljanje radova na neodređeno.

Krajem prošle godine, radovi su nastavljeni, a sa njima su tada i započeli protesti građana i potpisivanje peticije koju je potom, podržalo i opštinsko rukovodstvo, kao i gradonačelnik Štrpca Bratislav Nikolić, njegovi saradnici, ministar Dalibor Jevtić i troje poslanika Srpske liste u Skupštini Kosova.

NP Šar planina je upisan u registar Republike Srbije, dok su kosovske institucije preuzele prostorije ovog nacionalnog parka na Brezovici u decembru 2015. Šara je proglašena nacionalnim parkom 1984, a u decembru 2012, prema kosovskim izvorima, proširen novim (kosovskim) zakonom o nacionalnom parku Šara. U okviru nacionalnog parka je i skijalište Brezovica.

Izvor: KoSSev

Insekti nestaju osam puta brže nego ostale životinje – Njihovo izumiranje bilo bi katastrofa po ekosistem

Foto-ilustracija: Pixabay

Insekti nestaju osam puta brže u odnosu na ptice, sisare i gmizavce, te je već sada jedna trećina najmnogobrojnije klase životinja ugrožena. Trenutno sačinjavaju 70 odsto životinjskog carstva i teži su 17 puta od čitavog čovečanstva, ali bi u bliskoj budućnosti taj postotak kao i njihova masa mogli značajno da opadnu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Sveobuhvatna analiza opadanja brojnosti insekata je objavljena u naučnom magazinu Biological Conversation. Ona uključuje 73 različita istraživanja objavljena u poslednjih 13 godina i pruža širi uvid u ovu tematiku.

Uprkos tome što neke vrste, poput kućnih muva i bubašvaba, doživljavaju eksplozivan rast, tim naučnika iz Sidneja, Pekinga i Kvinslenda je otkrio da se svake godine populacija insekata toliko smanji da bude za 2,5 odsto lakša u odnosu na godinu ranije. Ovim tempom bi u potpunosti mogli da izumru u narednom stoleću. Kolaps insekata je kriza globalnih razmera i mnogi stručnjaci potencijalni krah njihove vrste smatraju “ekološkim Armagedonom”.

Insekti su veoma bitna karika u lancu ishrane. Pored toga što predstavljaju plen i hranu za glodare, ptice i sitne sisare, važni su i zbog toga što oprašuju 75 odsto useva na Zemlji i drže pod kontrolom veliki broj štetočina i zaraza.

Glavni pokretači njihovog nestajanja su:

“Ovaj trend potvrđuje da šesto masovno izumiranje ostavlja dubok trag na sve oblike života na Zemlji”, zaključili su istraživači.

“Ukoliko ne uvedemo promene u procesu proizvodnje hrane, svi insekti će kroz nekoliko decenija krenuti put svog iščeznuća, a posledice koje će ovo imati po planetarne ekosisteme će biti, blago rečeno, katastrofalne”, tvrde oni. A kakve promene savetuju? “Preoblikovanje trenutnih poljoprivrednih praksi, s naglaskom na ozbiljno smanjenje korišćenja pesticida i njihovu zamenu održivim, ekološki utemeljenim rešenjima, je preko potrebno kako bi se trenutni razvoj situacije usporio ili promenio pravac i kako bi se populacije insekata obnovile.”

Iako je izumiranje vrsta prirodan proces, naučnici procenjuju da one u postojećim okolnostima one nestaju od 1.000 do 10.000 brže nego uobičajeno.

Za razliku od prethodnih masovnih izumiranja, prouzrokovanih pojavama poput udara asteroida i vulkanskih erupcija, odgovornost za trenutno snose ljudi. Razaramo svoje okruženje, te na taj način u pitanje dovodimo i sopstveni opstanak. Prema Crvenoj listi ugroženih vrsta koju izrađuje Međunarodna unija za očuvanje prirode (eng. International Union for Conservation of Nature, IUCN), više od 26 hiljada vrsta živog sveta nalazi se pod rizikom istrebljenja, a među njima i mnogobrojni insekti.

Jelena Kozbašić

 

Vlada Crne Gore spremna da podrži Inicijativu za očuvanje reke Zete

Foto: wikipedia.org/lidija scekic - BokicaK
Foto: wikipedia.org/lidija scekic – BokicaK

Predsednik Vlade Crne Gore Duško Marković pozdravlja Inicijativu za očuvanje reke Zete koju su juče potpisali Podgorica i opština Danilovgrad.

Vlada Crne Gore je spremna da aktivno podrži realizaciju Inicijative koja će omogućiti zaštitu životne sredine, valorizaciju potencijala reke Zete, a to podrazumeva stvaranje novog dobra za naše građane.

Inicijativa za očuvanje reke Zete i Studija zaštite za proglašavanje zaštićenog prirodnog dobra pokazuju odgovoran odnos prema održivom razvoju i prirodnim potencijalima.

Milisav Pajević

Manifestacija „Sveti Trifun na Savskom vencu – U slavu knjige i vina“

Foto: Grad Beograd

Druga po redu manifestacija „Sveti Trifun na Savskom vencu – U slavu knjige i vina“ otvorena je sinoć u Kući kralja Petra I, saopšteno je iz ove opštine.

Foto: Grad Beograd

Ovaj događaj drugu godinu zaredom organizuje Turističke organizacije opštine Savski venac i Udruženje Vinski putevi Srbije.

Prema rečima predsednika Skupštine opštine Savski venac Nemanje Berića, koji je otvorio manifestaciju, u okviru ovogodišnjeg dvodnevnog programa, predstaviće se 20 vinara, vinogradara, udruženja vinarija i proizvođača hrane iz Srbije, čije proizvode posetioci imaju priliku da degustiraju.

– Zadovoljstvo mi je što je opština Savski venac deo ovakvog događaja koji doprinosi promociji naše opštine, njenih velikih turističkih potencijala, vinskog turizma i naših turističkih subjekata – vinarija, hotela i restorana.

Zahvaljujem se Udruženju Vinski putevi Srbije što nas je vinskim putevima koji ne poznaju granice uvrstilo u turističku rutu „Vinski put Beograd” krajem 2017. godine, nakon potpisivanja našeg Sporazuma o saradnji, poručio je Berić.

Predsednik Udruženja „Vinski putevi Srbije“ Zoran Rapajić zahvalio je opštini Savski venac što je prepoznala potrebu da se Sv.Trifun kao zaštitnik vinara i vinogradara obeležava i u Beogradu.

S obzirom da je ovogodišnja manifestacija „Sveti Trifun na Savskom vencu – U slavu knjige i vina“ posvećena narodnom stvaralaštvu i običajima, kroz knjigu „Zdravi bili!“ autora Dragiše Simića, publici su predstavljene srpske zdravice i običaji u kojima je vino neizbežna komponenta.

Milisav Pajević

Ne brže od zvuka! Povratak supersoničnih aviona – propast za životnu sredinu?

Foto: Wikipedia/André Cros

Supersonični avioni nastali su u drugoj polovini dvadesetog veka. Njihova specifičnost u odnosu na današnje letelice bila je sposobnost da lete brže od brzine zvuka, koja pri normalnim uslovima u vazduhu iznosi 1224 km/h (340 m/s). Pored toga, leteli su na većim visinama. Supersonični vazduhoplovi su se uglavnom koristili u istraživačke i vojne svrhe, a tek dva modela bila su deo flote civilnog vazduhoplovstva, Tupoljev Tu-144 i Konkord.

Foto: Wikipedia/André Cros

Putnici bi od Londona do Njujorka stizali za oko tri sata i petnaest minuta, ali je ovaj tip letelice povučen iz komercijalne upotrebe zbog neisplativosti. Za let na navedenoj razdaljini bilo mu je neophodno 75 tona goriva, a sa ovom količinom savremeni avioni mogu da pređu i više nego duplo duži put. Visoke cene karata su bile uslovljene i malim brojem mesta u letelici.

Poskupljenje goriva je supersoničnim avionima došlo krila i spustilo ih na zemlju.

Ipak, nekoliko preduzeća u povoju želi da ih ponovo vine u nebo, a među njima je i Boom Supersonic iz Denvera u Sjedinjenim Američkim Državama koje posluje pod sloganom “Brži letovi su želja svakog putnika!”

Njihovi stručnjaci tvrde da bi, usled tehnološkog napretka, troškovi kupovine “supersonične” avionske karte mogli da opadnu za 75 odsto, te da letenje u vazduhoplovu sa 55 sedišta bržem od zvuka ne bi trebalo da bude skuplje od letenja biznis klasom trenutno.

Ova američka kompanija je razvila model XB-1, 2,6 puta brži od komercijalnih letelica.

Ciganin hvali svoga konja, Amerikanac hvali svoga aviona!

Boom je najavio da će XB-1 da bude efikasniji od svog prethodnika, Konkorda. Još jedna mana supersoničnih vazduhoplova bila je upravo količina buke koju su proizvodili – ljudi su sa Zemlje mogli da čuju zvuk sličan grmljavini. Preduzeće je i ovom problemu stavilo mjut.

Vodeći svetski proizvođač, kompanija Boing, takođe ulaže napore da “ubrza” avio-prevoz, a čak i američka Nacionalna vazduhoplovna i svemirska administracija radi na unapređivanju supersoničnih aviona.

Ipak, proces ubeđivanja avijacije da su letelice sa oko 50 mesta za putnike i ogromnom potražnjom za gorivom na duge staze isplative biće mukotrpan, a pogotovo zato što se supersoničnom letenju argumentovano opiru i grupe za zaštitu životne sredine.

Vazdušni saobraćaj je odgovoran za oko 12 odsto globalnog ugljeničnog otiska na godišnjem nivou, ali avio-kompanije nastoje da do 2050. godine prepolove svoje emisije u poređenju sa onim iz 2005.

Den Ruterford, direktor avio-programa u Međunarodnom savetu za čisti transport smatra da je i u sadašnjim okolnostima upitna dostižnost ovog cilja i zaključuje: “Uključivanje ovih aviona, koji bi mogli da budu između pet i sedam puta ugljenično ‘jači’ nego subsonični, u vazduhoplovne kapacitete, samo kako bismo uštedeli nekoliko sati putovanja preko Atlantika, zvuči mi problematično.”

Dublji ekološki otisak supersoničnih letelica je, pored njihove energetske iscrpnosti, uslovljen i time što prevoze manji broj ljudi, te prevoz nižeg broja osoba rezultuje višim emisijama po pojedincu.

Jelena Kozbašić

U TENT-u počela izgradnja sistema za odsumporavanje dimnih gasova

Foto: EPS

U termoelektrani „Nikola Tesla A“ u Obrenovcu počela je izgradnja postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova, vrednog više od 167 miliona evra.

Postavljanju kamena temeljca prisustvovali su Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, Đunići Marujama, ambasador Japana u Srbiji, Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“, Takema Sakamoto, direktor Japanske agencije za međunarodnu saradnju za Evropu i Bliski istok i Takanori Nakamoto, potpredsednik kompanije „Micubiši Hitači pauer sistem“.

Foto: EPS

– Ovo je značajan dan za budućnost „Elektroprivrede Srbije“, kao i TENT, koji sa svojih 1.750 megavata, bez sumnje predstavlja stub energetskog sistema zemlje, rekao je ministar rudarstva i energetike. Posebnu pažnju pružamo održavanju veka te elektrane koja je izgrađena još sedamdesetih godina i koja danas mora da se prilagođava standardima EU, posebno u oblasti životne sredine. U TENT-u su urađena tri ključna segmenta važna za zaštitu životne sredine, a to su izgradnja elektro filtera na svim blokovima TENT-a, kao i smanjenje azotnih oksida, koje je sprovedeno na blokovima A3 i A5, a do kraja februara biće završeno i na bloku A4. Najveći segment koji sledi je odsumporavanje dimnih gasova, čija izgradnja kreće danas i to zahvaljujući Vladi Japana i JICA, koji su nam dali povoljan zajam.

Prema njegovim rečima, posebno je važno što će „Micubiši Hitači pauer sistem”, koja predvodi radove na izgradnji postrojenja, doneti novu tehnologiju u našu zemlju i što će pružiti primer i domaćim kompanijama kako da ubuduće realizuju takve projekte. Čak 60 odsto posla u izgradnji obaviće domaće kompanije.

V. d. direktora EPS-a Milorad Grčić rekao je da će se sistem za odsumporavanje dimnih gasova graditi za četiri bloka TENT-a A – A3, A4, A5 i A6, snage po 350 megavata. Ovo postrojenje omogućiće nastavak rada termoelektrane za najmanje 20 godina.

– Projekat je bio u riziku da propadne, ali zahvaljujući Vladi Srbije oživeli smo ga i danas započinjemo njegovu realizaciju, rekao je Grčić. Ove godine počeće obnova blokova A1 i A2 u TENT-u, koji su najstariji i čija će revitalizacija trajati nekoliko godina. Rok za izgradnju postrojenja za odsumporavnje je 42 meseca, posle kojeg sledi garantni period i probni rad postrojenja od 12 meseci.

– Japan se nekada suočavao sa problemom zagađenja vazduha, ali je uspeo da ga reši. Bilo bi mi zadovoljstvo da srpski narod iskoristi naše znanje i tehnologiju koje smo stekli iz tih iskustava, rekao je Đunići Marujama, ambasador Japana u Srbiji. Siguran sam da naša podrška ovom projektu može da pomogne naporima Srbije da sprovede društvene reforme neophodne za pristupanje EU.

Prema rečima Takema Sakamotoa, direktora Japanske agencije za međunarodnu saradnju za Evropu i Bliski istok, vodeće kompanije „Micubiši Hitači pauer sistems“, „Itoču korporejšen“ i „Tepsko“ uključene su u ovaj važni projekat i mogu da doprinesu uspehu ovog projekta i mogu da omoguće transfer napredne tehnologije srpskim prijateljima i razvoj njihovih kapaciteta. Pored raznih projekata o saradnji u prošlosti, koji traju duže od dve decenije, JICA takođe daje prioritet razmeni ljudstva između dve zemlje.

Projekat se realizuje u okviru sporazuma vlada Srbije i Japana, na osnovu kojeg je 2011. godine potpisan sporazum o zajmu za njegovo finansiranje između JP EPS JICA. Ugovor o izgradnji postrojenja između EPS-a i konzorcijuma firmi koji predvodi kompanija MHPS potpisan je 8. septembra 2017. godine.

Milisav Pajević

Konkurs za Nacionalnu nagradu za društveno odgovorno poslovanje

Privredna komora Srbije pozvala je kompanije i organizacije da se do 27. februara prijave na konkurs za Nacionalnu nagradu za društveno odgovorno poslovanje – Đorđe Vajfert za 2018. godinu.

Priznanje Komora dodeljuje bijenalno sa ciljem promovisanja i unapređenja principa i prakse Društveno odgovornog poslovanja (DOP).

U okviru ove tradicionalne manifestacije, u proteklih 12 godina učestvovalo je više od 350 kompanija i organizacija, a nagrađeni su najbolji koji u poslovanju uspešno primenjuju ključne principe društvene odgovornosti i strateški su opredeljeni i posvećeni vrednostima društveno odgovornog i održivog poslovanja.

Do sada je nagrađeno ukupno 65 organizacija.

Nacionalna nagrada za društveno odgovorno poslovanje – Đorđe Vajfert za 2018 dodeljuje se u tri kategorije: Velika privredna društva, Srednja privredna društva i Mala i mikro privredna društva.

Prijavljeni na konkurs biće vrednovani na osnovu unapred poznatih kriterijuma i metodologije, kao i analiza verifikacionog tima PKS o nivou implementacije principa DOP-a u praksi.

Stručni žiri, u čijem sastavu su predstavnici državnih institucija, poslovnih asocijacija, civilnog sektora i medija, uradiće dodatnu evaluaciju i dodeliti nagrade.

Prijavljivanje na konkurs otvoreno je do 27. februara, aplicira se popunjavanjem Upitnika, kojim je obuhvaćeno pet osnovnih stubova društveno odgovornog poslovanja: zaposleni, životna sredina, tržište, imovina i kapital, i društvena zajednica.

Potrebno je da privredna društva pruže informacije o jednom konkretnom projektu društveno odgovornog poslovanja – primeru dobre prakse, koji najbolje oslikava njihov doprinos sveobuhvatnim ciljevima društveno odgovornog poslovanja.

Popunjeni upitnik i opis projekta treba dostaviti elektronskim putem na adresu csr@pks.rs, najkasnije do 27. februara ove godine.

Ostale važne informacije i dokumenta u vezi konkursa i nagrade (pravilnik, metodologija, važni datumi i dr.), nalaze se na sajtu Privredne komore Srbije, ili ovde.

Milisav Pajević