Home Blog Page 949

Vojvodina ulaže 4,1 milijardu dinara u vodosnabdevanje, energetsku efikasnost i ostale investicije

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović uručio je juče ugovore predstavnicima 41 lokalne samouoprave vredne 4,1 milijardu dinara, za realizaciju 56 projekata na teritoriji AP Vojvodine u oblastima vodosnabdevanja i zaštite voda, lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja, saobraćajne infrastrukture, energetske efikasnosti, kulture, predškolskog i osnovnog obrazovanja i vaspitanja i u oblasti razvoja sporta.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Od ukupnog iznosa sredstava, Pokrajinska vlada, preko Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine, obezbedila je 3,4 milijarde dinara.

“Nastavljamo i u 2019. godini realizaciju najvažnijih infrastrukturnih projekata. Radićemo na uređenju saobraćajnica u Novom Sadu, počinjemo sa radovima na izgradnji lokalnog puta Stapar-Sivac, završavamo rekonstrukciju puta Opovo-Debeljača, a realizovaćemo i brojne projekte u oblasti sportske infrastrukture, među kojima je izgradnja nove sportske hale u Despotovu i školske sale u Beloj Crkvi”, rekao je predsednik Mirović i dodao da je cilj Pokrajinske vlade da svaka lokalna samouprava u Vojvodini ima sportski objekat.

Među značajnijim projektima, kako je naveo, je rekonstrukcija postojenja za prečišćavanje pijaće vode u opštini Odžaci, početak radova na izgradnji nove industrijske zone u Crepaji, privođenje nameni objekta mosta u Adi, kao i početak izgradnje vrtića u Šimanovcima.

“U Vojvodini smo pokrenuli novi veliki investicioni ciklus. Zajedno sa lokalnim samoupravama radićemo na relizaciji ovih projekata, a ove godine počeće i izgradnja prečistača otpadnih voda u Bačkoj Topoli, Malom Iđošu, Srbobranu i Temerinu, vrednih više od milijardu dinara”, rekao je predsednik Mirović.

Milisav Pajević

Upozorenje za ljubitelje kafe: 75 vrsta u izumiranju!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pijte kafu dok još možete – opominje nas medijska kuća CNN, prenoseći rezultate novih istraživanja zabrinjavajućih za sve ljubitelje crnog napitka. Naučnici su otkrili da bi 60 odsto vrsta kafe u divljini uskoro moglo izumreti.

Istraživači u Botaničkom vrtu Kev Roja, u Velikoj Britaniji, upozoravaju da klimatske promene, krčenje šuma i biljne bolesti dovode u pitanje budućnost kafe s obzirom na to da ona za svoj opstanak zahteva šumsko stanište.

Staništa divlje kafe su ugrožena u tolikoj meri da bi neke vrste mogle da nestanu u potpunosti. Posledice klimatskih promena kao što su rastuće temperature i povećanje količine padavina mogu da onemoguće rast u delovima naše planete na kojima su biljke nekada bujale.

Od 124 vrste kafe, čak 75 je u fazi izumiranja, a oko 35 vrsta raste na područijima bez ikakve zaštite.

Najpopularnija vrsta kafe za komercijalnu upotrebu, arabika, već je na popisu ugroženih vrsta. Oko 60 odsto kafe prodate širom sveta je upravo arabika.

Studija pokazuje da ćemo biti prinuđeni da itekako smanjimo uživanje u ovom napitku, ukoliko vlada i komercijalni proizvođači ne povećaju nivo zaštite i sačuvaju više zaliha semena kafe.

Stručnjaci upozoravaju i na uticaj kafe na ekonomiju. Smanjenje useva će podići cenu kafe, a u svetu postoji oko 100 miliona uzgajivača čija će smanjena proizvodnja značajno uticati na privredu.

U svetu se na godišnjem nivou proizvede i popije oko 10 miliona tona kafe, koju redovno konzumira dve trećine stanovništva.

Obavljena tradicionalna sadnja jelki sa busenom na Bežanijskoj kosi

Foto: Grad Beograd

Javno komunalno preduzeće „Zelenilo-Beograd” organizovalo je tradicionalnu sadnju jelki sa busenom koje su građani posle praznika doneli u rasadnike preduzeća.

Foto: Grad Beograd

Ovoga puta radnicima „Zelenila-Beograd” u sadnji su pomogli mališani iz Predškolske ustanove „11. april”, iz vrtića „Zvezdana prašina”.

Jelke su zasađene na uglu ulica Marka Čelebonovića i Norveške u naselju Bežanijska kosa.

Imajući u vidu činjenicu da se tokom novogodišnjih praznika samo u Beogradu uništi stotine hiljada jelki, „Zelenilo-Beograd” uvek apeluje na građane da kupuju jelke sa busenom.

Onima koji su kupili jelke sa busenom, a nisu imali gde da ih zasade posle praznika, „Zelenilo” je dalo mogućnost da jelke donesu u rasadnike ovog gradskog preduzeća, kako bi ih zasadili na površinama gde je planirana sadnja.

Cilj ove tradicionalne akcije je da se deci ukaže na značaj zaštite i očuvanja drveća i životne sredine vraćanjem stabala jelki u prirodu nakon novogodišnjih praznika.

Na taj način produžava se život četinara, utiče na povećanje broja zelenih površina u gradu, a time i na humanije, zdravije i kvalitetnije okruženje.

Milisav Pajević

Nova hrana sve više u ishrani ljudi u Evropskoj uniji i Srbiji

Foto: Privredna komora Srbije

Nova hrana – čija semenke, godži bobice, noni đus, N-acetil-D-neuraminska kiselina ili ulje antarktičkog krila sve više se koriste u ishrani ljudi kako u Evropskoj uniji tako i u Srbiji.

Foto: Privredna komora Srbije

Sa ciljem potpune bezbednosti i zaštite zdravlja potrošača, u promet na tržištu Srbije može se staviti samo nova hrana ili novi sastojak hrane koji su odobreni na tržištu EU.

Domaći proizvođači i distributeri imaju prelazni rok da do 31. decembra 2019. godine svoje poslovanje usklade sa Pravilnikom o novoj hrani, usaglašenim sa EU propisima.

Pravilnik o novoj hrani usvojen je krajem 2018. godine, a propisom su definisani uslovi prometa, način kontrole, sledljivost i označavanje nove hrane, kao i svi drugi aspekti važni za zdravlje i bezbednost potrošača, istaknuto je u Privrednoj komori Srbiji na prezentaciji Pravilnika.

Ivan Stanković, profesor na Farmaceutskom fakultetu u Beogradu i član Evropskog tela za bezbednost hrane (EFSA) ističe da će sve više u ishrani biti nove hrane sa aspekta nutritivnih vrednosti i benefita za zdravlje, ali i kao sastojci tradicionalne hrane.

Kako je objasnio profesor, nova hrana je hrana koja se nije u značajnoj meri upotrebljavala u ishrani ljudi u EU pre 15. maja 1997. godine kada je doneta prva regulativa.

To je hrana biljnog ili životinjskog porekla, hrana proizvedena od mikroorganizama, gljiva ili algi … Sadašnja regulativa koja se u ovoj oblasti primenjuje u EU stupila je 1. januara 2018. i mi smo se u potpunosti uskladili sa tim propisima, objasnio je Stanković.

Prilikom prvog stavljanja nove hrane na tržište Srbije, podnosi se zahtev Ministarstvu zdravlja za izdavanje dozvole, koju izdaje ministar, na osnovu mišljenja Stručnog saveta, u skladu sa Zakonom o bezbednosti hrane, objasnila je Mirjana Veljković iz Sektora za inspekcijske poslove Ministarstva zdravlja.

Da bi se nova hrana ili novi sastojak hrane stavio na tržište Srbije, mora biti odobren od strane EFSA i da se nalazi na Listi EU o odobrenoj novoj hrani, podsetila je Veljković.

U toku 2019. godine, u prelaznom periodu za primenu Pravilnika, inspekcije Ministarstva zdravlja obavljaće savetodavne kontrole i obilaziti proizvođače i distributere nove hrane i davati im instrukcije kako na najbolji način da poslovanje usklade sa pravilnikom, dodala je ona.

Foto: amazon.co.uk

„Sama zainteresovanost kako malih tako i najvećih proizvođača hrane pokazuje koliko je bitno regulisati ovu oblast. Trendovi i navike se menjaju, a to proizvođači svojom inovativnošću za što zdravijim proizvodima prate kako dijetetskim suplementima, tako i prehrambenim proizvodima. Ministarstvo ima krucijalnu ulogu da zaštiti potrošače i pomogne proizvođačima da pravilno u promet stavljaju novu hranu“, rekao je Dimitrije Ivanović, sekretar Udruženja za prehrambenu industriju PKS.

Na primer, N-acetil-D-neuraminska kiselina ili ulje, kao novi sastojak hrane nalazi se u zamenama za kompletnu dnevnu ishranu za osobe na dijeti ili aromatizovanim pićima i slično, dok ulje Antarktičkog krila, dobijeno od vrste Euphausia superba, može se kao novi sastojak hrane koristiti u žitnim pločicama, dodacima ishrani.

Na skupu u PKS moglo se čuti da je veliki broj kompanija zainteresovan za proizvodnju nove hrane.

Milisav Pajević

Cene svih vrsta goriva u Crnoj Gori nepromenjene

Foto-ilustracija: Pixabay (IADE-Michoko)

Cene svih vrsta goriva u Crnoj Gori ostaće nepromenjene u narednih 15 dana, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Foto: pixabay.com

Litar euraosupera 95 i 98 koštaće 1,23 evra, odnosno 1,26 evra.

Cena euraodizela u narednih 15 dana iznosiće 1,19 evra.

Lož ulje za veleprodaju koštaće 1,17 evra.

Poslednje promene cena goriva bile su 22. januara, kada su sve vrste poskupele tri do pet centi.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 4. marta, a eventualno izmenjene vrednosti naftnih derivata važiće od 5. marta.

Milisav Pajević

Evropski parlament podržava upotrebu kanabisa u medicinske svrhe

Foto-ilustracija: Pixabay

Kanabis, poznat kao marihuana, je osušeni cvet biljke kanabis i smatra se jednim od najslabijih halucinogenih sredstava. Upotrebljava se kao opojna droga, za medicinske svrhe i u duhovnim obredima. Međutim, vrlo je važno da se na zakonodavnom nivou razgraniče svi vidovi korišćenja i da se na ovom polju sprovedu dodatna istraživanja, stav je koji je zauzeo Evropski parlament, usvojivši rezoluciju o korišćenju kanabisa za lečenje 13. februara 2019. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Poslanici zahtevaju jasno pravno definisanje upotrebe ove biljke u medicinske svrhe. Istakli su da kanabis deluje terapeutski na podsticanje apetita, ali i na ublažavanje simptoma psihičkih poremećaja, epilepsije, astme, raka i Alchajmerove bolesti. Kanabis takođe može da se odrazi i na popuštanje menstrualnih bolova i smanjenje rizika od gojaznosti i dijabetesa.

I Svetska zdravstvena organizacija prepoznaje pozitivna zdravstvena dejstva, i kod akutnih i kod hroničnih oboljenja: https://www.who.int/substance_abuse/facts/cannabis/en/.

Prema mišljenju Evropskog parlamenta, neophodno je da se ustanove posebne mere opreza i zaštite za mlađe osobe i trudnice. Sveobuhvatna regulacija lekova na bazi kanabisa je potrebno kako bi se ograničilo crno tržište i da bi se obezbedio zagarantovan kvalitet proizvoda. U rezoluciji se naglašava i neophodnost predostrožnosti kako ne bi došlo do zloupotrebe propisa i zavisnosti među ugroženim i osetljivim grupama stanovništva.

Istraživanje i inoviranje u oblasti lečenja kanabisom trebalo bi da se ohrabri kroz pravilno finansiranje, a zdravstveno osiguranje da pokriva delotvorne lekove na bazi ovog halucinogena. Zakoni bi podstakli upoznavanje sa primenom medicinskog kanabisa, osiguravajući obuku medicinskog osoblja i pristup pratećoj literaturi.

Prva svetska država koja je ukinula zabranu rekreativnog uživanja kanabisa je bio Urugvaj, a njegove stope je prošle godina sledila Kanada. U obe zemlje funkcioniše slobodno tržište kanabisa i konzumacija lakih droga je potpuno dekriminalizovana.

Holandija ima neke od najliberalnijih zakonskih propisa za regulaciju upotrebe lakih droga na evropskom tlu. Ipak, kanabis je i u ovoj državi Beneluksa ilegalan, ali dozvoljen za ličnu upotrebu. Toleriše se rekreativno korišćenje ove supstance i posedovanje maksimum 5 grama, a moguće ju je kupiti u tamošnjim kofi-šopovima.

Jelena Kozbašić

Apatinska sela dobila solarna autobuska stajališta

Foto: soapatin.org
Foto: soapatin.org

Prošle nedelje je u tri apatinska sela započela montaža solarna autobuskih stajališta po najsavremenijim standardima.

„Završni radovi ovih dana su započeti u ulici Petefi Šandora, a ono zbog čega smo ovde jesu tri nova stajališta koja se montiraju po jedno u Prigrevici, Sonti i Svilojevu koja smo dobili na osnovu konkursa kod Ministarstva za energetiku“, rekao je pomoćnik predsednika opštine Apatin za investicije Jevto Milojević.

Ukupna vrednost investicije je 3.600.000,00 dinara, a radove izvodi firma Evropa elektronik iz Novog Sada.

“Nadamo se da ćemo u tekućoj godini uspeti da dobijemo ovakva stajališta za Apatin i Kupusinu, kao i da ćemo imati uspešniju godinu što se radova tiče nego prošlu, sa kojom smo zadovoljni”, istakao je Milojević.

Milisav Pajević

Crna Gora i Hrvatska u zajedničku realizaciju projekata iz ekologije i energetske efikasnosti

Foto: Privredna komora Crne Gore

Crnoj Gori bi bila korisna hrvatska iskustva u privlačenju sredstava iz evropskih fondova, kao i zajednička realizacija projekata iz ekologije i energetske efikasnosti, gde Crnu Goru očekuju zahtevni poslovi prilagođavanja evropskim standardima.

Foto: Privredna komora Crne Gore

„Zahvaljujući kompatibilnosti sistema javnih nabavki u Crnoj Gori i Hrvatskoj, otvara se prilika i za zajednički nastup naših firmi na NATO tenderima” kazao je u Zagrebu potpredsednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić.

On je rekao da Crna Gora treba da se blagovremeno pripremi za projekte koje će finansirati Evropska unija iz strukturnih fondova, kada Crna Gora postane članica.

Ocenio je da je Hrvatska spremno dočekala tu mogućnost, o čemu najbolje govore postignuti rezultati.

Forumom crnogorskih i hrvatskih privrednika koji je organizovan u Zagrebu završena je manifestacija „Dani kreativne Crne Gore u Zagrebu”.

Milisav Pajević

Srušena nekadašnja termoelektrana na ugalj Kneper u Nemačkoj

Foto: pixabay

U Nemačkoj je juče srušena nekadašnja termoelektrana na ugalj Kneper, za šta je upotrebljeno 250 kilograma eksploziva.

Foto: pixabay

Elektrana na periferiji Dortmunda, zatvorena je 2014. godine, a sa zemljom je sravnjena u dve eksplozije.

Preostalo je samo 28.400 tone šuta, prenosi “Bild”.

U prvoj eksploziji je uništen centralni deo elektrane visok 70 metara, a u drugoj toranj za hlađenje visok 128 metara i dimnjak visine 210 metara.

Iz predostrožnosti evakuisano je stotinak obližnjih stanovnika. Uskoro će početi radovi na sanaciji terena koji bi trebalo da se završe sledeće godine.

Nemačka planira da ugasi svoje nuklearne elektrane do 2022, a vlada razmatra i gašenje elektrana na ugalj do 2038. godine u cilju smanjenje emisije štetnih gasova, navodi AP.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Srbija neće uvoditi takse za štetne gasove iz termoelektrana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ekološka i energetska zajednice Evropske Unije smatraju da treba razmišljati o uvođenju taksi za emisiju ugljen-dioksida iz termoelektrana, iako bi to podstaklo poskupljenje struje.

Iz Energetske zajednice su ukazali, da ako bi se ova taksa uvela, da bi računi za struju porasli za oko 30 odsto.

Ministar rudarstva i energetike, Aleksandar Antić je reagujući na tu direktivu, poručio da Srbija neće uvoditi ovaj namet sve dok ne uđe u Uniju, pa samim tim neće biti ni povećanja cene struje. U Vladi Srbije kažu da čak i kada postanemo zemlja članica, ta direktiva nije konačna, nego se o njoj pregovara.

U zemljama članicama Evropske Unije već se plaćaju papreni penali za emisiju štetnog gasa – od 22 do 24 evra po megavat-satu.

Evropska Unija je prethodno 2015. zatražila zatvaranje ili obnavljanje 14 termoelektrana na Balkanu, što zbog zastarelosti ili nezadovoljavajućih standarda. Od trinaest problematičnih elektrana, čak 5 su bile iz Srbije.

Ono što je izvesno, da se do 2023. moraju ugasiti stari termoblokovi u čitavom regionu. Akcenat je na povećanju energije iz obnovljivih izvora, koja je skuplja od struje koju dobijamo iz uglja ili nuklearki. Od zemalja u regionu traži se brže povezivanje tržišta električne energije, jer analiza Energetske zajednice pokazuje da zbog slabe integracije, naš region godišnje uzgubi oko 16 miliona evra.

Ozelenjena Savska avenija kod Šapca

Foto: Grad Šabac
Foto: Grad Šabac

Grad Šabac je na konkursu Ministarstva zaštite životne sredine dobio 96 sadnica, koje su posađene na prostoru predviđenom za Savsku aveniju, u okviru Savaparka.

Stabla su posađena na nekadašnjoj deponiji Dudara i na prvom delu šetališta na Starom gradu.

Prema rečima Violete Šestić, direktorke JP „Infrastruktura Šabac“, ukupna vrednost projekta je 1,084 miliona dinara.

Radove izvodi JКP „Stari grad“ Šabac, uz stručni nadzor JP „Infrastruktura Šabac“, a na prostoru budućeg Savaparka su posađene bela vrba, crna i bela topola.

Milisav Pajević

Tokom 2017. proizveli smo 44 miliona tona elektronskog otpada!

Foto-ilustracija: Pixabay

U 2017. godini čovečanstvo je proizvelo više od 44 miliona tona električnog i elektronskog otpada. Većina je završila na deponijama, uprkos tome što ovi proizvodi sadrže vredne resurse koji bi mogli da budu ponovo upotrebljeni. Vrednost električnih i elektronskih uređaja odbačenih u navedenom periodu iznosi više od 55,4 milijarde evra.

Foto-ilustracija: Pixabay

Izveštaj o ovoj vrsti smeća su zajedničkim snagama izradile Platforma za ubrzavanje cirkularne ekonomije (PACE) i Koalicija Ujedinjenih nacija zadužena za e-otpad. One su otkrile da je svaki stanovnik naše planete tokom 2017. bacio u proseku više od šest kilograma elektronike.

Tek 20 odsto je bilo “formalno reciklirano”, a ostatak je usmeren ili na smetlišta ili na neformalnu reciklažu koja predstavlja ručno rastavljanje uređaja od strane stanovništva u zemljama u razvoju i izlaže radnike opasnim supstancama poput žive i olova. Na taj način je na desetine hiljada tona smeća iz evropskih luka otišlo u Nigeriju. Veruje se da u ovoj afričkoj zemlji u sektoru neformalne reciklaže radi do 100 hiljada ljudi.

Odlaganje e-otpada na deponije rezultuje zagađenjem površinskih i podzemnih voda što ugrožava sistem snabdevanja hranom i izvore vode.

Pored lošeg uticaja na zdravlje ljudi i životne sredine, neodgovarajuće upravljanje električnim i elektronskim otpadom se negativno odražava i kroz “značajan” gubitak vrednih sirovina kao što su zlato, platina i kobalt, kojim sve više oskudevamo. Proračuni su ukazali na to da je oko 7 odsto svetskog zlata potencijalno “zarobljeno” u e-otpadu. Naučnici smatraju da tona ovog smeća sadrži 100 puta više zlata od tone ove rude.

Izveštaj bi trebalo da nam skrene pažnju na neodrživost linearne ekonomije i na hitnost njenog “zaokruživanja”.

Ne bi trebalo da olako odbacujemo iskoristive sirovine, već da im udahnemo novi život i pronađemo alternativnu namenu kako bismo smanjili svoj zajednički ekološki otisak.

Jedan od koraka ka cirkularnoj ekonomiji je “urbano rudarstvo”, vađenje metala i minerala iz e-otpada. Povrh toga, neophodno je da dizajniramo proizvode kako bi bili trajniji, ali i da uvedemo sistem otkupa i povraćaja korišćene elektronike.

Jelena Kozbašić

Utvrđen predlog Odluke o izmenama i dopunama Odluke o izradi Plana detaljne regulacije za vetropark „Banat“ u opštini Alibunar

Foto-ilustracija: EP
Foto-ilustracija: EP

Opštinsko veće opštine Alibunar je na sednici održanoj 14. februara utvrdilo je predlog Odluke o izmenama i dopunama Odluke o izradi Plana detaljne regulacije za vetropark „Banat“ u opštini Alibunar.

Skupština opštine Alibunar donela je Odluku o izradi Plana detaljne regulacije za vetropark „Banat“ u opštini Alibunar, na području k.o. Novi Кozjak, kojom je definisan planski osnov za izgradnju vetroparka na ovom području.

U postupku prikupljanja uslova za izradu Plana, od strane Republičkog Hidrometeorološkog zavoda izdati su uslovi kojima se zabranjuje postavljanje vetroparka na udaljenosti manjoj od 10 kilometara od postojećeg radarskog centra Samoš.

Ovom Odlukom menja se obuhvat Plana kojim se vetropark postavlja van zone zabranjene gradnje.

Milisav Pajević

Studenti medicine pregledaće građane u zabačenim selima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stanovništvo u najzabačenijim ruralnim opštinama i selima Srbije obilaziće studenti završnih godina medicine i obavljaće preventivne zdravstvene preglede građana.

Ministarstvo zdravlja pružiće neophodnu podršku ovom projektu, dogovoreno je na sastanku ministra zdravlja Zlatibora Lončara i predstavnika Studentskog parlamenta Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predsednice parlamenta Katarine Popović i člana te organizacije Marka Maksimovića.

Projekat parlamenta podrazumeva da studenti završnih godina obilaze zabačena mesta u Srbiji u okviru obaveznog šestomesečnog staža.

Taj projekat omogućiće stanovnicima ruralnih oblasti da češće proveravaju svoje zdravlje, a studentima završnih godina mogućnost da kroz praktičan rad sa lekarima razvijaju svoja znanja, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Predstavnici studentskog parlamenta informisali su ministra o radu parlamenta, ali i drugim bitnim pitanjima od značaja za studente medicine, buduće lekare.

Kako je navedeno u saopštenju, saglasili su se i oko nastavka saradnje i zajedničkih aktivnosti na drugim projektima, koji za cilj imaju promociju zdravstva i javnog zdravlja, zdravstvenu pomoć građanima, uz dodatno unapređenje praktičnih medicinskih znanja studenata završnih godina Medicinskog fakulteta.

Izvor: RTS

Crna Gora odlučna u borbi protiv crvenog palminog surlaša

Foto: pixabay.com

Vlada Crne Gore je usvojila Drugi polugodišnji izvještaj o realizaciji Posebnog akcionog plana za sprovođenje fitosanitarnih mera u cilju suzbijanja crvenog palminog surlaša – Rhynchophorus ferrugineus (Olivier) sa planom revitalizacije i sanacije šteta nastalih njegovim delovanjem.

Foto: pixabay.com

Imajući u vidu da je od ukupno 275.000,00 evra izdvojenih za ovu namenu na kraju prošle godine, kao posledica uštede nakon sprovedenih javnih nabavki, preostalo 61.844,42 evra, zaključeno je da se ova sredstva upotrebe za nastavak sprovođenja mera u ovoj godini.

Podsetimo, na teritoriji Crne Gore prisustvo ovog parazitnog insekta prvi put je primećeno u Ulcinju, oktobra 2012. godine, te je Uprava za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove sačinila 2016. godine Akcioni plan za sprečavanje širenja i suzbijanje crvenog surlaša palmi.

Prvi put je zabeležen u Španiji 1994. godine. Zaraza je primećena i na Malti i u Italiji (Toskana, Sicilija i Кampanja), kao i u Francuskoj 2006. godine. Surlaš se takođe razmnožio širom Portugalije, posebno na jugu.

Crveni palmin surlaš rapidno se širi i duž Jadranske obale, pa je poslednjih godina njegova pojava konstatovana i u Albaniji, Sloveniji i Hrvatskoj.

Milisav Pajević

Ljudski nemar odgovoran za pad populacije divljih životinja za 60 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski fond za prirodu (WWF) objavio je izveštaj za 2018. godinu, u kom je jedan od glavnih zaključaka, da je velikim ljudskim nemarom populacija divljih životinja opala za 60 odsto.

Međutim, ovaj izveštaj se ne odnosi na smanjenje ukupnog broja divljih životinja za ovaj procenat. Ovim izveštajem praćeno je 16 704 razlučitih populacija, preko 4000 vrsta kičmenjaka, tokom 44 godine i u proseku među svima njima je primećen ovaj procenat smanjenja.

Od 1970. do 2014. godine desilo se smanjenje broja praćenih vrsta kičmenjaka za 60%, a isključivi krivac za to je ljudski faktor. Naime, ovu prirodnu katastrofu direktno je uzrokovalo degradiranje njihovih prirodnih staništa kroz poljoprivredu, kao i neumerenom eksploatacijom divljih životinja u vidu ribolova i krivolova.

Najveće smanjenje uočeno je među slatkovodnom populacijom divljih životinja, jer je uočen pad od čak 83 procenta. Tropske vrste takođe su veoma pogođene, jer su ekosistemi Južne i Centralne Amerike oštećeni za čak 89 odsto.

Izveštaj o životu na planeti najvažnija je publikacija WWF-a, a objavljuje se svake dve godine. Reč je o sveobuhvatnoj studiji svetske biološke raznovrsnosti i zdravlja planete. Ovogodišnji izveštaj je dvanaesti po redu.