Home Blog Page 947

JP za nacionalne parkove Crne Gore unapređuje zaštitu ribljeg fonda

Foto: pixabay

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore u cilju efikasnije zaštite ribljeg fonda unapredilo je saradnju sa NVO „Grupom za zaštitu šarana“ angažovanjem volontera koji će zajedno sa nadzornicima Parka učestvovati u akcijama kontrole prostora.

Foto: pixabay

Volonteri su opremljeni za rad na vodi, a uskoro će dobiti i legitimacije.

„Aktivnosti koje sprovode NP Skadarsko jezero i NVO „Grupa za zaštitu šarana“ daju vidljive rezultate kada je u pitanju očuvanje ribljeg fonda. Sprečen je niz nelegalnih radnji kojima se ugrožava riblji fond, te izrečene kazne za nezakonit ribolov u ovom Parku“, izjavio je direktor JPNPCG Elvir Klica.

Naime, 17. februara, akcijom nadzornika Službe zaštite NP Skadarsko jezero i volontera NVO „Grupe za zaštitu šarana“, u reonu Crni žar, sprečen je izlov ribe na nezakonit način.

U toku akcije zatečeno je lice u obavljanju privrednog ribolova bez dozvole, te procesuirano nadležnim organima na dalje postupanje.

Inspektor za poljoprivredu i ribarstvo prekršajnim nalogom je licu zatečenom u obavljanju nelegalne aktivnosti izrekao kaznu od 500 evra, a ulovljena riba je vraćena u jezero.

Takođe, 18. februara, akcijom nadzornika NP Skadarsko jezero i volontera NVO „Grupe za zastitu šarana“, u reonu Lipovnjaka, spriječen je izlov ribe na nezakonit način upotrebom podvodne puške.

Zatečeno lice je procesuirano nadležnim organima na dalje postupanje, a ulovljena riba je donirana JU „Dom učenika i studenata“.

Inspektor za poljoprivredu i ribarstvo prekršajnim nalogom je licu zatečenom u obavljanju nelegalne aktivnosti izrekao kaznu od 1.500 eura.

NP Skadarsko jezero podsjeća da su ribe i ostala vodena fauna dobra od opšteg interesa, u državnoj svojini, te da se koriste na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom o slatkovodnom ribarstvu.

Tako su, kako navode, zabranjene sve aktivnosti koje ometaju mrijest, razvoj i kretanje riba, osim ribolova u naučno-istraživačke svrhe. Zabranjeno je i loviti ribu vatrenim oružjem, odnosno podvodnom puškom.

Skadarsko jezero je posebno značajno po bogatstvu ribljeg i ptičjeg sveta, a upotreba nelegalnih sredstva za ribolov uključujući podvodnu pušku, dovodi do narušavanja biodiverziteta.

U cilju zaštite prirodnih vrednosti, NP Skadarsko jezero poziva građane da prijave sve nezakonite radnje i na taj način doprinesu sprečavanju istih, pozivom na dežurni broj telefona 067 310 454.

Milisav Pajević

Prijavite se da budete inovacioni lider u regionu Zapadnog Balkana!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Cilj projekta Inovacioni lideri pri Švedskom institutu (SIIL) je da doprinese inovacionom ekosistemu u regionu zapadnog Balkana i da, uz pomoć švedske stručnosti i iskustva, stvori platformu za razmenu znanja i rešavanje problema između stručnjaka na polju inovacija u privatnom i javnom sektoru i u akademskoj zajednici.

Zemlje-učesnice programa Inovacioni lideri tokom prve godine su Bosna i Hercegovina, Makedonija i Srbija. Do kraja programa one će postati deo snažne mreže stručnjaka za inovativne ekosisteme za jaku i inovativnu budućnost u regionu zapadnog Balkana.

Prijave za učešće šalju se do 10. marta 2019. godine.

Više informacija o tome da li ste podoban kandidat za poziciju inovacionog lidera zapadnog Balkana i šta možete da očekujete od ovog projekta Švedskog instituta, kao raspored aktivnosti, možete da pronađete na sledećem linku: https://si.se/en/siil/.

Srbiji potrebno pet milijardi evra za rešavanje prečišćavanja otpadnih voda

Foto-ilustracija: PIxabay
Foto-ilustracija: Pixabay

“Za uspostavljanje evropskih standarda u sektoru vode u Srbiji neophodno je ulaganje od oko 5 milijardi evra i Ministarstvo je spremno za otvaranje investicionog ciklusa za rešavanje problema prečišćavanja otpadnih voda i upravljanja otpadom“, najavio je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na sastanku sa predstavnicima Razvojne banke Evrope (CEB).

Sastanaku koji se održao juče, prisustvovali su i predstavnici Ministarstva finansija i direktor Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Marko Blagojević.

Finansiranje programa izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji u skladu sa kriterijumima CEB je bilo jedna od glavnih tema sastanka. Predstavljeni su i zakonodavni okviri, strateški planovi Srbije u oblasti prerade otpadnih voda i zadaci u okviru procesa pridruživanja Evropskoj uniji i otvaranja Poglavlja 27.

Predstavnik delegacije CEB, Vitomir Miles Raguž, rekao je da postoji velika spremnost da se pomogne Srbiji u realizaciji izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, navodeći da je to ne samo ekološko već i društveno pitanje važno za Srbiju.

Uz finansijsku i tehničku podršku, Ministarstvo će naredne godine krenuti sa izradom projektno-tehničke dokumentacije, najavio je ministar, naglašavajući ulogu lokalne samouprave u procesu.

Poziv lokalnim samoupravama za izradu projekata sanacije i remedijacije nesanitarnih deponija

Foto: Milisav Pajević

U cilju jačanja kapaciteta lokalnih samouprava i jačanja lokalnog razvoja u oblasti zaštite životne sredine, Ministarstvo zaštite životne sredine (u daljem tekstu: Ministarstvo) će pružiti pomoć zainteresovanim jedinicama lokalne samouprave u izradi projekata sanacije i remedijacije postojećih nesanitarnih gradskih (opštinskih) deponija – smetlišta.

Foto: Milisav Pajević

U skladu sa Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2019. godinu (,,Službeni glasnik RS” broj 95/18), Ministarstvo je u okviru razdela 25 Program 0406- Integrisano upravljanje otpadom, otpadnim vodama, hemikalijama i biocidnim proizvodima, obezbedilo finansijska sredstva za izradu projekata sanacije i remedijacije postojećih nesanitarnih gradskih (opštinskih) deponija – smetlišta.

Shodno navedenom, a u cilju planiranja finansiranja pomoći za izradu projektno tehničke dokumentacije, ovim putem se upućuje javni poziv jedinicama lokalnih samouprava za iskazivanje potrebe izrade projekata sanacije i remedijacije postojećih nesanitarnih gradskih (opštinskih) deponija – smetlišta.

Izrada projekta sanacije i remedijacije postojećih nesanitarnih gradskih (opštinskih) deponija – smetlišta obuhvata projektno-tehničku dokumentaciju izrađenu u skladu sa zakonskom regulativom.

Opšti uslovi za prijavljivanje za izradu projektno-tehničke dokumentacije koje moraju ispuniti jedinice lokalnih samouprava su sledeći: da su izmirene sve dospele obaveze po osnovu javnih prihoda; da im nisu dodeljena sredstva za iste namene iz budžeta Republike Srbije ili budžeta autonomne pokrajine ili drugih izvora finansiranja; da su izradile Plan prilagođavanja postrojenja.

Jedinice lokalnih samouprava koje ispunjavaju navedene uslove biće uzete u razmatranje.

U procesu odlučivanja biće uključen sledeći kriterijum – stepen razvijenosti opštine u skladu sa Uredbom o utvrđivanju jedinstvene liste razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave za 2014. godinu („Službeni glasnik RS“, broj 104/2014), kao i stepen ugroženosti životne sredine i stepen direktnog uticaja projekta na ostvarivanje strateških prioriteta utvrđenih strateškim dokumenatima i planovima.

Za prijavu na ovaj javni poziv potrebno je popuniti Obrazac za prijavu na javni poziv (u daljem tekstu: Obrazac). Obrazac je potrebno popuniti i poslati zajedno sa propratnom dokumentacijom isključivo putem pošte Ministarstvu zaštite životne sredine, Sektor za otpad i otpadne vode, Odeljenje za upravljanje otpadom, na adresu: Ministarstvo zaštite životne sredine, ul. Omladinskih brigada 1, 11070 Novi Beograd, sa naznakom: JAVNI POZIV ZA JEDINICE LOKALNIH SAMOUPRAVA i napomenom NE OTVARATI.

Obaveštenje o javnom pozivu i Obrazac postavljaju se na internet stranici Ministarstva (www.ekologija.gov.rs) i Portalu e-Uprava (www.euprava.gov.rs ).

Rok za podnošenje prijave na javni poziv je 10 (deset) dana od dana objavljivanja javnog poziva na zvaničnoj internet stranici ministarstva (www.ekologija.gov.rs) i Portalu e-Uprava (www.euprava.gov.rs ).

Ministarstvo neće razmatrati: prijave koje nisu podnele jedinice lokalnih samouprava; nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave; prijave poslate faksom, elektronskom poštom i dr.

Prijave i priložena dokumentacija ostaju u arhivi i ne vraćaju se.

Ministarstvo će: razmatrati pristigle prijave na javni poziv, utvrđivati ispunjenost uslova za izradu projekata sanacije i remedijacije postojećih nesanitarnih gradskih (opštinskih) deponija – smetlišta; utvrditi listu jedinica lokalnih samouprava, u roku od sedam dana od dana isteka roka za podnošenje zahteva i istu objaviti na internet stranici Ministarstva i Portalu e-Uprave;

Jedinice lokalnih samouprava (u daljem tekstu: Podnosioci prijava), imaju pravo uvida u podnete prijave i priloženu dokumentaciju po utvrđivanju liste, u periodu od tri radna dana od dana objavljivanja iste. Podnosioci prijava mogu podneti primedbu Ministarstvu radi otklanjanja nepravilnosti u postupku izbora, u roku od osam dana od dana objavljivanja liste.

Konačna lista jedinica lokalnih samouprava odobrava se odlukom ministra, i sadrži: broj prijave i nazive jedinica lokalnih samouprava koje ispunjavaju uslove za dodelu sredstava.

Protiv odluke ministra može se pokrenuti upravni spor.

Konačna lista odabranih jedinica lokalne samouprave objavljuje se na internet stranici Ministarstva i Portalu e-Uprava.

Kontakt osoba u Ministarstvu zaštite životne sredine je Predrag Simić, broj telefona 011/318-0035, email: predrag.simic[at]ekologija.gov.rs.

Obrazac za prijavu na javni poziv možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Usvojen Program korišćenja budžetskog fonda za zaštitu životne sredine Grada Pančeva za 2019. godinu

Foto: Gradsko veće Pančeva

Gradsko veće Pančeva dalo je saglasnost na predlog Programa korišćenja budžetskog fonda za zaštitu životne sredine Grada Pančeva za 2019. godinu, kao i na nacrt Odluke o zaštiti prirodnog dobra „Pančevačke ade“ i Godišnji program upravljanja Parkom prirode „Ponjavica“ za 2019. godinu.

Foto: Gradsko veće Pančeva

Usvojen je i izveštaj o radu Komunalne policije Gradske uprave grada Pančeva za 2018. godinu, kao i finansijski planovi za 2019. godinu mesnih zajednica Starčevo, Banatski Brestovac, Kačarevo i Glogonj.

Gradsko veće usvojilo je i predlog o donošenju Rešenja o obrazovanju Radne grupe za procenu dodele subvencija javnim preduzećima iz budžeta grada Pančeva, a dalo je i saglasnost da JKP ATP Pančevo obnovi dozvoljeni minus, odnosno da uzme i ove godine kratkoročni kredit u banci kojim održava tekuću likvidnost.

Milisav Pajević

Lekcija Bila Gejtsa u 78 sekundi: Upozorenje o pretnji koju za Zemlju predstavljaju kamioni, beton i krave

Foto: YouTube (screenshot)

Industrijska proizvodnja potisnula je nekadašnja zanimanja poput šeširdžije i šnajdera, ali i sada postoje pojedinci koji ručni rad cene više nego fabričku traku i različitost više nego uniformisanost. Primer je Ludi Šeširdžija iz Zemlje čuda. On bi cilindar i frak po svom ukusu i merama mogao da nabavi u Balkanskoj ulici u Beogradu. Ipak, samostalne zanatske radnje su i u prestonici i u ostatku naše domovine kritično ugrožena vrsta.

Savremeno tržište rada je uzdrmalo poslovanje zanatlija i istovremeno bilo prošireno novim profesijama. Za izgovaranje njihovih naziva uglavnom je neophodno da polomimo jezik zato što ih označavamo pozajmljenicama iz engleskog.*

Nekada su decu učili da pravilno govore R uz brzalicu “Riba ribi grize rep”, sadašnjim klincima isti izazov možemo da postavimo jednom rečju – developeri. Oni se bave rešavanjem problema u softverskim programima. Razvoj tehnologije doneo nam je i komjuniti menadžere, soušl influensere i jutjubere. U našoj današnjoj priči glavnu ulogu igraju ovi poslednji – tj. jedan konkretan.

Ali hajde da najpre utvrdimo značenje pojma! Otuđićemo definiciju Oksfordskog rečnika – jutjuberi su osobe koje prave i pojavljuju se u video-snimcima “okačenim” na društvenoj mreži Jutjub. Oni imaju kanale i zajednice pratilaca. Snimaju svoje aktivnosti u toku dana, kako igraju igrice, šminkaju se, prave frizure ili šta su to kupili u supermarketu.

Foto: YouTube (screenshot)

Jedan od jutjubera je i Bil Gejts, koji je, zahvaljujući svojoj kompaniji Majkrosoft, jedan od najbogatijih i najuticajnijih ljudi na svetu. Procenjuje se da u toku jedne sekunde zaradi 115 evra. U svom poslednjem Jutjub videu Bil Gejts nam je posvetio 78 sekundi svog vremena kako bi nam održao lekciju o neočekivanim posledicama klimatskih promena. Lekcija je mnogo vrednija od 8970 evra koje on stekne za vreme koje nam je potrebno da je naučimo.

Naravno da će pojeftinjenje solarnih panela i vetrenjača i njihova šira upotreba posledično smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte – međutim, proizvodnja struje je tek jedan sektor naše ekonomije koji ispušta štetne materije u atmosferu, naglašava Gejts. Ne smemo da zanemarimo postojanje drugih krivaca za zagađenje vazduha kao što su poljoprivreda, saobraćaj, industrija i građevinarstvo.

“Do 2060. broj zgrada širom planete biće dvostruko uvećan. To je kao da svakog meseca tokom narednih 40 godina gradimo po jedan novi Njujork”, upozorava on.

Podrazumeva se da ove građevine ne rastu iz vode, već da njihova izgradnja iziskuje ogromnu količinu materijala – betona, drveta i metala. Iz ovog razloga treba da izmenimo i inoviramo svaki pojedinačni sektor u pravcu nultih emisija.

Video možete da pogledate na sledećem linku:

* Ironično, ovaj tekst izašao je 21. februara, na Međunarodni dan maternjeg jezika!

Jelena Kozbašić

Crnogorci pomažu pelikanima da reše stambeno pitanje

Foto: CZIP
Foto: CZIP

Na području Skadarskog jezera opstanak populacije pelikana (Pelecans crispus) uslovljen je različitim faktorima, među kojima se posebno izdvaja nagla promena nivoa vode.

Upravo zbog toga njihova gnezda bivaju ugrožena, a direktna posledica je daleko manja brojnost populacije od optimalne.

Kako bi se populacija ove globalno ugrožene vrste oporavila i sačuvala, 2013. godine postavljen je prvi veći veštački splav za gnežđenje. Pelikani  su ga prihvatili i od tada se na Skadarskom jezeru uspešnije gnezde, te se populacija uvećala sa svega desetak na preko 270 jedinki.

Ohrabreni postignutim rezultatima, ali i zbog trenda rasta populacije, Centar za zaštitu ptica Crne Gore je prepoznao potrebu za proširenjem kapaciteta za gnežđenje, kao i neophodnost unapređenja uslova potrebnih za to.

Foto: CZIP

Za Novu godinu su pelikani u rezervatu Pančeva oka na Skadarskom jezeru dobili čak 3 nova splava za gnežđenje. Ovaj mali poklon CZIP im je upakovao zajedno sa kolegama iz Nacionalnih parkova, Prirodnjačkog muzeja i Noé Conservation.

Već u maju očekuju se prinove pernatih drugara, za koje se učesnici u projektu nadaju da će prihvatiti novi dom.

Akcija postavljanja splavova snimljena je budnim okom kamere kako bi svi zainteresovani građani imali priliku da zavire u strogi rezervat prirode i posete budući dom ptica koje su markantna karakteristika Nacionalnog parka Skadarsko jezero.

Foto: CZIP

Video u okviru projekta „Pelikansko selo: Život na raftu!“, koji finansira Telekom kroz program Za svako dobro, možete pogledati na linku: https://www.youtube.com/watch?v=oNmlUsrE9N0&feature=youtu.be.

Prikupljanju sredstava za nabavku splavova priključili su se građani kroz kupovinu postera.

Velikodušne donacije došle su i od: crnogorskog Telekoma, ZOO Ljubljana, Undiscovered Montenegro, Societe Generale banke, Critical Ecosystem Fund, MAVA fondacije, kao i partnera Noé Conservation, Nacionalnih parkova Crne Gore i Prirodnjačkog muzeja.

Izvor: CZIP

Razvojna banka Saveta Evrope spremna da podrži ekološke projekte u Srbiji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sa saradnicima sastao se juče sa delegacijom Razvojne banke Saveta Evrope (CEB) koju je predvodio Vitomir Miles Raguž.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Sastanku su prisustvovali direktor Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Marko Blagojević i predstavnici Ministarstva finansija Vlade Republike Srbije.

Na sastanku je razmatrana mogućnost finansiranja programa izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji, a u skladu sa kriterijumima CEB-a. Na važnost održanog sastanka ukazuje činjenica da on predstavlja ozbiljan korak ka finansiranju ključnih projekata u zaštiti životne sredine Srbije.

Ministar Trivan je, ocenjujući ovaj razgovor izuzetno značajnim, rekao da je Ministarstvo zaštite životne sredine u potpunosti spremno za otvaranje investicionog ciklusa radi rešavanja ključnih pitanja u zaštiti životne sredine, pre svega pitanja prečišćavanja otpadnih voda i upravljanja otpadom. Kako je rekao ministar, u sektoru voda za uspostavljanje evropskih standarda neophodno je ulaganje od oko pet milijardi evra, što predstavlja izuzetnu priliku za investiciona ulaganja, a istovremeno će doneti Srbiji značajan pomak u kvalitetu životne sredine.

„Nemam nikakve dileme da će se rešavanjem pitanja prerade komunalnih voda i komunalnog otpada značajno poboljšati stanje životne sredine u Srbiji, jer se time posredno utiče i na bolji kvalitet hrane, na bolje zdravlje građana. Ministarstvo je u potpunosti spremno da krene u njihovo rešavanje, i mi smo potpuno posvećeni tom cilju“, istakao je Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

On je ukazao da se zaštita životne sredine sprovodi na osnovu projekata, a osnovni preduslov njihove realizacije je izrada projektno-tehničke dokumentacije, što zahteva jačanje kapaciteta Ministarstva. Uz neophodnu finansijsku podršku, Ministarstvo će već u narednoj godini snažno krenuti sa izradom projektno-tehničke dokumentacije, najavio je ministar, naglašavajući ulogu lokalnih samouprava u tom procesu.

Vitomir Miles Raguž izrazio je spremnost Razvojne banke Saveta Evrope da pomogne Srbiji u realizaciji programa izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ističući da je to ne samo ekološko, već i društveno pitanje značajno za Srbiju i region.

Na sastanku su predstavljeni zakonodavni okvir, strateški planovi Srbije u oblasti u oblasti prerade otpadnih voda, i zadaci u okviru procesa pridruživanja Evropskoj uniji i otvaranja Poglavlja 27– životna sredina i klimatske promene .

Milisav Pajević

Grad Zenica predstavio Akcioni plan za zeleni grad

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Ministarka Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo je u prostorijama ministarstva primila prošle nedelje predstavnike Grada Zenica, lokalne konsultante Enova Sarajevo i pWc BiH, a tema razgovora je bila projekat Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pod nazivom “Green City Action Plan” (GCAP) u koji je uključila Grad Zenicu.

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Projekat će biti finansiran od strane Federalnog ministarstvo finansija Austrije uz podršku EBRD.

EBRD je angažovala konsultante koji će raditi na identifikaciji izvora zagađenja u Gradu Zenica i analizirati sve izvore energije, kao i tražiti rešenja za smanjenje zagađenja.

Radni tim će činiti internacionalni i lokalni eksperti iz oblasti zaštite životne sredine, energetske efikasnosti, prostornog planiranja, pravne regulative u određenoj oblasti, kao i projektnog menadžmenta.

U centru razgovora bilo je privredno društvo Arcelor Mittal Zenica kao najveći zagađivač na području Grada Zenica, RMU Zenica, industrijska deponija Rača, kao i drugi zagađivači koji su po pitanjima zaštite životne u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine. Arcelor Mittal Zenica ima okolišnu dozvolu koja sadrži termin plan realizacije mera zaštite životne sredine i svođenja emisije zagađujućih materija u granične vrednosti.

Ovo privredno društvo periodično izveštava Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma o statusu realizacije propisanih mera zaštite životne sredine.

Ukoliko mere zaštite životne sredine budu realizovane predviđenom dinamikom, AMZ neće predstavljati veću prepreku na putu ka realizaciji GCAP-a.

Izgradnjom nove Toplane Zenica d.o.o. Zenica – kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije i komprimiranog vazduha u Zenici će se osigurati čistiju životnu sredinu i pouzdano grejanje grada, a njen početak rada očekuje se u prvoj polovini 2020. godine.

Razgovaralo se i o projektu “Sakupljanje i tretman otpadnih voda Grada Zenica”. Izgradnjom postrojenja za tretman otpadnih voda, osigurala bi se ekološki i higijenski prihvatljiva odvodnja sanitarnih otpadnih voda grada Zenica.

Planirano je potpuno razdvajanje gradskih otpadnih voda i industrijskih otpadnih voda razdvajanjem gradske kanalizacione mreže od kanalizacione mreže kompleksa ArcelorMittal i Rudnika mrkog uglja Zenica.

Početak realizacije projekta “Sakupljanje i tretman otpadnih voda Grada Zenica” planiran je sredinom naredne godine.

Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma će pružiti punu podršku Gradu Zenica u realizaciji projekta “Green City Action Plan” u okviru svoje nadležnosti.

Milisav Pajević

Javni uvid u Nacrt odluke o zaštiti Predela izuzetnih odlika „Kanjiški jaraši”

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine
Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam
i zaštitu životne sredine

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine oglašava javni uvid u Nacrt pokrajinske skupštinske odluke o zaštiti Predela izuzetnih odlika „Kanjiški jaraši” i Studiju zaštite Predela izuzetnih odlika „Kanjiški jaraši” koji će se održati u trajanju od 21 dana, od 19. februara do 11. marta ove godine.

Javna rasprava o Nacrtu pokrajinske skupštinske odluke o zaštiti Predela izuzetnih odlika„Kanjiški jaraši” i Studija zaštite Predela izuzetnih odlika„Kanjiški jaraši”, kada će se razmatrati primedbe dostavljene tokom javnog uvida organizovaće se u velikoj sali Opštinske uprave Kanjiža (Glavni trg 1, Kanjiža), u utorak, 19. marta ove godine, sa početkom u 11 časova.

Milisav Pajević

Tone životinjskih kostiju i hemikalije u Padinskoj Skeli: Inspektori izlaze na teren

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tone životinjskih kostiju koje se već petnaest godina nalaze u kompleksu nekadašnje Veterinarske ustanove „Glutin” ponovo su „zazvečale” u javnosti. Kako saznaje Politika, danas 20. februara biće održana sednica Gradskog veća na kojoj će jedna od tačaka biti posvećena ovoj ekološkoj bombi smeštenoj u Ulici Padinska skela bb.

Osim kostiju, na ovom prostoru nalaze se različite vrste hemikalija što u tečnom, što u očvrslom stanju. Zbog toga će i inspektori Ministarstva zaštite životne sredine izaći na teren da bi utvrdili o kakvim supstancama je reč.

Otpad već deceniju i po čami pored prirodnog kanala Vizelj, ali mnoge institucije i pojedinci uopšte o tome nisu imali nikakva saznanja. Možda je na to uticao podatak da mnogi ne znaju ko je pravi vlasnik parcele na kojoj se hemijski otpad i kosti nalaze.

Dve parcele od celog nekadašnjeg „Glutinovog” kompleksa, gde se nalazi groblje kostiju i hemikalije, u vlasništvu su države i dodeljene su na korišćenje preduzećima u stečaju PKB „Proteinu” i Veterinarskoj upravi „Glutin”.

Po propisima za uklanjanje otpada zaduženi su vlasnik parcele ili njen korisnik. U ovom slučaju reč je o preduzećima koja jedva da postoje. Izgleda da je taj podatak glavni kamen spoticanja koji 15 godina sprečava da se uradi prava stvar – očisti prostor od kostiju i hemijskog otpada.

Kako članovi nevladine organizacije „Eko-Pančevački rit” koji su pokrenuli celu priču kažu, rešenje postoji. Kosti mogu da se prevezu u cementaru u Beočinu na spaljivanje.

Autor: B. Vasiljević

Izvor: Politika

Obeležena desetogodišnjica Specijalnog rezervata prirode „Kraljevac“

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine prisustvovali su obeležavanju desetogodišnjice Specijalnog rezervata prirode „Kraljevac“.

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam
i zaštitu životne sredine

Skup je organizovao upravljač ovog zaštićenog područja, Udruženje sportskih ribolovaca „Deliblatsko jezero“, a mesto okupljanja učesnika bio je Istraživačko-edukativni centar u Deliblatu.

Prezentujući desetogodišnji rad, kao i brojne aktivnosti vezane za zaštitu i očuvanju ovog rezervata, prisutne je u ime domaćina pozdravio Aleksandar Sarmeš, upravnik SRP „Kraljevac“.

Nakon toga otvorena je izložba slika, autora Svetlane Ćurčije, Sperance Božanić, Jovanke Stojiljković, Zorana Trajkovića i Radeta Svetlice.

Milisav Pajević

Ove zemlje predvode energetsku tranziciju ka obnovljivim izvorima!

Foto-ilustracija: Pixabay

Londonska konsultantska kuća “E4tech” i Imperijalni koledž izradili su izveštaj o državama-predvodnicama zelene revolucije, kao i onima koje se nalaze na začelju. Cilj grupe naučnika je bio da ishod ovog istraživačkog poduhvata pruži bolji uvid u tok dekarbonizacije globalnog energetskog sistema i ocene kojom brzinom zemlje transformišu svoje mreže snabdevanja energijom.

Studijom je bilo obuhvaćeno pet energetskih sektora: rast udela obnovljivih izvora u energetskom miksu, pad nivoa eksploatacije fosilnih goriva, stepen “elektrifikacije” voznog parka, razvijenost tehnologije hvatanja i skladištenja ugljen-dioksida i poboljšanje energetske efikasnosti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Čista energija

Upravo je čista energija glavni podupirač zaokreta ka budućnosti bez ugljenika.

Tokom 2017. godine svetski prosek ugljenične iscrpnosti struje bio je 450 gCO2/kWh. U protekloj deceniji on je opao za 7 odsto. Prema podacima engleskih naučnika, nižu vrednost od proseka postiglo je šesnaest nacija.

Najuspešnije rezultate ostvarile su Norveška, Švedska, Francuska i Novi Zeland. Ugljenični otisak njihovih elektromreža je gotovo ravan nuli zahvaljujući velikom hidropotencijalu i/ili nuklearnoj energiji.

Posledica visokog udela uglja u energetskom miksu Kine, Indije, Poljske i Južne Afrike je da je njihova električna energija odgovorna za dvostruko veće količine ugljen-dioksida od proseka.

Mnoge zemlje emituju između 300 i 500 g/kWh, a oslanjaju se na mešavinu uglja, gasa i niskouljeničnih izvora.

Najveće ekonomije sveta, Kina i Sjedinjene Američke Države, troše približno 6500 TWh, odnosno 4250, a njihova ugljenična iscrpnost iznosi 640 g/kWh, odnosno 420.

Dekarbonizacija napajanja energijom najbrže se odvija u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Od 2008. do 2017. kapaciteti za proizvodnju energije širom naše planete prošireni su sa 1125 GW održivih izvora – kapaciteti vetro i solarnih elektrana godišnje rastu za 20 odnosno 40 odsto, a hidro i biomasa za 4 odnosno 8 odsto.

Prelistajte naš Magazin:

Foto-ilustracija: Unsplash (Bart van Dijk)

“Zbogom, uglju!”

S obzirom na to da je ugalj najprljaviji energent, njegovo potpuno napuštanje je ključno u borbi protiv klimatskih promena. Norveška je u tome i uspela, te je učešće ove sedimentne stene u proizvodnji energije bio 0 odsto. U cilju dostizanja ideala niskih emisija štetnih gasova i ograničenja porasta temperature na ispod 2 stepena u poređenju sa predinsustrijskim dobom, do 2050. godine broj termoelektrana na ugalj treba da padne za 90 odsto.

Najveći planetarni potrošači uglja su Južna Afrika, Poljska, Indija, Kina, Australija i Indonezija. Sve navedene države imaju značajne resurse na raspolaganju te će za njih proces postepenog uklanjanja ovog goriva biti prilično složen.

Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska su u poslednjoj deceniji bile najodlučnije u svom “zbogom!” upućenom fosilnim gorivima. Više od jedne četvrtine proizvodnje električne energije preusmerili su sa elektrana na ugalj i gas na obnovljive izvore.

U Evropi je oslanjanje na ugalj blago opalo, sa 26 na 22 odsto. Direktive o čistom vazduhu ubrzale su zatvaranje visokozagađujućih, zastarelih postrojenja.

Vožnja na struju

Preko 4 i po miliona vozila na svetskim putevima trenutno ide na električni pogon, a njihova prodaja ubrzano raste. U 2017. godini broj prodatih elektromobila je iznosio 1,2 miliona. Ipak, tek jedno od 50 je električno, što je uzrokovano time da je njihova cena viša u poređenju sa cenom benzinaca i dizelaša.

“Elektrifikacija” voznog parka Zemlje trenutno zavisi od podsticajnih mera vlasti koje najuspešnije sprovodi Norveška. Učesnici revolucije ka elektromobilnosti u ovoj skandinavskoj zemlji oslobođeni su taksi na uvoz i kupovinu, poreza na dodatu vrednost i putarine, mogu da se kreću saobraćajnim trakama za autobuse, imaju pravo na besplatan parking, a prevoz trajektima plaćaju duplo manje. Ovaj paket podrške čini ukupan trošak posedovanja elektromobila nižim u odnosu na trošak posedovanja konvencionalnog vozila.

U Švedskoj i Holandiji se grantovi i poreske olakšice dodeljuju u skladu sa proizvodnjom zagađujućih materija od strane prevoznog sredstva, što takođe ide na ruku onima koji bi da se voze na električnu energiju.

Najbrže rastuće tržište električnih vozila je kinesko.

Hvatanje i skladištenje ugljenika

Tehnologija za hvatanje i skladištenje ugljenika beleži spor napredak.

Trenutno, postoji 18 operativnih pogona širom sveta, ukupnog kapaciteta od 32 MtCO2 godišnje, koncentrisanih u 6 zemalja – Norveškoj, Kanadi, Australiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu i Kini.

Na svetskom nivou može da bude “uhvaćeno” 5 kilograma ugljenika po osobi godišnje, a prosečan ugljenični otisak iznosi 5 tona.

Energetska efikasnost domaćinstava, saobraćaja i industrije

Efikasnost je opšte poznata kao pokretač energetske tranzicije s obzirom na to da njeno poboljšanje može da dovede do značajnog smanjenja troškova, potrošnje i štetnih emisija.

Domaćinstva u Portugalu, Nemačkoj, Holandiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Japanu smanjila su svoju energetsku potrošnju. Nasuprot njima, domaćinstva Indonežana, Kineza i Južnoafrikanaca su od 2008. do 2017. postala energetski iscrpnija.

U Indiji, Kini i Indoneziji energetska potrošnja prevoza prema pojedincu je skočila za preko 50 odsto. Rastući prihodi u ovim državama doveli su do delimičnog “istiskivanja” javnog prevoza od strane privatnih vozila. Pozitivne primere u ovom polju pružaju Španija, Holandija i Danska.

Sedamdeset odsto norveške industrije je elektrifikovano, što je čini podložnom promenama cene električne energije.

Prelistajte naš Magazin:

Jelena Kozbašić

Zaokret ka čistoj energiji u Jugoistočnoj Evropi: Izazovi i mogućnosti

Foto: Unsplash
Foto: Unsplash

Do krajnjeg cilja kao što je proizvodnja električne energije vode nas različita sredstva: naftni derivati, biomasa, sunce, vetar, voda, nuklearna fisija… Svaki od načina dobijanja energije ima svoje prednosti i mane iz perspektive operativnih troškova, uticaja na životnu sredinu, mogućnosti za neprekidno energetsko snabdevanje, bezbednosti, roka trajanja i cene. Brojna istraživanja pokazala su da je ugalj najkobniji za našu atmosferu, a u stopu ga prate i druga fosilna gorivanafta i prirodni gas.

Ako nastavimo besomučnu eksploataciju i sagorevanje prljavih energenata, dovešćemo u pitanje opstanak naše planete i potomaka. Alternative za fosilna goriva postoje i sve su konkurentnije na globalnom energetskom tržištu. Da li Jugoistočna Evropa ide u korak sa svetom na ovom planu?

Nemački istraživački institut Agora Energiewende dao je prikaz stanja obnovljivih izvora energije (OIE) na ovom tlu.

Evropska unija teži da do 2030. godine postigne smanjenje emisije štetnih gasova za 45 odsto u poređenju sa 1990. godinom. Procenjuje se da će do tada čak 55 odsto kilovata u elektrodistributivnoj mreži Evrope biti zelenog porekla, a niskougljeničnoj budućnosti naročito će doprineti sunce i vetar. Jugoistočna Evropa, međutim, nema konkretne planove za postepeno uklanjanje uglja iz svog energetskog miksa i na ovom polju ne ugleda se na komšije sa zapada Starog kontinenta. Štaviše, države sa ovog područja, a naročito na Zapadnom Balkanu, traže investitore za nove termoelektrane na ugalj i lignit.

Za uspešnu sprovedenu dekarbonizaciju u energetskom sektoru, što podrazumeva smanjivanje emisije CO₂ nastalih sagorevanjem fosilnih goriva, neophodno je neprekidno ulaganje u fotonaponske ćelije i vetrenjače, ali i generalno u razvoj OIE, kao i u energetsku efikasnost. Podjednako važni preduslovi su i ujedinjeno tržište električne energije, uređivanje sistema bezbednog snabdevanja, zatvaranje elektrana na ugalj i uklanjanje rizika.

Kako bi se steklo poverenje ulagača i kako bi se oni podstakli da svoj novac usmere u čiste energetske resurse, neophodni su snažni i pouzdani politički okviri u energetici. U trenutnim tržišnim okolnostima zelene investicije u Jugoistočnoj Evropi su dvostruko skuplje u odnosu na iste u Nemačkoj ili Francuskoj, te bi države trebalo da rade na uklanjanju prepreka koje stvaraju veće troškove projekata.

Važnu ulogu u „ozelenjavanju” energije igra i saradnja koja nadilazi nacionalne granice. Udruživanje energetskih sistema na regionalnom nivou ne iziskuje ogromna finansijska sredstva, a efikasan je način za jačanje sigurnosti lanca snabdevanja električnom energijom. Regionalno tržište bi posledično trebalo da obezbedi „fleksibilnost” i otpornost mreže.

Elektrane u Jugoistočnoj Evropi su dotrajale i čak 95 odsto kapaciteta iziskivaće zamenu do 2050. godine. To je prilika da u energetskom miksu održivi izvori zauzmu mesto termoelektrana. Ipak, prema planovima projekata, koje većinom finansira Kina, fosilna goriva biće zamenjena – fosilnim gorivima.

Još jedan izazov za energetsku tranziciju u ovom delu Evrope predstavlja energetska (ne)efikasnost objekata. Stambene i javne zgrade troše više od 40 odsto električne energije što znači da postoji ogroman prostor za napredak.

Prelazak na OIE stvara manje centralizovan energetski sistem. Administrativni aparat bi jednostavnim finansijskim instrumentima trebalo da ohrabri korisnike da proizvode čistu energiju za sopstvenu potrošnju.

Poslednji korak uspešne energetske tranzicije predstavlja sveobuhvatan plan koji se odnosi na energetsku sigurnost, konkurentnost i ublažavanje globalnog zagrevanja.

Da li će 2050. godine sunčevi zraci obasjavati više solarnih panela ili ugljenokopova u Jugoistočnoj Evropi, trenutno je nepoznanica. Ipak, savršeno je jasno koja je opcija bolja za zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA, decembar 2018. – februar 2019.

Priredila: Jelena Kozbašić

Skupština AP Vojvodine donela tri Prostorna plana područja posebne namene

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Skupština AP Vojvodine je na 28. sednici održanoj prošle nedelje donela: odluku o donošenju Prostornog plana područja posebne namene „Fruška gora“, odluku o donošenju Prostornog plana područja posebne namene specijalnog rezervata prirode „Slano Kopovo“ i odluku o donošenju Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora distributivnog gasovoda Rivica – Jazak – „Letenka“ sa elementima detaljne regulacije.

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam
i zaštitu životne sredine

Razlozi za donošenje prostornih planova proističu iz strateških prioriteta u oblasti zaštite, uređenja i unapređenja prirodnih i kulturnih dobara i oblasti energetske infrastrukture, koji su utvrđeni Zakonom o Prostornom planu Republike Srbije do 2010. godine do 2020. godine („Službeni glasnik RS“ br 88/10) i Odlukom o donošenju Regionalnog prostornog plana Autonomne pokrajine Vojvodine („Službeni list APV“ br. 22/11).

Nacionalni park „Fruška gora“ osnovan je 1960. godine. Zakonom o nacionalnim parkovima („Službeni glasnik RS“, broj 84/2015) utvrđena je površina od 26.672 ha, granice i režim zaštite, ciljevi, vrednosti, upravljanje i održivo korišćenje.

Područje Fruške gore sa manastirima kategorisano je kao nepokretno kulturno dobro – prostorno-kulturno istorijska celina od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju 26.11.1990. godine („Službeni glasnik RS“, broj 16/1990).

Donošenjem Prostornog plana područja posebne namene „Fruška gora“ stvoren je planski osnov za zaštitu Nacionalnog parka i definisanje aktivnosti u oblasti zaštite prirode, kulturnog nasleđa, uz stvaranje uslova za prostorni razvoj i razvoj turizma. Stvoreni su prostorni uslovi za usklađeno korišćenje prirodnih i kulturnih dobara uz očuvanje prirodnih resursa i jedinstvenog karaktera predela.

Prostor fosilnog meandra reke Tise stavljen je pod zaštitu kao Specijalni rezervat prirode „Slano kopovo“, na osnovu Uredbe o proglašenju Specijalnog rezervata prirode „Slano kopovo“ („Službeni glasnik RS“, broj 74/01) i svrstan je u I kategoriju kao prirodno dobro od izuzetnog značaja.

Donošenjem Prostornog plana područja posebne namene Specijalnog rezervata prirode „Slano kopovo“ stvoren je planski osnov za očuvanje izuzetno vrednog prirodnog dobra i usaglašavanje potreba prostornog razvoja jedinica lokalne samouprave sa potrebama zaštite prirodnih vrednosti i predela.

Donošenjem Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora distributivnog gasovoda Rivica – Jazak – „Letenka“ sa elementima detaljne regulacije stvoren je planski osnov za izgradnju distributivnog gasovoda i omogućavanje efikasnog i kontinuiranog snabdevanja prirodnim gasom naselja Rivica i Jazak i turističkog lokaliteta „Letenka“, unapređujući kvalitet života stanovnika i stvarajući uslove za turistički razvoj, uz očuvanje životne sredine i prirodnih dobara.

Milisav Pajević

Javni poziv za dodelu podrške za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti sektora slatkovodne akvakulture za 2019.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore je objavilo Javni poziv za dodelu podrške za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti sektora slatkovodne akvakulture, u skladu sa Agrobudžetom za 2019. godinu i programom B-2. Podrška razvoju sektora slatkovodnog ribarstva i akvakulture.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Ovim Javnim pozivom podržavaju se uzgajivači ribe, tj. preduzetnici ili privredna društva koji imaju dozvolu za akvakulturu.

Prihvatljive investicije za podršku su: rekonstrukcija uzgajališta; izgradnja ili rekonstrukcija objekata za skladištenje hrane i skladištenje opreme; nabavka opreme za automatizaciju procesa uzgoja; nabavka opreme za poboljšanje higijene u pogledu bezbednosti hrane i plasiranja proizvoda uzgoja na tržište, kao i uvođenje novih tehnologija u pogledu zaštite uzgajališta od predatora.

Podrška se obezbeđuje u iznosu do 50 odsto od ukupne vrednosti ispostavljenih računa, maksimalno do 7.000 evra.

Nosilac odobrenja za akvakulturu predaje arhivi Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja popunjen i potpisan Zahtev za odobravanje podrške sa potrebnom dokumentacijom, a rok za dostavu zahteva je 45 dana od dana objave ovog Javnog poziva.

Realizacija investicija od strane korisnika može početi tek po donošenju Rešenja o odobravanju investicije.

Krajnji rok za završetak investicije i podnošenje zahteva za isplatu je 15. oktobar ove godine.

Dodatne informacije po ovom Javnom pozivu mogu se dobiti putem telefona 020/482-270.

Milisav Pajević