Home Blog Page 35

Austrija gradi najveći zatvoreni rezervoar pitke vode na svetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Manki Kim)

U Donjoj Austriji u toku su radovi na proširenju najvećeg zatvorenog rezervoara pitke vode na svetu. Projekat je ključni deo strategije “Bečke vode 2050.”, kojom se ovaj grad priprema za rast stanovništva i izazove klimatskih promena.

“Sigurnost snabdevanja vodom za Bečlije je moj najveći prioritet. Da bismo budućim generacijama osigurali najbolji i najmoderniji sistem, svake godine ulažemo do 100 miliona evra u vodnu infrastrukturu”, poručio je Jirgen Černohorski, član bečke gradske vlade za klimatska pitanja, prilikom obilaska gradilišta.

Rezervoar ima četiri ogromne komore sa kapacitetom od oko 600 miliona litara vode. Nakon proširenja, kapacitet će dostići čak milijardu litara vode, što predstavlja porast od oko 70 odsto.

Pročitajte još:

Poređenja radi, milion kubnih metara vode dovoljno je da potpuno potopi bečku katedralu Stephansdom. Samo prva faza, koja će trajati do kraja 2028. godine, uključuje izgradnju dve nove komore kapaciteta 200 miliona litara. U drugoj fazi predviđene su još dve komore i obnova postojećih.

Objekat je povezan na I. visokoizvorsku vodovodnu liniju, što znači da voda teče do Beča bez upotrebe pumpi. Kada radovi budu završeni, bečki sistem od 31 rezervoara ukupno će moći čuvati oko dve milijarde litara pitke vode, saopšteno je iz Kancelarije Grada Beča u Sarajevu.

Energetski portal

Rumunija na aukciji CfD šeme obezbedila 2,75 GW novih kapaciteta iz vetra i sunca

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Eckermann)

Ministarstvo energetike Rumunije saopštilo je da je završena evaluacija aukcije za dodelu državne pomoći namenjene proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora – vetroelektrana na kopnu i solarnih fotonaponskih elektrana.

Prema zvaničnim podacima, u ovoj rundi aukcija obezbeđene su investicije za ukupno 2.751 MW novih kapaciteta, što je za 37 odsto više od cilja od 2.000 MW postavljenog u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (PNRR). Istovremeno, postignute cene su i do 50 odsto niže od maksimalno dozvoljenih.

„Prekoračenje cilja PNRR-a pokazuje da je Rumunija centar za razvoj čiste energije, koji privlači transparentne investicije, zasnovane na stvarnoj konkurenciji. Kroz CfD mehanizam nudimo stabilnost investitorima i ubrzavamo energetsku tranziciju” , izjavio je Bogdan Ivan, ministar energetike.

Pročitajte još:

Od 91 pristigle ponude, 83 su ocenjene kao podobne za finansijsku evaluaciju. Na kraju, 49 investitora proglašeno je pobednicima:

  • 26 projekata solarnih elektrana ukupnog kapaciteta 2.488 MW,
  • 23 projekta vetroelektrana na kopnu ukupnog kapaciteta 263 MW.

Prosečne ugovorene cene iznose 73,89 evra/MWh za vetroenergiju i 40,35 evra/MWh za solarnu energiju. Svaki od pobednika će potpisati ugovor o razlici sa operaterom tržišta „Opcom” SA, po ponuđenoj izvršnoj ceni.

CfD mehanizam obezbeđuje proizvođačima stabilnu cenu otkupa za proizvedenu električnu energiju, čime se podstiču investicije u nove kapacitete iz obnovljivih izvora i jača dugoročna stabilnost energetskog tržišta.

Prema ovom mehanizmu, kada je tržišna cena niža od dogovorene, država (ili tržišni operater po nalogu države) doplaćuje razliku proizvođaču, a kada je tržišna cena viša, proizvođač vraća razliku državi/operateru.

Energetski portal 

Dunavske države pokreću zajednički projekat za očuvanje ribe jesetra

Foto-ilustracija: Wikipedia (Максим Яковлєв)

Jesetre potiču iz doba dinosaurusa i već milionima godina nastanjuju naše vode, ali danas spadaju među najugroženije vrste na svetu. Nedavno je WWF Bugarska u Dunav pustila više od 6.000 mladih jedinki, a kao naredni korak u njihovoj zaštiti devet država kroz koje protiče Dunav pokrenulo je novu prekograničnu inicijativu za praćenje i očuvanje ove vrste.

U projektu MonStur in the Danube, koji će trajati tri godine, učestvuje 13 partnera – ministarstva, univerziteti, nevladine organizacije i istraživački instituti. Plan je da se uspostavi prva zajednička mreža za monitoring jesetara u dunavskom slivu, što predstavlja važan korak ka njihovoj dugoročnoj zaštiti.

Pročitajte još:

Dve od šest vrsta jesetara u Dunavu već su nestale, a preostale su kritično ugrožene. Projekat će obuhvatiti izgradnju zajedničkog sistema za praćenje, mapiranje ključnih staništa i migracionih koridora, primenu metoda poput ekološke DNK (eDNK) analize i telemetrije, kao i pružanje naučnih dokaza i preporuka za nacionalne i evropske politike. Posebna pažnja biće posvećena podizanju svesti javnosti i uključivanju lokalnih zajednica.

Ova inicijativa deo je dugogodišnjih napora WWF-a u zaštiti jesetara i doprinosi Strategiji EU za Dunavski region, Pan-evropskom planu akcije za jesetre i Strategiji EU za biodiverzitet do 2030. godine.

Rezultati će poslužiti i za izradu Prekograničnog plana akcije u četiri države na gornjem i srednjem toku Dunava, sa ciljem usklađivanja mera zaštite.

Više informacija pročitajte ovde

Energetski portal

Revolucija u pošumljavanju – AI robot na solarni pogon sadi 100 stabala na sat

Foto-ilustracija: Canva (AI created)

Čovek uništava, čovek popravlja – kao u začaranom krugu, živimo u vremenu koje se munjevito razvija, menja, ali i degradira. Koliko puta za našu korist priroda mora da pati? Zaslepljeni željom da nam bude „bolje“, često ne vidimo da dugoročno nanosimo veću štetu. Naše šume trpe ogromne gubitke – od prenamene zemljišta, požara, klimatskih promena, zagađenja, urbanizacije, drvne industrije i energetike – sve to doprinosi njihovom nestajanju.

I onda dođe trenutak kada se osvestimo i poželimo da ispravimo grešku. Ali može li ljudska ruka u obnovi pratiti tempo kojim je ranije uništavala? Upravo zato je Brazil u pomoć pozvao tehnologiju – robota Plantio-100, koji sadi čak 100 stabala na sat i pošumljavanje podiže na potpuno novi nivo.

AI robot na solarni pogon

Ovaj robot koristi veštačku inteligenciju, što mu omogućava prednost ne samo u brzini, već i u preciznosti i kvalitetu sadnje. Plantio-100 prelazi preko površina koje su ranije uništene i analizira uslove zemljišta. Na osnovu podataka o hranljivim materijama, vlažnosti i senčenju, robot sam bira najprikladniju vrstu sadnice za svako mesto.

Jednom posađena sadnica nije zaboravljena – robot se kasnije vraća na ista mesta kako bi pratio njen razvoj, po potrebi je hidrirajući ili dodatno štiteći od štetočina. Ovakav način sadnje pokazuje izuzetno visok uspeh – gotovo 90 odsto sadnica preživi, što je skoro dvostruko više nego kod klasičnih metoda masovne sadnje.

Plantio-100 je i ekološki održiv – zahvaljujući solarnom pogonu, ne zavisi od goriva i može da radi na udaljenim i nepristupačnim terenima.

Sa ciljem da do 2030. godine obnovi 12 miliona hektara zemljišta, Brazil trenutno priprema i obučava desetine ovakvih robota, postavljajući temelje za novu eru pošumljavanja.

Razvoj veštačke inteligencije danas je neverovatno brz – toliko da je teško pratiti sve njene mogućnosti ako se stalno ne informišemo. Kao i svaka moćna inovacija, AI izaziva opravdanu zabrinutost, jer njena snaga može biti korišćena i u pogrešne svrhe. Ipak, primer robota Plantio-100 pokazuje kako tehnologiju možemo koristiti za dobro – da pomognemo sebi i prirodi, obnavljajući ono što je decenijama degradirano. U rukama odgovornih, AI postaje saveznik u zaštiti i obnovi sveta oko nas.

Katarina Vuinac

Razvijena solarna ćelija koja nestaje – ekološko rešenje za preciznu poljoprivredu

Foto: vttresearch

Digitalizacija poljoprivrede zahteva sve veće korištenje mernih elektronskih uređaja, ali napajanje i elektronski otpad predstavljaju problem za životnu sredinu. Zbog toga je Finski tehnički istraživački centar VTT razvio biorazgradivi solarni modul kao izvor energije.

Solarni modul je deo međunarodnog istraživačkog projekta koji uključuje više instituta, s ciljem stvaranja razgradivih senzora za poljoprivredu i ekološki prihvatljivu elektroniku.

Solarna ćelija izrađena je od bio-baziranog tankog filma, kombinuje laganu i tanku strukturu s mogućnošću razgradnje u roku od nekoliko sedmica ili meseci, što je čini pogodnom za niskoenergetske poljoprivredne senzore.

Solarni modul je malen i lagan da se može direktno pričvrstiti, na primer, na stabljiku kultivisane biljke ili veliki list. Ćelija je otprilike veličine kreditne kartice i veoma fleksibilna i izuzetno tanka. Napravljena solarna ćelija je debljine manje od 35 mikrometara.

Pročitajte još:

Nakon završetka sezone rasta, ćelija se razgrađuje zajedno s punjivim izvorom energije. U zavisnosti od uslova, biorazgradiva solarna ćelija se razgrađuje u roku od nekoliko sedmica ili meseci.

„Kada se solarna ćelija koristi u poljoprivrednoj primeni, biorazgradivost je ključna. U ovom slučaju, ne nastaje stvarna šteta ako se ćelija ne može ukloniti s polja, čak i kada je u direktnom kontaktu s tlom. Takođe, nema štetnih supstanci koje bi dospele u životnu sredinu ili pogoršale problem”, kaže Maria Smolander, vođa istraživačkog tima u VTT.

Ova tehnologija doprinosi spovođenju EU regulativa,  koje zahtevaju redovno praćenje hranljivih materija u uzorcima tla. Nova biorazgradiva solarna ćelija pruža široko primenjiv način prikupljanja energije, a senzori omogućavaju prikupljanje podataka u realnom vremenu i praćenje.

Energetski portal

Italija uvodi rekordne kazne za bacanje smeća iz vozila – važe i za turiste

Foto-ilustracija: Unsplash (markus spiske)

Italija uvodi oštrije mere u borbi protiv bacanja otpada kroz prozor automobila, koje će stupiti na snagu od avgusta 2025. godine.

Prema novim propisima, kazne za neodgovorno ponašanje postaju znatno veće: u ekstremnim slučajevima, za bacanje veće količine smeća (npr. kesa sa otpadom) iz vozila, moguće je izricanje novčane kazne i do 18.000 evra. Istovremeno, za manje predmete – poput opušaka, maramica ili plastičnih flaša – predviđena je kazna do 1.188 evra.

Ove mere se ne primenjuju samo na asfaltiranim putevima, već i u zaštićenim prirodnim područjima. U takvim slučajevima, prekršioci mogu da rizikuju i oduzimanje vozačke dozvole, pa čak i krivičnu prijavu.

Pročitajte još:

Jedna od ključnih novina u primeni novih pravila jeste uvođenje nadzora putem video-kamera – od sada nije neophodno da policija uhvati prekršioca „na delu“: dovoljan je snimak nadležnog sistema, na osnovu koga se može izdati prekršajni nalog.

Italijanske vlasti ovim rešenjem žele da podignu svest javnosti i smanje učestalu pojavu bacanja otpada duž puteva, kako gradskih i seoskih, tako i popularnih turističkih ruta. Novi propisi važiće i za strane državljane koji privremeno voze po italijanskim putevima.

Energetski portal

Smaragdno zelena Una zamućena – ekolozi tražili odgovor od 16 institucija

Foto: Wikipedia (Предраг Божић)

Poslednjih dana društvene mreže preplavile su objave mogućeg zagađenja reke Une – od Bihaća do Novog Grada, dok su prva testiranja pokazala kako je voda ispravna, ali se očekuju rezultati mikrobiološke analize.

Aktivisti i građani u Krajini podigli su se na noge kako bi otkrili šta se krije iza ovoga.

Udruženje Green Team iz Novog Grada kaže da su se obratili u 16 institucija koje imaju određene nadležnosti kada je u pitanju zagađenje Une, od čega su čeitiri ministarstva na nivou Republike Srpske i Federacije, inspektorati, instituti/zavodi za javno zdravstvo i drugi.

„Obzirom na sumnje građana, informisali smo i nadležna ministarstva unutrašnjih poslova za područje Novog Grada i Bosanske Krupe, jer zagađenje vode, vazduha i zemljišta, naročito u slučajevima gde ugrožava ili može ugroziti javno zdravlje, predstavlja krivično delo”, kažu iz ovog Udruženja.

Pročitajte još:

Igor Rakić, direktor ЈP Vodovod i kanalizacija Novi Grad pozvao je juče građane da pređu na flaširanu vodu i da se privremeno ne kupaju u reci.

Federalna vodna inpsekcija je na osnovu prijave udruženja Unski lađari uzela 12. avgusta uzorke na tri lokacije, a u saopštenju ističu da je posebno zabrinjavajuće nizak nivo vode reke Une, što može dodatno pogoršati ekološku situaciju i uticati na kvalitet života lokalnog stanovništva i biodiverzitet reke.

Poručuju da nadležne institucije nastavljaju s praćenjem situacije i da će preduzeti sve potrebne mere kako bi se sprečile dalje posledice po životnu sredinu.

Energetski portal

Upoznavanje sa prirodnim bogatstvom Srbije na Nišvilu

Foto-ilustracija: Freepik (Oleksandr Ryzhkov)

U okviru „Zelene zone festivalaˮ na „Nišviluˮ, jednom od najvećih festivalskih događaja u Srbiji, Zavod za zaštitu prirode Srbije predstaviće prirodno bogatstvo naše zemlje. Kako se navodi na zvaničnoj stranici Grada Niš, program će se održati u Niškoj tvrđavi, kod Vodene kapije, od 14. do 18. avgusta 2025. godine.

Posetioci će imati priliku da upoznaju zaštićena područja i značaj njihove zaštite kroz tematske celine:

  • „Zeleni bioskopˮ – projekcija promotivnih filmova i spotova o zaštićenim područjima
  • „Info-pult za priroduˮ – predstavljanje zaštićenih područja Srbije kao eko- destinacija za aktivan odmor u prirodi
  • „Eko  bibliotekaˮ – knjige o zaštiti prirode, zaštićenim područjima i dviljim vrstama
  • „Zelene radioniceˮ – u kojima će najmlađi  posetioci imati priliku da se igraju društvenih igara sa motivima sveta prirode kao što su: memorije i puzle, crtanje biljaka i učestvovanje u eko-kvizu prepoznavanja biljaka i životinja
  •  Izložba „Svet prirodeˮ – edukativni paneli o zaštićenim divljim vrstama u Srbiji

Program „Zelene zoneˮ festivala Nišvil realizovaće stručni saradnici Zavoda za zaštitu prirode Srbije, tokom festivalskih dana u periodu od 19:00 do 20:00 časova.

Energetski portal

Đokić: Opravdano povećane cena mrežarine u Republici Srpskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (shraga kopstein)

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, podržava poskupljenje mrežarine i veće račune za struju.

Đokić je danas održao sastanak sa predstavnicima svih operatera distributivnih sistema (ODS), te predstavnicima Elektroprivrede i Regulatorne komisije za energetiku (RERS) posle kojeg je saopšteno da su zahtevi za povećanje mrežarine opravdani. Na sastanku je razmatrano aktuelno stanje u ovim preduzećima, kao i aktivnosti u vezi sa provođenjem novog redovnog tarifnog postupka, u skladu sa nadležnostima i regulatornim okvirom.

Konstatovano je da svi ODS-ovi trenutno imaju izražen problem sa likvidnošću, te da je prioritet zadržati sposobnost obavljanja osnovne delatnosti i održavanja postojeće mreže.

„Svi operateri distributivnih sistema prošli su kroz proces restrukturisanja, gde je došlo do razdvajanja delatnosti i reorganizovanja preduzeća, a što je imalo za cilj smanjenje ukupnog broja angažovanih radnika i svih drugih pratećih troškova. Zahtevi za povećanje cena mrežarine opravdani su sa aspekta prevazilaženja postojećih problema u smislu sigurnosti snabdevanja potrošača”, kaže Đokić.

Pročitajte još:

On je istakao da su se složili da neće sprečavati promenu tarifnog sistema, kao i da očekuju da Regulatorna komisija za energetiku provede postupak po zahtevu ODS-ova za utvrđivanje nove tarife na osnovu koje bi se moglo obezbediti da se, u narednom periodu, otkloni rizik prekida u distribuciji energije do krajnjeg potrošača.

„Upravo takva vrsta opasnosti i jeste razlog što njihovi zahtevi za povećanjem naknada se postavljaju kao ključni uslov da uopšte mogu da funkcionišu i da izvrše svoju funkciju održavanja postojećeg sistema”, rekao je Đokić.

Energetski portal

Prva na svetu – Holandija gradi solarnu elektranu u okviru vetroparka na moru

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Razvoj obnovljivih izvora energije, posebno solarnih elektrana, može predstavljati izazov zbog ograničene dostupnosti zemljišta koje bi se prenamenilo za ove potrebe. U nekim zemljama rešenje je pronađeno u agrosolarima, kombinujući upotrebu zemljišta i za solare i za poljoprivredu. Međutim, Holandija je specifična – svrstava se među najgušće naseljene evropske zemlje. Zbog toga se suočava sa nedostatkom slobodnog zemljišta, koje je već iskorišćeno u druge svrhe, i na kojem nema prostora za razvoj novih obnovljivih izvora.

Zbog ovoga razvila se ideja da se na delu Severnog mora, gde već postoji izgrađena vetroelektrana, postave i solarni paneli. Holandska kompanija Oceans of Energy prepoznala je potencijal da se u prostoru između postojećih vetroturbina dodaju solarni paneli. Prema proceni, zauzelo bi se samo tri do pet odsto prostora između turbina, a proizvodnja energije mogla bi da se poveća za više od 20 odsto. Uz to, ne bi bila potrebna izgradnja nove energetske infrastrukture, jer bi solarni paneli bili povezani na postojeću od vetroelektrane, navodi SolarPower Europe.

Značaj ovog projekta dodatno se ogleda u činjenici da se oko 70 odsto potrošnje energije u zemlji, kao i značajan deo stanovništva, nalazi u priobalnim područjima.

Na osnovu ovih procena, kompanija je razvila projekat Nymphaea Aurora, koji je trenutno u fazi pripreme za instalaciju na moru iz luke Amsterdam. Solarna elektrana još nije postavljena na moru – sistem je sklopljen u luci i spreman je za montažu unutar Hollandse Kust Noord vetroparka, koji već ima 69 turbina.

Pročitajte još:

Holandija prva u svetu

Ovo je prva solarna elektrana na moru u svetu koja će biti instalirana unutar operativnog vetroparka. Sistem se sastoji od 1.400 solarnih panela, postavljenih na 196 plutajućih platformi, a ceo sistem može biti sastavljen za svega tri dana.

Interesantno je da je proces izrade vođen principima cirkularnog dizajna, pa je korišćeno 70 odsto recikliranih metala i 80 odsto recikliranih polimera.

Naziv Nymphaea Aurora simbolizuje evropski vodeni ljiljan, prikazujući solarne panele kako nežno plutaju na površini mora, poput cveta na mirnoj vodi. Reč Aurora na latinskom znači zora, što simbolizuje novi početak.

Energetski portal

Baterije na bazi gljiva – priča o primeni prirodnog ciklusa u tehnologiji

Foto-ilustracija: Unsplash (timothy dykes)

Razvoj baterija označio je prekretnicu u tehnološkom napretku, što je omogućilo brojne prednosti bez kojih je život danas gotovo nezamisliv. Nekada su se baterije koristile samo za jednostavne uređaje poput daljinskih upravljača, ali njihova primena brzo se proširila. Danas, baterije ne samo da napajaju naše elektronske uređaje već su postale suštinski element u razvoju ekološkog transporta – od trotineta i bicikala, do automobila i aviona. Ipak, njihova šira primena donosi i izazove koji se odnose na održivost i ekološki uticaj.

Zbog toga istraživači pronalaze održivija rešenja, a jedno takvo dolazi iz Švajcarske. U Empa laboratoriji, naučnici razvijaju „žive” baterije koje koriste mikroorganizme iz carstva gljiva kao osnovu za generisanje električne energije. Ono što ih čini dodatno ekološki prihvatljivim jeste sposobnost da se same razgrade nakon što završe svoju funkciju.

Kako baterije na bazi gljiva funkcionišu

Tradicionalne baterije proizvode energiju pomoću hemijske reakcije, dok ove biorazgradive baterije koriste metabolizam gljiva. U osnovi, ideja se bazira na onome što gljive rade u prirodi, kao i mnogi drugi mikroorganizmi – pretvaraju hranljive materije u energiju.

Istraživači u Empa laboratoriji za proizvodnju svojih baterija koristili su dve vrste gljiva – kvasac i belu trulež gljivu – i obe su se odlično pokazale. Kako bismo bolje razumeli, potrebno je navesti da se svaka baterija sastoji od katode i anode, odnosno delova kroz koji elektroni ulaze i izlaze. U tom kontekstu, kvasac se nalazi na strani anode, zato što tokom svog metabolizma – dok „jede” šećere, baš kao i kada se proizvode hleb ili pivo – oslobađa elektrone, koji zatim putuju kroz spoljašnji krug i proizvode struju. Ono što je potrebno, jeste da ta struja „ne ode”, već da nastavi da kruži. Upravo to je zadatak bele trulež gljive koja se nalazi na drugoj strani – na katodi. Ova gljiva ima sposobnost da „hvata” elektrone i na taj način zatvara električni krug, čime struja neprekidno kruži.

U FOKUSU:

Za razliku od konvencionalnih baterija, koje zahtevaju metale poput litijuma, često toksične po životnu sredinu i teške za reciklažu, baterije na bazi gljiva potpuno su netoksične i biorazgradive. Kada im istekne rok trajanja, ove baterije se ne pretvaraju u opasan otpad – naprotiv, one se razlažu prirodnim putem i mogu čak da budu korisne za zemljište. Naime, gljive imaju sposobnost da razgrađuju organske materijale, poput celuloze, i da ih pretvaraju u hranljive sastojke za zemljište.

3D štampanje

Segment koji ove baterije dodatno čini inovativnim u razvoju baterija na bazi gljiva jeste upotreba 3D štampe. Ova tehnologija omogućava istraživačima da bateriju dizajniraju na način koji gljivama omogućava lakši pristup hranljivim sastojcima i da budu prilagođene posebnim uslovima. Na primer, baterije mogu da sadrže određene hranljive materije uz koje gljive mogu da prežive u suvim uslovima, ukoliko je potrebno da se koriste u područjima gde je pristup vodi ograničen.

Treba naglasiti da su i materijali od kojih je baterija izrađena potpuno biorazgradivi jer je 3D štampa obavljena pomoću materijala na bazi celuloze – prirodne supstance dobijene iz biljaka. Upravo to omogućava da se baterija nakon upotrebe u potpunosti razgradi u prirodi, bez štetnih ostataka.

Iako ovakve baterije još uvek nisu dovoljno snažne da pokreću veće elektronske uređaje, količina energije koju proizvode dovoljna je, na primer, za napajanje senzora koji se koriste u poljoprivredi i istraživanjima u prirodi, i to tokom nekoliko dana. Istraživači nastavljaju da rade na unapređenju ovog rešenja, sa ciljem da povećaju njihovu snagu i trajnost.

Tehnologija koja ne narušava prirodu, već joj doprinosi, ne donosi samo inovacije – ona menja naš pogled na to šta zaista znače napredak i uspeh. Priroda nas još jednom podseća da ima sve što nam je potrebno. Od čoveka se očekuje samo da od nje uči i deluje u skladu sa njenim zakonitostima, jer kada se na pravilan način prirodni ciklus primeni u tehnologiji, dobijamo rešenja koja žive i kruže, ne ostavljajući neželjeni trag.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Velika podrška Turskoj – milijarde evra za jačanje mreže i razvoj obnovljive energije

Foto-ilustracija: Pixabay (seagul)

Kako bi omogućili integraciju povećanih kapaciteta obnovljive energije u nacionalnu mrežu prenosa električne energije Turskoj je Svetska banka odobrila finansijski paket za projekat Transformacija sistema prenosa električne energije (TPTS).

Paket uključuje zajam od 625 miliona evra iz Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), zajam od 32,798 miliona evra iz Fonda za čistu tehnologiju (CTF), kao i bespovratna sredstva CTF-a u iznosu od dva miliona američkih dolara.

TPTS predstavlja sedmu fazu šireg programa Povećanja upotrebe obnovljive energije u Evropi i Centralnoj Aziji (ECARES). Njegov završetak omogućiće Turskoj da modernizuje i proširi infrastrukturu prenosa električne energije kako bi prihvatila velike kapacitete solarne i vetroenergije.

Očekuje se da će projekat doprineti značajnom smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i otvoriti hiljade novih radnih mesta u lancima vrednosti obnovljive energije širom zemlje.

Pročitajte još:

Projekat direktno podržava Tursku strategiju energetske tranzicije – Obnovljiva energija 2035 (RE 2035), koja predviđa 120 GW instaliranih kapaciteta vetra i sunca do 2035. godine, u skladu s ciljem Vlade da do 2053. postigne nultu neto emisiju gasova sa efektom staklene bašte.

„Turska je postavila jedan od najambicioznijih ciljeva obnovljive energije na svetu i u Svetskoj banci smo ponosni što je podržavamo. Modernizacijom mreže prenosa i povećanjem udela obnovljivih izvora, zemlja jača svoju energetsku sigurnost, smanjuje zavisnost od uvoza fosilnih goriva, unapređuje konkurentnost i razvija nove industrije koje imaju potencijal za otvaranje velikog broja kvalifikovanih radnih mesta”, izjavio je Humberto Lopez, direktor Svetske banke za Tursku.

Projekat se fokusira na tri strateške komponente: unapređenje infrastrukture prenosa, digitalizacija elektroenergetske mreže i tehničku pomoć za inovacije.

Energetski portal

Trinaest aktivnih požara u Srbiji, lokalizovano više od 180 za 24 sata

Foto-ilustracija: Pixabay

Trenutno je 13 aktivnih požara na otvorenom prostoru na teritoriji Srbije, izjavio je za RTS pomoćnik načelnika Uprave za vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije Miloš Milenković. Ističe da je u poslednja 24 sata lokalizovano više od 180 požara.

Miloš Milenković je rekao za RTS da je zbog 13 aktivnih požara angažovano 50 pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica MUP-a sa 26 vozila.

„Najveći broj požara bio je na teritoriji Borskog upravnog okruga. U poslednja 24 sata evidentiran je 181 požar, ali su brzom i efikasnom intervencijom svi lokalizovani”, naveo je Milenković.

Milenković je pozvao građane da ne koriste otvoreni plamen i da ne spaljuju biljne ostatke i smeće, jer to može izazvati požar. Takođe, ukoliko primete požar, treba da što pre pozovu broj 193.

Prema njegovim rečima, najteža situacija tokom jučerašnjeg dana bila je kod Kladova, gde je vatra zahvatila više od 100 hektara trave i niskog rastinja, ali je požar lokalizovan.

Izvor: RTS

Konkurs za projekte zaštite i održivog korišćenja šumskih resursa

Foto: Bojan Džodan

Objavljen je konkurs za finansiranje projekata i radova koji će doprineti zaštiti, unapređenju i održivom korišćenju šumskih resursa na teritoriji Republike Srbije, izuzev teritorije Autonomne pokrajine Vojvodine.

Konkurs je raspisalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za šume, u skladu sa Godišnjim programom korišćenja sredstava za održivi razvoj i unapređenje šumarstva u 2025. godini.

Sredstva su namenjena za zaštitu šuma od bolesti, štetočina i požara, uključujući izgradnju i održavanje protivpožarnih pruga, kao i za pošumljavanje, negu i održavanje šuma. Pored navedenog, sredstva su opredeljena i za gradnju, rekonstrukciju i sanaciju oštećenja šumskih puteva, kako za nove projekte u 2025. godini, tako i za one započete u 2024. uz učešće sredstava subvencija Uprave za šume. Takođe, konkursom je obuhvaćena i proizvodnja šumskog semena i sadnog materijala.

Pročitajte još:

Pravo učešća na Konkursu imaju vlasnici i korisnici šuma i šumskog zemljišta, kao i drugog zemljišta namenjenog pošumljavanju, zatim pravna lica i preduzetnici koji su zaključili ugovor o izradi i realizaciji radova i projekata sa vlasnikom ili korisnikom šume ili zemljišta na kom će se ti radovi izvoditi, kao i registrovani šumski rasadnici.

Kako je istaknuto na sajtu Ministarstva, fizička lica ostvaruju pravo na dodelu sredstava preko pravnih lica ili preduzetnika koji imaju sadni materijal proizveden u registrovanom šumskom rasadniku i sa kojim fizička lica imaju sklopljen ugovor.

Prijave za dodelu sredstava po Konkursu podnose se najkasnije do 25. avgusta 2025. godine, putem elektronske pošte na imejl adresu: konkursi.sume@minpolj.gov.rs.

Tekst Konkursa i propratne tabele dostupne su na zvaničnoj internet stranici Uprave za šume.

Energetski portal

Ecomondo 2025: Susret zelene industrije od 4. do 7. novembra u Riminiju

Foto-ilustracija: Freepik (freepik - AI)

Od 4. do 7. novembra 2025. godine, italijanski grad Rimini ponovo postaje epicentar održivog razvoja i zelene inovacije. Ovog puta biće održano 28. izdanje Ecomondo sajma, najvažnijeg međunarodnog događaja posvećenog ekološkoj tranziciji i cirkularnoj ekonomiji u Evropi.

Ove godine, Ecomondo nadmašuje očekivanja bogatim programom koji okuplja preduzeća, startapove, istraživače, donosioce odluka i stručnjake iz preko 120 zemalja. Sa čak 165.000 kvadratnih metara izložbenog prostora, 1.700 izlagača i više od 250 konferencija, sajam pruža uvid u najnovije tehnologije, istraživačke projekte i regulatorne tokove koji oblikuju održivu budućnost.

Glavne teme uključuju:

  • stanje implementacije vodećih projekata iz italijanskog PNRR plana (Nacionalni plan oporavka i otpornosti),

  • usvajanje cirkularne ekonomije na nacionalnom i evropskom nivou,

  • regeneraciju zemljišta, vodenih tokova i obala,

  • modele „cirkularnih i zdravih gradova“ budućnosti.

Poseban akcenat stavlja se i na umrežavanje i razmenu znanja u oblasti finansiranja istraživanja, inovacija i kvalifikovane obuke. Program je namenjen javnoj administraciji, frilenserima, menadžerima i profesionalcima u oblasti održivosti, nudeći praktične alate i resurse za prelazak na održive procese.

Na prethodnom izdanju sajma zabeleženo je više od 103.000 posetilaca, koji su došli kako bi razvili svoje poslovanje, usvojili napredna rešenja i unapredili usklađenost sa novim propisima. Ecomondo se pozicionira kao nezaobilazan događaj za sve koji žele da aktivno oblikuju ekološku transformaciju – kroz tehnologiju, politiku, edukaciju i partnerstva.

Više informacija dostupno je na zvaničnom sajtu događaja: https://en.ecomondo.com

Energetski portal

Invazija meduza prekinula rad jedne od najvećih nuklearnih elektrana u Francuskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (jeffrey hamilton)

Nuklearna elektrana Gravelines nalazi se na severnoj obali Francuske. Poseduje šest reaktora, svaki snage 900 megavata, što nisu najveći u zemlji pojedinačno gledano, međutim, ukupna instalirana snaga elektrane iznosi 5.400 megavata, što je u samom vrhu ako se gledaju kapaciteti najvećih nuklearnih elektrana na zapadu Evrope.

Postrojenje koristi morsku vodu iz Lamanša za hlađenje reaktora, što ga čini podložnim uticaju morskih organizama poput meduza, koje mogu izazvati tehničke probleme, kao što se nedavno i dogodilo, kada je došlo do privremene obustave rada nakon što je ogromno i neočekivano jato meduza zapušilo pumpe za hlađenje reaktora.

Pročitajte još:

Prema saopštenju francuske kompanije EDF, incident se dogodio u noći između nedelje i ponedeljka, kada su se filteri na pumpnim stanicama napunili meduzama, što je izazvalo automatsko gašenje četiri od šest reaktora. Preostala dva reaktora već su bila van pogona zbog redovnog održavanja, što je dovelo do potpunog prekida rada elektrane. EDF je naglasio da incident nije nikog ugrozio, kako prenose tamošnji mediji.

Međutim, zanimljivo je da se poslednjih godina beleži porast broja meduza, što se smatra posledicom zagrevanja mora i širenja invazivnih vrsta.  Pored klimatskih faktora, meduze često dospevaju u nova staništa i zbog teretnih brodova, a kada se takve vrste nađu u toploj vodi, lako ih priroda može vući ka postrojenjima za hlađenje reaktora zbog temperature.

Energetski portal