Home Blog Page 36

Ecomondo 2025: Susret zelene industrije od 4. do 7. novembra u Riminiju

Foto-ilustracija: Freepik (freepik - AI)

Od 4. do 7. novembra 2025. godine, italijanski grad Rimini ponovo postaje epicentar održivog razvoja i zelene inovacije. Ovog puta biće održano 28. izdanje Ecomondo sajma, najvažnijeg međunarodnog događaja posvećenog ekološkoj tranziciji i cirkularnoj ekonomiji u Evropi.

Ove godine, Ecomondo nadmašuje očekivanja bogatim programom koji okuplja preduzeća, startapove, istraživače, donosioce odluka i stručnjake iz preko 120 zemalja. Sa čak 165.000 kvadratnih metara izložbenog prostora, 1.700 izlagača i više od 250 konferencija, sajam pruža uvid u najnovije tehnologije, istraživačke projekte i regulatorne tokove koji oblikuju održivu budućnost.

Glavne teme uključuju:

  • stanje implementacije vodećih projekata iz italijanskog PNRR plana (Nacionalni plan oporavka i otpornosti),

  • usvajanje cirkularne ekonomije na nacionalnom i evropskom nivou,

  • regeneraciju zemljišta, vodenih tokova i obala,

  • modele „cirkularnih i zdravih gradova“ budućnosti.

Poseban akcenat stavlja se i na umrežavanje i razmenu znanja u oblasti finansiranja istraživanja, inovacija i kvalifikovane obuke. Program je namenjen javnoj administraciji, frilenserima, menadžerima i profesionalcima u oblasti održivosti, nudeći praktične alate i resurse za prelazak na održive procese.

Na prethodnom izdanju sajma zabeleženo je više od 103.000 posetilaca, koji su došli kako bi razvili svoje poslovanje, usvojili napredna rešenja i unapredili usklađenost sa novim propisima. Ecomondo se pozicionira kao nezaobilazan događaj za sve koji žele da aktivno oblikuju ekološku transformaciju – kroz tehnologiju, politiku, edukaciju i partnerstva.

Više informacija dostupno je na zvaničnom sajtu događaja: https://en.ecomondo.com

Energetski portal

Invazija meduza prekinula rad jedne od najvećih nuklearnih elektrana u Francuskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (jeffrey hamilton)

Nuklearna elektrana Gravelines nalazi se na severnoj obali Francuske. Poseduje šest reaktora, svaki snage 900 megavata, što nisu najveći u zemlji pojedinačno gledano, međutim, ukupna instalirana snaga elektrane iznosi 5.400 megavata, što je u samom vrhu ako se gledaju kapaciteti najvećih nuklearnih elektrana na zapadu Evrope.

Postrojenje koristi morsku vodu iz Lamanša za hlađenje reaktora, što ga čini podložnim uticaju morskih organizama poput meduza, koje mogu izazvati tehničke probleme, kao što se nedavno i dogodilo, kada je došlo do privremene obustave rada nakon što je ogromno i neočekivano jato meduza zapušilo pumpe za hlađenje reaktora.

Pročitajte još:

Prema saopštenju francuske kompanije EDF, incident se dogodio u noći između nedelje i ponedeljka, kada su se filteri na pumpnim stanicama napunili meduzama, što je izazvalo automatsko gašenje četiri od šest reaktora. Preostala dva reaktora već su bila van pogona zbog redovnog održavanja, što je dovelo do potpunog prekida rada elektrane. EDF je naglasio da incident nije nikog ugrozio, kako prenose tamošnji mediji.

Međutim, zanimljivo je da se poslednjih godina beleži porast broja meduza, što se smatra posledicom zagrevanja mora i širenja invazivnih vrsta.  Pored klimatskih faktora, meduze često dospevaju u nova staništa i zbog teretnih brodova, a kada se takve vrste nađu u toploj vodi, lako ih priroda može vući ka postrojenjima za hlađenje reaktora zbog temperature.

Energetski portal

WWF i partneri jačaju bezbednost prirode i klime kroz lokalne inicijative u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (nikola-knezevic)

WWF Adria, uz podršku Evropske unije, sprovodi projekat „Akcije Srbije u oblasti životne sredine, prirode i klime – Bezbedna priroda i klima”, koji ima za cilj jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva u Srbiji za delovanje u oblasti zaštite prirode i prilagođavanja klimatskim promenama.

Konkretne inicijative koje povezuju prirodu, zajednicu i politiku sprovode se zahvaljujući mreži odabranih lokalnih partnera. Reč je o projektima zaštite vodenih staništa, razvoja održive poljoprivrede, edukacije o obnovljivim izvorima energije, urbanom zelenilu i drugim aktivnostima.

Kako je istaknuto na sajtu WWF Adria, u 2025. godini podržano je 15 organizacija širom Srbije.

„Bilo da govorimo o boljem upravljanju vodnim bogatstvom, zaštićenim područjima, održivoj poljoprivredi, bioraznovrsnosti, prilagođavanju ili preokretanju klimatskih promena – Paraćin, Bački Monoštor, Kragujevac, Sremski Karlovci, Stara planina, Kraljevo, Pirot, Kovin, pa i Beograd biće bolja mesta za prirodu i ljude”, navodi WWF Adria.

WWF Adria ističe koliko svakodnevni život odvlači pažnju od važnih pitanja, poput kvaliteta vode sa javnih česmi ili koliko bi naš grad mogao biti zeleniji — sa tri stabla po stanovniku, 30 odsto površine prekrivene krošnjama i najbližom zelenom površinom udaljenom najviše 300 metara. Za one koji žive na selu, WWF podržava projekte koji doprinose razvoju obnovljivih izvora energije, smanjenju emisija ugljen-dioksida i primeni agroekoloških mera. Takođe, njihova zajednička, lokalno ukorenjena, ali globalno važna misija uključuje očuvanje rečnih, močvarnih i barskih staništa, zajedno sa svim stanovnicima tih ekosistema — ne samo ljudima.

Pročitajte još:

Zaštita vode i vlažnih staništa:

  • „Pridruži se, Paraćin” istražuje stanje vodenih staništa u dolini Velike Morave, uključujući Ćupriju, Varvarin i Ćićevac, uz promociju javnih politika zaštite prirode.
  • „Ekomar” razvija model „vodenih zaštićenih područja” kroz uključivanje ribolovaca i lokalnih zajednica.
  • Institut za regionalni razvoj u SRP „Kraljevac” radi na očuvanju vlažnih staništa uz učešće sportskih ribolovaca i lokalnog stanovništva.
  • UG „Vizija” Pirot radi na očuvanju Krupačkog blata, Dag banjice i Smilovskih jezera u saradnji sa zajednicama iz Pirota i Dimitrovgrada.
  • UG „Podunav”, Bački Monoštor jača svest o značaju Dunava kroz edukaciju žena, dece i promociju održivog turizma.
  • Centar za kreiranje politika i strategija analizira bezbednost vode sa javnih česama u Beogradu i zagovara odgovornije politike.
  • „Opstanak prirode” pokreće inicijativu za zaštitu Novosadskog rita, važnog staništa 104 vrste ptica.

Bioraznovrsnost:

  • „Ekolespark” štiti zaštićenu biljku Raznorotka (Marsilea quadrifolia) u Velikoj Adi kod Slankamena i zalaže se za proglašenje tog područja zaštićenim.

Klimatske promene i održiva poljoprivreda:

  • Karlovački vinogradi uvode agroekološke prakse u Sremskim Karlovcima kao odgovor na klimatske rizike.
  • Udruženje Rudnjanskih domaćina promoviše korišćenje obnovljivih izvora energije na gazdinstvima i razvija lokalne politike u dijalogu sa vlastima.
  • „Unekoop” testira metodologiju za izračunavanje emisija gasova sa efektom staklene bašte u vinogradima Pomoravlja kao osnov za održivu poljoprivredu.
  • „Placemaking Western Balkans” sprovodi istraživanje u Beogradu po modelu „3-30-300” za zdravije, zelenije gradske četvrti.
  • UG „Novi put”, Kraljevo, kroz javne debate promoviše dekarbonizaciju energetskog sektora.
  • Udruženje obnovljivih izvora energije edukuje mlade i žene o zelenoj tranziciji i značaju obnovljivih izvora energije.
  • Društvo za zaštitu prirode „Stara planina” obnavlja požarima pogođene delove planine sadnjom autohtonih stabala hrasta lužnjaka.

Sve ove inicijative pokazuju da stvarne promene počinju lokalno — kroz posvećen rad organizacija koje razumeju svoje zajednice, prirodu i izazove sa kojima se suočavamo, zaključili su iz WWF Adrie.

Energetski portal

Italija gradi najveći viseći most na svetu

Foto: webuildgroup

Italija započinje gradnju najvećeg visećeg mosta na svetu, impresivnog inženjerskog dela koje će povezati Siciliju i Kalabriju preko Mesinskog moreuza. Ova infrastrukturna investicija je od strateškog značaja za razvoj juga Italije i cele države, a ima i izuzetan nacionalni značaj u kontekstu završetka transevropskih transportnih mreža.

Foto: webuildgroup

Projekat je prvi put predviđen uredbom iz 1971. godine, a Vlada ga je ponovo pokrenula 2022. Vrednost projekta iznosi 13,532 milijarde evra, a sredstva su u potpunosti obezbeđena iz javnog finansiranja koje je već predviđeno budžetskim zakonima za 2024. i 2025. godinu, saopšteno je iz Vlade Italije.

Most će imati najduži jedinstveni raspon na svetu, dužine 3.300 metara, nosiće ga dva stuba visoka 399 metara. Imaće tri saobraćajne trake u svakom smeru, uključujući traku za hitne slučajeve, dve servisne trake i dva železnička koloseka sa pešačkim stazama sa strane.

Oko 40 kilometara drumskih i železničkih veza (od čega 80 odsto u tunelima) povezaće most: na strani Kalabrije sa autoputem „Mediteran” i železničkim stanicama Vila San Đovani i Ređo Kalabrija, a na strani Sicilije sa autoputevima Mesina–Katanija i Mesina–Palermo, te sa novom železničkom stanicom u Mesini.

Pročitajte još:

Osim samog mosta projekat uključuje više od 40 kilometara novih puteva i pruga, tri podzemne železničke stanice, deset vijadukta i više tunela, kao i savremeni multifunkcionalni centar. Ovi prateći radovi će značajno unaprediti mobilnost u regijama koje će imati koristi od velikih infrastrukturnih ulaganja.

Mega projekat izvodiće kompanija Webuild, koja ima 18.500 zaposlenih i na jugu realizuje 19 velikih projekata u koje je uključeno oko 9.000 zaposlenih. Među kojima su projekti  brze pruge Napulj–Bari, Jonski autoput u Kalabriji, proširenje železnice Palermo–Katanija–Mesina.

„Italija je ponovo pokazala kako se može okupiti oko mega-projekta koji će transformisati celu zemlju. Odluka Međuresornog komiteta za ekonomsko planiranje i održivi razvoj da odobri projekat označava početak nove ere vizije, hrabrosti i poverenja u sposobnosti italijanske industrije i čitavog infrastrukturnog sektora”, rekao je Pietro Salini, generalni direktor kompanije Webuild.

Jasna Dragojević

Kina potvrdila poziciju lidera u proizvodnji solarnih komponenti – Azija glavni uvoznik

Foto-ilustracija: Pixabay (Markus Spiske)

Kina je u prvoj polovini 2025. godine još jednom potvrdila svoju poziciju globalnog lidera u proizvodnji solarnih panela i njihovih komponenti. U ovom periodu, izvoz solarnih ćelija i wafera porastao je za više od 70 odsto, dok je izvoz solarnih panela ostao stabilan. Pojašnjenja radi, wafer je tanki list silicijuma koji predstavlja osnovu za proizvodnju solarnih ćelija.

Pomenute komponente sada čine preko 40 odsto ukupnog kineskog izvoza solarnih proizvoda, prenosi EMBER. Razlog stagnacije izvoza solarnih panela ogleda se u sve većem pritisku da se oni proizvode lokalno i u drugim zemljama.

Ukupno posmatrano, izvoz solarnih proizvoda u odnosu na isti period 2024. godine porastao je za 11 odsto, dostigavši 208 GW – što je više od dvostrukog kapaciteta instaliranog u Nemačkoj.

Pročitajte još:

U Evropi i Brazilu zabeležen je izraženiji pad uvoza solarnih panela iz Kine. Razlozi su usporavanje novih instalacija, ali i korišćenje zaliha. Kao primer istaknuta je Holandija, koja je smanjila uvoz za 30 odsto, dok je u Brazilu uvoz pao za 42 odsto. S druge strane, Azija je postala glavni kupac kineskih solarnih proizvoda, a Indija, Indonezija i Turska se posebno ističu u potražnji za solarnim ćelijama. Ove zemlje zajedno čine 75 odsto potražnje.

Iako Indija beleži uspeh u kapacitetu proizvodnje panela, proizvodnja ćelija ne može da isprati taj trend, zbog čega zemlja uvozi značajne količine ćelija iz Kine da bi snabdevala svoje fabrike panela. Indija najveći deo svojih solarnih panela izvozi u Sjedinjene Države, ali je u prvih šest meseci 2025. godine izvoz u SAD pao za 30 odsto. Razlog za ovaj pad su stroža pravila i ograničenja SAD za uvoz solarnih panela koji sadrže komponente iz Kine, uključujući i ćelije.

Ovakvi trendovi pokazuju da se globalno tržište solarne energije menja, sa sve većom težnjom ka lokalnoj proizvodnji, što će imati značajan uticaj na budućnost energetske tranzicije.

Energetski portal

Požari u Crnoj Gori – Srbija šalje helikopter za gašenje

Foto-ilustracija: Unsplash (marcus-kauffman)

Zbog požara koji trenutno zahvataju područja u Crnoj Gori, među kojima je i na lokaciji Đurkovići–Rogami u blizini Podgorice, Srbija je odlučila da uputi međunarodnu pomoć. Odluka o pomoći doneta je u skladu sa sporazumom između vlada Srbije i Crne Gore o saradnji u oblasti zaštite od prirodnih i drugih katastrofa.

Kako je saopšteno na sajtu Vlade Srbije, Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo je najveći raspoloživi helikopter tipa „Kamov“, nosivosti pet tona, koji će odmah biti angažovan na gašenju požara. Pored letelice, u Crnu Goru će stići i šest pripadnika Helikopterske jedinice, kao i jedan pripadnik Sektora za vanredne situacije.

Pročitajte još:

Prvi zadatak posade biće suzbijanje požara u okolini Podgorice, ali će, po potrebi, moći da reaguju i na drugim lokacijama širom Crne Gore, gde je takođe stanje alarmantno. Požar je ovih dana izbio i na području Buljarice–Čanj nakon zapaljenja automobila na magistralnom putu te se proširio na nepristupačne terene, kako je RTCG naveo.

Naglašeno je da su kapaciteti za intervencije istovremeno spremni i za eventualne požare na teritoriji Srbije. Drugi helikopter „Kamov“ nalazi se u južnoj Srbiji i u svakom trenutku može biti upotrebljen, dok je na raspolaganju i dodatnih pet helikoptera namenjenih gašenju požara.

Energetski portal

Raspisan javni konkurs za uklanjanje i sanaciju nesanitarnih deponija u 2025.

Foto-ilustracija: Pixabay (vkingxl)

Kao podrška jedinicama lokalne samouprave u rešavanju problema nesanitarnih deponija, na kojima se decenijama nepravilno odlaže otpad, raspisan je javni konkurs za sufinansiranje projekata uklanjanja i sanacije nesanitarnih deponija u 2025. godini.

Kako je navedeno na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine, za realizaciju ovih projekata izdvojeno je više od pola milijarde dinara.

Prema rečima Sare Pavkov, ministarke zaštite životne sredine, od 2020. godine do danas sanirano je 11 nesanitarnih deponija, a na tim mestima se danas nalaze zelene oaze. U prethodnom periodu sanirane su deponije u Rumi, Požegi, Šapcu, Prijepolju, Bogatiću, Loznici, Čačku, Trsteniku, Bečeju, Priboju i Zrenjaninu.

„U toku je finalna faza sanacije deponija u Topoli, Subotici i Prokuplju, a počeli su radovi i na sanaciji deponije u Smederevu”, rekla je ministarka.

Pročitajte još:

U noći između nedelje i ponedeljka, 11. avgusta, izbio je požar na nesanitarnoj deponiji Rančevo kod Sombora. Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je požar stavljen pod kontrolu.

Ova deponija biće obuhvaćena projektom sanacije i remedijacije u sklopu izgradnje modernog regionalnog centra za upravljanje otpadom „Rančevo”. Planirani radovi podrazumevaju ugradnju biotrnova i baklje za tretman biogasa po savremenim ekološkim standardima, izgradnju nove sanitarne deponije sa pratećom infrastrukturom, kao i sistema za procedne vode, degazaciju, sakupljanje i tretman biogasa. Kada centar bude završen, rizik od izbijanja požara biće sveden na minimum.

Energetski portal

EU godišnje proizvede 42,5 miliona tona plastičnog otpada

Foto-ilustracija: Pixabay (stux)

Evropska unija ima veliki problem sa plastičnim otpadom jer uprkos povećanju kapaciteta za reciklažu, preradi svega oko 20 odsto ove vrste otpada. To je pokazala studija Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) u kojoj su analizirani tokovi plastičnih materijala u EU 2022, a čiji su rezultati objavljeni sada.                                                                                                                                                                                                        EU je 2022. godine proizvela 42,5 miliona tona plastičnog otpada, a oko 80 odsto tog otpada je spaljeno ili odloženo na deponije. Iste godine, proizvodnja i potrošnja plastike u EU (posmatrano kroz čitav životni ciklus) proizvele su više od 252 miliona tona emisija ugljen-dioksida. Sami procesi proizvodnje odgovorni su za 58 odsto ukupnog klimatskog uticaja.

Poređenja radi, kada bi se emisije iz proizvodnje i potrošnje plastike u EU posmatrale kao zasebna država, bile bi pete po veličini u EU. 

Pročitajte još:

Potrošnja po osobi iznosila je u proseku 140 kilograma, a mogla bi se udvostručiti do 2060. godine prema proceni Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), zbog čega je neophodno delovati kako bi se smanjili negativni uticaji.

Evropska komisija navodi da sektor ambalaže čini skoro polovinu ukupnog plastičnog otpada, a od ovog otpada 35 odsto se reciklira. Ostale vrste otpada, poput tekstila, koje se uglavnom prikupljaju kao mešana frakcija i ne razvrstavaju pravilno, završavaju spaljene ili na deponijama, pa se tako tekstil reciklira u iznosu od samo 1,5 odsto.

Od 2018. do 2022. godine, u EU je zabeležen pad proizvodnje plastike, delom zbog promena cena nafte i viška globalnih proizvodnih kapaciteta. Prelazak na proizvodnju iz izvora koji nisu fosilna goriva,  uključujući reciklirani plastični otpad i biomasu mogao bi značajno smanjiti emisije i podstaći reciklažu.

Energetski portal

Slovenija uvodi strože uslove za aditive koji smanjuju emisiju amonijaka od 2026. godine

Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)

Vlada Republike Slovenije je u maju 2025. godine usvojila izmene Uredbe o direktnim plaćanjima iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike od 2023. do 2027. godine, kojima se preciziraju pravila za korišćenje aditiva u okviru šeme za smanjenje emisije amonijaka (tzv. INHIBIT šema). Izmene će početi da važe od 2026. godine.

Promene su uvedene na osnovu iskustava iz 2024. i 2025. godine, kada su otkrivena odstupanja u označavanju dozvoljenih aditiva. Iako su proizvodi ispunjavali tehničke zahteve i imali EU deklaraciju o usaglašenosti, često upravo ta CE oznaka i funkcionalna kategorija nisu bile pravilno navedene na etiketi.

Od 2026. godine, u INHIBIT šemi biće prihvatljivi samo oni inhibitori ili smeše đubriva sa inhibitorom koji:

  • pripadaju relevantnoj funkcionalnoj kategoriji EU đubriva,

  • imaju CE oznaku u skladu sa Uredbom (EU) 2019/1009,

  • na etiketi jasno i ispravno navode sve propisane podatke.

Tipične problematične situacije uključuju slučajeve kada proizvođač na etiketi navede samo komercijalni naziv aditiva, bez preciznog označavanja da je reč o inhibitoru ureaze ili nitrifikacije u odgovarajućoj funkcionalnoj kategoriji EU đubriva; kada se na gazdinstvu pravi smeša mešanjem mineralnog đubriva i odvojeno kupljenog aditiva, bez fabričke deklaracije i CE oznake za gotov proizvod; kao i kada se uvoze proizvodi iz trećih zemalja sa neprevedenom ili nepotpunom etiketom, zbog čega nedostaju obavezne informacije propisane evropskim regulativama.

Pročitajte još:

Prema Uredbi, u praksi INHIBIT mogu se koristiti:

  • smeše azotnog mineralnog đubriva i inhibitora nitrifikacije, denitrifikacije ili ureaze,

  • samostalni inhibitori ovih procesa.

Etikete ovih proizvoda moraće da sadrže opis funkcionalne kategorije za oba sastojka u slučaju smeše, odnosno za sam inhibitor ako se koristi samostalno. Ako proizvod nema pravilno označenu etiketu, neće se smatrati podobnim za šemu, čak i ako ispunjava druge tehničke uslove.

Ispravno označavanje uvedeno je radi veće pravne sigurnosti za poljoprivrednike i kako bi se obezbedila potpuna usklađenost sa evropskom regulativom, uz smanjenje administrativnih opterećenja.

Agencija za poljoprivredna tržišta i ruralni razvoj savetuje dobavljačima da na vreme provere i usklade označavanje svojih proizvoda, a poljoprivrednim gazdinstvima da od 2026. koriste isključivo aditive sa propisno obeleženim etiketama.

Energetski portal

UAE predstavili prvi niskougljenični aluminijum proizveden uz pomoć nuklearne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Wolfgang Hasselmann )

Ujedinjeni Arapski Emirati predstavili su prvi domaći niskougljenični aluminijum proizveden  korišćenjem električne energije iz nuklearne elektrane Barakah, inače prve nuklearne elektrane u zemlji i prve na Arapskom poluostrvu. 

Projekat domaćeg aluminijuma rezultat je saradnje kompanija Emirates Global Aluminium (EGA) i Emirates Nuclear Energy Company (ENEC), a prvi kupac je egipatska kompanija CANEX Aluminum, koja će ovaj materijal koristiti za izradu naprednih proizvoda za infrastrukturu, solarne sisteme, transport i arhitektonske projekte.

Niskougljenični aluminijum označava metal čija proizvodnja podrazumeva znatno niže emisije gasova sa efektom staklene bašte u poređenju sa uobičajenim procesima. Proizvodnja aluminijuma je izuzetno energetski intenzivna, a čak oko 60 odsto emisija iz ove industrije potiče od proizvodnje električne energije potrebne za topljenje rude i dobijanje metala. Kada se ta energija dobija iz fosilnih goriva, emisije su značajne.

Pročitajte još:

Barakah danas obezbeđuje oko četvrtinu ukupne potrošnje električne energije u UAE, a njen rad svake godine spreči emisiju oko 22,4 miliona tona ugljen-dioksida – što je ekvivalent uklanjanju 4,8 miliona automobila sa saobraćajnica.

Kako ističu u EGA, globalna potražnja za niskougljeničnim aluminijumom će se, prema procenama, utrostručiti do 2040. godine. U tom kontekstu, ovakav proizvod pozicionira UAE kao budućeg dobavljača industrijskih materijala sa niskim emisijama. U skladu sa strategijom daljeg smanjenja emisija, EGA u Abu Dabiju gradi i najveće postrojenje za reciklažu aluminijuma u zemlji, koje bi trebalo da počne sa radom u prvoj polovini 2026. godine.

Energetski portal

Metan iz napuštenih rudnika i dalje je klimatski izazov za Evropu

Foto-ilustracija: Unsplash (Artyom Korshunov)

Evropa preduzima brojne korake ka smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, ali neki od njih ne znače da je problem zaista rešen. Sve više rudnika uglja se zatvara, ali metan iz napuštenih rudnika i dalje se tiho emituje u atmosferu.

Ovaj gas sa efektom staklene bašte u kratkom roku je preko 80 puta snažniji od ugljen-dioksida, a emisije metana iz ovih rudnika mogu da traju i decenijama nakon zatvaranja.

Foto-ilustracija: Unsplash (albert-hyseni)

AMM – Abandoned Mine Methane – emisije metana iz napuštenih rudnika, nisu uvek iste. Kako je objašnjeno na sajtu EMBER-a, one se ponašaju kao „disanje” rudnika. Promene u atmosferskom pritisku uzrokuju da rudnik „udiše” vazduh i „izdiše” metan. Kada je pritisak veći, vazduh se potiskuje u rudnik, a kada padne, oslobađa se nakupljeni gas.

U Evropi postoje hiljade zatvorenih rudnika uglja, a samo u 2021. godini Evropska unija je procenila da iz zatvorenih i napuštenih rudnika dolazi 235.000 tona metana. Najveći procenat dolazi iz Rumunije – čak 83 odsto. Izazov ostaje u tome što ne postoje direktna merenja, pa su ovo samo okvirni podaci.

Istraživanje Global Energy Monitor-a pokazuje koliko su zvanične procene potcenjene. U Poljskoj je vlada za 2021. prijavila 21.500 tona AMM emisija, dok analiza iz 2024. otkriva da rudnici zatvoreni od 2015. ispuštaju oko 75.000 tona godišnje – više od tri puta više.

Pročitajte još:

Kako EU reguliše metan iz napuštenih rudnika

Prošle godine usvojena je EU Uredba o metanu, kojom je ovaj problem postavljen kao jedan od ciljeva, ali do tada je bio uglavnom neregulisan, bez konkretnih odgovornosti. Uredbom je određeno da sve države članice do 5. avgusta 2025. godine objave javni registar zatvorenih i napuštenih podzemnih rudnika uglja u kojima je eksploatacija prestala nakon 3. avgusta 1954. godine. Od 5. maja 2026. godine emisije metana iz ovih rudnika moraće direktno da se mere, dok će do 5. februara 2027. godine biti potrebno razviti sopstveni plan ublažavanja emisija. Od 1. januara 2030. godine biće zabranjeno ispuštanje i spaljivanje metana iz opreme za njegovo hvatanje.

Tehnologija za praćenje, hvatanje i korišćenje AMM-a već postoji. Jedan od načina njegovog korišćenja jeste snabdevanje domaćinstava i industrije. Iako se prilikom sagorevanja metana oslobađa CO₂, to je bolja opcija od njegovog ispuštanja, jer je metan značajno snažniji gas sa efektom staklene bašte od ugljen-dioksida.

Iako su mogućnosti otvorene, dalji koraci ostaju na političkoj volji.

Energetski portal

Niš dobija najveće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji

Foto: Grad Niš

Grad Niš dobiće najveće postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji, koje će se prostirati na 42 hektara i obrađivati 780 litara u sekundi. Prema rečima Milorada Šulića, rukovodioca gradilišta, postrojenje će imati 45 zasebnih objekata i, zajedno sa kolektorima, trajno rešiti problem otpadnih voda iz domaćinstava i industrije u ovom gradu.

Dragoslav Pavlović, gradonačelnik Niša, obišao je gradilište i razgovarao sa predstavnicima izvođača radova, koje predvodi turska kompanija „Arbiogaz”, o dinamici radova i svemu što je potrebno za završetak izgradnje, kako je rečeno, najvećeg ekološkog projekta u regionu.

Prema podacima sa sajta Grada, izgradnja samog postrojenja koštaće oko 53 miliona evra, dok ukupna vrednost projekta, koji pored fabrike podrazumeva i izgradnju 45 kilometara nove kolektorske mreže širom grada, iznosi 86 miliona evra. Projekat se finansira delom iz budžeta Republike Srbije, a delom iz granta Evropske unije u iznosu od nešto više od 41 milion evra.

Pročitajte još:

Radovi su započeti u jesen 2024. godine, a završetak izgradnje očekuje se za oko godinu i po dana. Gradonačelnik je naglasio da je izgradnja ove fabrike deo kompleksnijeg projekta, koji obuhvata i izgradnju potpuno nove kolektorske mreže u gradu, kao i priključenje Huma, Jelašnice, Gabrovca, Čamurlije i usputnih naselja na kanalizacioni sistem Grada Niša.

„Posebno će biti povezana četiri sela koja do sada nisu imala kanalizaciju i koja će se priključiti na ceo ovaj sistem”, naveo je gradonačelnik.

Kapacitet budućeg postrojenja projektovan je za ekvivalent od oko 280.000 stanovnika. Preradom otpadnih materija dobijаće se biomasa koja će se koristiti kao energent, pa se procenjuje da će postrojenje, zahvaljujući gasnim kotlovima, obezbediti oko 70 odsto energije potrebne za sopstveni proizvodni proces, izjavila je inženjerka Marija Popović.

Energetski portal

Prekinut program subvencija za električna vozila za 2025. godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (matt-hausmann)

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da se postupak dodele subvencija za kupovinu novih vozila na isključivo električni pogon za 2025. godinu obustavljen, jer su planirana budžetska sredstva iscrpljena pre kraja godine.

U skladu sa Uredbom o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine električnih vozila, prestaje se sa prijemom novih zahteva za ovu vrstu podsticaja, zaključno sa 8. avgustom 2025. godine.

Iz Ministarstva navode da će program biti nastavljen kada budu obezbeđena dodatna sredstva iz budžeta, a o eventualnom nastavku zainteresovani građani i firme biće blagovremeno obavešteni.

Zahtevi za subvencionisanu kupovinu novih električnih vozila u 2025. godini mogli su da se podnose Ministarstvu zaštite životne sredine od 3. februara do 31. oktobra, ali je postupak, kako je navedeno, obustavljen ranije. Subvencije su bile dostupne fizičkim licima, preduzetnicima i pravnim licima, a iznos podrške države zavisio je od tipa vozila i kretao se od 250 do 5.000 evra.

Energetski portal

Američka proizvodnja uranijuma porasla sa 22 na 307 tona za godinu dana

Foto-ilustracija: Pixabay

Industrija uranijuma u Sjedinjenim Američkim Državama doživljava snažan rast, uz značajno povećanje proizvodnje, istraživačkih aktivnosti, zaposlenosti i investicija tokom 2024. godine. Prema najnovijem izveštaju američke Agencije za energetsku informaciju (EIA), prošlogodišnja proizvodnja iznosila je ≈ 307 tona prirodnog uranijuma (U₃O₈), što je ogromno povećanje u poređenju sa svega oko 22 tone proizvedenih 2023. godine. Iza ovoga stoji obnovljeni zamah u domaćem sektoru nuklearnog goriva, koji dobija sve veću podršku savezne vlade kao deo šireg cilja energetske bezbednosti.

Pored rasta proizvodnje, beleži se i znatno povećanje istraživačkih i razvojnih aktivnosti. Tokom 2024. izvedeno je 1.324 istraživačkih bušotina ukupne dužine skoro 187.000 metara, dok je godinu dana ranije izbušeno 877 bušotina ukupne dužine oko 156.000 metara. Broj razvojnih bušotina takođe je porastao na 2.462, što je gotovo dva i po puta više nego u 2023. godini. Ovakav nivo aktivnosti nije zabeležen još od 2013. godine. Uvećana ulaganja i dinamika istraživanja ukazuju na sve veće interesovanje za domaće rezerve uranijuma, uz paralelne napore da se infrastruktura osposobi za budući rast, navodi se na sajtu World Nuclear News.

Pročitajte još:

Zapošljavanje u industriji uranijuma takođe je dostiglo najviši nivo od 2016. godine, sa ukupno 506 zaposlenih na puno radno vreme, u odnosu na 340 iz 2023. godine. Ukupna ulaganja u zemljište, istraživanja, bušenje, proizvodnju i sanaciju iznosila su 160 miliona dolara, što je najviše od 2016. godine.

Dodatni podsticaj razvoju sektora donela je odluka američke vlade da ubrza izdavanje dozvola za ključne projekte iz oblasti kritičnih minerala. Projekat Sweetwater, kojim upravlja kompanija Uranium Energy Corp (UEC), dobio je status prioriteta u okviru federalne inicijative FAST-41, što omogućava skraćene rokove i veću institucionalnu podršku.

Energetski portal

Porodična misija u službi održivosti

Foto: Wood Play

U vremenu kada su ekološke teme sve više u fokusu, jedan porodični tim iz Srbije odlučio je da spoji svoje vrednosti, znanje i zajedništvo u jedinstven biznis model, koji promoviše cirkularnu ekonomiju kroz – igru.

Njihove ručno rađene društvene igre od prirodnih i recikliranih materijala nisu samo proizvod već i poruka. Poruka o tome kako se cirkularna ekonomija može preneti kroz jednostavne, ali duboko promišljene alate, koji povezuju generacije, podstiču kreativnost i vraćaju ljude jedne drugima – za istim stolom.

Vladimir Ilić, koji je u porodičnom brendu Wood Play zadužen za prodaju i komunikaciju sa klijentima, kaže da je ideja potekla iz ličnog porodičnog iskustva – iz sećanja na igre koje je njegov otac pravio dok je on bio dečak. Danas, ta sećanja pretvorena su u održiv proizvod koji okuplja sve uzraste i nalazi primenu na porodičnim događajima, u edukativnim programima, kao i u korporativnim okruženjima.

– Tata je celog života nešto pravio od drveta i sa velikom strašću gajio taj hobi. Dok smo bili deca, pravio je razne stvari za sestru i mene – stolice, igračke, razne drvene predmete – i upravo je tada u nama probudio ljubav prema drvetu – priča Vladimir.

Biznis model zasnovan na cirkularnosti i zajedništvu

U središtu modela stoji timska podela rada unutar porodice: od razvoja brenda, preko dizajna i izrade, do testiranja i logistike. Vladimirova supruga Jelena i sestra Jovana brinu o vizuelnom identitetu i komunikaciji, majka Gordana vodi knjigovodstvo, dok su imenjaci, otac Miloš i zet Miloš, zaduženi za samu izradu proizvoda, koristeći uglavnom šperploču i ploče od recikliranog tetrapaka.

Zahvaljujući ovoj strukturi, porodica je uspela da razvije fleksibilan, održiv i skalabilan proizvod, koji odgovara različitim tržištima.

Njihove igre se iznajmljuju za korporativne tim-bildinge, Family Day događaje, Fun Room prostore i sajmove. Dostava je organizovana direktno, uz personalizovanu prezentaciju, a igre poseduju QR kodove sa uputstvima, čime je proces upotrebe maksimalno pojednostavljen.

U FOKUSU:

Pored toga što nudi novi vid zabave za sve uzraste, brend Wood Play ima i ekološku komponentu, a Vladimir pojašnjava da se sav višak materijala dalje koristi ili reciklira, dok je svaka faza – od prototipa do finalnog proizvoda – osmišljena u skladu sa principima nulte tolerancije na otpad.

– Sve što se pravi od tetrapaka sakupljamo i šaljemo na reciklažu, gde se materijal usitnjava i dobija novi život. Od recikliranih ploča izrađujemo edukativne igre. Na sajmovima i humanitarnim akcijama doprinosimo podizanju svesti tako što postavljamo kante za odlaganje iskorišćenih limenki, sokova i brikova, a potom održavamo predavanja o reciklaži i predate materijale prosleđujemo reciklažnim fabrikama – objasnio je naš sagovornik.

Igra kao alat za edukaciju i promenu svesti

Najpopularnije igre, kao što su CenterShoot, Fishing i Wembley, dizajnirane su tako da podstiču interakciju, preciznost i timski duh. Njihova prednost je u univerzalnosti – prilagođene su deci, odraslima, edukatorima, ali i HR sektorima koji traže inovativne načine za podsticanje timske dinamike.

U razvoju novih igara porodica koristi metod testiranja u realnim uslovima – od prvih prototipova izrađenih od kartona do finalnih verzija od trajnih i recikliranih materijala. Svaka igra mora ispuniti osnovna pravila: da bude zabavna, jednostavna, inkluzivna i edukativna.

Planovi za širu društvenu i ekološku misiju

U narednim fazama razvoja, ova porodica planira opremanje eko-parkova, gde će deca kroz igru učiti o reciklaži, cirkularnoj ekonomiji i održivom ponašanju. Štaviše, prvi digital detox park već je otvoren 1. juna, i to u divčibarskim Divcima na Sportskom aerodromu. Paralelno sa tim, Vladimir kaže i da razvijaju liniju kućnih igračaka – izrađenih po istim principima: funkcionalnost, dugotrajnost, ekološki materijali i porodična interakcija.

Ova inicijativa pokazuje da održivi modeli nisu rezervisani samo za velike sisteme – već da mogu nastati iz jedne porodice, jednog sećanja, jedne igre. I upravo zato imaju moć da inspirišu promenu – korak po korak, igra po igra.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Zagorje na Savi dobija novu solarnu elektranu na mestu zatvorene deponije

Foto-ilustracija: Unsplash (Anders J)

U Zagorju na Savi potpisan je ugovor između Opštine i Holdinga Slovenske elektrane (HSE) kojim se uspostavlja pravo građenja i servituta za izgradnju solarne elektrane na lokaciji zatvorene deponije neopasnog otpada Kamnoloma Zagorje. Reč je o opštinskom zemljištu, a projektom je predviđena i mogućnost postavljanja baterijskog sistema za skladištenje proizvedene energije.

Prema ugovoru, HSE će opštini prodavati 10 odsto godišnje proizvedene električne energije po ceni koštanja (opština bi plaćala samo onoliko koliko realno košta proizvodnja električne energije, bez komercijalne doplate) ili isplatiti odgovarajuću novčanu nadoknadu.

Očekivani kapacitet nove solarne elektrane iznosi do 1,4 MW, a planirana je izgradnja u roku od 12 meseci od ispunjavanja uslova za gradnju.

Pročitajte još:

Zasavje, nekada poznato po rudnicima uglja, poslednjih godina postaje važan centar zelene tranzicije u Sloveniji. Još od 2022. godine u Prapretnu kod Hrastnika radi jedna od najvećih solarnih elektrana u zemlji, a nakon proširenja njen kapacitet će dostići skoro 10 MW.

Generalni direktor HSE-a, dr Tomaž Štokelj, istakao je da Zasavski region ima ključnu ulogu u energetskoj transformaciji zemlje.

„Dobra saradnja sa opštinama već je rezultirala projektima u Trbovlju i Hrastniku, a sada se proširuje i na Zagorje na Savi. Na ovaj način nekada degradiranom području dajemo novu namenu – instalaciju solarne elektrane i baterijske jedinice za skladištenje energije“, rekao je Štokelj.

HSE je izabran kao najpovoljniji ponuđač na javnom pozivu opštine, a novi projekat predstavlja još jedan primer uspešne saradnje investitora i lokalne zajednice u razvoju obnovljivih izvora energije u Sloveniji, navodi se u saopštenju HSE.

Energetski portal