Home Blog Page 37

Porodična misija u službi održivosti

Foto: Wood Play

U vremenu kada su ekološke teme sve više u fokusu, jedan porodični tim iz Srbije odlučio je da spoji svoje vrednosti, znanje i zajedništvo u jedinstven biznis model, koji promoviše cirkularnu ekonomiju kroz – igru.

Njihove ručno rađene društvene igre od prirodnih i recikliranih materijala nisu samo proizvod već i poruka. Poruka o tome kako se cirkularna ekonomija može preneti kroz jednostavne, ali duboko promišljene alate, koji povezuju generacije, podstiču kreativnost i vraćaju ljude jedne drugima – za istim stolom.

Vladimir Ilić, koji je u porodičnom brendu Wood Play zadužen za prodaju i komunikaciju sa klijentima, kaže da je ideja potekla iz ličnog porodičnog iskustva – iz sećanja na igre koje je njegov otac pravio dok je on bio dečak. Danas, ta sećanja pretvorena su u održiv proizvod koji okuplja sve uzraste i nalazi primenu na porodičnim događajima, u edukativnim programima, kao i u korporativnim okruženjima.

– Tata je celog života nešto pravio od drveta i sa velikom strašću gajio taj hobi. Dok smo bili deca, pravio je razne stvari za sestru i mene – stolice, igračke, razne drvene predmete – i upravo je tada u nama probudio ljubav prema drvetu – priča Vladimir.

Biznis model zasnovan na cirkularnosti i zajedništvu

U središtu modela stoji timska podela rada unutar porodice: od razvoja brenda, preko dizajna i izrade, do testiranja i logistike. Vladimirova supruga Jelena i sestra Jovana brinu o vizuelnom identitetu i komunikaciji, majka Gordana vodi knjigovodstvo, dok su imenjaci, otac Miloš i zet Miloš, zaduženi za samu izradu proizvoda, koristeći uglavnom šperploču i ploče od recikliranog tetrapaka.

Zahvaljujući ovoj strukturi, porodica je uspela da razvije fleksibilan, održiv i skalabilan proizvod, koji odgovara različitim tržištima.

Njihove igre se iznajmljuju za korporativne tim-bildinge, Family Day događaje, Fun Room prostore i sajmove. Dostava je organizovana direktno, uz personalizovanu prezentaciju, a igre poseduju QR kodove sa uputstvima, čime je proces upotrebe maksimalno pojednostavljen.

U FOKUSU:

Pored toga što nudi novi vid zabave za sve uzraste, brend Wood Play ima i ekološku komponentu, a Vladimir pojašnjava da se sav višak materijala dalje koristi ili reciklira, dok je svaka faza – od prototipa do finalnog proizvoda – osmišljena u skladu sa principima nulte tolerancije na otpad.

– Sve što se pravi od tetrapaka sakupljamo i šaljemo na reciklažu, gde se materijal usitnjava i dobija novi život. Od recikliranih ploča izrađujemo edukativne igre. Na sajmovima i humanitarnim akcijama doprinosimo podizanju svesti tako što postavljamo kante za odlaganje iskorišćenih limenki, sokova i brikova, a potom održavamo predavanja o reciklaži i predate materijale prosleđujemo reciklažnim fabrikama – objasnio je naš sagovornik.

Igra kao alat za edukaciju i promenu svesti

Najpopularnije igre, kao što su CenterShoot, Fishing i Wembley, dizajnirane su tako da podstiču interakciju, preciznost i timski duh. Njihova prednost je u univerzalnosti – prilagođene su deci, odraslima, edukatorima, ali i HR sektorima koji traže inovativne načine za podsticanje timske dinamike.

U razvoju novih igara porodica koristi metod testiranja u realnim uslovima – od prvih prototipova izrađenih od kartona do finalnih verzija od trajnih i recikliranih materijala. Svaka igra mora ispuniti osnovna pravila: da bude zabavna, jednostavna, inkluzivna i edukativna.

Planovi za širu društvenu i ekološku misiju

U narednim fazama razvoja, ova porodica planira opremanje eko-parkova, gde će deca kroz igru učiti o reciklaži, cirkularnoj ekonomiji i održivom ponašanju. Štaviše, prvi digital detox park već je otvoren 1. juna, i to u divčibarskim Divcima na Sportskom aerodromu. Paralelno sa tim, Vladimir kaže i da razvijaju liniju kućnih igračaka – izrađenih po istim principima: funkcionalnost, dugotrajnost, ekološki materijali i porodična interakcija.

Ova inicijativa pokazuje da održivi modeli nisu rezervisani samo za velike sisteme – već da mogu nastati iz jedne porodice, jednog sećanja, jedne igre. I upravo zato imaju moć da inspirišu promenu – korak po korak, igra po igra.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Zagorje na Savi dobija novu solarnu elektranu na mestu zatvorene deponije

Foto-ilustracija: Unsplash (Anders J)

U Zagorju na Savi potpisan je ugovor između Opštine i Holdinga Slovenske elektrane (HSE) kojim se uspostavlja pravo građenja i servituta za izgradnju solarne elektrane na lokaciji zatvorene deponije neopasnog otpada Kamnoloma Zagorje. Reč je o opštinskom zemljištu, a projektom je predviđena i mogućnost postavljanja baterijskog sistema za skladištenje proizvedene energije.

Prema ugovoru, HSE će opštini prodavati 10 odsto godišnje proizvedene električne energije po ceni koštanja (opština bi plaćala samo onoliko koliko realno košta proizvodnja električne energije, bez komercijalne doplate) ili isplatiti odgovarajuću novčanu nadoknadu.

Očekivani kapacitet nove solarne elektrane iznosi do 1,4 MW, a planirana je izgradnja u roku od 12 meseci od ispunjavanja uslova za gradnju.

Pročitajte još:

Zasavje, nekada poznato po rudnicima uglja, poslednjih godina postaje važan centar zelene tranzicije u Sloveniji. Još od 2022. godine u Prapretnu kod Hrastnika radi jedna od najvećih solarnih elektrana u zemlji, a nakon proširenja njen kapacitet će dostići skoro 10 MW.

Generalni direktor HSE-a, dr Tomaž Štokelj, istakao je da Zasavski region ima ključnu ulogu u energetskoj transformaciji zemlje.

„Dobra saradnja sa opštinama već je rezultirala projektima u Trbovlju i Hrastniku, a sada se proširuje i na Zagorje na Savi. Na ovaj način nekada degradiranom području dajemo novu namenu – instalaciju solarne elektrane i baterijske jedinice za skladištenje energije“, rekao je Štokelj.

HSE je izabran kao najpovoljniji ponuđač na javnom pozivu opštine, a novi projekat predstavlja još jedan primer uspešne saradnje investitora i lokalne zajednice u razvoju obnovljivih izvora energije u Sloveniji, navodi se u saopštenju HSE.

Energetski portal

Prvo e-vozilo za čišćenje kanalizacije u Austriji koje reciklira vodu

Foto: Grad Beč (Manu Grafenauer)

U glavnom gradu Austrije odnedavno je u upotrebi prvo vozilo za održivo čišćenje kanalizacione mreže „E-FLUSH“. Kamion se pokreće isključivo na električni pogon i ima električni usisivač sa inovativnim sistemom za reciklažu vode. Ovo visokotehnološko vozilo štedi vodu, smanjuje buku i istovremeno povećava efikasnost rada.

„Sa E-FLUSH vozilom svakog dana se uštedi do 265 kilograma CO i ujedno poboljšava kvalitet života smanjenjem buke“, ističe gradski većnik za zaštitu klime, Jirgen Černohorski. Ono što je posebno kod ovog električnog kombinovanog usisivača je to što se materijal usisan tokom čišćenja kanalizacije (mešavina vode, šljunka i taloga) direktno prerađuje u samom vozilu. Tečne komponente se odvajaju od čvrstih ostataka i vraćaju u rezervoar za vodu, a reciklirana voda se potom ponovo koristi za čišćenje kanalizacije.

Pročitajte još:

„Tako nema potrebe da se uzima sveža voda sa hidranta, što štedi vreme i resurse, a to je velika prednost kada su u pitanju uske gradske ulice“, objašnjava direktor Bečke kanalizacije, Andreas Ilmer.

Još jedna prednost električnog pogona jeste značajno smanjenje buke, budući da nema motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Tokom radova u kanalizaciji buka se smanjuje za oko 80 decibela. „To je veliko olakšanje za stanovnike, posebno kada se radi noću“, ističe Ilmer. Električni kombinovani usisivač ima rezervoar za vodu zapremine 2.700 litara, a rezervoar za mulj 9.200 litara. Zahvaljujući sistemu za reciklažu vode, dnevno se može uštedeti do 10 kubnih metara vode.

U glavnom gradu Austrije je 99,9 odsto domaćinstava priključeno na gradsku kanalizacionu mrežu dugu 2.500 kilometara, koja se i dalje svake godine proširuje za 10 kilometara.

Izvor: Grad Beč

ACEA: Za prelazak na električna vozila ključni su podsticaji, a ne zakonske obaveze

Foto-ilustracija: Unsplash (Caleb Ruiter)

U Evropskoj uniji oko 60 odsto ukupno novoregistrovanih automobila pripada firmama. Kada je reč o komercijalnim vozilima poput kombija i kamiona, gotovo 100 odsto registracija dolazi iz korporativnog sektora. Ipak, udeo električnih kombija u prvoj polovini 2025. godine iznosio je svega 8,5 odsto, dok je kod električnih kamiona bio još niži – svega 3,5 odsto. Ovi podaci ukazuju na to da EU ima problem sa nedovoljnom potražnjom za vozilima bez emisija, ali istovremeno pokazuju da upravo komercijalna vozila predstavljaju ogroman potencijal za bržu tranziciju.

Kako prenosi Udruženje evropskih proizvođača automobila (ACEA), jedan od ključnih izazova leži u lošem pristupu politici podsticaja. Umesto uvođenja zakonskih obaveza za kompanije, kao delotvorniji pristup pokazali su se dobro osmišljeni podsticaji.

Na primer, u Norveškoj je oko 90 odsto novih korporativnih kupovina automobila bez emisija omogućeno zahvaljujući kombinaciji poreskih oslobađanja i umanjenja za kupovinu i infrastrukturu, oslobađanju od putarina, kao i dodatnim pogodnostima poput povlašćenog parkiranja i korišćenja žutih traka. Sve to postignuto je bez obaveznih propisa. Sličan rezultat zabeležila je i Belgija, koja je 2024. godine dostigla udeo od čak 80 odsto u ovom segmentu.

Pročitajte još:

Međutim, samo 19 članica Evropske unije trenutno primenjuje poreske olakšice ili druge mere koje pomažu firmama da pređu na ekološki prihvatljiva vozila, zbog čega se preporučuje da sve članice uvedu ovakve podsticaje.

Kada je reč o komercijalnim vozilima, neophodno je razmišljati šire – uz poreske olakšice, potrebne su i dodatne politike koje uključuju, na primer, davanje prednosti vozilima bez emisija u javnim nabavkama, kao i podsticanje klijenata da postepeno povećavaju udeo ovakvih vozila u lancima snabdevanja i usluga. To treba da prati i direktna podrška prevoznicima – kroz uvođenje putarina zasnovanih na emisijama CO₂, subvencije za kupovinu, kao i razvoj infrastrukture – može biti presudna u ostvarivanju ciljeva klimatske politike EU.

Energetski portal

Prečišćavanje voda pomoću aktivnog ugljenika iz biootpada

Foto: ljubaznošću Marije Stojmenović
Foto: ljubaznošću Marije Stojmenović

Institut za nuklearne nauke „Vinča” predstavlja najveći Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju pri Univerzitetu u Beogradu, u okviru kog se sprovode multidisciplinarna istraživanja, sa posebnim akcentom na očuvanje životne sredine. Zdrava i bezbedna životna sredina jedan je od osnovnih preduslova za život i opstanak ljudi i živog sveta. Međutim, sa ekonomskim napretkom dolazi do generisanja velikih količina otpada i njegovog neadekvatnog odlaganja, uz emisiju štetnih gasova i efekat staklene bašte, što je dovelo do pojave klimatskih promena i zagađenja vode, vazduha i zemljišta.

Naš multidisciplinarni tim u okviru Laboratorije za materijale, koji uključuje doktore nauka iz oblasti fizičke hemije, tehnologije, zaštite životne sredine, hemije, biologije i rudarstva, dugi niz godina bavi se rešavanjem problema u različitim oblastima. Članovi našeg tima imaju veliko iskustvo u dobijanju ekoloških, jeftinih i lako dostupnih materijala iz različitih polaznih sirovina (biomasa, mineralne sirovine itd.), ali i otpada (industrijski, biootpad itd.), sa ciljem uklanjanja različitih zagađivača (organskih i neorganskih) iz životne sredine. Sva istraživanja usmerena su ka pronalaženju upotrebne vrednosti biootpada i otpada generisanog u industrijskoj proizvodnji, uz edukaciju i podizanje ekološke svesti stanovništva, što je ostvareno kroz veliki broj do sada realizovanih projekata finansiranih iz različitih domaćih i međunarodnih izvora.

Posebno bih istakla pronalaženje upotrebne vrednosti biootpada od hrane i iz parkova i izletišta, koji se odlaže na deponije, uz rešavanje globalnog ekološkog problema kao što je pojava cijanobakterija i cijanotoksina u vodenim telima.

U FOKUSU:

Navedena istraživanja predstavljaju veliki izazov današnjice, ne samo u Srbiji i Evropi već i u celom svetu. Najveću opasnost kada su u pitanju cijanobakterije predstavlja oslobađanje potencijalno kancerogenih cijanotoksina, koji u određenim koncentracijama mogu biti smrtonosni po biljni i životinjski svet, a kod ljudi mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme jer se lancem ishrane veoma brzo prenose do čoveka. Razvojem potpuno nove tehnologije na bazi jeftinih i ekološki prihvatljivih aktivnih ugljeničnih materijala dobijenih iz otpadne biomase od hrane i zelenog otpada iz parkova i izletišta, uz zamenu skupih komercijalnih ugljenika, omogućeno je prečišćavanje voda kontaminiranih cijanobakterijama i cijanotoksinima.

Pored navedenog, istakla bih da su u okviru naše grupe sprovedena istraživanja razvoja novog visokotemperaturnog keramičkog lepka sa dodatkom otpadnog mulja iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kao zaptivnog materijala za srednjetemperaturne gorivne ćelije (IT– SOFC gorivne ćelije). Gorivne ćelije sa čvrstim elektrolitom predstavljaju treću generaciju gorivnih ćelija za proizvodnju čiste energije i predmet su istraživanja mnogih svetskih naučnika. Poslednjih godina, tendencija modernog društva ka „zelenim” tehnologijama, koje bi mogle da reše zabrinutost u vezi sa rastućom potrošnjom fosilnih goriva, u porastu je. Usvajanje takozvanih koncepata otpad-ka-bogatstvu u industriji postaje jedan od glavnih fokusa budućih naučnih istraživanja. Shodno tome, u okviru naših istraživanja izvršena su različita testiranja inovativnog keramičkog lepka sa dodatkom otpadnog mulja, koja su potvrdila ekološku prihvatljivost, dobru hermetičnost i stabilne radne napone u srednjetemperaturnom opsegu ćelija, što ukazuje na potencijalnu primenjivost u IT–SOFC tehnologiji.

Marija Stojmenović

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Počinje izrada Nacrta zakona o zaštiti prirode u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (Oleksandr Ryzhkov)

Ministarstvo zaštite životne sredine obavestilo je javnost da je započet proces izrade novog Nacrta zakona o zaštiti prirode, sa ciljem unapređenja zaštite prirode i usklađivanja sa međunarodnim i evropskim standardima.

Aktuelni zakon, donet 2009. godine, više puta je izmenjen, a poslednjim izmenama i dopunama iz 2021. godine dodatno su uređene odredbe koje se odnose na upravljanje zaštićenim područjima i ekološku mrežu i postupak sprovođenja ocene prihvatljivosti, sprovođenje Programa zaštite prirode i dodatno su uređeni režimi zaštite na zaštićenim područjima i zavranjena je izgradnja hidroelektrana u zaštićenim područjima.

Ciljevi i očekivani efekti novog zakona svrstani su u dve osnovne kategorije:

  • Usklađivanje sa međunarodnim i evropskim normama i standardima
  • Unapređenje zaštite prirode

Novim zakonom planirano je usklađivanje sa obavezama iz međunarodnih ugovora kroz njihovu implementaciju u nacionalno zakonodavstvo. Takođe, predviđeno je usklađivanje sa evropskim propisima o obnovi prirode i trgovini divljim vrstama (CITES), kao i stvaranje osnova za sprovođenje mera koje će doprineti očuvanju i obnovi ekosistema.

Kroz ovaj proces, istovremeno se unapređuje i nivo zaštite prirode u Republici Srbiji. Planirano je preispitivanje značenja svih izraza korišćenih u važećem zakonu, kao i preciznije definisanje mera zaštite prirode, koje su trenutno opšte postavljene i teško primenljive u praksi.

U oblasti zaštite predela, neophodno je utvrditi pravni osnov za donošenje podzakonskih akata o zaštiti predela i njihovoj kategorizaciji. Novi zakon treba da definiše i nadležnosti Ministarstva zaštite životne sredine u vezi sa izdavanjem dozvola za rad zooloških vrtova, kao i osnivanjem i radom prihvatilišta za divlje životinje.

Ovo su samo neke od tema koje će biti obuhvaćene novim zakonom. Ministarstvo poziva zainteresovanu javnost da svoje predloge i sugestije dostave u periodu od 7. avgusta do 7. septembra 2025. godine, na mejl: priroda@eko.gov.rs.

Kompletan tekst polaznih osnova za izradu zakona dostupan je ovde.

Energetski portal

SEE ENERGY 2025 – Regionalna konferencija o energetskoj tranziciji u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Novi Sad će 28. i 29. oktobra 2025. godine biti domaćin regionalne konferencije SEE ENERGY 2025, posvećene promociji održivih energetskih rešenja i jačanju saradnje u sektoru energetike u regionu.

Događaj će se održati u Master centru Novosadskog sajma i okupiti vodeće stručnjake, investitore, predstavnike industrije, donosioce odluka, tehnološke partnere, konsultantske firme, kao i državne i finansijske institucije iz čitavog regiona.

U fokusu konferencije biće najnovije tehnologije, politike i trendovi koji oblikuju budućnost energetike. Pored stručnih panela i prezentacija, učesnici će imati priliku da razmene iskustva, uspostave poslovne kontakte i istraže nove prilike za saradnju.

SEE ENERGY 2025 namenjena je širokom spektru aktera iz energetskog sektora. Posebna pažnja biće posvećena pitanjima održivosti, dekarbonizacije i primeni tehnologija koje doprinose smanjenju uticaja na životnu sredinu.

Među govornicima konferencije biće predstavnici Elektroprivrede Srbije, Elektrodistribucije Srbije i Privredne komore Srbije, kao i kompanija Charge&GO, 360 Mobility, MT-KOMEX i drugih.

Energetski portal

Novi testovi otkrivaju razliku između deklarisanog i stvarnog dometa električnih vozila

Foto-ilustracija: Freepik

Australijska automobilska asocijacija (AAA) objavila je rezultate testiranja pet električnih vozila u realnim uslovima vožnje, koji pokazuju da je njihov domet između pet odsto i 23 odsto kraći od onog zabeleženog u obaveznim laboratorijskim testovima proizvođača.

Testiranje, sprovedeno u okviru Programa testiranja u stvarnim uslovima koji finansira Komonvelt, ima za cilj da potrošačima pruži nezavisan uvid u performanse vozila i pomogne im da prevaziđu zabrinutost zbog dometa i punjenja, što je prema anketi AAA iz jula glavni razlog oklevanja kod 60 odsto potencijalnih kupaca električnih automobila.

Najmanje odstupanje zabeležio je Smart #3 EV iz 2024. godine, sa realnim dometom od 432 km – svega pet odsto manje od laboratorijskog rezultata. Kia EV 6 iz 2022. i Tesla Model Y iz 2024. imale su osam odsto kraći domet u realnim uslovima, dok je Tesla Model 3 iz 2024. ostvarila 441 km, što je 14 odsto manje od deklarisanih 513 km. Najveće odstupanje imao je BYD Atto 3 iz 2023. godine, sa realnim dometom od 369 km, odnosno 23 odsto manje od laboratorijskih 480 km.

Pročitajte još:

Generalni direktor AAA Majkl Bredli istakao je da će ovi testovi pomoći kupcima da prepoznaju modele koji u praksi ispunjavaju očekivanja, a koji ne. On je podsetio da su laboratorijski testovi često optimizovani za što bolje rezultate, dok Program testiranja u stvarnim uslovima pruža realniju sliku, koristeći kružnu rutu od 93 km u okolini Džilonga i protokole zasnovane na evropskim standardima.

Program, pokrenut 2023. godine sa 14 miliona dolara podrške, do sada je testirao i 114 vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem i hibrida, pri čemu je kod 77 odsto zabeležena veća potrošnja goriva nego u laboratorijskim merenjima, a kod petine i prekoračenje granica emisija.

Energetski portal

Solarna elektrana sa 0 evra početnog troška: Kako je Crna Gora napravila uspešan okvir za kupce-proizvođače?

Foto-ilustracija: Pixabay (Hans)

Da li treba da budemo zadovoljni dosadašnjim rastom broja kupaca-proizvođača u Srbiji?

Počnimo sa malo statistike. Od 2021. godine, kada su kupci-proizvođači prvi put definisani domaćom regulativom, do jula 2025. godine, u Srbiji status kupca-proizvođača stekao je ukupno 5.071 korisnik, ukupne instalisane snage proizvodnih objekata 106,08 MW.

Poređenja radi, ukupna snaga termoelektrana, po podacima EPS, je skoro 5.000 MW, a strateški cilj Srbije je da se instalira 500 MW proizvodnih objekata iz OIE za sopstvene potrebe (uglavnom krovnih fotonaponskih sistema) do 2030. godine.

Od 5.071 kupca-proizvođača, većinu čine domaćinstva, njih 3.667, ali je udeo domaćinstava u ukupnoj snazi daleko manji – tek 30,25 MW. Pored domaćinstava, kupci-proizvođači su i pet stambenih zajednica (ukupne snage 0,09 MW) i 1.399 „ostalih”, koje čine javne ustanove, poslovne zgrade i drugi objekti (ukupne snage 75,74 MW).

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-wilson)

Na osnovu pomenutih podataka i broja stambenih objekata prema popisu stanovništva iz 2022. godine, može se zaključiti da svega 0,16 odsto stambenih kuća i 0,0045 odsto stambenih zgrada ima status kupca-proizvođača. Složićemo se – rezultati nisu na zavidnom nivou.

Poređenja radi, u komšijskoj Crnoj Gori gotovo 4,5 odsto domaćinstava je steklo status kupca-proizvođača, sa više od 50 MW instalisane snage.

Šta je to drugačije u Crnoj Gori pa je toliko uspešnija u razvoju tzv. prozjumerizma?

Odgovor leži u kombinaciji nekoliko faktora.

Jedan od njih je informisanost građana o mogućnostima proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe – u Crnoj Gori su vršene opsežne medijske kampanje, dok su u Srbiji bile jedva primetne.

Ali važnije od toga, postoje velike razlike između Crne Gore i Srbije u modelima subvencionisanja izgradnje solarnih elektrana. U Crnoj Gori postoje široko razvijene šeme podsticaja za kupce-proizvođače kroz projekte Solari+, dok Srbija subvencioniše samo izgradnju solarnih elektrana do 6 kW za domaćinstva, pri čemu finansira polovinu potrebnih sredstava.

Pročitajte još:

Kako se ohrabruju kupci-proizvođači u Crnoj Gori?

U okviru Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) otvoreno je novo preduzeće EPCG – Solar gradnja, koje je specijalizovano za projektovanje, ugradnju i održavanje fotonaponskih sistema.

Domaćinstvima i privredi koji dobiju subvenciju EPCG – Solar gradnja ugrađuje fotonaponski sistem, a operator distributivnog sistema Crne Gore (CEDIS) ugrađuje pametno brojilo kojim se meri razmena električne energije sa elektroenergetskim sistemom, kao i kontrolno brojilo kojim se meri ukupna proizvodnja.

Korisnici subvencija nemaju nikakav početni investicioni trošak (izuzev administrativnih taksi), a fotonaponski sistem otplaćuju kroz mesečne rate čiji je iznos u visini prosečnog mesečnog korisnikovog računa sa popustom iz prethodnog perioda.

U praksi to znači da, nakon ugradnje fotonaponskog sistema, sa minimalnim ulaganjima, vi nastavljate da plaćate gotovo iste račune za električnu energiju  kao i ranije.

Takođe, zbog dobro osmišljenog načina obračuna električne energije kupcima-proizvođačima u Crnoj Gori, u slučaju optimalnog određivanja kapaciteta solarne elektrane u skladu sa potrebama kupca-proizvođača u okviru projekata Solari+, račun za električnu energiju kupca-proizvođača je skoro uvek blizu nula evra.

Samim tim, pošto korisnici plaćaju isti iznos kao i ranije, celokupni račun za električnu energiju zapravo je mesečna otplata duga za instalaciju elektrane.

Korisnicima projekta Solari+ se odobrava da mesečna rata bude za jedan cent manja od prosečnog računa za električnu energiju korisnika dok je bio samo kupac.

Foto-ilustracija: Unsplash (istvan-hernek)

S obzirom na to kupci-proizvođači su ohrabreni da teže da im račun kao kupcu-proizvođaču bude blizu nula evra tj. da ekonomično koriste svoje nove kapacitete: što više proizvedene energije iskoriste, to će brže otplaćivati svoj dug.

Ovakvo ponašanje donosi i najveće uštede nakon otplate solarne elektrane. Korisnicima se ostavlja mogućnost da otplate fotonaponske sisteme i brže tako što će povećati mesečnu ratu za željeni iznos.

Javni poziv EPCG za projekat Solari 3000+ (za domaćinstva do 10 kW) i 500+ (za korisnike koji nisu domaćinstva do 30 kW) ukupne snage 30 MW i vrednosti 30 miliona evra bio je organizovan od novembra 2021. do februara 2022. godine, a prijavilo se više od 14 hiljada korisnika.

U toku je konkurs Solari 5000 + za snagu 70 MW u vrednosti od 70 miliona evra. Za budućnost su planirani i projekti postavljanja solarnih elektrana na neplodnom zemljištu u ruralnim područjima, kao i na vodenim površinama.

EPCG novac za sprovođenje projekata obezbeđuje većinski iz kreditnih aranžmana sa nižim kamatnim stopama. Eko fond, koji se uglavnom finansira iz budžeta Crne Gore, korisnicima konkursa Solari 3000+ i Solari 500+ dao je subvenciju 20 odsto od vrednosti projekta, dok korisnicima konkursa Solari 5000+ subvenciju od 10 odsto daje Eko fond, a 10 odsto EPCG.

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

Nacrt strategije za upravljanje mineralnim i geološkim resursima Srbije do 2040.

Foto-ilustracija; Unsplash (Miningwatch Portugal)

U Privrednoj komori Srbije održana je javna rasprava o Nacrtu strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Republike Srbije za period od 2025. do 2040. godine, sa projekcijom do 2050. godine. Reč je o prvom sveobuhvatnom dokumentu koji sistematski uređuje ovu oblast, s ciljem da se obezbedi dugoročno, održivo i odgovorno upravljanje prirodnim bogatstvima od nacionalnog značaja.

Strategija definiše okvir za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina u skladu sa domaćim i evropskim standardima zaštite životne sredine. U fokusu su posebno takozvane kritične i strateške sirovine – one koje su ključne za zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje domaće industrije i unapređenje energetske i ekonomske nezavisnosti Srbije.

Ivan Janković, pomoćnik ministra rudarstva i energetike za geologiju i rudarstvo, naglasio je da dokument nije nastao po nalogu stranih kompanija, već u interesu države. On je istakao da se Strategija oslanja na evropske modele, uz prilagođavanje specifičnostima Srbije, te da je izrađena uz podršku stručnjaka sa Rudarsko-geološkog fakulteta i uz primenu iskustava zemalja poput Poljske i skandinavskih država.

Pročitajte još:

Na raspravi je istaknuto i da sektor rudarstva već sada ima značajan doprinos privredi – učešće u BDP-u je 3,3 odsto, dok su zarade u sektoru 35 odsto iznad republičkog proseka. Dve rudarske kompanije nalaze se među deset najvećih izvoznika iz Srbije, a sektor beleži rast iznad proseka nacionalne privrede.

Profesor Dragan Ignjatović sa Rudarsko-geološkog fakulteta istakao je da se do 2050. godine očekuje proizvodnja više mineralnih sirovina nego u čitavoj prethodnoj istoriji. Posebna pažnja usmerena je na razvoj domaće prerađivačke industrije, kako bi se povećala dodatna vrednost sirovina, umesto da se izvoz ograniči na rudu niske obrade.

Strategija obuhvata i nemetalične sirovine poput građevinskog kamena, peska, šljunka i gline, kao i geološke resurse poput podzemnih voda. Ovi resursi su ključni za razvoj infrastrukture, građevinskog sektora i stabilno snabdevanje vodom, čime se rudarstvo pozicionira kao sektor sa značajnom ulogom u ukupnom društveno-ekonomskom razvoju, a ne samo u energetici i teškoj industriji.

Dokument je trenutno u fazi javne rasprave, koja je produžena za više od mesec dana kako bi se svim zainteresovanim stranama – institucijama, privredi, akademskoj zajednici i građanima – omogućilo da daju komentare i predloge. Prethodno su sprovedene i javne konsultacije, izrađena je strateška procena uticaja na životnu sredinu i pokrenuta procedura prekogranične procene.

Energetski portal

Izmene zakona u Severnoj Makedoniji: Veći kapaciteti solarnih elektrana za domaćinstva

Foto-ilustracija: Pixabay (NxTide)

Ministarstvo za energetiku, rudarstvo i mineralne sirovine Severne Makedonije objavilo je predlog izmena i dopuna Zakona o energetskoj efikasnosti. Kao najznačajnija izmena izdvaja se povećanje praga za solarne elektrane u domaćinstvima i kod kupaca-proizvođača na 10 kW. Istovremeno, skraćuje se rok za izdavanje dozvola za instalaciju krovnih solarnih sistema, što je prvi put da se u zakonodavstvu uvodi zakonski rok za ovaj administrativni postupak.

Rok za izdavanje dozvole za solarne sisteme do 100 kW biće ograničen na mesec dana i važiće i za kupce-proizvođače i za energetske zajednice. Pored povećanja dozvoljenih kapaciteta za domaćinstva, predviđeno je povećanje i za kompanije – do 70 kW.

Kako se navodi, paket mera istovremeno jača energetsku efikasnost i stvara stabilan okvir za obnovljive izvore energije, sa direktnim ekonomskim i ekološkim koristima za građane i privredu.

Vlada Severne Makedonije je, na predlog Ministarstva, donela 20-godišnju strategiju za renoviranje stambenih, javnih i komercijalnih zgrada kroz energetski efikasna rešenja. Cilj je da se ovi objekti transformišu u visoko energetski efikasne zgrade sa gotovo nultom potrošnjom energije i mogućnošću šire primene obnovljivih izvora, poput solarnih sistema.

Pročitajte još:

Takođe, ugradnja solarnih kolektora za toplu vodu u novim javnim objektima ili postojećim koji će proći značajniju rekonstrukciju, postaće obavezna – ukoliko je to tehnički i ekonomski izvodljivo.

Ministarstvo uvodi i finansijske mehanizme, javne pozive i tzv. sistem na jednom mestu za podršku projektima energetske efikasnosti i obnovljivih izvora. Ovaj sistem omogućava građanima i investitorima da na jednom mestu dobiju sve potrebne informacije, dokumentaciju i podršku, bez potrebe da se obraćaju različitim institucijama.

Kada je reč o javnom sektoru, uvodi se obaveza nabavke proizvoda, vozila i zgrada sa najvišim energetskim i ekološkim standardima, što podrazumeva i posedovanje energetskih sertifikata.

Na kraju, izmene omogućavaju saradnju među opštinama sa manje od 15.000 stanovnika, koje mogu da formiraju zajednička tela za sprovođenje programa energetske efikasnosti i da lakše pristupe Fondu za energetsku efikasnost.

Energetski portal

Novi Pazar dobija digitalni katastar individualnih ložišta za bolji kvalitet vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)

U Novom Pazaru biće razvijen digitalni katastar individualnih ložišta – inovativni alat koji će omogućiti detaljniji uvid u stanje zagađenja vazduha i doprineti unapređenju lokalnih politika zaštite životne sredine. Saradnja na ovom projektu između organizacije civilnog društva iRevolucija iz Valjeva i Grada Novog Pazara ozvaničena je potpisivanjem sporazuma o zajedničkom radu na izradi i razvoju digitalnog katastra individualnih ložišta.

Organizacija iRevolucija obezbediće stručni tim, razvoj digitalnog alata, tehničku podršku za implementaciju i korišćenje katastra, kao i obuku zaposlenih, dok će Grad Novi Pazar angažovati svoje osoblje i obezbediti promociju projekta kroz lokalne medije i PR aktivnosti.

Kako je istaknuto na sajtu Grada Novog Pazara, sporazum ne podrazumeva finansijske obaveze za grad, a važiće do 30. novembra 2025. godine, uz mogućnost produženja saradnje.

Na osnovu prikupljenih podataka iz digitalnog katastra, olakšaće se planiranje efikasnih mera u borbi protiv zagađenja vazduha. Pored Novog Pazara, katastar će biti izrađen i za teritoriju grada Kraljeva, čime se dodatno potvrđuje važnost ovog alata za lokalne samouprave koje žele da unaprede svoje kapacitete u oblasti zaštite životne sredine.

Pročitajte još:

Organizacija iRevolucija je već razvijala slične digitalne katastre, kombinujući analizu podataka sa radom u zajednici. Uspostavljanjem ovog sistema stvaraju se osnove za sistemske promene – od jačanja regulative do podsticanja prelaska na čistije načine grejanja. U okviru projekta biće integrisana i aplikacija xEco, koja omogućava praćenje zagađenja u realnom vremenu i unapređuje dostupnost podataka građanima.

Time se građanima i donosiocima odluka omogućava uvid u najvažnije informacije o emisijama štetnih materija.

Izrada digitalnog katastra individualnih ložišta deo je aktivnosti na projektu „Vazduh pod kontrolom“, koji iRevolucija realizuje u saradnji sa mrežom EKO blok, u okviru EKO-SISTEM programa koji sprovode Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska.

Energetski portal

Pokrajinska vlada dodelila 100 miliona dinara mladim poljoprivrednicima u Vojvodini

Foto-ilustracija: Pixabay

Pokrajinska vlada je preko Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dodelila 100 miliona dinara bespovratnih sredstava mladim poljoprivrednicima u seoskim područjima AP Vojvodine za 2025. godinu. Sredstva su namenjena nabavci opreme i mehanizacije.

Kako se navodi u saopštenju Pokrajinske vlade, podršku je dobilo 65 korisnika, nosilaca poljoprivrednih gazdinstava mlađih od 40 godina, koji su svoja gazdinstva prvi put registrovali nakon 1. aprila 2024. godine.

Minimalni iznos pojedinačne pomoći iznosio je 500.000 dinara, a maksimalni dva miliona dinara.

Pročitajte još:

Ova mera ima za cilj unapređenje i razvoj poljoprivrednih gazdinstava mladih, kao i podsticanje njihovog ostanka u ruralnim sredinama širom Vojvodine. U prethodnih pet godina kroz isti konkurs potpisano je 611 ugovora, a opredeljeno ukupno 730 miliona dinara.

Podsticaji su dodeljeni poljoprivrednicima iz seoskih naselja i opština na teritoriji Vojvodine, uključujući naseljena mesta na teritoriji gradova, ali ne i same gradske sredine.

Ugovore korisnicima uručila je pomoćnica pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Dragica Ilić.

Energetski portal

Zašto je Nemačka ostala bez ponuda na aukciji za vetroparkove na moru

Foto-ilustracija: Unsplash (Grahame Jenkins)

Rezultati druge aukcije za vetroparkove na moru u Nemačkoj, planirane za 2025. godinu, pokazali su da nijedan projekat nije dostavio ponudu. Dve lokacije u Severnom moru, ukupnog kapaciteta 2,5 GW, ostale su bez interesovanja investitora, što je, kako navodi WindEurope, jasan signal da trenutni model aukcija u ovoj zemlji ne funkcioniše.

Razlog za ovakav ishod leži u konceptu tzv. negativnih ponuda, koji učesnike izlaže rizicima i ne pruža nikakav mehanizam za stabilizaciju prihoda.

„Nekontrolisano negativno nadmetanje dodatno pojačava finansijski pritisak na investitore, jer od njih zahteva da plaćaju visoke iznose za pravo da razviju vetropark na moru“, saopštava WindEurope.

Pročitajte još:

Za razliku od Nemačke, većina evropskih zemalja uvela je dvosmerne ugovore za razliku u ceni (CfD – Contracts for Difference), kojima se stabilizuju prihodi od projekata vetroelektrana na moru. Ovi ugovori omogućavaju niže troškove finansiranja i veću predvidivost budućih prihoda.

Energija vetra već pokriva 30 odsto nemačke potrošnje električne energije i predstavlja značajan doprinos energetskoj bezbednosti ove zemlje, ali i šire Evrope. Kako je istaknuto, vetroenergija je temelj konkurentnih cena struje za domaćinstva i industriju, zbog čega Viktorija Kerelska, direktorka sektora za zagovaranje i komunikaciju u udruženju WindEurope, poziva Nemačku da promeni model aukcija.

Energetski portal

EPCG pokreće postupak za nabavku dva moderna sistema za skladištenje električne energije

Foto: OpenAI

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) pokrenula je tenderski postupak za nabavku dva savremena baterijska sistema za skladištenje električne energije (BESS – Battery Energy Storage System), čime čini jedan od najznačajnijih koraka u modernizaciji crnogorskog elektroenergetskog sistema.

Svaki od planiranih sistema biće snage 30 megavata (MW) i kapaciteta 120 megavat-sati (MWh), što ukupno iznosi 240 MWh skladišnog kapaciteta. Vrednost investicije procenjena je na gotovo 50 miliona evra.

Iz EPCG poručuju da je ovaj projekat ključan za obezbeđivanje stabilnog snabdevanja električnom energijom, efikasnije upravljanje mrežom i bržu integraciju obnovljivih izvora poput solarnih i vetroelektrana. Baterijski sistemi omogućiće da se višak proizvedene energije skladišti i koristi u trenucima veće potrošnje i viših cena, čime se ostvaruju uštede, dodatni prihodi i bolja kontrola nad proizvodnjom.

Pročitajte još:

Osim toga, BESS tehnologija doprinosi sigurnosti sistema, jer može brzo da reaguje na promene u potrošnji ili proizvodnji, čime se izbegava skupi uvoz struje tokom vršnih opterećenja i unapređuje rad postojećih elektrana.

Takođe, stabilizacijom mreže putem baterijskih sistema olakšava se priključenje novih OIE kapaciteta, a istovremeno se unapređuje sigurnost snabdevanja za domaćinstva i privredu.

Kako se evropsko energetsko tržište ubrzano digitalizuje i transformiše, EPCG ovim potezom jača svoju poziciju lidera u regionu i priprema se za buduće izazove. Iz kompanije poručuju da će realizacija ovog projekta pozicionirati Crnu Goru među zemljama koje koriste najnaprednije energetske tehnologije.

Energetski portal

Radioaktivni rog – naukom protiv crnog tržišta nosoroga

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Planeta Zemlja je milionima godina bila dom nosorozima – jednim od njenih najstarijih divova koji i danas koračaju njom, ali uz neizvesnu budućnost. Najizazovnije prirodne katastrofe nisu uspele da ovu vrstu dovedu do ivice istrebljenja, ali čovek jeste. Procene govore da je početkom 20. veka Evropu, Aziju i Afriku nastanjivalo oko pola miliona nosoroga, dok danas u divljini preživljava svega oko 27.000 jedinki, uglavnom unutar nacionalnih parkova i rezervata.

Iako se gubitak staništa svrstava među glavne uzroke smanjenja populacije nosoroga, posebnu opasnost predstavlja intenzivan krivolov. Rogovi nosoroga izuzetno su cenjeni na crnom tržištu, zbog čega su često predmet nelegalne trgovine, a njihova upotreba u tradicionalnoj medicini i kao statusni simbol dodatno podstiče potražnju.

Rhisotope projekat – radioaktivni rog u službi očuvanja nosoroga

Iako su neki napori u poslednjim decenijama dali rezultate u zaštiti pojedinih vrsta, pretnja i dalje postoji. Zbog toga, u potrazi za novim načinima borbe protiv krivolova, nauka ide korak dalje. Rhisotope projekat, kroz jedinstveni naučni poduhvat, koristi radioizotope kako bi učinio rogove nosoroga nepristupačnijim i nepoželjnim za tržište.

Možda zvuči pomalo zastrašujuće, ali naučnici imaju jasno objašnjenje. Pažljivim unošenjem male, kontrolisane količine radioaktivnih izotopa u rogove živih nosoroga, ova metoda je potpuno bezbedna za njih. Rog postaje radioaktivan u meri koja nije opasna ni po zdravlje ljudi ni po druge životinje, ali predstavlja visok rizik za krijumčare i trgovce rogovima. Kako? Na granicama postoje detektori – uređaji koji mere radioaktivnost, pa je šansa da krijumčari budu otkriveni znatno veća.

Na taj način, Rhisotope projekat direktno doprinosi suzbijanju krivolova, uz to što ima i značajnu ulogu u edukaciji i podršci lokalnim zajednicama koje žive u blizini staništa nosoroga.

Zločin protiv divljih životinja predstavlja jedan od četiri glavna crna tržišta, uz trgovinu drogom, ljudima i oružjem.

Kroz Rhisotope projekat do sada je 30 živih nosoroga na dve lokacije prošlo kroz postupak ubrizgavanja, a cilj je da se do kraja 2025. godine na ovaj način zaštiti ukupno 180 nosoroga.

Projekat je dobio saglasnost etičkog odbora za istraživanja na životinjama (AREC), u skladu sa Univerzitetom u Vitvatersrandu.

Borba za opstanak nosoroga simbol je mnogo šire borbe – za očuvanje prirode, biološke raznovrsnosti i zdravlje naše planete. Svaki spašen nosorog jeste pobeda nad destruktivnim uticajem čoveka. Poruka ovaj projekta jeste da ljudi treba da imaju korist od živih, a ne mrtvih nosoroga.

Katarina Vuinac