Home Blog Page 3

Kakav uticaj na emisije CO2 imaju globalno zagrevanje i promena vegetacije na severu

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Eggert)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Globalno zagrevanje menja strukturu vegetacije u severnim šumama i tundrama, a ovakav trend će se nastaviti makar do kraja ovog veka, navode istraživači NASA-e. Ovakve promene mogu da dovedu do složenih posledica kada je reč o emisijama ugljen-dioksida.

Kako se objašnjava, pomenuti trend utiče da tundre postaju više i zelenije. Usled zagrevanja klime, vegetacija šuma na severu se menja i pojavljuje se više drveća i grmlja.

Pojašnjenja radi, tundre predstavljaju hladna, suva područja sa niskom vegetacijom kao što je mahovina, trava ili grmlje, dok su borealne šuma, ili tajge, biomi koji se nalaze takođe u ovim hladnim klimatskim regionima, a čine ih uglavnom zimzelena drveća kao što su borovi, smreke i jelke.

Usled globalnog zagrevanja, borealne šume se šire prema severu i prelaznoj zoni, tako da tundre postaju zelenije i bogatije vegetacijom. Osim što ovakav trend može da utiče na promene u biodiverzitetu i lancu ishrane, utiče i na emisije CO2.

Postoje dva ishoda – povećanje ili smanjenje ovih emisija. Ukoliko se uzme u obzir povećanje vegetacije, sleduje da će ona više apsorbovati emisija ugljen-dioksida. Sa druge strane, povećanje površine pod vegetacijom kao što su drveće i grmlje, dovodi do toga da će tlo postati tamnije bolje. Na ovaj način, privlačiće se i upijati više sunčeve svetlosti. Kako se objašnjava, to može da dovede do otapanja permafrosta, koji se nalazi ispod površine.

Pročitajte još:

Prisećanja radi, permafrost je sloj tla koji je u zamrznutom stanju dve ili više uzastopnih godina, a neretko je reč o stotinama i hiljadama godina. U trenutku njegovog otapanja, dolazi do oslobađanja emisija ugljen-dioksida i metana, koje su tokom perioda zamrznutog stanja tla bile tu zarobljene.

Naučnici NASA-e ovaj trend prate putem satelita, kako bi bolje razumeli promene, utvrdili preciznije prognoze i bolje planirali mere za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama, kao i da bi razvijali efikasnije strategije za očuvanje biodiverziteta i prirodnih resursa u tom području.

Energetski portal

Kako energetska tranzicija doprinosi manjim računima za struju?

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Pixabay

Stabilno snabdevanje električnom energijom postaje sve veći izazov usled velike potrošnje zbog visokih temperatura, o čemu svedoči i nedavni krah elektroenergetskog sistema u više zemalja regiona. Pored toga cene električne energije na berzama vrtoglavo rastu bar kada je u pitanju potrošnja za većinu građana, ali nije tako u svim evropskim zemljama. Stanovništvo u Nemačkoj koje se opredelilo za dinamične ugovore o snabdevanju električnom energijom može čak i da uštedi.

Dinamične tarife omogućavaju dnevne fluktuacije na tržištu energije gde se trošak može razlikovati u zavisnosti od trenutne potražnje i ponude na tržištu energije. U delovima dana kada je veća potražnja veće su i cene, i obrnuto.

Da domaćinsta imaju korist od nižih cena električne energije moguće je zahvaljujući rastu udela iz obnovljivih izvora energije. Kompanija za energetski menadžment tado° pojasnila je kako dolazi do „olakšanja“ kućnog budžeta za domaćinstva koja imaju dinamični tarif obračunom po satu i mogu fleksibilno upravljati potrošnjom struje.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (NxTide)

„Korišćenjem struje u deset najpovoljnijih sati u toku dana, domaćinstva su u ovom periodu plaćala i do 34 odsto manje za struju u poređenju sa prosečnom cenom na berzi. U prvoj polovini 2023. godine uštede su iznosile 21 odsto. Od 2022. godine potencijal za uštedu na računima za struju se čak udvostručio. Pre dve godine iznosio je svega 17  odsto. Razlog za to je udeo obnovljivih izvora energije u elektroenergetskoj mreži, koji je u prvom polugodištu 2024. godine dostigao novi rekord od 58 odsto“, navode iz tado°.

U periodima kada solarne elektrane i vetroelektrane imaju maksimalnu proizvodnju cene struje na evropskoj berzi padaju, pa potrošači sa dinamičnim ugovorima mogu biti nagrađeni za punjenje svojih električnih vozila ili korišćenje veš mašina u tim satima. To potvrđuje da se energetska tranzicija isplati za potrošače i omogućava im uštede.

U maju 2023. godine, nemačka vlada je usvojila zakon o ponovnom pokretanju digitalizacije energetske tranzicije (GNDEW). Jedna od novih obaveza je da dobavljači energije moraju ponuditi dinamične tarife. Dobavljači struje sa preko 100.000 korisnika moraju da ponude dinamične tarife, dok od 2025. godine, ovo će se odnositi na sve dobavljače.

Jasna Dragojević

Vlada otvara kontakt centar o projektu „Jadar“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

U petak 9. avgusta sa radom počinje kontakt centar Vlade Srbije gde će građani moći da se informišu o projektu „Jadar“.

„Cilj kontakt centra je da zaustavi širenje dezinformacija o ovom projektu i zato će stručnjaci iz oblasti rudarstva, zdravstva i ekologije odgovarati na pitanja”, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Građani će svakog radnog dana od 9 do 15 časova putem broja telefona 0800/37-37-37 moći da razgovaraju sa stručnjacima koji će odgovarati na sva njihova pitanja o projektu „Jadar“.

Kontakt centar će otvoriti ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović u petak u 9 sati i odgovaraće na upite građana do 10 časova.

Podsetimo, širom Srbije održavaju se protesti protiv iskopavanja litijuma i projekta „Jadar“. Deo stručne javnosti, ekoloških udruženja i građana tvrdi da bi rudarenje litijuma moglo da ima velike negativne posledice po životnu sredinu, dok iz kompanije Rio Tinto kažu da je projekat ekološki bezbedan.

Energetski portal

Klimatska anksioznost – koliko je ozbiljno treba shvatiti i kako se suočiti sa njom?

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)
Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Svakodnevni medijski izveštaji donose vesti ekstremnim vremenskim uslovima, prirodnim katastrofama, gubitku biodiverziteta kao i o rastućoj zabrinutosti za sigurnost hrane i brojnim drugim nepovoljnim situacijama sa kojima se čovečanstvo suočava. Reakcije na ove informacije su različite – neki ih ignorišu ili se prema njima ponašaju ravnodušno, drugi osećaju zabrinutost, dok kod nekih izazivaju intenzivnija i dublja osećanja.

Ako ste osetili intenzivan strah i uznemirenost prilikom čitanja ovakvih članaka, možda ste iskusili klimatsku anksioznost. Iako klimatska anksioznost uključuje osećaj straha i koristi pojam anksioznost, razlikuje se od uobičajene anksioznosti. Dok se kod uobičajene često radi o brigama i strahovima koji mogu biti iracionalni ili delimično iracionalni, klimatska anksioznost se temelji na stvarnim pretnjama koje nam klimatske promene donose. Kako uticaj klimatskih promena na mentalno zdravlje još uvek nije dovoljno istražen, prethodno napisano je vrlo značajno razumeti kako bi stručnjaci postavi osnove u rešavanju ovog problema sa kojim se ljudi suočavaju.

Ovde bih ubacila jednu digresiju. U jednog globalnoj anketi koja je sprovedena 2021. godine, pokazano je da se mladi najviše suočavaju sa zabrinutošću u vezi sa klimatskim promenama, i to, ukoliko posmatramo ovu kategoriju, čak 60 odsto mladih između 16 i 25 godina je iskazalo zabrinutost koja utiče na njihov svakodnevni život.

Da se vratimo na glavnu nit teksta. Vrlo je važno razumeti razliku između pomenute dve anksioznosti, zato što ona značajno utiče na pristup stručnjaka u razgovoru i terapiji. Kod uobičajene anksioznosti, stručna osoba treba da prepozna koji su strahovi neosnovani i da pomogne da budu zamenjeni zdravijim načinom razmišljanja. Sa druge strane, klimatska anksioznost se priznaje kao zdrav odgovor na stvarnu pretnju, zbog čega osećanja tuge, straha i uznemirenosti nisu neosnovani.

Ova osećanja mogu duboko uticati na svakodnevni život mladih, izazivajući osećaj tuge, bespomoćnosti ili ljutnje. Mnogi mladi izražavaju osećaj nepravednosti i ljutnje prema starijim generacijama koje nisu preduzele dovoljno akcija protiv klimatskih promena. Takva osećanja mogu dovesti do depresije, poremećaja sna, smanjene koncentracije, paničnih napada i opsesivnog razmišljanja.

Pristup u ovakvim situacijama treba da uključuje razumevanje i prihvatanje osećanja osobe, umesto da se ona negira. Stručnjaci bi trebalo da pruže podršku razvijajući emocionalne i mentalne strategije za suočavanje sa izazovima koje donose klimatske promene.

U nastavku ću predstaviti nekoliko strategija za suočavanje koje su stručnjaci istakli. Ipak, treba naglasiti još jednom da uticaj klimatskih promena na mentalno zdravlje još uvek nije dovoljno istražen, te da strategije nisu usavršene. One predstavljaju različite načine na koje pojedinci mogu upravljati svojom anksioznošću. Svaka ima svoje prednosti i mane, a njihova efikasnost zavisi od više faktora na koje takođe može da se utiče kako bi ishod bio bolji.

Prva strategija usmerena je na preduzimanje konkretnih akcija koje mogu da doprinesu rešavanju problema klimatskih promena. Ona uključuje učenje o klimatskim promenama, usvajanje ekoloških navika i učestvovanje u aktivnostima koje pomažu smanjenju štetnih emisija. Kroz ovakvu strategiju pojedincima se omogućava da usmere svoju energiju na pozitivne aktivnosti koje mogu da izazovu stvari uticaj, što dovodi do osećaja kontrole, svrhe i nade. Ipak, postoji mogućnost i da dođe do osećaja bespomoćnosti zašto što pojedinac shvata da nije sva kontrola u njegovim rukama, te da ne može dovoljno da doprinese. Kako se objašnjava, potrebno je da se pronađe ravnoteža u ciljevima i očekivanjima. Postavljanje manjih ciljeva koje je realno dostići i proslavljanje uspeha može da pomogne u motivaciji.

Druga strategija odnosi se na ignorisanje ili poricanje klimatskih promena. Ovo može kratkotrajno da osobu oslobodi anksioznosti, što je nekada i potrebno. Ipak, ukoliko gledamo dugoročno, uključujući da se svi ljudi okrenu ovakvom pristupu, klimatske promene postaće još intenzivnije. Dobro je da se razvija ovakva strategija za privremeno rasterećenje, međutim dugoročno je važno raditi i na drugim strategijama.

Kao treća, navodi se poverenje u društvenu snagu, odnosno institucije, organizacije i društvene kolektive, da rade na rešavanju problema klimatskih promena. Dobra strana strategije jesta da se stvara osećaj nade i motivacije, zato što se prepoznaje značaj kako sopstvenih tako i kolektivnih napora. Međutim, ukoliko se pojedinac osloni samo na veru u društvenu snagu, može da doživi razočarenje, zbog određenog neuspeha. Zbog toga treba da se radi na održavaju pozitivnog stava, da je važno ne odustajati, ali i da do značajnijih rezultata ne može da dođe preko noći.

Svako od nas suočava se sa različitim emocijama kada je reč o klimatskim promenama. Kao novinar posvećen ekologiji i osoba kojoj je priroda važna, prolazim takođe kroz trenutke nade i sumnje u smisao svog rada. Ono što mi pomaže u teškim trenucima jeste saznanje da nisam sama u svojim osećanjima i da postoje i drugi ljudi koji osećaju sličnu zabrinutost. To je ohrabrujuće, jer zabrinutost može biti pokretač za motivaciju i akciju. Stoga je važno da otvoreno razgovaramo o svojim strahovima, zajednički prepoznajemo problem i tražimo rešenja za pozitivne promene.

Katarina Vuinac

Lenjingradska elektrana gradi još reaktora, uskoro i Mađarska

Foto-ilustracija: Unsplash (andre-morales-kalamar)
Foto-ilustracija: Unsplash (wim-van-t-einde)

Rusija je jedan od vodećih svetskih aktera kada je u pitanju nuklearna energija, sa značajnim brojem operativnih reaktora i visokim stepenom razvoja domaće tehnologije. Zahvaljujući tome, ruska nuklearna oprema se izvozila i koristila za izgradnju nuklearnih postrojenja u drugim zemljama. Najpoznatiji ruski reaktori su VVER (vodo-vodni energetski reaktori), koji koriste vodu kao rashladno sredstvo i moderator. Ovi reaktori su implementirani i u Mađarskoj, Slovačkoj i Finskoj, ali saradnja postoji i van Evrope.

Nuklearna elektrana Pakš u Mađarskoj, koja se nalazi oko 100 kilometara od Budimpešte, trenutno poseduje četiri reaktora tipa VVER-440. Prošle godine je potpisan plan za proširenje ove elektrane sa još dva reaktora tipa VVER-1200 koji su modernija verzija, što će značajno povećati nuklearni kapacitet zemlje i obezbediti dugoročno snabdevanje električnom energijom. Nedavno je najavljen početak izgradnje koji je moguć do kraja godine, kako navodi Politika.

Prema najnovijim podacima, Rusija upravlja sa više od 35 nuklearnih reaktora unutar svojih granica. Zemlja ima ambiciozan plan da proširi svoje kapacitete nuklearne energije, sa nekoliko novih reaktora koji su trenutno u izgradnji ili u fazi planiranja. Strategija je deo šireg napora da se osigura energetska sigurnost, smanje emisije gasova staklene bašte i zadrži pozicija vodećeg aktera kada je u pitanju nuklearna tehnologija na polju energetike.

Pročitajte još:

Nuklearna elektrana Lenjingrad je jedna od najvećih u Rusiji, sa instalisanim kapacitetom od 4,4 GV.  Preko 55 odsto električne energije za Sankt Peterburg (nekadašnji Lenjingrad) i širu oblast obezbeđuje ona, što je blizu trećine ukupne električne energije na severozapadu Rusije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Blokovi 1 i 2 Lenjingradske elektrane ugašeni su 2018. i 2020. godine. Pošto su ovi blokovi stavljeni van pogona zbog starosti, novi blokovi VVER-1200 počeli su sa radom u pogonu Lenjingrad II. Ove nove jedinice, sa životnim vekom od 60 godina i mogućnošću produženja na još 20 godina, obezbediće stabilno snabdevanje energijom do 2080-ih. Blokovi 7 i 8 trebalo bi da zamene blokove 3 i 4 nakon što budu ugašeni u narednim godinama. Prvo izlivanje betona za blok 7 pre nekoliko meseci, označilo je početak glavne faze izgradnje, a radni vek bi trebalo da bude dug 60 godina, uz mogućnost produženja na još 20 godina, kako navodi World Nuclear News.

Očekuje se da će blokovi 7 i 8 elektrane Lenjingrad biti pušteni u rad do kraja ove decenije i početkom sledeće, tačnije 2030. i 2032. godine. Nedavno je završena izgradnja betonske temeljne ploče i za reaktor bloka 8, čime je omogućeno dalje napredovanje u izgradnji postrojenja.

Dakle, razvoj nuklearnih rekatora, kao i domaće tehnologije nije zaustavljen niti usporen, već se radi na konstantnom proširenju kapaciteta u skladu sa nacionalnom strategijom.

Milica Vučković

Najveća mobilna solarna elektrana na svetu napaja Olimpijsko selo

Foto-ilustracija: Pixabay (Diego Torres)
Foto-ilustracija: Freepik (rorozoa)

Olimpijske igre u Parizu ostaće upamćene po mnogo čemu, pa tako i po svojim naporima da održivost inkorporiraju u svaki segment organizacije.

Jedna od novina je i najveća plutajuća mobilna solarna elektrana na svetu koja trenutno napaja Olimpijsko selo. Kako prenose svetski mediji, ova elektrana postavljena je duž obale reke Sene, a posebno za potrebe Olimpijskih igara u Parizu iznajmila je kompanija EDF ENR, produženica renomirane francuske energetske kompanije EDF.

Ova jedinstvena solarna elektrana prostire se na 470 kvadratnih metara, a njen kapacitet od 78 kWp jednak je potrošnji energije 94 stana. Solarna elektrana radi po modelu sopstvene potrošnje što znači da ne šalje električnu energiju u nacionalnu mrežu, već prilagođava svoju proizvodnju u realnom vremenu kako bi zadovoljila potrebe za potrošnjom na datoj lokaciji.

Ono što ovo postrojenje čini posebnim je i njegova fleksibilnost i lakoća postavljanja. Ceo sistem se može montirati za manje od 24 sata koliko je potrebno da elektrana postane potpuno operativna, a demontaža postrojenja je podjednako jednostavna.

Pročitajte još:

Mobilne solarne elektrane predstavljaju inovativno rešenje za napajanje velikih događaja poput Olimpijskih igara, sajmova i festivala, posebno onda kada lokacije na kojima se održavaju nisu povezane na javnu elektrodistributvnu mrežu.

Mobilna solarna elektrana na Seni trenutno napaja Olimpijsko selo u kome obitavaju sportisti i novinari, a takođe snabdeva i prodavnice i velike ekrane koji emituju snimke takmičenja.

Kompanija EDF učestvovala je i u izgradnji Olimpijskog vodnog centra gde se održavaju takmičenja u skokovima u vodu, umetničkom plivanju i vaterpolu. Većina konstrukcije napravljena je od drveta, a obrnti svod krova pokriven je sa 2.250 solarnih panela koji se prostiru na 4.600 m². Ovo postrojenje obezbediće oko 20 odsto električne energije koju Olimpijski vodni centar potroši, saopštila je kompanija.

Milena Maglovski

Počelo ispitivanje opreme novog bloka B3 u TE ,,Kostolac B“ pred probni rad

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Felske)

Kako bi se pred probni rad novog bloka B3 u termoelektrani ,,Kostolac B’’ utvrdilo da su svi sistemi potpuno u funkciji, što podrazumeva punu snagu na mreži 168 sati, u toku je ispitivanje njegove opreme.

Prema rečim Dužana Živkovića, generalnog direktora ,,Elektroprivrede Srbije’’, naredni koraci su garancijska ispitivanja koja će pokazati funkcionalne karakteristike bloka čime bi se stvorili uslovi da ,,Elektroprivreda Srbije’’ u oktobru preuzme ovaj novoizgrađeni blok snage 350 megavata i da se dobije novi kapacitet u elektroenergetskom portfoliju.

On je naglasio da je po kvalitetu opreme, nivou zaštite životne sredine i sigurnosti sistema, preko priključaka na mreži, blok B3 ispunio visoke standarde kvaliteta.

,,Nakon puštanja u rad očekuje se da po parametrima i kvalitetu imamo najbolji blok u elektroenergetskom sistemu Srbije’’, rekao je Živković.

Dejan Ostojić, član Nadzornog odbora EPS AD, posle obilaska bloka B3, rekao je da je ovo veliki korak ne samo za „Elektroprivredu Srbije“, već i za energetsku sigurnost Srbije i svih potrošača, posebno što je ovo najveći izgrađeni blok posle više decenija.

Pročitajte još:

,,Efikasnost ovog bloka omogućava dobijanje 2.000 gigavat-sati godišnje, biće to pouzdana energija koja će svojom efikasnošću zameniti blokove niže efikasnosti. Time smanjujemo emisije uticaja na okolinu i dobijamo najkvalitetniju energiju’’, rekao je Ostojić.

Kako se navodi na sajtu ,,Elektroprivrede Srbije’’, puštanjem u rad ovog bloka stvara se 160 radnih mesta za narednih nekoliko decenija, što dodatno obezbeđuje ekonomski život ovog kraja.

Obilasku su prisustvovali Veljko Kovačević i Stefan Srbljanović, državni sekretari u Ministarstvu rudarstva i energetike, kao i članovi Izvršnog odbora EPS AD.

Energetski portal

Deopinija ,,Duboko“ stabilizovana, ali vanredna situacija ostaje

Foto-ilustracija: Unsplash (katie-rodriguez)
Foto-ilustracija: Unsplash (documerica)

Održan je sastanak Koordinacionog tela deponije „Duboko“, gde je zaključeno da vanredna situacija ostaje na snazi dok se ne ispune svi uslovi za njeno ukidanje. Odlučeno je da će se dozvoliti deponovanje neopasnog komunalnog otpada iz opština osnivača koje su izmirile svoje finansijske obaveze prema gradu Užicu i JKP „Duboko“.

Predrag Gavović, pomoćnik gradonačelnice Užica, istakao je da je sanirano i stabilizovano 90 odsto tela deponije, što omogućava prihvatanje otpada u skladu sa zakonskim regulativama. Intenzivno se radi na pripremi dokumentacije za neophodne dozvole i uskoro će biti odabran izvođač za proširenje deponije i izgradnju novih postrojenja. Sanacijom oštećene lagune sprečiće se odlazak procednih voda u Turski potok, navodi se na sajtu grada.

Momir Milovanović, direktor JKP „Duboko“, naveo je da je prepakovano i prekriveno zemljom 90 odsto deponije, za šta je utrošeno oko 189 miliona dinara. Kapacitet deponije se meri svakog novembra kako bi se uporedili podaci. Nastaviće se rad na sanaciji popucalih zidova lagune i cevovoda.

Pročitajte još:

Milovanović je naglasio da JKP „Komunalac“ Čačak, JP „Naš dom“ Požega i JP „Zelen“ Arilje neće moći da odlažu otpad dok ne izmire sve svoje obaveze. Branislav Mitrović, predsednik Skupštine grada Užica, potvrdio je da je stigla peticija sa oko tri hiljade neoverenih potpisa, ali je naglasio da zahtevi ne nude rešenja za zatvaranje deponije i da su potrebni jasni planovi za upravljanje otpadom.

Takođe, naglašeno je da je cilj ovih aktivnosti prevazilaženje trenutne situacije i izbegavanje stvaranja novih divljih deponija. Izvođač za proširenje tela deponije i izgradnju neophodnih postrojenja biće uskoro odabran, a celokupna procedura deponovanja otpada biće tretirana kao da je u pitanju potpuno novo telo deponije.

Energetski portal

Nove tehnologije farbanja automobila štede bateriju EV

Foto-ilustracija: Freepik (halayalex)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Nakon što su materijali za hlađenje postali široko rasprostranjeni u građevinarstvu, na red je došla i automobilska industrija. Hladniji automobili mogu smanjiti upotrebu klimatizacije i opterećenje motora i baterija električnih vozila tokom toplih dana.

Nakon godinu danaa testiranja, Nisan (Nissan) je predstavio inovativnu automobilsku boju koja ima za cilj održavanje niže temperature unutra vozila. Nova boja je razvijena je u partnerstvu sa kompanijom Radi-Cool, specijalistom za proizvode za radijativno hlađenje.

Kako navode ova automobilska boja uključuje metamaterijale, sintetičke kompozitne materijale sa strukturama koje poseduju svojstva koja se obično ne nalaze u prirodi.

Testiranje ove boje sprovedeno je na jednom aerodromu u Tokiju, koji je savršeno okruženje za sprovođenje evaluacije performansi boje u stvarnim uslovima visokih temperatura. Nisanova hladna boja je naneta na servisno vozilo Nisan NV100 kojim upravlja aerodromska služba All Nippon Airways (ANA).

Rezultat testa je pokazao smanjenje temperature spoljne površine do 12 stepeni Celzijusa i unutrašnje temperature do pet stepeni Celzijusa u odnosu na vozilo sa tradicionalnom automobilskom bojom. To utiče na poboljšanu efikasnost jer hladnija automobilska kabina pomaže u smanjenju opterećenja motora, ili u slučaju električnog vozila, povlačenja energije iz baterije.

Pročitajte još:

Susumu Miura, iz Nisanovog istraživački centar, koji je učestvovao u stvaranju materijala za smanjenje buke, posvetio se i tome da automobili budu hladniji i efikasniji.

„Moj san je da stvorim hladnija vozila bez potrošnje energije. Ovo je posebno važno u eri električnih vozila, gde opterećenje od rada klimatizacije leti može značajno da utiče na stanje napunjenosti baterije“, rekao je Miura.

Ovaj premaz je šest puta deblji o standardne automobilske boje ili preciznije oko 120 mikrona, što je još uvek veliki izazov za komercijalizaciju. Dok testiranje i razvoj traju u Nisanu se nadaju da će jednog dana ova boja biti ponuđena za specijalne porudžbine i u raznim bojama.

Energetski portal

Manje CO2 emisija i nesreća uz solarne panele iznad auto-puteva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Aleksandr Popov)

Solarna energija već je dokazala svoj potencijal da transformiše svet time što nudi energetsku sigurnost uz istovremeno smanjenje emisija gasova staklene bašte. Zbog toga ne čudi što se solarni paneli sada nalaze na krovovima, u sklopu agro-solarnih projekata ili u vidu nadstrešnica na parkinzima.

Jedino mesto na kome solarni paneli nisu poželjni jesu poljoprivredne parcele (izuzev agro-solarnih postrojenja), pa se postavlja pitanje hoće li čovečanstvo imati dovoljno površina na raspolaganju za izgradnju solarnih elektrana tako da zadovolji svoje potrebe za energijom?

Stručnjaci sa Kineske akademije nauka tvrde da rešenje može biti postavljanje solarnih panela iznad auto-puteva. Ovakva postrojenja donela bi višestruke koristi, a studija o njihovom potencijalu objavljena je u časopisu Earths Future.

Iako ovo nije prvi put da se solarni paneli iznad auto-puteva dovode u fokus, do sada nije bio poznat njihov pravi potencijal.

Kineski naučnici navode da bi ovakva postrojenja godišnje mogla da proizvedu preko 17.000 TWh električne energije ( što je preko 60 odsto globalne godišnje potrošnje električne enerije u 2023. godini) i smanje emisije ugljen-dioksida za 28 odsto. Kao dodatnu prednost ističu i smanjenje saobraćajnih nezgoda i prevenciju oko 150.000 smrtnih slučajeva godišnje jer bi solarni paneli štitili vozače od nepovoljnih vremenskih uslova.

Pročitajte još:

Uz to, solarne elektrane iznad auto-puteva koristile bi već postojeće puteve, dalekovode i ostalu neophodnu infrastukturu, pa ne bi bilo dodatnih troškova prilikom njihove izgradnje. Dobra strana ovakvih projekata je i to što se mogu prostirati na velikim površinama bez potrebe da uzurpiraju ogromna prostranstva obradivog zemljišta.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Stručnjaci dodaju da bi auto-puteve trebalo da posmatramo kao strateški važne zone za postavljanje solarnih panela imajući u vidu da Zemlju pokriva više od 3,2 miliona kilometara auto-puteva — dovoljno asfalta da se obavije oko ekvatora 251 put.

“U toku su globalni napori da se diversifikuju ekološki održive strategije za solarne instalacije kako bi se poboljšala dostupnost zelene električne energije. Ovde predlažemo inovativnu strategiju za pokrivanje autoputeva pomoću fotonaponskih panela i procenu njihovog potencijala za proizvodnju električne energije i društveno-ekonomske koristi”, navodi se u studiji.

Najveći potencijal koncentrisan je u ili oko gusto naseljenih i visoko razvijenih oblasti istočne Kine, zapadne Evrope i istočnog dela SAD-a. Kina bi na auto-putevima godišnje mogla da proizvodi 3.650 TWh solarne električne energije, zemlje Evropske unije 2.087 TWh, a SAD 2.000 TWh.

Nekoliko pilot projekata solarnih postrojenja na auto-putevima u Kini, SAD-u, Nemačkoj, Austriji i Švajcarskoj već je pokazalo tehničku izvodljivost korišćenja solarne energije za snabdevanje električnom energijom odmorišta i tunela na auto-putu, tvrde stručnjaci.

Milena Maglovski

Ulaganje u održivo upravljanje OIE

Foto-ilustracija: Unsplash (tim-van-der-kuip)
Foto: Lljubaznošću Milene Popović Martineli

Zelenu tranziciju energetskog sektora Srbija će postići kroz povećanje obnovljivih izvora energije, unapređenje elektroenergetskih mreža i energetskih skladišta, promovisanje goriva sa nultom emisijom ugljen-dioksida i postepenim ukidanjem fosilnih goriva.

Cilj je da se sektor transformiše u održiv, efikasan i inkluzivan sistem, koji je prilagođen i otporan na klimatske promene, uz značajno povećanje energetske efikasnosti i poštovanje načela pravedne tranzicije. O podršći Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), izazovima koje donosi energetska tranzicija i planovima razgovarali smo sa Milenom Popović Martinelli, pomoćnicom direktora u Sektoru za implementaciju klimatskih politika – Zapadni Balkan.

Koje izazove zelene tranzicije prepoznajete i kako EBRD podržava napore Srbije u ovoj tranziciji?

– Jedan od ključnih prioriteta EBRD-a u Srbiji je podrška ubrzanju energetske ULAGANJE U ODRŽIVO UPRAVLJANJE OIE tranzicije uz obezbeđenje energetske sigurnosti, podsticanje ekonomskog rasta i socijalnog razvoja. EBRD je angažovan u mnogim složenim aspekatima dekarbonizacije. Ulažemo u obnovljive izvore energije i u martu ove godine smo podržali projekat Pupin, vetropark od 94,4 MW. Pupin je druga faza razvoja vetroparka Kovačica (koji smo takođe sufinansirali još 2017. godine) i prvi je koji je dostigao finansijsko zatvaranje među ponuđačima na prvim aukcima za dodelu tržišnih premija. Podržavamo i rekonstrukciju Vlasinskih hidroelektrana, sa ciljem produženja korisnog veka i povećanja instaliranog kapaciteta, što je značajno kako za snabdevanje, tako i za balansiranje obnovljive energije u zemlji.

Prepoznajemo da je energetski sektor pogođen klimatskim promenama i podržavamo naše klijenate u usklađivanju poslovnih modela i operacija sa načelima niskougljeničnog i klimatski otpornog razvoja. Prepoznajući ulogu EPS-a u naporima Srbije da se dekarbonizuje, EBRD pruža podršku preduzeću u razvoju akcionog plana za dekarbonizaciju u skladu sa nacionalnim zelenim ambicijama, kao i proceni uticaja koje klimatske promene mogu imati na poslovanje.

Pored toga, kroz naše inicijative za pravednu tranziciju, podržavamo Vladu u razumevanju uticaja energetske tranzicije na najpogođenije regione i zajednice. Radimo na identifikovanju i prioritizaciji specifičnih intervencija, kako bi se osiguralo da tranzicija bude pravedna i inkluzivna.

U fokusu:

Koliko su investitori zainteresovani za ulaganja u obnovljive izvore energije u Srbiji?

– Srpsko tržište obnovljivih izvora energije pokazalo se kao vrlo konkurentno i investitori prepoznaju potencijal. Adekvatan regulatorni okvir, sa jasno definisanim planom i ciljevima, preduslov je za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. Srpsko tržište je demonstriralo da ispunjava ključne uslove tokom aukcija za dodelu tržišnih premija, gde su ponude za električnu energiju iz vetroloektrana značajno premašile raspoloživu kvotu, pri čemu su ponude bile konkurentne i znatno ispod maksimalne cene. Sa trogodišnjim planom Srbije da dodeli 1.300 MW kapaciteta na aukcijama i ciljem da do 2030. godine dostigne 45 odsto proizvodnje elektične energije iz obnovljivih izvora energije, očekujemo da će mnogi primeniti nove investicije na tržištu.

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Da li postoje i drugi aspekti tranzicije za koje smatrate da su značajni, kojima će EBRD posvetiti posebnu pažnju u narednom periodu?

– Proizvodnja obnovljive energije je ključna za dekarbonizaciju energetskog sektora, ali uspešna tranzicija zahteva holistički pristup usmeravanjem i na druge prioritetne oblasti. Postoji koncenzus da je pitanje mogućih ušteda energije tj. energetske efiksanosti potrebno hitno adresirati. Ovo se vidi i kroz implementaciju projekata energetske efikasnosti u javnim i stambenim zgradama.

EBRD se izdvaja kao međunarodna finansijska institucija koja poklanja posebnu pažnju energetskoj sanaciji stambenih (više porodičnih) zgrada, uključujući i zgrade sa najlošijim energetskim performansama. U saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike pripremamo Javni ESCO projekat, koji predstavlja inovativni model sa značajnim uticajem i obuhvatom, merenim u milionima, a ne hiljadama kvadratnih metara. U okviru prvog javnog poziva za sprovođenje projekta, energetska sanacija će obuhvatiti do 1,1 milion kvadratnih metara u stambenim zgradama koje su priključene na daljinsko grejanje u 14 gradova Srbije. Javni ESCO projekat će omogućiti istovremeno sprovođenje mera energetske efikasnosti u energetski najneefikasnijim stambenim zgradama širom zemlje i poslužiće kao osnova za prelazak sa paušalne naplate na naplatu po potrošnji toplotne energije. To će doprineti značajnoj uštedi energije i smanjenju emisija i zagađenja, čime će se poboljšati kvalitet vazduha u brojnim lokalnim samoupravama u Srbiji.

Kakvu pomoć i podršku pruža EBRD u pripremi i sprovođenju aukcija za solarne i vetroelektrane?

– EBRD je uz podršku Švajcarskog državnog sekretarijata za ekonomske poslove imala značajnu ulogu u sprovođenju aukcija za dodelu tržišnih premija. Podržali smo Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije u sprovođenju konkurentnih nabavki za projekte obnovljive energije i regulatornoj reformi u energetskom sektoru kako bismo olakšali uvođenje aukcija, što je kulminiralo uspešnom dodelom 400 MW vetro kapaciteta i 25 MW solarnih kapaciteta u leto 2023. godine. Prve aukcije za dodelu tržišnih premija po modelu dvostranog ugovora o razlici u ceni će pomoći u razvoju preko 700 MW novih zelenih energetskih kapaciteta u Srbiji. Aukcije su sprovedene u skladu sa najboljom evropskom praksom. Prelazak na tržišne premije omogućava bolje upravljanje troškovima i sveobuhvatnu veću korist za celokupni energetski sistem. Što se tiče sledećeg kruga aukcija, možemo očekivati da će kapaciteti biti određeni u skladu sa trogodišnjim planom koji definiše kvotu od 300 MW za vetroelektrane i 100 MW za solarne elektrane.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala AGOSOLARNA ENERGIJA I OIE.

Kako let modernih aviona utiče na klimu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Mika Ruusunen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ross Parmly)

Avio-industrija nalazi se pred značajnim izazovima usled klimatskih promena, zbog čega se kontinuirano radi na pronalaženju inovacija i unapređenju postojećih tehnologija. Ipak, složenost različitih uticaja na pojačavanje klimatskih promena, dovodi i do zahtevnijeg osmišljavanja rešenja za njihovo zaustavljanje.

Dok se pronalaze rešenja za zaustavljanje jednog, dovodi se u pitanje da li su time otvorena vrata za nastanak nekih drugih negativnih uticaja.

Kako let modernih aviona utiče na klimu? U poređenju sa starijim komercijalnim avionima, moderni avioni dizajnirani su da lete na većim visinama. Razlog za povećanje visine leta, nalazi se u podatku da se na taj način smanjuje potrošnja goriva jer je vazduh na takvim visinama ređi i pruža manji aerodinamički otpor. To dovodi ujedno do smanjenja emisija ugljen-dioksida.

Međutim, dok veće visine smanjuju potrošnju goriva i pomenute emisije, dovode do pojačavanja drugog problema u vezi sa klimatskim promenama – kondenzacioni tragovi.

Kondenzacioni tragovi, predstavljaju vidljive tragove kondenzovane vodene pare, a nastaju prilikom leta aviona od njegovih izduvnih gasova. Detaljnije, ovi tragovi nastaju kada topli i vlažni gasovi iz izduvnih cevi aviona dospeju u kontakt sa hladnijim vazduhom. Tada se para kondenzuje i stvara kapljice ili kristale leda, koji postaju vidljivi na nebu – tragovi aviona. Kako su na većim visinama uslovi drugačiji sa znatno nižom temperaturom i većim stepenom vlažnosti u atmosferi, ovi tragovi duže traju, pre nego što se raspadnu. Dalje, što se duže zadržavaju više doprinose zagrevanju atmosfere, zato što kao oblaci zadržavaju toplotu.

Pročitajte još:

Ovakvi zaključci dobijeni su na osnovu studije koju su sproveli naučnici sa Imperijalnog koledža u Londonu (eng Imperial College London), a koja je objavljena u Environmental Research Letters. Naime, sudija je analizirala više od 64.000 slučajeva kondenzacionih tragova, koristeći podatke sa satelita i informacije o letu aviona, sa ciljem da se ispita kako različiti tipovi aviona utiču na formiranje i trajanje ovih tragova.

Iako je studija iznela sugestiju da bi smanjenjem emisija čvrstih čestica u izduvnim gasovima moglo da se utiče na dužinu trajanja kondenzacionih tragova, ona ostaje na pretpostavci. Razlog jesu brojni faktori koji utiču na trajanje i intenzitet ovih tragova, zbog čega studija predstavlja samo uvod u naredna istraživanja koje je potrebno sprovoditi, kako bi se pronašlo efikasnije rešenje za ovaj problem.

Katarina Vuinac

Solarna energija za rasvetu i poljoprivredna gazdinstva u Vojvodini

Foto-ilustracija: Unsplash (c.g.)
Foto-ilustracija: Unsplash (hibathulla-k)

U svrhu projekata energetske efikasnosti, Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Bojan Vranjković, uručio je ugovore ukupne vrednosti 30,1 milion dinara za realizaciju projekata štedljive rasvete u javnim ustanovama i primenu solarne energije na poljoprivrednim gazdinstvima na teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine.

Naglasio je da je 20 miliona dinara bilo namenjeno ugradnji štedljive rasvete u 12 javnih ustanova. Ova podrška je višestruko korisna jer omogućava kvalitetniju rasvetu i značajno smanjenje potrošnje električne energije. Vranjković je naglasio da će se sprovođenjem ove mere godišnje uštedeti oko 430.000 kWh električne energije, što predstavlja smanjenje potrošnje za preko 70 odsto u odnosu na trenutno stanje.

Podsticaje za štedljivu rasvetu dobile su osnovne škole u Višnjićevu, Apatinu, Sremskoj Mitrovici, Knićaninu, predškolske ustanove u Bačkom Petrovcu i Senti, kao i Dom učenika u Kikindi. Takođe, podržani su i projekti domova zdravlja u Kuli, Novom Bečeju i Bačkom Petrovcu, kao i Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti u Vršcu, stoji na sajtu Pokrajinske Vlade.

Pročitajte još:

Pored navedenih 20 miliona, Pokrajinski sekretarijat je sa 10 miliona dinara sufinansirao nabavku opreme za proizvodnju električne energije za pokretanje pumpi za navodnjavanje na poljoprivrednim gazdinstvima. Podršku je dobilo 13 poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije Novog Sada, Srbobrana, Rume, Žitišta, Zrenjanina i Pećinaca.

„Naša zemlja ima izuzetno dobre predispozicije za korišćenje solarne energije i Pokrajinska vlada i resorni sekretarijat ovim konkursom nastavljaju da podstiču njenu primenu u oblasti poljoprivrede,“ izjavio je Vranjković.

Na kraju, sekretar Vranjković je najavio da će u narednom periodu javne ustanove moći da apliciraju za sredstva za primenu obnovljivih izvora energije i ugradnju kotlova sa većim stepenom korisnog dejstva, dok će lokalne samouprave moći da konkurišu za sredstva za razvoj saobraćaja i putne infrastrukture.

Energetski portal

Termoblok B3 na mreži ne pre proleća? – Traži se novi FIDIC inženjer

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za konsultantske usluge FIDIC Inženjera na projektu izgradnje TEKO B3.

 Iz objektivnih razloga na Projektu (novog termobloka B3 u Kostolcu) je došlo do kašnjenja, što će, zbog iscrpljenja ugovorenog obima usluge sa sadašnjim FIDIC inženjerom, koji će tu ulogu obavljati u 3 kvartalu 2024. godine, dovesti do potrebe ugovaranja nove usluge FIDIC inženjera – navedeno je u tehničkoj specifikaciji posla procenjenog na skoro 135 miliona dinara (oko 1,2 mil EUR).

Samim tim, dodaje se, očekivani početak ove usluge je okvirno počev od poslednjeg kvartala 2024. godine.

Kako se navodi, odlaganja realizacije radova došlo je zbog epidemije izazvane virusom COVID-19, kao i mnogih drugih uticaja, delom kao posledica “više sile“, a i niza drugih razloga.- Shodno tome u ovom trenutku nije moguće priložiti aktuelan termin plan realizacije Projekta, ali je moguće predvideti da okviran završetak aktivnosti na realizaciji projekta na osnovu poslednjeg dostavljenog plana radova od strane izvođača (kineska kompanija CMEC), ne bi trebalo da bude duži od šest meseci od dana početka realizacije usluga definisanih ovom konkursnom dokumentacijom – stoji u dokumentu.

Izvršenje usluge Fidic inženjera po ovom ugovoru planirano je okvirno do kraja 2025. godine, a tender je otvoren do 6. septembra.

Pročitajte još:

Podsetimo, Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović kazala je prošlog meseca da se očekuje da pre avgusta počnu funkcionalne probe oko bloka B3 Termoelektrane „Kostolac“, kako bi se sprovela garancijska ispitivanja.

Rečeno je da će novi termoblok snage 350 MW, prvi koji će biti pušten u rad u Srbiji od početka devedesetih godina prošlog veka, na mreži biti pre početka grejne sezone, dakle s jeseni.

Ugovor o izgradnji bloka B3 Vlada Srbije i EPS potpisali su sa kineskom kompanijom CMEC još 2013. godine. Radovi su počeli pet godina kasnije, a od tada rok za njihov završetak pomeran je više puta.

Izvor: eKapija

Šta je recikliranje asfalta na licu mesta?

Foto-ilustracija: Unsplash (jamar-penny)
Foto-ilustracija: Unsplash (fons-heijnsbroek)

Danas se svakodnevno grade putevi širom sveta, a recikliranje asfalta se pojavljuje kao neverovatno rešenje – ekonomski i ekološki potez koji, iako nije jednostavan, donosi brojne prednosti. Tehnologija hladne reciklaže na mestu (CIR) se već primenjuje u nekim delovima sveta. Na primer, CIR je široko prihvaćen u Kanadi, posebno u provincijama poput Alberta gde su hladne temperature izazov za tradicionalne metode izgradnje puteva. U Evropi, u zemljama poput Nemačke, Švedske i Francuske, CIR se koristi za održavanje i obnovu putne infrastrukture. U Australiji, CIR se primenjuje za obnovu ruralnih i urbanih puteva, dok se u Japanu i Kini koristi za održavanje putne infrastrukture, i pored njih SAD.

U suštini, recikliranje asfalta je proces reciklaže puteva koji ne samo da štedi resurse već i smanjuje količinu otpada. Među najinovativnijim i najefikasnijim tehnikama je upravo hladna reciklaža na mestu (CIR), metoda koja omogućava obnovu postojećih materijala direktno na licu mesta, bez potrebe za uklanjanjem starog asfalta i njegovom zamenom novim.

Jedna američka kompanija nedavno je pokrenula prvu inicijativu za izdavanje kredita za recikliranje asfalta u Sjedinjenim Državama. Oni su prva kompanija koja nudi ovakve kredite industriji izgradnje puteva. Krediti su sada dostupni i pružaju organizacijama način da nadoknade svoje emisije ugljen-dioksida dok podržavaju ekološki prihvatljive prakse izgradnje puteva.

Ova tehnika rehabilitacije puteva omogućava ponovnu upotrebu postojećeg asfaltnog materijala na licu mesta, stvarajući novu površinu puta. CIR omogućava ponovno korišćenje 100 odsto asfalta, značajno smanjujući potrebu za novim, karbonski intenzivnim resursima.

Pročitajte još:

Glavni cilj projekta komapnije je primena CIR tehnologije za reciklažu. Priprema lokacije je jedan od ključnih koraka, koji uključuje čišćenje puta od otpada. Potom specijalizovane mašine uklanjaju gornji sloj asfalta, koji se zatim sakuplja i priprema za reciklažu. Ovaj brušeni asfalt se transportuje do jedinice za mešanje, gde se meša sa reciklažnim agensom, obično emulgovanim asfaltom, da bi se podmladio. Kada je reciklirani asfalt spreman, stavlja se nazad na površinu puta pomoću mašine za asfaltiranje i sabija kako bi se osigurala glatka i izdržljiva završna obrada.

Troškovi izgradnje mogu biti smanjeni za čak 40 odsto, što ga čini atraktivnom opcijom za manje opštine. U nedavnoj građevinskoj sezoni, kompanija po nazivu SurfaceCycle je sprečila ispuštanje gotovo 29.000 tona emisija ugljen-dioksida, što je postignuće jednako sadnji skoro milion i po stabala, kako prenose. Organizacije koje žele ispuniti ciljeve održivosti ili pokazati korporativnu odgovornost sada mogu ulagati u kredite koji direktno podržavaju održivi razvoj infrastrukture.

Energetski portal

Najtopliji jul u istoriji Srbije – u proseku, gotovo 6 °C topliji nego što je to nekada bio

Foto-ilustracija: Unsplash (Ant Rozetsky)
Foto-ilustracija: Unsplash (Neora Aylon)

Kako piše Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) u novom mesečnom biltenu, ovog jula, srednja temperatura vazduha u Srbiji bila je čak 24,9 °C – što ga čini najtoplijim julom od kad postoje merenja za Srbiju, tj. od 1951. godine.

Da bismo razumeli kolika je ovo zapravo brojka, uporedićemo je sa onim što je nekada u Srbiji bio jul, tj. sa normalom za period 1961-1990.

Naime, ako uporedimo brojke koje nudi RHMZ sa istoroijskim podacima sa Digitalnog atlasa klime Srbije, dobijamo rezultat da je ovaj ekstremni jul bio za čak 5,7 °C topliji od normale koja je važila pre samo nekoliko decenija, piše za Klima101 Irida Lazić, meteorološkinja.

U pitanju je ogromno odstupanje kada je u pitanju srednja vrednost, a iza nje se krije, između ostalog, ekstremni toplotni talas koji je u Srbiji trajao otprilike od 8. do 20. jula, u zavisnosti od lokaliteta.

U toku toplotnog talasa, bilo smo svedoci ne samo ekstremno toplim danima sa temperaturama do 40 °C u gradovima širom Srbije (izmerenih u hladu na visini od 2 metra), već i noći koje su bile znatno iznad granice za tropske noći, sa temperaturom koja danima nije padala ispod 20 °C.

Tu se posebno i nažalost izdvaja Vršac, u kojem je 14. jula bila izmerena najviša minimalna temperatura vazduha od kad postoje merenja u Srbiji: tokom te paklene noći, koja se izdvojila kao crvena mrlja u Srbiji zbog pojačanog fenskog efekta jugoistočnog vetra, temperatura nije pala ispod 31,2 °C.

U pitanju je samo vrh ledenog (ili bolje: vrelog) brega kada je u pitanju ovogodišnji jul, koji nam nedvosmisleno pokazuje kako izgleda ekstremno vreme u doba klimatskih promena.

U Beogradu je tokom jula bilo čak 20 tropskih noći

Prvi krivac za ovako vreo jul bio je anticiklon, odnosno polje visokog vazdušnog pritiska koji se tokom jula bio pozicionirao iznad jugoistočnog dela Evrope i Balkana, i onemogućio prodor hladnijeg vazduha sa severa.

Meteorolozi ovakve sisteme šaljivo opisuju kao trome cirkulacione sisteme koji se „parkiraju” iznad nekog područja, pa im treba duži vremenski period da se sklone i omoguće prolaz dinamičnijim sistemima koji donose promenu vremena sa zahlađenjem.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksic)

Anticklon možemo opisati kao veliki i težak lonac sa poklopcem koji donosi vedro, suvo i toplo vreme. Ovog jula, taj lonac pratila je i rerna: topao vazduh iz severne Afrike koji je dospeo na područje Balkana i Istočne Evrope preko mediteranske regije i doneo rekordne temperature.

Tu se nalazi i jedan važan uvid: ovaj toplotni talas se, naime, ne razlikuje od ostalih ako posmatramo poziciju i razvijenost anticiklona i polja pristiska koji je doveo do toplotnog talasa. Sve u vezi sa njim se uklapa u postojeća meteorološka saznanja; on je „normalan”.

Međutim, on se razlikuje po temperaturnim anomalijama, tj. temperaturnim rekordima koje smo osmotrili. Drugim rečima, sve je slično kao ranije u smislu fizičkih procesa koji su doveli do ovog toplotnog talasa, samo je drastično toplije usled klimatskih promena.

Evo jednog upečatljivog podatka: kako navodi RHMZ, tokom jula, najtoplije mesto u zemlji bio je – Beograd, u kojem je tokom jula prosečna temperatura bila čak 27,6 °C.

Ovako visokoj brojci kumovale su tropske noći, tokom kojih temperatura ne pada ispod 20 °C, a kojih je u prestonici, usled fenomena urbanog toplotnog ostrva, bilo više nego bilo gde drugde u Srbiji: čak 20 julskih noći bilo je tropsko u Beogradu.

Štaviše, prosečna minimalna temperatura vazduha u Beogradu bila je čak 21,4 °C.

Pročitajte još:

Krivac za ovako ekstremno vreme su klimatske promene, a ne (samo) prirodni procesi kao što je El Ninjo

Kako znamo da su za ovakvo vreme krive klimatske promene, a ne, primera radi, prirodna klimatska varijabilnost (pojave poput javnosti najpoznatijeg El Ninja)?

Mada se radi odgovora na ovo pitanje rade konkretne studije, kao što je ona koju je krajem jula objavila organizacija ClimaMeter, ali odgovor je i činjenica da su ovakva leta predviđena aktuelnim klimatskim modelima, koji za područje Srbije predviđaju češće i intenzivnije toplotne talase, a posebno tokom leta.

Photo-illustration: Pixabay

Pogledajmo kako se vreme razvijalo u poslednjih godinu dana. Prethodne godine, rekordne temperature na globalnom nivou bile su prouzrokovane kombinovanim efektom El Ninja i klimatskih promena – i što smo više zalazili u drugu polovinu 2023. godine, efekat El Ninja je jačao.

Kako je tada navela Svetska meteorološka organizacija, efekti El Ninja se najviše osećaju dva do pet meseci posle početka, tj. zagrevanja dela Tihog okeana.

Međutim, opažamo da se temperaturni ekstremi u 2024. nastavljaju, i nižu se jedan za drugim kao perle na ogrlici, što je direktna posledica klimatskih promena: nakon maksimuma tokom zime, efekat El Ninja se završio u proleće ove godine, ali klimatske promene nisu i neće, pa tako 2024. pretenduje da bude i toplija od 2023. koja je već bila rekordna.

Usled emisija gasova sa efektom staklene bašte povećala se ne samo srednja globalna temperatura, već je to dovelo i do većeg zagrevanja na regionalnom nivou, kao i do intenzivnijih i češćih ekstremnih događaja poput toplotnih talasa, suša, poplava i požara.

Mediteranski region, u koji spada i Srbija, jedan je od najugroženijih u svetu kada su u pitanju klimatske promene. Jedan od mnogobrojnih razloga je taj što se upravo ovo područje nalazi pod češćim uticajem anticiklona sa zapada, koji donose više temperature nego što je to bilo predviđeno „starom” klimom, i zaklanjaju nas od prodora hladnijeg vazduha – ovogodišnji jul bio je, drugim rečima, samo ekstreman primer jedne očekivane, i nažalost sve verovatnije pojave.

Jedini dugoročan odgovor na ovakva leta jeste ubrzano smanjenje emisija gasova staklene bašte, odnosno – napuštanje fosilnih goriva.

Izvor: Klima101