Home Blog Page 4

Automobilski gigant elektrifikuje budućnost

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Fousert)
Photo: Pixabay

Kompanija „Opel“ obeležila je veliki jubilej, 125 godina postojanja, a automobile koje su plasirali tokom celog životnog veka, razvijali su u naprednije varijante i dostigli svoj konačni cilj – da od 2028. godine proizvodi samo električna vozila.

Proslavu jubileja iskoristili su da predstave na koji to način planiraju da se pozicioniraju za elektrifikovanu automobilsku budućnost. Više od 7.000 posetilaca koji su doputovali u Riselshajm, imalo je priliku da iz prve ruke iza kulisa vidi kako „Opel“ kombinuje automobilsku tradiciju sa održivom budućnošću. Tokom dana otvorenih vrata posetioci su mogli da uživaju u vožnji sa Opel Corsa Rally Electric, a Opel Grandland i novi Opel Frontera imali su svoju javnu premijeru.

Jubilej „Opela“ pokazao da je da se ne zaustavljaju u novim idejama, pa su predstavljeni planovi za projekat “grEEn-campus”, novo globalno sedište „Opela“ i buduće sedište Stellantisa (njihove matične kuće) u Nemačkoj.

Ovaj prostor će potrebe za električnom energijom zadovoljiti iz obnovljivih izvora energije. Preko krovova će biti postavljen fotonaponski sistem sa oko 7.000 panela. Kako bi bili kompanija sa nultom neto emisijom ugljenika, koristiće efikasne tehnologije toplotne pumpe, dok će zelene površine biti navodnjavane kišnicom kako bi se smanjila potrošnja vode.

Pročitajte još:

„Projekat „grEEn-campus“ u Riselshajmu deo je naše posvećenosti korporativnoj društvenoj i ekološkoj odgovornosti u Stellantis-u. Sa ovim projektom, naš pristup ide daleko izvan radnog mesta: želimo da izumimo radne prostore sutrašnjice, ekološki odgovorne i potpuno prilagođene našim novim hibridnim i fleksibilnim načinima rada, na licu mesta i na daljinu“, rekao je ranije Ksavier Šere, glavni direktor za ljudske resurse i transformaciju Stellantis-a.

Brend iz Riselshajma i ranije je išao ispred svog vremena, pa je oprema za sve modele bila sigurnosni pojas kao standard od 1973. godine, tri godine pre nego što su sigurnosni pojasevi postali obavezni.

Njihovi inženjeri rano su uvideli da je elektromobilnost budućnost u odnosu na automobile sa unutrašnjim sagorevanjem. Prvi projekat elektromobilnosti bio je „Impuls“ 1989. i trajao je do 1999. godine. Prvi električni automobil pogodan za svakodnevnu vožnju je Opel Ampera, koja je 2012. godine proglašena automobilom godine u Evropi.

Energetski portal

Noćno svetlo – uzrok sve otpornijeg lišća drveća i gubitka biodiverziteta

Foto-ilustracija: Unsplash (Dmitry Ratuchny)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Huber)

Svetlosno zagađenje predstavlja ozbiljan ekološki problem sa kojim se suočava više od 80 odsto svetske populacije. Međutim, nije do kraja poznato na koje sve načine noćno svetlo utiče na biljke i životinje dovodeći do promena u ekosistemima, zbog čega su stručnjaci sa Kineske akademije nauka u Pekingu rešili da bace novo svetlo na ovo pitanje.

U studiji, objavljenoj u časopisu Frontiers in Plant Science, naučnici su želeli da odgovore na pitanje zbog čega je lišće biljaka u urbanim sredinama ređe oštećeno od strane insekata nego drveće u prirodi. Odgovor leži u urbanom noćnom osvetljenju koje je vremenom dovelo do promena u ključnim funkcionalnim osobinama lišća čineći ih čvršćim i žilavijim.

Poznato je da postoje sličnosti između prirodnog i veštačkog svetla, s tim što veštačko svetlo tipično ima ograničen spektar, specifične talasne dužine i osvetljenost u poređenju sa prirodnim svetlom. Stoga prekomerno noćno osvetljenje tokom dužeg vremenskog perioda može dovesti do toga da se biljka ne prilagodi. Naučnici su posumnjali da bi se biljke, koje su izložene visokom nivu veštačke svetlosti, fokusirale pre na odbranu nego na rast, proizvodeći čvršće listove sa više hemijskih odbrambenih jedinjenja i manje hranljivih materija.

Postoje studije koje ukazuju da je intenzitet noćnog osvetljenja premašio prag adaptacije biljaka, što je dovelo do promena u njihovim fiziološkim odgovorima.

Pročitajte još:

„Lišće koje nema oštećenja od insekata može usrećiti ljude, ali ne i insekte. Biljojedenje je prirodni ekološki process koji održava biodiverzitet insekata“, rekao je jedan od autora studije, dr Šuang Žang za Kineske akademije nauka.

Kako biljojedi (u prvom redu insekti) sve teže dolaze do hrane u urbanim sredinama, njihov opstanak je doveden u pitanje. Smanjena brojnost insekata dalje ugrožava opstanak ptica i drugih vrsta koje se njima hrane, što najzad dovodi do dramatičnog gubitka biodiverziteta i promena u ekosistemima.

„Opadanje brojnosti insekata je globalni obrazac primećen poslednjih decenija. Trebalo bi da posvetimo više pažnje ovom trendu”, rekao je Žang uz napomenu da je moguće da noćno svetlo i na drugi način doprinosi smanjenoj brojnosti insekata tako što ih, recimo, čini lakše uočljivim za grabljivice.

Stručnjaci upozoravaju da je visok intenzitet noćnog svetla štetan za protok energije od urbanih biljaka ka višim trofičkim nivoima, predstavljajući potencijalnu pretnju za održavanje biodiverziteta (npr. raznovrsnost artropoda, raznolikost ptica) u urbanim ekosistemima. Ipak, biće potrebna dalja istraživanja da bi se u potpunosti razumeli efekti veštačkog svetla.

Milena Maglovski

Potpisan Memorandum o razumevanju u vezi sa projektom izgradnje gasnog interkonektora Srbija-Rumunija

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)

Memorandum o razumevanju u vezi sa projektom izgradnje gasnog interkonektora sa ministrom energetike Rumunije Sebastijanom Burdužom, potpisan je između Dubravke Đedović Handanović, ministarke rudarstva i energetike, a u ime Vlade Republike Srbije, i Sebastijana Burduže, ministra energetike Rumunije.

Izgradnjom gasovoda obezbediće se još jedan pravac snabdevanja prirodnim gasom, povezujući čvorište Mokrin u Srbiji sa transportnim gasovodom BRUA u Rumuniji.

Prema rečima ministarke, saradnja u oblasti energetike duže od pet decenija predstavlja važan oslonac sigurnosti snabdevanja električnom energijom za građane i privredu u obe države, o čemu govori i podatak da je u 2023. godini, 28 odsto ukupne razmene činila trgovina električnom energijom.

,,Potpisivanjem Memoranduma o razumevanju o izgradnji gasne interkonekcije Srbija-Rumunija, kapaciteta 1,6 milijardi kubnih metara, počinje nova etapa energetske saradnje naših zemalja. Zahvaljujuću povezivanju sa Rumunijom i Bugarskom, a u narednom periodu i sa Severnom Makedonijom, Srbija postaje nezaobilazna tranzitna zemlja i važan partner u obezbeđivanju energetske sigurnosti zemalja centralne i istočne Evrope kada je snabdevanje gasom u pitanju”, rekla je ministarka.

U Srbiji će ovaj dvosmerni gasovod za prenos prirodnog gasa biti dužine 13 kilometara, u Rumuniji približno 86 kilometara. Projektovan kapacitet je najmanje 1,6 milijardi kubika gasa, a deonica sa srpske strane biće završena do 2027. godine.

Pročitajte još:

Ovaj projekat predstavlja značajan korak u jačanju energetske bezbednosti obe zemlje i integraciji regionalnog tržišta diversifikacijom ruta snabdevanja.

Kako je istakao ministar energetike Burduža, Rumunija i Srbija su ovime napravile važan korak ka međusobnom povezivanju sistema za prenos prirodnog gasa. Memorandum predstavlja osnovu za obe zemlje da započnu investiciju BRUA-Mokrin.

,,Istovremeno, blisko sarađujemo na ubrzanju elektroenergetskih interkonekcija, imajući sve preduslove za potpuni završetak deonice Rešica-Pančevo u prvoj polovini 2025. godine. Neophodno je da energija lako teče između naših zemalja, obezbeđujući dve ključne stvari: pravo, konkurentno tržište koje će potrošačima doneti povoljnu cenu, zatim energetsku sigurnost i diversifikaciju izvora snabdevanja. Ovi kombinovani elementi, kao i sama investicija u infrastrukturu, stvaraju poverenje i ekonomski rast, radna mesta i razvoj za ceo region’’, rekao je ministar.

Nakon potpisivanja Memoranduma održan je sastanak na kojem su osim ministara prisustvovali direktori energetskih preduzeća iz obe zemlje, a teme sastanka su bile potencijali za razvoj projekta reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 i Transbalkanski koridor.

Energetski portal

Ministarstvo: Neće biti ukidanja premija za mleko

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obavestilo je javnost da su informacije koje se šire o ukidanju premija za mleko u potpunosti lažne. Na društvenim mrežama i u Viber grupama, pojedine asocijacije proizvođača mleka šire ove dezinformacije, tvrdeći da će premije za mleko biti ukinute.

Na sastancima održanim u Vladi Republike Srbije i u Ministarstvu poljoprivrede, predstavnicima ovih asocijacija je jasno i direktno rečeno da premije za mleko neće biti ukinute. Uprkos tome, neki neodgovorni pojedinci iz tih asocijacija nastavili su sa širenjem lažnih informacija, pozivajući proizvođače na proteste. Ministarstvo veruje da su motivi tih pojedinaca drugačije prirode i da nemaju veze sa istinskim dijalogom za poboljšanje položaja proizvođača mleka u Srbiji.

Pročitajte još:

Ministarstvo je više puta naglasilo svoju otvorenost za dijalog sa svim sektorima poljoprivrede u Republici Srbiji, kako bi se došlo do prihvatljivih rešenja za probleme u poljoprivredi. Ministar dr Aleksandar Martinović, već je održao niz sastanaka sa mnogim asocijacijama poljoprivrednika i predstavnicima prerađivačke industrije.

Svesno širenje lažnih informacija koje unose nemir i paniku među proizvođačima mleka moraju biti zaustavljene na vreme. Udruženja koja nastavljaju sa širenjem ovih lažnih vesti sama su sebe isključila iz daljeg dijaloga sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, navodi se na sajtu resornog ministarstva.

Energetski portal

Modna industrija zaostaje u postizanju klimatskih ciljeva

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Felske)

Modna industrija ostaje u samom vrhu svetkih zagađivača i nema ozbiljnih tendencija da promeni svoje poslovne modele i učini ih održivijim.

Članovi globalnog pokreta „Modna revolucija“, koji promoviše ljudska i ekološka prava, odnosno ciljeve održive mode, objavili su novi izveštaj pod nazivom „Šta pokreće modu“ gde su analizirali 250 najvećih svetskih modnih brendova i rangirali ih prema transparentnosti podataka koji se tiču njihovog odnosa prema klimi i energiji.

Istraživanje je pokazalo da modna industrija značajno zaostaje u postizanju klimatskih ciljeva i još uvek se u velikoj meri oslanja na fosilna goriva, pri čemu 86 odsto kompanija nema javni cilj za ukidanje uglja, a 94 odsto je bez javnog cilja za obnovljivu energiju.

Skoro četvrtina najvećih svetskih brendova ne otkriva nikakve podatke o dekarbonizaciji svog poslovanja, što ukazuje na to da im rešavanje klimatske krize nije prioritet.

Za 145 brendova (58 odsto) nije jasno kakav je njihov napredak po pitanju smanjenja emisija gasova staklene bašte. Sa druge strane, manje od polovine (47 odsto) brendova otkriva da su posvećeni ciljevima za smanjenje emisija štetnih gasova koji su zasnovani na nauci, dok 42 odsto brendova otkriva i svoj napredak prema ovim ciljevima.

Pročitajte još:

Kada je reč o poreklu električne energije neophodne sa proizvodne procese, i tu su modne kompanije škrte na deljenju podataka. Manje od polovine (43 odsto) brendova je transparentno u pogledu nabavke električne energije na operativnom nivou, a još manje (10 odsto) na nivou lanca snabdevanja. Međutim, kako se fabrike velikih modnih brendova mahom nalaze u zemljama koje se u najvećoj meri oslanjaju na fosilna goriva, jasno je da obnovljivi izvori energije nemaju mnogo udela (ako ih uopšte imaju) u napajanju modne industrije.

Čak i takozvana „održiva“ odeća i dalje može biti proizvedena korišćenjem fosilnih goriva. Uticaj modne industrije na klimu uglavnom je ispitan kroz prizmu materijala koji se koriste u našoj odeći, a ne kroz proizvodne procese iza njih. Dok 58 odsto brendova otkriva ciljeve za korišćenje održivog materijala, samo mali procenat otkriva izvore energije u svom lancu snabdevanja, što znači da bi se „održiva“ odeća i dalje mogla proizvoditi u fabrikama koje pokreću fosilna goriva.

Prema najnovijim podacima, vrednost modne industrije procenjena je na preko 770 milijardi dolara i to je svrstava u jednu od najprosperitenijih grana industrije. Sa širenjem modne industrije raste i potražnja za fosilnim gorovima, što ukazuje na to da bi modni brendovi morali hitno da se okrenu obnovljivim izvorima energije kako bi doprineli smanjenju emisija gasova staklene bašte za 50 odsto do 2030. godine, poručuju iz pokreta „Modna revolucija“.

Milena Maglovski

EU pooštrava mere za industrijske emisije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija je ostvarila značajan napredak u svojoj politici zaštite životne sredine ažuriranjem Direktive o industrijskim emisijama (IED), koja stupa na snagu 4. avgusta 2024. i koja se razvila u Direktivu o industrijskim emisijama i emisijama iz uzgoja stoke. Revidirana direktiva je najvažniji deo u okviru Evropskog zelenog dogovora, sa ciljem drastičnog smanjenja emisija iz velikih industrijskih postrojenja i intenzivnog uzgoja stoke, kako i naziv govori.

Tokom protekle decenije, originalna Direktiva o industrijskim emisijama postavljala je standarde za kontrolu zagađenja iz industrijskih izvora. Međutim, pre dve godine je Evropska komisija predložila reviziju direktive kako bi se ispratili trenutni tokovi i kako bi bila modernizovana.

Ažurirana direktiva donosi stoga određene promene. Prvo, uvodi strože granične vrednosti emisija i proširuje svoju primenu na dodatne izvore zagađenja, uključujući rudarstvo metala i proizvodnju baterija velikih razmera. Očekuje se da će ovaj širi obuhvat značajno smanjiti emisije čestica PM2.5, SO2, NOX i NMVOC, sa ciljem smanjenja za 40 odsto do 2050. godine u poređenju sa nivoima iz 2020. godine, saopšteno je na sajtu Evropske komisije.

Pročitajte još:

Pored toga, direktiva nalaže elektronsko izdavanje dozvola, pojednostavljuje administrativne procese i pooštrava uslove za odobravanje odstupanja. Takođe, uvodi strože kazne za nepoštovanje pravila, uključujući novčane kazne od najmanje 3 odsto godišnjeg prometa EU za najteža kršenja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Orkhan Farmanli)

Prošireni su i propisi za najveće farme svinja i živine sa najvećim zagađenjem, koje čine oko 30 odsto takvih farmi u EU. Ove farme će sada biti podvrgnute pojednostavljenom sistemu izdavanja dozvola, što smanjuje administrativni teret uz održavanje efikasnog upravljanja životnom sredinom. Manje i organske farme svinja su izuzete iz ovih novih obaveza.

Osim toga, direktiva će poboljšati transparentnost putem Portala o industrijskim emisijama, koji je počeo sa radom 22. maja 2024. godine. Ovaj portal pruža sveobuhvatne podatke o industrijskim instalacijama i pojednostavljuje elektronsko izveštavanje operatera.

Države članice imaju rok od 22 meseca da prenesu revidiranu direktivu u nacionalno zakonodavstvo, dok će Evropska komisija usvojiti podzakonske akte kako bi pomogla u njenoj primeni. Izveštavanje o podacima na Portalu o industrijskim emisijama trebalo bi da počne 2028. godine.

Očekuje se da će implementacija revidirane Direktive do 2050. godine smanjiti emisije ključnih zagađivača vazduha za 40 odsto u poređenju sa nivoima iz 2020. godine.

Energetski portal

IPCC odobrio nacrte za prva dva izveštaja u sedmom ciklusu procene

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)
Foto-illustracija: Freepik (freepik)

Međuvladin panel za klimatske promene (IPCC) usvojio je skice Specijalnog izveštaja IPCC-a o klimatskim promenama i gradovima (eng. IPCC Special Report on Climate Change and Cities) i Metodološkog izveštaja IPCC-a za 2027. godinu o kratkotrajnim klimatskim faktorima (eng. 2027 IPCC Methodology Report on Inventories for Short-lived Climate Forcers).

Dogovoreni nacrt Specijalnog izveštaja o klimatskim promenama i gradovima pokriva trendove, izazove i prilike za gradove u kontekstu klimatskih promena, akcije i rešenja za smanjenje urbanih rizika i emisija, strategije za omogućavanje i ubrzavanje promena u gradskim sredinama, kao i specifična rešenja za različite vrste gradova i regione.

Ceo nacrt možete da pogledate ovde, a objava Specijalnog izveštaja planirana je za mart 2027. godine.

Metodološki izveštaj IPCC-a za 2027. godinu o kratkotrajnim klimatskim faktorima pružiće smernice za praćenje emisija kratkoročnih klimatskih faktora koji utiču na klimatske promene, sa nekoliko ključnih kriterijuma. Prvi kriterijum odnosi se na antropogene emisije, ali se među njima isključuju sekundarne supstance koje je izazvao čovek. Zatim, podaci koji se budu iznosili o emisijama biće nacionalni, što znači da će da se prikupljaju i sumiraju za celu teritoriju države. Takođe će biti godišnje emisije, što znači da se izveštaj radi na osnovu prikupljenih podataka za svaki kalendarsku godinu. Ovo je značajno jer omogućava praćenje promena tokom vremena i preciznije procene. Na kraju, za svaku vrstu emisije, izveštaj će prikazivati njenu količinu i jedinicama mase, kao što su kilogrami, metrične tone ili druge jedinice za merenje mase.

Više o nacrtu i vrstama emisija koje će biti obuhvaćene, možete da pogledate ovde. Očekuje se da će objava Metodološkog izveštaja biti u julu 2027. godine.

Pročitajte još:

Odobravanje nacrta je važno, zato što otvara mogućnost za narednu fazu – odabir autora koji će pisati pomenute izveštaje. Izradi Izveštaja doprinose hiljade ljudi iz celog sveta, a stručnjaci dobrovoljno kao autori IPCC-a procenjuju brojne naučne radove, kako bi ponudili na kraju sažetak najvažnijeg.

IPCC izveštaji značajni su za donosioce odluka u državi, kako bi se oslanjajući na podatke razvijala najbolja klimatska politika.

Ovi izveštaji se objavljuju na svakih pet do sedam godina.

U okviru prvog ciklusa procene, u avgustu 1990. godine i objavljen je Prvi izveštaj o proceni IPCCa, a ono po čemu je ostao zapamćen jeste isticanje da čovekove aktovnosti, pogotovo one koje doprinose emisijama staklene bašte, imaju značajan uticaj na globalno zagrevanje.

IPCC je trenutno u sedmom ciklusu procene, koji je formalno započet u julu 2023. godine.

Energetski portal

Postoji li razlog za strah od pojave kuge malih preživara?

Foto-ilustracija: Unsplash (Tanner Yould)
Foto-ilustracija: Pixabay (klimkin)

U Grčkoj i Rumuniji potvrđena je pojava zarazne bolesti kuga malih preživara od kojih obolevaju koze, ovce i divlji preživari. Virus se ne prenosi na ljude, ali je veoma zarazan među kozama i ovcama i može usmrtiti do 70 odsto zaraženih životinja.

Svetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH) je na svojoj veb stranici navela da je PPR uzrokovan morbilivirusom blisko povezanim sa virusom kuge goveda, i pogađa koze, ovce i neke divlje rođake domaćih malih preživara, kao i kamile.

Zbog pojave kuge širom Grčke zabranjen je transport ovaca i koza u pokušaju da se suzbije visoko zarazna infekcija. Virus se prvo pojavio 11. jula u u Tesaliji (centralna Grčka), a potom se proširio do Korinta pa čak i susedne Rumunije.

Grčka, inače proizvede oko 140.000 tona feta sira godišnje, od čega je 65 odsto izvozi, pa  je ovom epidemijom pogođen izvoz. Farmeri negiraju da će sve uticati na proizvodnju fete. Vlasti Grčke su pojačale mere kontrole nakon pojave epidemije, a do sada je testirano 200.000 grla.

Kada se otkrije slučaj kuge, prema protokolu Evropske unije moraju odmah da se primene veterinarsko-upravne mere, što uključuje eutanazaciju bolesnih živozinja, izolaciju zdravih i sprovođenje mera dezinfekcije. U zdrava stada bolest se obično unosi kupovinom ili unosom novih životinja u fazi inkubacije ili mešanjem životinja iz više stada tokom ispaše.

Pročitajte još:

Zbog pojave zarazne bolesti Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije je preduzela mere i aktivnosti kako bi se sprečilo unošenje bolesti.

„Pojačana kontrola životinja koje se uvoze u Republiku Srbiju, sa posebnom pažnjom na ovce i koze, pregled prateće dokumentacije za svaku pošiljku, koja uključuje sertifikate o zdravlju životinja izdatih od strane nadležnih veterinarskih službi zemlje izvoznice, kao i obaveznu dezinfekciju svih transportnih sredstava koja prevoze životinje preko granice“, saopštili su iz Ministarstva.

Kada je u pitanju BiH, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na svom sajtu izdalo je upozorenje o pojavi malih preživara u Evropkoj uniji, u kojem je opisana klinička slika zaraženih životinja i mere koje se u tim slučajevima sprovode.

Energetski portal

Zrenjanin: produžen rok Javnog poziva za dodelu sredstava za smanjenje zagađenja vazduha

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)
Foto: Wikipedia/Alexzr88

Grad Zrenjanin rasisao je ranije Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava domaćinstvima za smanjenje zagađenja vazduha prelaskom na ekološki prihvatljiviji energent. Prvobitni rok za prijavu koji je bio do 31. jula, produžen je do 30. avgusta, navodi se na sajtu Grada Zrenjanin.

Produženje roka je usledilo pošto se prvobitni rok za podnošenje prijava pokazao kao kratak za sakupljanje neophodne dokumentacije od strane zainteresovanih građana.

Prisećanja radi, Javni poziv je raspisan na osnovu Pravilnika o smanjenju zagađenja vazduha prelaskom na ekološki prihvatljiviji energent za domaćinstva na teritoriji grada Zrenjanina za 2024 godinu i Ugovora o sufinansiranju realizacije projekta smanjenja zagađenja vazduha poreklom iz individualnih izvora u 2024. godini na teritoriji grada Zrenjanina potpisanim od strane Republike Srbije – Ministarstva za zaštitu životne sredine i Grada Zrenjanina marta ove godine.

Predmet sufinansiranja obuhvata nekoliko mera smanjenja zagađenja vazduha poreklom iz individualnih ložišta.

  • Nabavka i instalacija kotlova na prirodni gas zamenom postojećih uređaja (ložišta- ugalj/mazut/lož ulje/drvo) prelaskom na ekološki prihvatljiviji energent (grejači prostora), za porodične kuće. Udeo sredstava podsticaja iznosi 50 odsto od vrednosti ukupne investittije sa PDV-om. po pojedinačnoj prijavi, a maksimalno 85.000 dinara sa PDV-om. Minimalni stepen korisnosti kotla (grejača prostora) na prirodni gas iznosi 90 odsto.
  • Nabavka i instalacija kotlova na biomasu (drvni pelet, briket, sečka), zamenom postojećih uređaja (ložišta- ugalj/mazut/lož ulje/drvo), grejača prostora (kotao ili peć), za porodične kuće. Udeo sredstava podsticaja iznosi 50 odsto od vrednosti ukupne investicije sa PDV-om po pojedinačnoj prijavi, a maksimalno 110.000 dinara sa PDV-om za kotlove na bio.masu (pelet i sečka). Minimalni stepen korisnosti kotla (grejača prostora) na biomasu (drvni pelet, briket, sečka) iznosi 85 odsto.
  • Nabavka i ugradnja toplotnih pumpi, zamenom postojećih uređaja (ložišta- ugalj/mazut/lož ulje/drvo) za porodične kuće. Udeo sredstava podsticaja iznosi 50 odsto od vrednosti ukupne investicije sa PDV-om po pojedinačnoj prijavi, a maskimalno 200.000 dinara sa PDV-om po prijavi.

Korisnici bespovratnih sredstava su domaćinstva (porodične kuće), a vlasnik objekta može podneti prijavu samo za jednu meru i jedan objekat.

Pravo učešća na konkursu imaju domaćinstva koja stanuju u porodičnim kućama, a koja ispunjavaju uslove u skladu sa javnim pozivom.

Pročitajte još:

Uspostavljanje sistema energetskog menadžmenta

Grad Zrenjanin, doneo je odluku i o uspostavljanju sistema energetskog menadžmenta grada. Kako se navodi, cilj sistema energetskog menadžmenta grada Zrenjanina jeste usklađivanje lokalne energetske politike sa nacionalnim planskim i strateškim ciljevim i prioritetima u ostvarivanju smanjenja potrošnje energije, odnosno troškova energije koji se podmiruju iz gradskog budžeta.

To sve uz dostizanje i održavanje odgovarajućeg kvaliteta komfora u javnim zgradama, upotrebe obnovljivih izvora energije, uz maksimalno korišćenje resursa sa sopstvene teritorije, stvaranja uslova da različitom broju korisnika sektora javnih zgrada budu dostupni i pristupačni različiti energenti, kao i smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu, kako usled korišćenja energije tako i usled ostalih delatnosti.

Energetski portal

Suša, pa razorna oluja. Da li je ovo nova stvarnost poljoprivrednika?

Foto-ilustracija: Pixabay (atya_1)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kato Bergli)

Vrele dane i noći sredinom leta poljoprivrednici odavno zovu „pasje vrućine“ uz objašnjenje „kad se i pas sklanja u hladovinu“. Izraz nije nov, koristili su ga još antički Rimljani, latinska reč „kanikule“, od „kanis“, pas, značila je upravo to. Ipak, i po takvom vremenu, seljaštvo je radilo svoje poslove upravo kao i danas, psujući vrelinu i nastojeći da nekako sačuva usev od posledica previsoke temperature.

Kanikule su se tradicionalno završavale zahlađenjem, uz malo sreće, osvežavajućom kišom, u nepovoljnijem slučaju letnjim olujama, koje su, kao i danas, mogle da zbrišu sve pred sobom. Da je nepogoda odnela krov sa kuće ili šupe, nanela štetu usevima, uništila žetvu ili voćnjak, beleženo je još u doba Vavilona i Asirskog carstva.

Nisu proučavali oluje

Poljoprivrednici u Srbiji, kao i svuda i oduvek, nisu proučavali oluje: jednostavno su ih se bojali. Pokušavali su da ih nekako spreče, različitim postupcima. Mahali su prema oblacima delovima svečane odeće, izbacivali pred kuću gvozdene predmete, so i hleb, vikali, udarali u tiganje i ostalo metalno posuđe i pevali obredne pesme. Molili su se kako su najbolje znali, naročito „ognjevitim“ svecima, to jest onima koji se lako uvrede kad neko ne poštuje njihov praznik, što se navodi u jednoj narodnoj pesmi „Pantelija koji vetrom diše / i Ilija koji gromom bije / i Marija koja munjom pali“.

Pre hrišćanskih svetaca, za nepogode su bila „zadužena“ stara božanstva. Prema (oskudnim) beleškama pisaca i ostalih savremenika, Sloveni su smatrali oluje kao težak fizički rad „oblačara“, ogromnih stvorenja zaduženih da vuku po nebu crne oblake uz stroge primedbe svog pretpostavljenog koga su zvali Perun Gromovnik, a koga baltički narodi i danas zovu Perkun. U ta stara vremena, poljoprivrednici su verovali da Perun gađa gromom nečiste zle sile. Ako usput postradaju ljudi, njihov život ili imovina, to se gledalo kao „kolateralna šteta“, ne kao kazna ljudima zbog nezadovoljstva bogova.

Pročitajte još:

Ljudi su naravno mogli da očajavaju i plaču zbog nesreće koja ih je zadesila, a čim nepogoda prođe, da počnu sa procenom i otklanjanjem štete. Ukratko, protiv sile sa neba – bili su potpuno bespomoćni. Kao i danas, uglavnom, u većini slučajeva.

Čime pokriti njivu?

Zaista, kako zaštititi imovinu i usev od oluje? Iz godine u godinu, suše poprimaju razmereelementarne katastrofe, a kad najzad stigne kiša, izlije se takvom snagom da je se ne bi postideli ni azijski monsuni. Sela proplivaju u ogromnoj količini vode, naročito gde u blizini nema odvodnih kanala, reke ili potoka. Pljusak probije kroz betonsku tavanicu, drveće se polomi pred snagom vetra ili se savija do zemlje kao u filmu.

Postoji mogućnost da se voćnjaci pokriju mrežom koja ih donekle sačuva, ali, kako i čime pokriti njivu, posebno na većoj površini?

I ne jednom u životu, poljoprivrednik i njegova porodica vide plodove svog rada potpuno uništene.

Antički Rimljani zvali su ovakve pojave „višom silom“, pa su čak poneki carevi ili guverneri umanjivali seljacima porez, do sledeće, povoljnije godine, žetve i berbe.

Jer, kako god se obrnule okolnosti, poljoprivrednik na kraju plaća svei tako je u svakoj državi, od nastanka države kao pojave u ljudskom društvu.

Izvor: Agroklub

Prelazak EU na čistu energiju u punom zamahu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Energije vetra i sunca dostigle su nove vrhunce u zemljama Evropske unije u prvoj polovini 2024. godine kada su sa 30 odsto udela u proizvodnji električne energije nadmašile fosilna goriva (27 odsto). To se desilo iako je potražnja za električnom energijom porasla za 0,7 odsto u ovom periodu.

U prvih šest meseci fosilna goriva imala su pad od 17 odsto u odnosu na isti period prošle godine, navodi se u analizi Embera.

„Svedoci smo istorijskog pomaka u energetskom sektoru, i to se dešava brzo. Ako članice EU uspeju da održe zamah u razvoju vetroelektrana i solarnih elektrana, sloboda od zavisnosti o fosilnim gorivima će zaista početi da se nazire“, rekao je Kris Roslov, analitičar Embera.

Proizvodnja iz uglja pala je za četvrtinu (-24 odsto, -39 TWh), dok je proizvodnja iz gasa pala za 14 odsto (-29 TWh). Ovo se desilo čak i dok se potražnja povećala za 0,7 odsto, oporavljajući se nakon dve godine pada. Kao rezultat toga, emisije u prvoj polovini godine su sada gotovo trećinu niže (-31 odsto) nego u prvoj polovini 2022. godine — što predstavlja neviđen pad u tako kratkom periodu.

Pročitajte još:

Prva polovina 2024. godine pokazuje da je prelazak EU na čistu energiju u punom zamahu, a brza akcija EU u smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva bila je očigledna kako su novi kapaciteti za vetar i sunce postavljeni, označavajući trajnu strukturnu promenu, navodi se između ostalog u pomenutom izveštaju.

Proizvodnja solarne energije povećana je za 21 odsto, u poređenju sa istim periodom prošle godine, a vetra za devet odsto. Najviše struje iz vetroelektrana proizvode Nemačka i Holandija, dok je veći rast zabeležen kod solarnih elektrana kojih ima mnogo više širom EU.

Što se tiče solarnih elektrana došlo je do velikih povećanja u Nemačkoj, Španiji, Italiji i Poljskoj. Relativni rast beleži i Mađarska gde je proizvodnja solarne energije povećana za 49 odsto u prvoj polovini 2024. godine u poređenju sa istim periodom 2023. godine.

Rast potražnje

Potražnja za električnom energijom u Evropi beleži rast koji bi verovatno bio veći da zime nisu bile tople, što je smanjilo potražnju za grejanjem. Procena je da bi bez blage zime potražnja porasla za 2,1 odsto u skladu sa prognozom Međunarodne agencije za energetiku (IEA) o povećanju potražnje za električnom energijom u Evropskoj uniji. Najveća potrošnja električne energije je u Švedskoj, Holandiji, Finskoj, potom Danskoj i Grčkoj.

Jasna Dragojević

Solarna energija u Srbiji i zemljama regiona

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto: MT-KOMEX

Solarna energija ostvarila je značajan razvoj poslednjih godina, a samo u Evropskoj uniji zabeležena je stopa rasta od preko 40 odsto.

Globalno posmatrajući, zemlje su na prošlogodišnjoj Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP28) postavile ambiciozan cilj o utrostručenju kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine. Uzimajući to u obzir, treba istaći rezultate godišnjeg izveštaja pod nazivom Obnovljivi izvori energije 2023, koji je objavila Međunarodna agencija za energetiku (IEA). Koliki značaj za postizanje ovakvog cilja ima solarna energija, potvrđuju činjenice da solarni kapaciteti čine tri četvrtine ukupnih kapaciteta obnovljive energije.

Kada je reč o Republici Srbiji, na zvaničnom sajtu Elektrodistribucije Srbije nalaze se registri koji pružaju uvid u informacije o priključenim solarnim elektranama i kupcima-proizvođačima u našoj zemlji. Registar priključenih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije (ažurirano 14. juna), pokazuje da ima 375 ovakvih elektrana ukupne instalisane snage 254.936,09 kW. Od tog broja preko 160 čine solarne elektrane.

U Registar kupaca-proizvođača, koji nije domaćinstvo ili stambena zajednica (ažurirano 13. juna), upisano je 834 ovakva kupaca-proizvođača, čija je ukupna instalisana snaga 35.066,03 kW. Kada je reč o Registru kupaca-proizvođača koji je stambena zajednica (ažurirano 7.  februara), upisane su tri stambene zajednice, koje imaju ukupnu instalisanu snagu 69,5 kW. Na kraju, Registar kupaca-proizvođača koji je domaćinstvo (ažurirano 13. juna), uključuje 2.347  domaćinstva sa ukupnom instalisanom snagom 19.064,48 kW.

 U FOKUSU:

Kako se navodi na sajtu Elektrodistribucije Srbije, u proteklih godinu i po, broj kupaca-proizvođača električne energije je povećan za oko sedam puta. U ovom trenutku ukupna instalisana snaga priključenih kupaca-proizvođača iznosi oko 52 MW, a veliki broj zahteva za nova priključenja je u obradi. U trenutku iznošenja podataka, 21. maja 2024. godine, bilo je 1.588 zahteva kupaca-proizvođača iz industrije za priključenje, odnosno 415,6 MW solarnih kapaciteta, kao i 437 zahteva domaćinstava i četiri stambene zajednice. Kada je reč o solarnim elektranama, Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je 28. maja 2024. godine da je u tom mesecu ukupan kapacitet na mreži prvi put premašio 100 MW.

Zemlje regiona 

Foto-ilustracija: Unsplash (Evgeniy Alyoshin)

Bosna i Hercegovina – Prema dostupnim podacima postavljeno je ukupno 1.671 proizvodni objekat. U registru Regulatorne komisije za energiju navode da se u Federaciji Bosne i Hercegovine proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana odvija u 1.082 proizvodna objekta sa ukupnom instalisanom snagom od 128,451 MW i očekivanom godišnjom proizvodnjom od 231.517,66 MWh. U Republici Srpskoj priključeno je ukupno 589 malih solarnih elektrana, pokazuju raspoloživi podaci dostavljeni od strane nadležnih operatera distributivnog sistema. Od ovog broja malih solarnih elektrana 47 su kupci-proizvođači, a ukupna snaga ovih objekata iznosi oko 102 MW. 

Republika Crna Gora – U ovom trenutku ima više od 4.200 kupaca-proizvođača, odnosno 43.500 KWp ili 43,5  MW instalisane snage fotonaponskih panela na krovovima domaćinstava i privrednih objekata na teritoriji Crne Gore.

Priredila Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala  AGOSOLARNA ENERGIJA I OIE.

Pročitaj, recikliraj i životnu sredinu čuvaj! – nova edukativna akcija „Čistoće”

Foto: JKP „Gradska čistoća’’ Beograd
Foto: JKP „Gradska čistoća’’ Beograd

Javno komunalno preduzeće „Gradska čistoća’’ Beograd započelo je veliku akciju obeležavanja gotovo 50.000 plavih PVC kanti za odlaganje mešanog reciklabilnog ambalažnog otpada, nalepnicama sa jasnim uputstvima i dodatnim edukativnim sadržajem kako se pravilno sortira i odlaže ova vrsta otpada.

Kako navode iz ovog javnog komunalnog preduzeća, reč je o besplatnim kantama zapremine 240 litara, podeljenim u proteklom periodu domaćinstvima sa individualnim tipom stanovanja u svim beogradskim opštinama koje ulaze u nadležnost JKP „Gradska čistoća’’ Beograd.

Tokom prvog dana akcije, nalepnicama su obeležene plave PVC kante koje pripadaju domaćinstvima u opštinama Palilula i Rakovica. Na svaku neobeleženu plavu PVC kantu u ovim opštinama operativne ekipe „Čistoće’’ zalepile su nalepnice sa uputstvima koja jasno govore o tome koja vrsta ambalažnog otpada se odlaže u određenu vrstu suda za odlaganje otpada, istovremeno im dajući novi vizuelni identitet.

Pored toga, sugađanima ove dve opštine koji žive u kućama, u poštanske sandučiće ubačene su i edukativne brošure koje govore o tome koliko je reciklaža važna, o značaju primarnog razvrstavanja otpada, kao i o tome kako se ono najpravilnije sprovodi, na način propisan pozitivnim zakonskim propisima.

Građani će na ovim nalepnicama i u edukativnim brošurama moći da pročitaju da se u plave kante odlažu isključivo čiste i oprane aluminijumske limenke od pića, providne plastične boce od napitaka, zatvarači, pet ambalaža, papir, kartonska i Tetra Pak ambalaža, časopisi i novine, kao i da će ekipe „Čistoće’’ iz plavih kanti odnositi isključivo navedene reciklabile.

Pročitajte još:

,,Plave PVC kante namenjene su upravo primarnoj separaciji otpada, a JKP „Gradska čistoća“ Beograd u poslednjih nekoliko godina je podelila domaćinstvima sa individualnim tipom stanovanja 60.000 ovih kanti, dok je u planu podela još 10.000 ovih sudova’’, navodi se u saopštenju.

Foto: JKP „Gradska čistoća’’ Beograd

Akcija je pokrenuta sa ciljem da se poboljša organizacija odnošenja smeća i da se reši problem u uskim ulicama gde nije moguće postaviti kontejnere.

Kako navode, ovom tehnologijom odnošenja smeća se ne ugrožava bezbednost saobraćaja, a znatno se utiče i na smanjenje formiranja „divljih’’ deponija u Beogradu. Značaj podele kanti za odlaganje reciklabilnog otpada je i u tome što se upravo separacijom otpada na mestu njegovog nastanka, u domovima Beograđana, znatno povećava količina prikupljenih reciklabila, kao i stepen zastupljenosti reciklaže u Beogradu.

„Gradska čistoća’’ apeluje na vlasnike kanti da svoje kante ne koriste za odlaganje šuta, zemlje, pepela i žara, jer to dovodi do trajnog oštećenja kante koju će morati da zamene o sopstvenom trošku, već isključivo prema uputstvima naznačenim na novim nalepnicama i edukativnim brošurama koje će tokom ove akcije dobiti svako domaćinstvo koje poseduje plavu PVC kantu.

Jedina obaveza sugrađana je da otpad sortiraju prema jasno dobijenim uputstvima, i određenim danom u nedelji kante ostavljaju ispred svojih kapija, na ulici, jer radnici „Čistoće” nemaju pravo da ulaze na privatne posede.

Energetski portal

Koliko je realan plan da se do 2040. godine udeo obnovljive energije u Srbiji poveća tri puta

Foto-ilustracija: Unsplash (TJ K)
Foto-ilustracija: Pixabay

U prvoj polovini godine u Evropskoj uniji vetro i solarne elektrane prvi put pretekle su fosilna goriva u proizvodnji električne energije. Plan Srbije je da se do 2040. udeo obnovljive energije poveća tri puta. To predviđa nova Strategija energetike koja je ušla u javnu raspravu.

Šef tima konsultanata za izradu Studije razvoja energetike Srbije prof. Dejan Ivezić rekao je za RTS da se nacrt strategije zasniva na dve sintagme koje se najčešće koriste u dokumentu – na energetskoj bezbednosti i zelenoj tranziciji.

,,Republika Srbija u svakom trenutku mora da obezbedi svojim građanima i privredi dovoljnu količinu energije i energenata, a ideja je da pritom proizvodnja te energije bude maksimalno zasnovana na korišćenju obnovljivih izvora energije, odnosno na dekarbonizaciji energetskog sektora„, naveo je profesor Ivezić.

Objasnio je da brzo odricanje od proizvodnje struje iz uglja nije realno, kao i da će do 2040. godine taj energent sasvim sigurno biti u energetskom miksu.

Pročitajte još:

,,Ideja je da se ugalj potiskuje iz proizvodnje u meri u kojoj se uključuju obnovljivi izvori energije, tako da praktično snabdevanje električnom energijom ni u jednom trenutku ne bude dovedeno u pitanje“, naveo je Ivezić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Istakao je da postoje scenariji po kojima se 2050. godine izlazi iz proizvodnje struje iz uglja, ali da će to mnogo zavisiti i od drugih okolnosti, poput tehnološkog razvoja i izgradnje kapaciteta, poput reverzibilnih hidroelektrana, koji bi omogućili prihvatanje značajnih količina obnovljivih izvora energije.

Profesor Ivezić je istakao da je u Srbiji i dalje na snazi moratorijum na izgradnju nuklearnih elektrana, ali da se čini da je politička volja takva da će na neki način uskoro biti ukinut.

,,Nuklearna energija i nuklearne elektrane se na neki način idealno uklapaju u tu viziju dekarbonizovanih energetskih sistema. Mi smo u nacrtu strategije vrlo detaljno analizirali preporuke Međunarodne agencije za nuklearnu energiju i u skladu sa njima dali jedan predlog kako bi razvoj nuklearne energije i tehnologije u Republici Srbiji mogao da teče u narednim decenijama, pa tako da negde nakon 2040. godine možda na mreži imamo nuklearnu elektranu“, rekao je profesor Ivezić.

Govoreći o sistemima daljinskog grejanja, Ivezić je naglasio da strategija nakon 2040. godine predviđa da se ni mazut ni ugalj ne koriste za potrebe daljinskog grejanja, a da je strategijom predviđeno da se omogući i daljinsko hlađenje, odnosno transformacija u sisteme daljinske energije.

Izvor: RTS

Objavljena prva studija o ekološkim posledicama projekta „Jadar“

Foto-ilustracija; Unsplash (Miningwatch Portugal)
Foto: Wikipedia (Предраг Божић)

I dok se Srbijom širi talas protesta protiv iskopavanja litijuma u dolini Jadra, kompanija Rio Tinto i državne institucije koje podržavaju projekat „Jadar“ navode da nema razloga za brigu jer će biti ispoštovani svi kriterijumi za zaštitu životne sredine.

Međutim, tim domaćih naučnika sa Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu i Srpske akademije nauka i umetnosti, u saradnji sa istraživačima iz SAD-a, objavio je naučnu studiju u međunarodnom časopisu Scientific Reports koja nepobitno ukazuje na razarajuće ekološke posledice otvaranja rudnika litijuma u dolini Jadra.

Na samom početku valja reći da su istražne bušotine već dovele do negativnih uticaja na životnu sredinu zbog curenja toksične vode koja sadrži visoke nivoe bora, arsena i litijuma.

Uprkos najavljenoj novoj tehnologiji, kompanija nije uspela da ispoštuje zakonske granične vrednosti za bor u zemljištu i vodi. Terenske analize su pokazale da usevi uspevaju u oblastima udaljenim od ispitnih bunara, dok su u oblastima oko bunara koji propuštaju vode kontaminirane borom, usevi vidljivo zakržljali. Iako je bor bitan element za ishranu biljaka, toksičnost bora može inhibirati njihov rast, dok visok unos kod ljudi može biti štetan za želudac, jetru, bubrege i mozak i čak dovesti do smrti.

Istraga je otkrila i da su koncentracije arsena u poljoprivrednom zemljištu oko ispitanih bunara prekoračile nacionalne granične vrednosti nekoliko puta.

Pročitajte još:

Raseljavanje stanovništva, uništavanje ugroženih vrsta i vrednih arheoloških nalazišta

Upravo zbog ekstremnih ekoloških posledica eksploatacije litijuma iz ruda, rudnici ovog tipa mahom se nalaze u nenaseljenim mestima i pustinjama Australije, Čilea, Kine, Argentine, Kanade, Zimbabvea i Sjedinjenih Država.

Iako je procenenjeno da se u dolini Jadra nalazi samo jedan odsto svetskih rezervi litijuma, planirani rudnik u Srbiji bi bio prvi i jedini u svetu koji se nalazi u srcu naseljenog i plodnog područja.

Otvaranje rudnika dovelo bi do raseljavanja  preko 20.000 stanovnika koji se trenutno mahom bave poljoprivredom i dobro zarađuju. Domaći stručnjaci ukaziju na to da su prihodi od poljoprivrednih aktivnosti procenjeni na 81,96 miliona evra godišnje, dok bi prihodi od rudnika iznosili daleko manje –  16 miliona evra godišnje.

Dolina Jadra je i žarište biodiverziteta i dom za mnoge endemske vrste koje se nalaze samo u ovom području. Očekuje se da će planirani projekat „Jadar” izazvati značajno uništavanje i fragmentaciju staništa, što će rezultirati ozbiljnim negativnim uticajima na živi svet, uključujući nekoliko stotina biljnih i životinjskih vrsta od kojih 145 ima zaštićeni i strogo zaštićeni status.

Najzad, projekat „Jadar” predstavlja opasnost za postojeću turističku destinaciju, kao i pretnju a preko 50 objekata arhitektonskog nasleđa i arheoloških lokaliteta od istorijskog, kulturnog i duhovnog značaja.

Stalna pretnja od toksičnog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (nathan-anderson)

Planirano je da se rudnik litijuma, zajedno sa pratećom infrastrukturom, proizvodnim kapacitetima i najmanje dve deponije, nalazi u zapadnom delu Srbije, u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, na području poznatom po prosperitetnoj poljoprivredi.

Preliminarna procenjena površina rudnika je između 2.031 i 2.431 ha, pri čemu se očekuje da će 533 ha zemljišta biti uništeno tokom početne faze implementacije projekta. Od zemljišta koje se uništava, 203 ha su šume, a 317 ha oranice.

Uspostavljanje deponija u neposrednom obalnom pojasu reka Jadar i Korenita, izuzetno bujičnih lokalnih vodotoka, stvorilo bi stalnu opasnost od kontaminacije nizvodnih delova, ugrožavajući vodosnabdevanje za oko 2,5 miliona ljudi.

Planirane su i deponija jalovišta površine 20 ha i deponija industrijskog otpada površine 167 ha napunjena opasnim materijama kao što su kao bor i arsen. Ove opasne materije bi se odlagala na foliju debljine 1,5–2 mm koja bi trebalo da zaštiti podzemne vode od curenja toksičnih materija.

Evropska unija se uzda u srpski litijum

Kako Kina sada kontroliše većinu lanca snabdevanja litijum-jonskim baterijama, sa 80 odsto svetske prerade sirovina, Evropska komisija je podstakla rudarske projekte u Evropi.

Dekarbonizacija saobraćaja i energetike su ključne mere za postizanje klimatke neutralnosti Evrope, a litijum-jonske baterije predstavljaju neizostavnu komponentu zelene tranzicije.

Za ležišta doline Jadar se tvrdi da pokrivaju 90 odsto trenutnih potreba Evrope za litijumom. Ipak, lokalno protivljenje rudarstvu nastalo je zbog potencijalnih razornih uticaja na podzemne vode, zemljište, upotrebu vode, gubitak biodiverziteta i akumulaciju otpada.

Milena Maglovski

Maribor – Centar primene cirkularne ekonomije

Foto: Vid Ponikvar
Foto: Ljubaznošću Aleksandera Saše Arsenoviča

Nekada je Maribor bio jedan od najrazvijenih gradova Jugoslavije, danas je to drugi po veličini grad u Sloveniji i prvi u regionu u kojem se primenjuju principi cirkularne ekonomije. Usvajanjem Strategije za prelazak grada Maribora na cirkularnu ekonomiju i Akcionog plana strategije, definisani su ključni razvojni projekti tranzicije ovog idiličnog turističkog mesta. Nosioci su i projekta EU Pilot regije biocirkularne ekonomije Podravja i trenutno rade na pripremi akcionog plana i projekata koji će biti realizovani do kraja ove godine. Aleksander Saša Arsenovič, gradonačelnik Maribora, za Magazin Energetskog portala govori o savremenim tehnologijama, energetskoj efikasnosti, klimatskim promenama, održivom razvoju i mnogo čemu još.

Koja savremena tehnološka rešenja koristite za mešoviti komunalni otpad? Da li su u Mariboru počele sa radom spalionice otpada?

Javno preduzeće Snaga iz Grupe javnog holdinga Maribor (JHMB) obavlja uslugu upravljanja komunalnim otpadom. Mešoviti komunalni otpad se prikuplja po sistemu od vrata do vrata. Izuzetak je strogi centar grada, gde postoje četiri podzemna sabirna mesta za sakupljanje mešovitog komunalnog i drugih vrsta odvojeno sakupljenog otpada. Struja sortira prikupljeni mešani komunalni otpad u različite frakcije u modernoj, dobro opremljenoj i organizovanoj sortirnici. Od ukupno prikupljenih 75.000 tona komunalnog otpada na godišnjem nivou, 32 odsto se prikuplja na samom izvoru kao mešani komunalni otpad, a 68 odsto odvojeno, to sve ide otkupljivačima na dalju preradu i reciklažu. U Mariboru još nije postavljena spalionica otpada. Pripremaju se procedure za smeštaj, a u pripremi je izmena i dopuna Uredbe o spaljivanju otpada.

Da li razvijate koncept javno-privatnog partnerstva za plasman inovacija i koliko investicija privlače ovakvi projekti za zaštitu životne sredine? 

Foto: Marko_Petrej

– Realizuju se projekti energetske obnove javnih zgrada po modelu javno-privatnog partnerstva. U 2019.  godini opština Maribor je u okviru javno-privatnog partnerstva po modelu energetskog ugovaranja u potpunosti renovirala 14 i delimično renovirala 10 javnih zgrada. Za sveobuhvatno renoviranje opština je dobila grantove za koheziju. Tako je opština u 2019.  godini izvršila najveću energetsku obnovu u regionu. Obnovljena su 24 javna objekta (škole, vrtići, sportske sale). Vrednost projekta iznosila je 12 miliona evra. Godišnja potrošnja energije smanjena je za 5.952 MWh, troškovi energije za 446.000 evra, troškovi održavanja za 28.500 evra, a emisija CO2 smanjena je za 1.305 tona. Uslovi rada i života su značajno poboljšani, a korisnici su prezadovoljni. Projekat se redovno prati i uštede verifikuju od strane Agencije za energetiku i klimu Podravja – ENERGAP, koja je takođe učestvovala u procesu pripreme dokumentacije, dobijanja kohezionih sredstava i nadgledanja realizacije investicije. 

U FOKUSU:

Koliko radite na poboljšanju energetske efikasnosti u domaćinstvima?

Foto: Marko Petrej

– Zajedno sa opštinom, ENERGAP građanima nudi energetske konsultacije tokom cele godine. U konsaltingu za građane aktivno sarađuje i sa energetskim konsultantima koji rade u okviru nacionalne mreže ENSVET (mreža energetskih konsultantskih kancelarija). U okviru kancelarije ENSVET građani dobijaju i besplatne savete i informacije vezane za ulaganja u efikasno korišćenje energije i obnovljive izvore energije uz mogućnost dobijanja bespovratnih finansijskih podsticaja i povoljnih kredita. Građani sve neophodne informacije i obaveštenja o besplatnim energetskim konsultacijama mogu naći na sajtu ENERGAP-a, kao i na društvenim mrežama. Povremeno objavljuju savete o uštedi električne i toplotne energije, informacije o ugljeničnom otisku i kako ga smanjiti, o tenderima za dobijanje bespovratnih sredstava, savete o rashlađivanju prostorija u letnjim mesecima i kako da se bezbedno izlažu suncu. Organizuju se i razna onlajn predavanja i seminari za građane na teme uštede, grejanja, samoodrživosti, energetske obnove, izgradnje, ulaganja u obnovljive izvore energije itd. U prostorijama ENERGAP-a nalazi se i savetodavna kancelarija za promociju korišćenja obnovljivih izvora energije koja je namenjena svim zainteresovanim građanima, opštinama i preduzećima.

Na koji način poboljšavate kvalitet vazduha, povećavate upotrebu obnovljivih izvora energije i radite na razvoju mobilnosti?

Zagađenje vazduha u Mariboru iz godine u godinu je sve manje. Najveći udeo zagađenja, naročito tokom grejne sezone dolazi zbog upotrebe veoma starih i neefikasnih uređaja. Vrednosti zagađujućih materija, posebno čestica PM10, značajno su pale u poslednjih šest godina. U 2018. godini na mernom mestu Krekovo/Tirševa bio je čak 21 dan gde je prekoračena dnevna granična vrednost, a 2023. godine na istom mernom mestu nije zabeležen ni jedan dan. Svi izveštaji sa praćenjem kvaliteta ambijentalnog vazduha i praćenjem stanja na svim mernim mestima su javno dostupni na ekološkom sajtu, kao i na posebnoj Interaktivnoj mapi. U oblasti korišćenja obnovljivih izvora energije planiramo postavljanje osam solarnih elektrana (ukupne snage 1 MW) koje će raditi u cilju stvaranja lokalne nezavisne zajednice, a takođe planiramo nove solarne elektrane na 14 javnih objekata snage 2 MW. Planirane su dodatne elektrane na zatvorenim deponijama Porežje i Dogoše, a u toku su i razgovori za izgradnju jedne od 5 MW na železničkom trouglu.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala AGOSOLARNA ENERGIJA I OIE.