Home Blog Page 1494

Tržište vetrogeneratora raste – zaključak istraživanja „GlobalData“

energija vetraKonsultantska firma „Global Data“ nedavno je objavila istraživanje prema kojem se očekuje povećanje tržišta vetrogeneratora sa 12,1 milijardi dolara u 2013. godini na 19,3 milijarde dolara do 2020. godine, što predstavlja godišnji rast od 6,9 odsto.

Prema ovom izveštaju, instalisana snaga projekata koji električnu energiju proizvode iz energije vetra u 2013. godini bila je 322,5GW, a do 2020. godine očekuje se da dostigne 688GW. Ovakav rast očekuje se zbog toga što je neizvesno snabdevanje energije iz konvencionalnih izvora energije, a i raste zabrinutost za životnu sredinu. Osim toga, i države podržavaju ovakve projekte nudeći značajne povoljnosti investitorima.

Međutim, postoje i problemi koji bi mogli da uspore rast ovog tržišta kao što su postojeća mrežna infrastruktura koja je veoma loša, a da bi se prilagodila ovakvoj alternativnoj energiji potrebna su velika ulaganja. Takođe, veliki problem predstavlja i nedostatak kvalifikovane radne snage, što bi značajno moglo da uspori razvoj sektora obnovljivih izvora energije, zaključak je konsultantske firme „GlobalData“.

S.J.

Javni poziv za izgradnju 80 MHE u Makedoniji

mini hidroelektranaVlada Makedonije objavila je javni poziv za izgradnju 80 malih hidroelektrana na nekoliko lokacija u Makedoniji. Od ovih 80 malih hidroelektrana, njih 48 će biti grupisane u 16 paketa, a svaki paket će sadržati po nekoliko hidroelektrana (između dve i pet), dok će ostale 32 hidroelektrane biti ponuđene pojedinačno. Vlada Makedonije odlučila se za ovakve pakete posle razgovora sa investitorima, kako bi investiranje u MHE učinila atraktivnijim za domaće i strane investitore.

Ukupna snaga ovih malih hidroelektrana iznosiće oko 64MW, a predviđa se ulaganje od oko 170 miliona evra.

Ovim javnim pozivom je predviđeno da MHE budu izgrađene u roku od tri godine, dok se koncesija izdaje na 20 godina. Nakon isteka koncesije, MHE će preći u vlasništvo države.

Premijer Makedonije, gospodin Nikola Gruevski, izjavio je da će izgradnja ovih malih hidroelektrana otvoriti nova radna mesta, kako u građevinskoj industriji, tako i u oblasti obnovljivih izvora energije.

S.J.

5 miliona dinara za čišćenje divljih deponija u Beogradu

Bezanija divlja deponijaMinistar energetike, razvoja i zaštite životne sredine gospođa Zorana Mihajlović obišla je danas divlju deponiju na Novom Beogradu čije uklanjanje je u toku. Ona je ovom prilikom izjavila da će u blizini divljih deponija u Beogradu biti postavljene kamere kako bi se pronašli oni koji bacaju otpad i stvaraju nove deponije.

Ministar energetike, razvoja i zaštite životne sredine istakla je i da je potrebno sistemski rešiti problem divljih deponija kako se ne bi pojavljivale nove na mestu već očišćenih. Ona je izjavila i da će ministarstvo sarađivati sa policijom, a i inspekcija će češće obilaziti ove lokacije.

Čišćenje divlje deponije na Novom Beogradu sprovode radnici JKP „Gradska čistoća“, a predstavnici grada Beograda su najavili da će dati 5 miliona dinara za čišćenje divljih deponija. Oni su dodali i da ova suma neće biti dovoljna da se očiste sve divlje deponije ali će rezultati biti vidljivi, dok bi u narednom periodu trebalo da bude utvrđen plan za njihovu sanaciju.

S.J.
Foto: merz

Stopirani pregovori Švajcarske i Evropske unije o energetici

svajcarska-zastavaEvropska komisija stopirala je pregovore sa Švajcarskom o prekograničnom energetskom sporazumu, rečeno je u ponedeljak, 10. februara 2014. godine. Pregovori su stopirani nakon što je Švajcarska na referendumu koji je održan prošle nedelje izglasala ograničenje imigranata iz Evropske unije.

Pregovori između Evropske unije i Švajcarske o energetskom pitanju započeli su još 2007. godine, a obuhvataju dugoročni plan koji će se odnositi na električnu energiju, gas, energetsku efikasnost, ali i infrastrukturu. Švajcarsko učešće u ovom sporazumu je važno zbog toga što bi se tako proširilo zajedničko tržište energije sa zemljama kao što je Italija.

Evropska unija mora stvoriti neophodnu infrastrukturu u oblasti energetike, a do sada je uspela da podstakne proces koji povezuje razmenu električne energije i standardizuje pravila trgovanja.

S.J.

„Atlantic Grupa“ povećava energetsku efikasnost uz pomoć EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj„Atlantic Grupa“ dobila je kredit u iznosu od 5 miliona evra od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a ugovor su juče potpisali prvi potpredsednik Evropske banke za obnovu i razvoj gospodin Fil Benet i predsednik Uprave „Atlantic Grupe“ gospodin Emil Tedeski.

Ova sredstva će biti upotrebljena za povećanje energetske efikasnosti, odnosno biće uvedene ciljane mere uštede energije u kompanijama „Grand kafa“, „Štark“, „Palanački kiseljak“, što će omogućiti uštedu električne energije i gasa, kao i izgradnju toplotnih sistema u ovim kompanijama čime će se poboljšati energetska efikasnost za 25 odsto.

Inače, 2012. godine postignut je dogovor između „Atlantic Grupe“ i Evropske banke za obnovu i razvoj kojim je bilo predviđeno povećanje energetske efikasnosti i zaštita životne sredine u kompanijama „Atlantic Grupe“. Predviđeno je da ove mere smanje emisiju ugljen dioksida u atmosferu za 600 tona u Republici Srbiji.

S.J.

Ratifikacija ugovora o kreditu sa KfW za vetropark „Podveležje“ u BiH

vetroparkKomisija za spoljne poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine predložila je da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine ove zemlje ratifikuje ugovor o kreditu sa Nemačkom razvojnom bankom (KfW). Ovim kreditom u iznosu od 65 miliona evra finansiraće se izgradnja vetroparka „Podveležje“ na lokacijama Mali Grad i Svetigora. Bosanska „Elektroprivreda“ će finansirati ovaj projekat i sopstvenim sredstvima u iznosu od 6,8 miliona evra.

Podsetimo, vetropark „Podveležje“ bi trebalo da ima 16 vetrogeneratora čija će ukupna snaga biti 48MW, a planirana godišnja proizvodnja bi trebalo da bude do 100GWh. Izgradnja vetroparka bi trebalo da se odvija u dve faze. Do kraja ove godine planirana je izgradnja 2 vetrogeneratora čime bi bila završena prva faza, dok se izgradnja ostalih vetrogeneratora očekuje do kraja 2014. godine.

S.J.

ProCredit banka nastavlja kreditiranje malih i srednjih preduzeća

Foto: ProCredit banka

Procredit Bank
ProCredit banka i Evropski fond za jugoistočnu Evropu (EFSE) danas su potpisali ugovor o kreditiranju malih i srednjih preduzeća čija je vrednost 15 miliona evra. Ovim sredstvima ProCredit banka će omogućiti privrednicima da dobiju dugoročne pozajmice za finansiranje svojih investicija.

Ova banka je do sada uložila preko 3 milijarde evra u projekte u Srbiji, ali i odobrila preko 375 hiljada kredita, od čega je čak 80 odsto kredita bilo namenjeno malim i srednjim preduzećima, preduzetnicima i poljoprivrednicima. ProCredit banka je inače fokusirana na kreditiranje vrlo malih, malih i srednjih preduzeća s ciljem otvaranja novih radnih mesta i merljivog doprinosa privredi.

Evropski fond za jugoistočnu Evropu osnovan je 2005. godine od strane Razvojne banke Nemačke (KfW), nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj i Evropske komisije, a obezbeđuje finansiranje vrlo malih i malih preduzeća.

Najavljeno osavremenjavanje HE „Pirot“

HE PirotMinistar energetike, razvoja i zaštite životne sredine gospođa Zorana Mihajlović posetila je danas opštinu Pirot. U sklopu ove posete obišla je hidroelektranu „Pirot“ koja posluje u okviru Privrednog društva „Hidroelektrane Đerdap“ i ovom prilikom najavila ulaganje u osavremenjavanje ove hidroelektrane, kako bi njen rad postao još efikasniji. Naime, planirano je da se u ovu hidroelektranu uloži između 10 i 20 miliona evra, a sredstva bi mogla biti obezbeđena iz međunarodnih finansijskih institucija.

Gospođa Mihajlović prilikom ove posete istakla je da će „Elektroprivreda Srbije“ i Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine raditi na planu ulaganja u HE „Pirot“, kao i da je moguće da to bude sastavni deo ovogodišnjeg plana poslovanja EPS-a. Ona je podsetila i da postoji problem između lokalne samouprave i rukovodstva ove hidroelektrane, ali i ukazala da će ovo ministarstvo pomoći u rešavanju ovog problema koji je u vezi eksproprijacije zemljišta.

Inače, izgradnja HE „Pirot“ počela je 1983. godine, a prvi agregat pušten je u rad 1990. godine, tako da ova hidroelektrana predstavlja najmlađu hidroelektranu u Republici Srbiji.

S.J.

PREDSTAVLJAMO Kako do građevinske dozvole za izgradnju male hidroelektrane

Platforma masinske zgradeNa osnovu iskustva u realizaciji projekta male hidroelektrane „Beli kamen“ (1,5MW) na ušću reke Ribnice u Crni Rzav u opštini Čajetina i njoj sličnih projekata, gospodin Radomir Rade Milekić, diplomirani elektro-inženjer i zamenik direktora preduzeća „Elektrovat“ iz Čačka, predstavlja čitaocima Energetskog Portala primer uobičajene procedure za pribavljanje administrativne i tehničke dokumentacije koja odgovara projektima malih hidroelektrana (snage manje od 2MW) protočnog tipa.

Branske hidroelektrane imaju drugi nivo i drugu prirodu problema, tako da se ovaj izloženi pristup gradnji ne može u velikoj meri primeniti kod njih.

Ovom prilikom gospodin Milekić govorio je o hidroelektranama za koje Lokacijsku i Građevinsku dozvolu izdaje nadležna jedinica Lokalne samouprave, a Energetsku dozvolu izdaje Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine Republike Srbije.

Hodogram aktivnosti na realizaciji MHE, kojeg nameću Zakoni, Uredbe i Pravilnici imaju veliki broj kritičnih tačaka, spornih aktivnosti i ktitičnih prepreka koje se ne vide u prvi mah i ne naslućuju se razmere do kojih mogu ugroziti ukupnu realizaciju projekta MHE.“ – ističe Milekić uz nameru da čitaocima Energetskog Portala ukaže na te prepreke.

Radomir Rade MilekićObnovljivi izvori energije i male hidroelektrane u našoj javnosti su predstavljeni na neadekvatan način, odnosno tako da su mnogi u tome videli nesvakidašnju šansu za veliki biznis, neki su videli šansu da deo prirodnih resursa  nemilosrdno prigrabe za sebe, neki su dobili ideju da svoje teško tržišno privređivanje pretoče u stabilno i lagodno. Razni imaoci novca su videli šansu da svoj imetak pretvore u stabilan, dugoročan i kontinualan i nadasve gospodstven, izvor dobre zarade. Nije mali broj i onih koji nemaju ništa od svega toga, pa čak ni minimalna znanja o malim hidroelektranama, a poželeli su  da naprave malu elektranu na temeljima davno srušene „dedine vodenice“, i tako reše svoje egzistencijalno pitanje. Veliki je broj i onih koji su se napokon setili da postoje neka nepristupačna, krševita i neplodna imanja koja se mogu prevesti na njih ostavinskim postupcima za naknadno pronađenu imovinu, te se tako odjednom ukazala prilika da reše svoje egzistencijalne probleme zauvek, ustupanjem imanja za gradnju malih hidroelektrana.“ – navodi Milekić uz uverenje iz takvih nerealnih očekivanja rezultira nesnalaženje institucija, zbunjenost i rezigniranost pravih investitora i naročito otežana prohodnost kvalitetnih projekata.

Pristupni putevi i trasa cevovoda za MHE Komalj
Pristupni putevi i trasa cevovoda za MHE Komalj

KRATKI PRIRUČNIK INVESTITORIMA U MHE, iz iskustva g. Milekića, dipl.ing.el.:

  •  Treba formirati posebnu firmu, nosioca svih aktivnosti na realizaciji izgradnje MHE, kao nezavisanog tržišnog subjekta, koji će se baviti samo tom delatnošću i postaviti kvalitetnog projektnog menadžera sa  velikim ovlašćenjima, koji će se oslanjati na konsultante svih struka;
  •  Izvršiti izbor lokacije na kojoj će se graditi MHE na bazi velikog broja kriterijuma izvodljivosti, kriterijuma racionalnog iskorištenja hidropotencijala i profitabilnosti projekta;
  •  Pribaviti informaciju o odabranoj lokaciji, od nadležne službe opštinske uprave;
  •  Izraditi polaznu varijantu Idejnog rešenja MHE, na bazi postojeće informacije i raspoloživih tehničkih podataka o hidropotencijalu i terenu, i postaviti najverovatniju koncepciju MHE;
  •  Na bazi Idejnog rešenja MHE od nadležnog operatora distributivnog sistema pribaviti Mišljenje o mogućnosti priključenja MHE na mrežu;
  •  Krenuti u izradu ekspertskih podloga, prva od njih je Hidrološka studija kojom se verifikuje protok odabranog vodotoka. Tu se dobija ključni odgovor na pitanje Da li izabrani vodotok ima relevantnu količinu vode ili nema, i šta se sme koristiti?. Ovde se pravi greška zbog koje se možete kajati kada bude kasno!
  •  Na osnovu urađene Hidrološke studije, pribavlja se Mišljenje RHMZ-a, koje predstavlja institucionalnu verifikaciju hidrologije na predmetnoj lokaciji;
  •  Paralelno sa prethodnim aktivnostima, pribavlja se Mišljenje JP Srbijavode, na bazi Idejnog rešenja MHE i ostale prateće dokumentacije, prema uhodanoj proceduri;
  •  Od banke, ili na drugi način, pribavlja se Izjava o finansijskoj podršci gradnji MHE;
  •  Izrađuje se Prethodna studija opravdanosti sa Generalnim projektom;
  •  Dobijena dokumenta su uglavnom dovoljna za pribavljanje Rešenja o Energetskoj dozvoli od Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine;
  •  Važna, posebno komplikovana i često presudana faza pripreme gradnje su Imovinski odnosi; problemi sa rešavanjem imovinskih odnosa mogu godinama da produže proces pripreme lokacije za gradnju, pa čak i da je zaustave;
  •  Sledi Lokacijska dozvola koja je suštinski najvažniji dokument, jer za njeno dobijanje moraju biti rešeni imovinski odnosi i kjučne stvari kako se ne bi zaustavila ili osporila gradnja. Njen sastavni deo čine uslovi institucija, najčešće, na bazi prethodno datih mišljenja. To su Vodni uslovi, uslovi za priključak MHE na elektroenergetski sistem, uslovi „Telekom Srbije“, „Puteva Srbije“,  „Vojske Srbije“, „Železnica Srbije“, lokalnih komunalnih organizacija, uslovi nadležnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i drugi;
  •  Posebna pažnja se mora obratiti na uslove Zaštite životne sredine. Da bi investitor bio siguran u sasvim ekološke uslove gradnje koji takođe ne zahtevaju dodatni trošak, poželjno je već u ovoj fazi projekta pribaviti Mišljenje nadležnog resora lokalne samouprave za poslove ekologije i zaštite životne sredine;
  •  Dobijanjem Lokacijske dozvole završava se značajna administrativna faza i težište vraća na pripremu i izradu projektne dokumentacije. U pripremu ulaze izbor projektantskog tima, izrada Elaborata o geodetskim radovima i izrada Elaborata o geološkim radovima;
  •  Od projektanata se traži da prouče sva do sada pribavljena dokumenta i tehničke podloge, i pismeno se izjasne o njihovom kvalitetu i upotrebljivosti. Od projektanata se traži da sačine projektne zadatke, obim elaborata geologije i geodezije, i dopune ostalih podloga;
  •  Od projektanata tražiti da ponovo urade Generalni projekat sa Studijom opravdanosti (u skraćenom obliku) na bazi stvarnih uslova i ekspertskih podloga, sa analizom većeg broja varijantnih koncepcijskih rešenja. Cilj je Konačni izbor koncepta MHE, koji će se obrađivati glavnim projektom;
  •  MHE treba koncipirati tako što treba imati u vidu vek od preko 40 godina i uslove neprekidnog rada. Ovo je momenat kada se lako prave, a teško, ili nikako, otklanjaju tehničke strukturne greške. Odgovornost je velika i na projektantu i na investitoru za loše posledice izbora;
  •  Pristupa se izradi Glavnog projekta na bazi usvojenog koncepcijskog rešenja;
  •  Reviziju projekta treba uraditi posebno u fazi izbora konačnog koncepcijskog rešenja, a kasnije vršiti reviziju „u hodu“;
  •  Loš izbor načina zahvatanja i prečišćavanja vode stvara ogromne i teško rešive probleme, ako se nema dobra slika o „velikim vodama“, bujičnom nanosu i nečistoćama;
  • Dovod vode do turbine je složen problem koji inače košta preko 50% ukupne investicije; njegov izbor je posebno složen i zahteva pažljive i opsežne tehnoekonomske analize (da li vod pod pritiskom ili slobodno oticanje, kakve vodne građevine itd, itd?);
  • Izbor hidromehaničke opreme (turbina – generator) je poželjno uraditi u ranoj fazi Glavnog projekta kako bi se mašinska zgrada i temelji radili prema opremi koja će se ugrađivati. Izbor je zahtevan jer ima nekoliko nivoa kvaliteta koji se otežano kontrolišu i nekoliko nivoa cena za opremu, a koja često nije usklađena sa kvalitetom;
  • Nakon završetka projekta i uspešne revizije pribavljaju se saglasnosti svih institucija koje su to i uslovile;
  • Dobijanjem svih potrebnih saglasnosti na Glavni projekat, dokazom da su rešeni imovinski odnosi, prilaganjem drugih standardizovanih dokumenata o ispunjenosti finansijskih i administrativnih uslova, stiče se pravo na dobijanje  Građevinske dozvole, kao konačnog cilja prve etape gradnje MHE. Ovaj završni čin je prevashodno pravna procedura i kontrola ispunjenosti svih uslova, sasvim je predvidiv i ne traje dugo.

Odjednom ste dobili Građevinsku dozvolu, a niste ni primetili koliko je vremena prošlo! Za srpske prilike ishodovanje građevinske dozvole za MHE „Beli kamen“ za 2 godine i 7 meseci je dosta dobar rezultat.“ – zaključuje gospodin Milekić uz pohvale lokalne samouprave u opštini Čajetina na zdravom pristupu investitoru.

B.R.

Energetski Portal Srbije najavljuje seriju tekstova o procedurama za ishodovanje dozvola i saglasnosti za izgradnju projekata svih obnovljivih izvora energije u Srbiji. Javite nam se da čujemo i Vaša iskustva! info@energetskiportal.rs

Izgradnja HE „Boškov most“ i „Lukovo polje“ u Makedoniji pod znakom pitanja

VrutciNajveća investicija u Makedoniji, izgradnja hidroelektrana „Boškov most“ i „Lukovo polje“, izazvala je protest ekologa iz ove zemlje. Zahtev da se odustane od izgradnje ovih hidroelektrana potpisalo je 119 međunarodnih naučnika iz oblasti zaštite životne sredine koji kažu da bi ova investicija poremetila čitav ekosistem, ali i dovela do potpunog nestanka balkanskog risa, jedinstvene zaštićene vrste u svetu.

Najavljeno je da će hidroelektrana „Boškov most“ imati snagu od 70MW, dok će godišnja proizvodnja električne energije biti oko 118GWh. Nalaziće se blizu grada Debar, na Maloj reci. Vrednost investicije je 84 miliona evra, od čega je 65 miliona obezbeđeno kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a 19 miliona sredstvima „Makedonskih elektrana“ (ELEM).

Hidroelektrana „Lukovo polje“ godišnje bi trebalo da proizvede oko 159GWh električne energije, a nalaziće se na gornjem toku reke Crni Kamen.

Izgradnjom ove dve hidroelektrane, Makedonija bi smanjila svoju zavisnost od uvoza električne energije.

S.J.

Tribina o održivom razvoju u petak u Beogradu

odrzivi razvojNordijska poslovna alijansa organizovaće u petak 14. februara tribinu o održivom razvoju „Učimo od najboljih“. Na ovoj tribini srpska javnost će imati priliku da se upozna sa uspešnim primerima poslovanja nordijskih kompanija u oblasti održivog razvoja.

Na tribini će govoriti savetnik predsednika Privredne Komore Srbije gospodin Siniša Mitrović, mladi naučnik i pronalazač gospodin Miloš Stanković i aktivista gospodin Filip Vukša. Osim njih, govoriće i predstavnici kompanija „IKEA“ i „Telenor“.

Tribina će se održati u Beogradu, u hotelu „Falkensteiner“ sa početkom u 14 časova.

Nordijska poslovna alijansa osnovana je 2009. godine u Srbiji, a čine je kompanije iz Švedske, Norveške, Islanda, Danske i Finske. Njen cilj je da promoviše i jača saradnju između nordijskih kompanija i Srbije.

S.J.

Program za sanaciju Palićkog jezera dovodi do izgradnje biogasne elektrane

jezero palicProšle nedelje je u Regionalnom Arhus centru u Subotici predstavljen projekat beogradske grupe E4 „Kompleksan program uklanjanja sedimenta iz jezera Palić sa paralelnim zatvaranjem gradske deponije“.

Ovaj projekat predviđa sanaciju Palićkog jezera zatvaranjem deponije „Aleksandrovačka bara“, koja je udaljena od Palićkog jezera samo oko 500 metara, a najveći problem predstavljaju procedne vode sa deponije koje zagađuju jezero Palić. Projektom je predviđeno da se izvadi mulj iz jezera koji bi se dalje prerađivao tako da bi se dehidrirana suva materija odlagala na deponiju, dok bi se prečišćena voda vraćala u jezero. Suva materija bi onemogućila slivanje štetnih materija u Palićko jezero, ali i otvorila mogućnost za izgradnju elektrane na biogas koja bi koristila metanski gas sa deponije kako bi proizvodila električnu energiju, a godišnje bi mogla doneti prihod do milion evra.

Gospodin Miljan Vuksanović iz grupe E4 izjavio je da bi bilo potrebno oko dva miliona evra za ovaj projekat, ali je naglasio i da bi ovo dovelo do turističkog razvoja Palićkog jezera, kao i da bi električna energija koju bi proizvodila elektrana na biogas mogla otplaćivati uloženo. Sredstva za ovaj projekat bi mogla da se obezbede putem stranih investicija, fondova, municipalnih obveznica.

Ovaj projekat bi uskoro trebalo da bude predstavljen i gradskim vlastima.

S.J.

Građevinska dozvola za MHE „Konjska reka 2“ u Crnoj Gori

hidrotermalniPredstavnici ministarstva održivog razvoja i turizma Crne gore izjavili su u petak, 7. februara 2014. godine, da je kompanija „Hidroenergija Montenegro“ dobila građevinsku dozvolu za izgradnju male hidroelektrane na Konjskoj reci u opštini Berane.

Planirano je da MHE „Konjska reka 2“ ima snagu od oko 900kW, a godišnje bi proizvodila oko 3GWh električne energije.

Inače, kompanija „Hidroenergija Montenegro“ ima u planu izgradnju 8 malih hidroelektrana na reci Bistrici u opštini Berane čija će ukupna snaga biti oko 10MW, dok je vrednost investicije oko 20 miliona evra.

Takođe će graditi i 5 malih hidroelektrana ukupne snage 5MW na Šekularskoj reci, a vrednost investicije će biti oko 8 miliona evra.

S.J.

Indija traži kredit od Svetske banke za najveću solarnu elektranu na svetu

solar-indijaIndijsko ministarstvo za novu i obnovljivu energiju (MNRE) zatražilo je od vlade ove zemlje saglasnost da uzme kredit od Svetske banke u iznosu od 500 miliona dolara za izgradnju solarne elektrane.

Ova solarna elektrana će imati snagu od 750MW, a biće izgrađena u Radžastanu. U saopštenju koje je dala indijska vlada prošle nedelje stoji da će solarna elektrana u Radžastanu predstavljati prvu fazu kompleksa solarnih elektrana „Ultra-Mega Green Solar Power Project“ čija će ukupna snaga biti 4000MW. Vrednost prve faze solarne elektrane u Radžastanu procenjena je na više od milijardu dolara.

Podsetimo, ovaj poduhvat bi trebalo da bude izveden od strane 5 kompanija iz javnog sektora („Bhel“, „Powergrid Corporation of India“, „Solar Energy Corporation of India“, „Hindustan Salts Limited“, „Rajasthan Electronics and Instruments Limited“) na napuštenom zemljištu čiji je vlasnik „Hindustan Salts Limited“, preduzeće u potpunom vlasništvu Vlade Indije, a trebalo bi da bude završen za sedam do osam godina.

Kompleks će moći da proizvede 6400 miliona kWh električne energije godišnje, odnosno da napaja strujom 3 miliona domaćinstava. Takođe će dovesti do smanjenja ugljen dioksida za više od 4 miliona tona godišnje.

Kompanija „Rajasthan Electronics and Instruments Limited“ će biti zadužena za održavanje i upravljanje ovim solarnim kompleksom.

S.J.
Foto: ibtimes.com

Firma iz BiH postala oficijelni distributer svetske firme „Trina Solar“

solarBosanska firma „Solar Star“ potpisala je sredinom januara ove godine ugovor sa firmom „Trina Solar“ čime je postala oficijelni distributer ove firme za područje Balkana.

Predstavnici kompanije „Trina Solar“ posetili su Bosnu i Hercegovinu, i tom prilikom su im bili predstavljeni realizovani projekti kompanije „Solar Star“, a posetili su i solarni park „Solar Star 1MW“ koji je u izgradnji.

Kompanija „Solar Star“ bavi se savetovanjem, planiranjem, montažom i održavanjem solarnih elektrana, a kompanija „Trina Solar“ specijalizovana je za fotonaponske solarne panele, njihovu montažu i održavanje.

Inače, firma „Trina Solar“ je u periodu od 2007. do 2014. godine instalirala solarne elektrane širom sveta čija je ukupna snaga oko 5,9GW.

S.J.

Solarni autobus u Australiji puni se suncem na svakoj stanici

solarni autobus -tindoSolarni autobus u Australiji nazvan „Tindo“ (Sunce) već godinu dana prevozi putnike u Adelajdu. Električni motor ovog autobusa puni se na stanici koja je pokrivena solarnim panelima, a jedno punjenje obezbeđuje putovanje od 200 kilometara.

Autobus ne emitije ugljen dioksid, a poseduje i poseban sistem kočenja koji štedi oko 30 odsto energije. Osim toga, ovaj autobus ima i klimu, kao i bežični internet, a može da prevozi oko 40 putnika.

Solarni autobus „Tindo“ proizvela je kompanija „Design Line International“ sa Novog Zelanda.

S.J.