Home Blog Page 1493

Počela izgradnja kanalizacije u Rakovici

goran vesic kanalizacija bg

U sredu 23. decembra 2015. godine počela je izgradnja kanalizacije u naselju Ljubiša Jelenković u opštini Rakovica u Beogradu.

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić ovom prilikom je izjavio da će u naselju biti postavljeno oko 1900 metara kanalizacionih cevi koje će biti spojene sa kolektorom koji vodi ka Topčiderskoj reci što će doprineti da oko 2 hiljade stanovnika ovog naselja dobije kanalizaciju. Kako je istakao, radovi bi trebalo da budu završeni 10. maja 2016. godine.

Gospodin Vesić je podsetio da je usvojen plan koji predviđa da do 2025. godine svi građani Beograda dobiju kanalizaciju. Dodao je da će projekat koštati oko 575 miliona evra, a da je u okviru njega predviđena izgradnja 5 fabrika za prečišćavanje otpadnih voda.

Predsednik opštine Rakovica gospodin Vladan Kocić izjavio je da je zadovoljan realizacijom ovog projekta, a izrazio je nadu da će se saradnja sa gradom nastaviti kako bi stanovnici Rakovice dobili bolje uslove za život.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

Svaki treći vetrogenerator u Evropi je proizveden u Subotici

Foto-ilustracija: Unsplash (javier-balseiro)

Siemens fabrika u Subotici je u svojoj 12. godini poslovanja nastavila sa dobrim rezultatima, poručeno je iz ove kompanije. Tokom godine zabeležen je i porast broja porudžbina generatora za vetrenjače usled potražnje na svetskom tržištu. “Zahvaljujući tome došlo je do povećanja obima poslovanja i povećanja broja zaposlenih.

Fabrika u Subotici je jedna od najvećih u čitavom Siemens sistemu i predstavlja pravi primer uspešne proizvodnje u našoj zemlji. Siemens trenutno upošljava oko 1.500 ljudi u Srbiji”,  rekao je generalni direktor Siemensa u Srbiji, Udo Ajhlinger. Dodao je da je kompanija od jula do decembra 2015. godine zaposlila 309 novih radnika u subotičkoj fabrici koja trenutno zapošljava 1.322 radnika.
Fabrika vetrogeneratora ove godine je kompaniji Siemens u Srbiji omogućila poziciju jednog od top pet izvoznika. Siemens Srbija ulaže u lokalnu zajednicu kroz projekat dualnog obrazovanja, investirajući u edukaciju i praktičnu nastavu srednjoškolaca za poslove koji zahtevaju posebne tehničke veštine.

“Tokom 2014. godine, praćeno inicijativom Siemensa, kao i potrebama fabrike vetrogeneratora, novi obrazovni profil bravar-zavarivač uveden je u Tehničku školu “Ivan Sarić” u Subotici. Profil je uveden u sklopu projekta uvođenja novih obrazovnih profila u školskom sistemu koji je pokrenula Nemačka organizacija za tehničku saradnju (GIZ), uz podršku Vlade Nemačke i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja”, ističe Ajhlinger. Počevši od septembra 2015, tokom druge godine svog školovanja, učenici su otpočeli sa praktičnom nastavom u Siemensu, ali i drugim fabrikama koje podržavaju ovaj program.

Od 17 učenika u razredu, njih 8 se nalazi na praktičnoj nastavi u Siemensu, gde dva puta nedeljno uče više o samom proizvodnom procesu u fabrici. Nakon završetka srednje škole, ove mlade osobe će predstavljati kvalifikovane radnike sa većim mogućnostima za zapošljavanje, ističu u Simensu. Dugoročni cilj ove saradnje je da učenici koji pohađaju obrazovni smer bravar-zavarivač prođu praktičnu obuku, sa mogućnošću zaposlenja u Siemensu.

Vesna Vukajlović

OPEK tvrdi da će se potražnja nafte smanjiti

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

U godišnjem izveštaju, OPEK je naveo da će morati da crpi 30,7 miliona barela dnevno do kraja godine, što je 1,7 miliona barela više nego što se predviđalo prošle godine, ali za milion barela manje nego što je naftni kartel proizveo u novembru.

Novo predviđanje ističe izazove sa kojim je suočen OPEK u nastojanju da odbrani udeo u tržištu zbog jačanja rivala kao što su SAD i Rusija, naveo je Blumberg dodajući da OPEK nastoji da obuzda širenje konkurencije, ali da krah cena nafte ukazuje na troškove tog sukoba.

Cena nafte tipa brent pala je na 36,04 dolara, što je najniže u poslednjih 11 godina.”Iako niže cene nafte i dalje podstiču rast potražnje, njihov uticaj je ograničen drugim činiocima. Ukidanje subvencija i kontrole cena za naftne proizvode u nekim zemljama, kao i poboljšanje efikasnosti, verovatno će ograničiti rast potražnje za naftom”, naveo je OPEK.

OPEK procenjuje da će do 2020. cene nafte dostići 80 dolara nominalno, a realno 70,7 dolara. Prošle godine OPEK je procenio da će vrednost nafte biti 110 dolara nominalno, a 95,4 realno.To znači da će vrednost izvezene nafte u 2020. godini biti 218 milijardi dolara manja nego što je procenjeno prošle godine.

Izvor : www.rts.rs

Rudniku Resavica biće zaplenjena imovina

Foto-ilustracija: Pixabay (hangela)

Radnici rudnika “Resavica” naplatiće dugovanja za smenski rad, ali bi zbog tužbe i isplate dugovanja od 1,2 milijarde dinara uskoro mogli da ostanu bez posla, prenose Večernje novosti u današnjem izdanju.

Prema navodima lista, doneta je sudska odluka zbog koje će se tom preduzeću od 29. decembra pleniti imovina.

Sudski izvršitelji zapleniće sav nameštaj, kompjutere, štampače i sve što se bude zateklo u 11 kancelarija, uključujući i direktorske.
Kako piše beogradski dnevni list, ovo preduzeće više neće moći da komunicira sa nadležnim ministarstvima i dobavljačima, niti će računovodstvo moći da obračuna plate, jer neće imati na čemu to da uradi.

www.beta.rs

Struja ne mora da poskupi, ukoliko EPS naplati dugove

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Predsednik Nadzornog odbora Elektroprivrede Srbije Branko Kovačević izjavio je da struja ne mora da poskupi ukoliko EPS naplati svoja dugovanja.

Kada bi EPS naplatio sve dugove od velikih industrijskih potrošača (privreda duguje 165 miliona evra), potraživanja s Kosova i Metohije, gde se struja ne plaća od Drugog svetskog rata, i svu kradenu struju, ne bi bilo potrebe za bilo kakvim poskupljenjem, iako to predviđa memorandum s MMF-om za narednu godinu”, kazao je Kovačević za Politiku.

Kovačević je rekao da će odluku o poskupljenju struje naredne godine doneti Vlada sa Ministarstvom energetike, a da će saglasnost dati Agencija za energetiku, zbog čega se o tome na sednici Nadzornog odbora nije razgovaralo.

Govoreći o memorandumu sa MMF-om, koji predviđa poskupljenje struje u maju 2016. a možda i još jedno u 2017. godini, Kovačević je rekao da je razlog više da vlada ne postupi po tom memorandumu i činjenica da struja za poslednju deceniju nije bila jeftinija na berzi nego što je sada.

“Ukoliko struja i bude poskupljivala naredne godine glavni razlog za to će biti ulaganje EPS-a u ekologiju i novu tehnologiju za proizvodnju električne energije. Sadašnji način proizvodnje struje štetan je za životnu sredinu. To iziskuje nova i skupa ulaganja u zaštitu životne sredine, što će EPS morati da plati iz veće cene struje”, dodao je Kovačević.

Izvor: www.b92.net i www.beta.rs

Ub dobio fabriku ugljenih briketa

Foto-ilustracija: Unsplash (Anton Maksimov 5642.su)

 

U okviru preduzeća „Lađar transport“ otvorena je fabrika za proizvodnju ekoloških ugljenih briketa u Ubu.

Predsednik opštine Ub gospodin Darko Glišić izjavio je da je postrojenje veoma značajno zbog otvaranja novih radnih mesta. Kako je istakao, očekuje se da sledeće godine bude izgrađen još jedan objekat u okviru koga će biti otvoreno 50 novih radnih mesta.

Direktor fabrike za proizvodnju briketa gospodin Ranko Šćekić naveo je da je obezbeđen plasman briketa na inostrano tržište. Dodao je da se proizvodnja ugljenih briketa realizuje po njegovom sopstvenom patentu, a izrazio je i zahvalnost opštini Ub koja je podržala ovu investiciju.

Za proizvodnju ekoloških ugljenih briketa koristi se ugljena prašina iz RB „Kolubara“, a projektovani kapacitet fabrike iznosi 25 tona na sat, tačnije između 130 i 150 hiljada tona godišnje. Vrednost investicije bila je oko 1,5 miliona evra, a otvoreno je oko 40 novih radnih mesta.

Sandra Jovićević

Ispunjen godišnji plan prevoza uglja

tent rs zeleznica

Predstavnici TE „Nikola Tesla“ saopštili su da je železnički transport ogranka TENT JP „Elektroprivreda Srbije“ ispunio godišnji plan prevoza uglja 10 dana pre roka.

Kako je saopšteno, od početka 2015. godine do sada prevezeno je 26,8 miliona tona lignita za TENT A, TENT B i TE „Kolubara“. Navedeno je da je za TENT A prevezeno 13,7 miliona tona lignita, za TENT B u Ušću 11,6 miliona tona, dok je za TE „Kolubara“ u Velikim Crljenima prevezeno 1,5 miliona tona lignita.

Direktor Železničkog transporta TENT gospodin Nikola Tomić izjavio je da je ovaj rezultat ostvaren izuzetnim zalaganjem svih učesnika u transportnom lancu.

Saopšteno je i da se očekuje da do kraja 2015. godine biti prevezeno oko 700 hiljada tona uglja više nego što je planirano.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

Konkurs za fantastičnu priču o klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)

 

The Imagination and Climate Future Inicijativa i Koledž za liberalnu umetnost i nauku u Arizoni raspisali su konkurs za kratku fantastičnu priču o klimatskim promenama.

Priča bi trebalo da predvidi budućnost zemlje i čovečanstva pod uticajem klimatskih promena, a može predstaviti i izazove iz ove oblasti sa kojima se suočavaju zajednice, organizacije i udruženja. Autori mogu osmisliti i fiktivne svetove, a podneta priča ne sme biti duža od 5 hiljada reči.

Na konkurs se mogu prijaviti svi koji su zainteresovani za ovu tematiku i to sa tri priče koje je potrebno predati odvojeno. Najbolji autori će dobiti vredne nagrade, a njihovi radovi će biti objavljeni u antologiji.

Rok za podnošenje prijava je 15. januara 2016. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Rudnici “Magnohroma” idu u stečaj

Foto-ilustracija: Unsplash (Luca Maffeis)

Samostalni sindikat radne jedinice “Šumadija” fabrike “Magnohrom”, u okviru koje posluju četiri rudnika, optužuje čelnike Čačka i Gornjeg Milanovca da nisu ništa učinili da spasu preduzeće.

Naime, komisija za sprovođenje postupka javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem radi prodaje imovinske celine “Rudnici i industrija vatrostalnog materijala i elektrotermičkih proizvoda Magnohrom Kraljevo”, proglasila je postupak neuspešnim. Kako je navedeno, do isteka roka određenog javnim pozivom za dostavljanje prijava, Agenciji za privatizaciju nije dostavljena nijedna prijava za učešće u postupku.

U okviru “Magnohroma” se nalazi radna jedinica “Šumadija” Čačak koja obuhvata separaciju u Trbušanima, rudnik u Milićevcima, Koviljaču u Gornjoj Gorevnici i Brezak u Pranjanima. Javnim pozivom je bila ponuđena imovina i pravo na eksploataciju rude magnezita.

– Mislim da se niko iz države i lokane samouprave Čačka i Gornjeg Milanovca nije interesovao za sudbinu ovog preduzeća, budući da se nikada nisu pojavili nigde da traže investitore. Preduzeću koje je zapošljavalo i do 500 radnika, sledi stečaj 31. decembra a šteta za seoske sredine iz kojih su dolazili rudari i hranili na stotine porodica je neprocenjiva – rekao je Zoran Novaković, poverenik Samostalnog sindikata u radnoj jedinici “Šumadija” Čačak.

Vesna Vukajlović

Sutra potpisivanje ugovora o dodeli bespovratnih finansijskih sredstava po konkursima Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine

psemr

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine AP Vojvodine objavio je obaveštenje u kojem je navedeno da će 24. decembra 2015. godine biti potpisani ugovori o sufinansiranju projekata po konkursima koje je raspisao Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine.

Kako je navedeno, ugovori o dodeli bespovratnih finansijskih sredstava će biti potpisani za realizaciju projekata korišćenja raspoloživih hidrotermalnih resursa – izrada novih istražno-eksploatacionih bušotina, kao i za realizaciju projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima.

Podsetimo, Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine raspisao je 18. novembra 2015. godine javni konkurs za sufinansiranje realizacije projekata korišćenja raspoloživih hidrotermalnih resursa – izrada novih istražno-eksploatacionih bušotina, dok je javni konkurs za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima raspisan 9. decembra 2015. godine. Opštine Ada i Inđija dobile su sredstva za izradu novih istražno-eksploatacionih bušotina u iznosu od 13950000 dinara, dok je 12 poljoprivrednih gazdinstava dobilo 9099200 dinara za realizaciju projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine sufinansira 12 projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima

psemr

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine 23. decembra 2015. godine doneo je odluku o dodeli bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima.

U okviru konkursa 12 poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije AP Vojvodine dobilo je 9.099.200 dinara. Najveći iznos dodeljenih sredstava iznosi 793.600 dinara, a najmanji dodeljeni iznos 634 hiljade dinara.

Podsetimo, Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine raspisao je 9. decembra 2015. godine javni konkurs za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima. Pravo učešća imali su nosioci registrovanih poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije AP Vojvodine u cilju realizacije projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima. Sredstva mogu biti iskorišćena za nabavku i montažu novih solarnih sistema za navodnjavanje, a ukupan iznos opredeljenih sredstava bio je 9.851.956 dinara.

Odluku Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Uredba federalne Vlade reguliše oblast gasne privrede

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Oblast gasne privrede na teritoriji federacije BiH regulisana je uredbom federalne Vlade do donošenja zakona o gasu BiH, koji bi trebalo da uredi i delatnost transporta, saopšteno je juče iz “BH gasa”.

Prema toj uredbi , za obavljanje poslova u vezi sa snabdevanjem gasom potrošača u BiH određeni su privredno društvo “Energoinvest”- Sarajevo i “BH gas”- Sarajevo, a za operatora transportnog sistema gasa u Federaciji BiH određen je “BH gas”.

Iz “BH gasa” napominju da trenutno ova kompanija obavlja delatnost i transporta i snabdevanja BiH, a u skladu sa dugogodišnjim međunarodnim ugovorima o kupovini sa “Gasprom eksportom” iz Ruske Federacije i ugovorima o transportu kroz Mađarsku i Srbiju.

“Sve aktivnosti inicirane u novije vreme, pa i inicijativa preduzeća “Gas res”’ Banjaluka o pristupu transportnom sistemu, najbolji je pokazatelj neophodnosti usvajanja regulative o gasu na nivou BiH, smatraju u “BH gasu”.

Vesna Vukajlović

Tivat dobija solarne klupe

solarna klupa opstina tivat

U opštini Tivat u Crnoj Gori do kraja januara 2016. godine biće postavljene tri solarne pametne klupe.

Menadžer opštine Tivat za energetsku efikasnost gospodin Petar Vujović izjavio je da je ugovor sklopljen sa hrvatskom kompanijom „Include“ koja proizvodi ovakve klupe, a da će biti isporučene opštini tek sledećeg meseca zbog liste čekanja. Kako je istakao, novac za nabavku solarnih klupa obezbedila je kompanija „Luštica Development“.

Solarne klupe će se napajati energijom koju će proizvoditi fotonaponski solarni paneli, tako da će biti energetski nezavisne. Osim toga, svaka klupa će imati četiri USB porta koji će omogućavati mobilnim telefonima, laptopovima, tabletima da dopune bateriju, a sadržaće i hot-spot za bežični internet. Takođe, nakon priključivanja mobilnih uređaja korisnici mogu dobiti informacije o temperaturi, kvalitetu vazduha, buci, kao i proizvodnji solarne energije.

U planu je da se sledeće godine nastavi sa postavljanjem solarnih klupa u ovoj opštini.

Sandra Jovićević

foto: opstinativat.com

Uskoro završetak foto konkursa „Morski otpad u Jadranu“

Foto-ilustracija: Freepik (rorozoa)

 

Ekološki pokret „Ozon“ iz Nikšića u Crnoj Gori i kompanija „Coca-Cola Hellenic Crna Gora“ raspisali su konkurs za najbolju fotografiju na temu „Morski otpad u Jadranu“, a svi zaineresovani mogu poslati svoje fotografije do 31. decembra 2015. godine.

Konkurs je raspisan 1. decembra 2015. godine, a ima za cilj skretanje pažnje javnosti na problematiku morskog otpada, navedeno je u saopštenju Ekološkog pokreta „Ozon“.

Foto konkurs je otvoren za građane Crne Gore, a tri najbolje fotografije dobiće vredne nagrade i biće izložene u Centru za edukaciju o životnoj sredini i klimatskim promenama Ekološkog pokreta „Ozon“ u Podgorici.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

 

Otvoreno postrojenje za reciklažu u opštini Bačka Palanka

Foto-ilustracija: Unsplash (sigmund)

 

Kompanija „Greentech“ otvorila je postrojenje za reciklažu u Mladenovu kod Bačke Palanke, a otvaranju su prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, Ambasade Rumunije, opštine Bačka Palanka.

Generalni direktor kompanije „Greentech“ gospodin Mihail Mateski izjavio je da se sa izgradnjom postrojenja za reciklažu u opštini Bačka Palanka započelo 2013. godine, a da je u okviru projekta izgrađeno postrojenje za vruće pranje PET fleksa, postrojenja za tretman otpadnih voda i linija za reciklažu prolietilena. Dodao je i da kompanija „Greentech“ posluje u Srbiji već 10 godina, kao i da je za to vreme reciklirala oko 55 hiljada tona PET boca.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović istakla je da Vlada Republike Srbije podržava ovakve projekte. Ona je navela i da se u junu 2016. godine očekuje otvaranje Poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine i klimatske promene.

Ambasador Rumunije u Srbiji njegova ekselencija gospodin Daniel Banu naveo je da u Republici Srbiji posluje oko 500 rumunskih kompanija, a dodao je i da će uskoro poslovanje između Srbije i Rumunije dostići oko 2 milijarde evra.

Predsednik opštine Bačka Palanka gospodin Aleksandar Đedovac izjavio je da je opština pomogla realizaciju ove investicije, a izrazio je i nadu da će se fabrika u narednom periodu proširiti.

Postrojenje za reciklažu u opštini Bačka Palanka zapošljava oko 130 radnika, a ukupna vrednost investicije bila je oko 5 miliona evra.

Sandra Jovićević

 

Izmenama zakona o zemljištu Srbija privlači investitore

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - OpenAI

Ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković izjavila je tokom jučerašnjeg dana da je osnovni cilj izmena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu efikasno korišćenje zemljišta u državnoj svojini i privlačenje investitora u Srbiju.

Bogosavljević Bošković je obrazlažući predloženi zakon u Skupštini Srbije rekla da u Srbiji ima 830.000 hektara zemljišta u državnoj svojini, od čega se u zakup daje 260.000 hektara.

Godišnji prihod od zemljišta koje se da u zakup je 51 milion evra, a šteta od neizdavanja preostalog državnog zemljišta u zakup je više od 100 miliona evra, dodala je ministarka. Ona je navela da zemljište u državnom vlasništvu koriste pojedinci mimo zakona i bez plaćanja naknade i da je protiv njih teško voditi spor i naplatiti štetu, jer su ti bespravni korisnici često i NN lica. Bogosavljević-Bošković je kazala da je izmenama zakona predloženo da se zemljište izda u zakup do 30 godina domaćim pravnim licima i građanima i dodala da dugoročni zakup povećava sigurnost zakupaca pri ulaganju u poljoprivrednu proizvodnju.

“Pred nama je bio težak ozbiljan i odgovoran zadatak, trebalo je da na osnovu stanja predložimo zakon koji će uvažiti sve specifičnosti, ali i očekivanja svih naših građana, a sa ciljem omogućavanja privlačenja investicija u poljoprivrednu proizvodnju uz povećanje produktivnosti i zaposlenosti i rast dohotka”, rekla je ministarka.

Srbija ukupno ima pet miliona hektara poljoprivrednog zemljišta od čega su 3,5 miliona oranice, bašte i vinogradi, a ostatak livade i pašnjaci.

Izvor : www.beta.rs