Home Blog Page 1493

HEP traži potencijalne partnere za projekte vetroparkova

vetropark„Hrvatska Elektroprivreda“ objavila je da traži potencijalne partnere za razvoj projekata vetroparkova u Hrvatskoj. Za partnerstvo sa HEP-om potrebno je da potencijalni partner bude nosilac projekta nekog od vetroparkova koji se nalazi na listi za priključenje na elektroenergetsku mrežu ili nekog vetroparka koji ima potpisan ugovor sa HROTE-om (Hrvatski operator tržišta energije).

Potencijalni partner udruživanjem sa HEP-om može dobiti smanjenje troškova poslovanja na projektu tog vetroparka, zatim saradnju u razvijanju dugorošnog projekta, kao i saradnju sa „Hrvatskom Elektroprivredom“ koja omogućava pristup njenim resursima.

Da bi do ove saradnje došlo, potencijalni partner mora dostaviti informacije o projektu vetroparka na kojem radi kao i sav prospektni materijal „Hrvatskoj Elektroprivredi“.

Inače, „Hrvatska Elektroprivreda“ prošle godine je raspisala obaveštenje za partnerstvo u projektima vetroparkova, a neki od primljenih zahteva se još uvek obrađuju.

S.J.

Ministar energetike najavila – 250 miliona dinara za reciklažnu industriju

BAcka palankaMinistar energetike, razvoja i zaštite životne sredine gospođa Zorana Mihajlović posetila je u subotu, 15. februara 2014. godine fabriku za reciklažu PET otpada „Greentech“ koja se nalazi u Mladenovu, pored Bačke Palanke.

Ovom prilikom gospođa Zorana Mihajlović razgovarala je sa direktorom fabrike za reciklažu otpada „Greentech“ gospodinom Mihailom Mateskim, a na sastanku je istaknuto da će država ove godine uložiti oko 250 miliona dinara u reciklažnu industriju u Republici Srbiji. Gospodin Mateski je izjavio da će u narednom periodu fabrika „Greentech“ dobiti linije za vruće pranje PET boca, postrojenja za tretman otpadnih voda i tehnolohije za proizvodnju granulata od PET ambalaže. Uvođenjem ovih tehnologija fabrika će zaposliti još 45 radnika, dok je u sakupljanju otpada posredno angažovano preko 1000 radnika.

Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine u saradnji sa reciklerima otpada će raditi na podizanju svesti stanovništva o ovoj delatnosti, dodala je gospođa Zorana Mihajlović na ovom sastanku.

S.J.
Foto: merz

Planinska zajednica gradi male hidroelektrane u Zapadnoj Srbiji

03Planinska zajednica Parka prirode „Golija“ dobila je prema konačnoj listi potencijalnih investitora osam lokacija za gradnju malih hidroelektrana, na osnovu prvog Javnog poziva koji je raspisalo Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine u februaru 2013. godine. Lokacije se nalaze na teritoriji opština Kraljevo, Raška i Ivanjica, u slivu reka Ibar i Raška u jugo-zapadnoj Srbiji.

Dragan Vandić, upravnik „PP Golija“ i bivši pomoćnik u Ministarstvu za šumarstvo i poljoprivredu, izjavio je za Energetski Portal da je većina potrebne dokumentacije za ove projekte predata Ministarstvu, dok je ostatak administrativne papirologije u pripremi, i da su predstavnici zajednice u stalnom kontaktu sa nadležnim organima kako bi se što pre izdejstvovala saglasnost i predao generalni projekat. S obzirom da Planinska zajednica Parka prirode „Golija“ nije poslovna organizacija, niti je reč o privatnom investitoru, proces dobijanja odobrenja za radove je delimično uprošćen, ali sa različitim skupom pravila koje potrebno ispoštovati.

– „Za nas kao planinsku zajdnicu važe drugi „aršini“ pri dobijanju saglasnosti, ali očekujem da sve bude u redu i da, iako je rok do kraja januara produžen za 6 meseci, generalni projekat predamo uskoro. U toku je potraga za firmom ili timom inžinjera koji bi trebalo da na nam urade generalni projekat, koji šaljemo Ministarstvu kao završni dokument u proceduri dobijanja dozvole. Do sada smo razgovarali sa vlasnicima projektantskih preduzeća iz Niša i Smedereva i na dobrom putu smo da nađemo pouzdanog partnera za potrebnu saradnju.“ – rekao je Vandić.

Iako se, zbog nerešenih imovinskih pitanja na ovim područjima, suočavaju sa dosta problema u vezi sa dobijanjem potrebnih građevinskih dozvola, Vandić tvrdi da su izgradnje malih hidroelektrana izvesne, jer je u pitanju projekat koji je od velikog značaja za gradove na čijoj teritoriji će se graditi, ali i PP Goliju, Zapadnu Srbiju i čitavu zemlju. Prema njegovim rečima, na svim dobijenim lokacijama izvršene su (ili su u toku) potrebne provere i studije izvodljivosti gradnje i smatra da, mada situacija nije idealna, male hidroelektrane moraju zaživeti na ovim prostorima.

– „Stanje na terenu apsolutno ne odgovara stanju iz Javnog poziva, kada je reč o raspoloživim kapacitetima vode i potencijalnoj proizvodnji električne energije na datim lokacijama. Na većini njih procena moguće snage rađena je na osnovu podataka iz 1986. godine! Zbog suše i klimatskih uslova na pojedinim mestima vodeni kapacitet je smanjen i do 50 posto, ali ćemo se pri izgradnji truditi da iz svake lokacije izvučemo maksimum enrgije.“

Prema Javnom pozivu, predviđeni kapaciteti za tri lokacije u Kraljevu, koje je za investiranje gradnje dobila ova planinska zajednica jesu 105kW za malu hidroelektranu „Rudak II“ na rekama Studenica, Brevina i Vrški Potok (Ibarski sliv), 90kW za MHE „Godović“ na istim rekama i 95kW za MHE „Priševići“ na Studenici i Raduši. U Raškoj je „PP Golija“ dobila da izgradi MHE „Ličine“ kapaciteta 245kW (Borovička reka), „Ravni“ 231kW (Ravanjski potok) i „Jablanovik“ (Jablanovička reka) potencijalne instalirane snage od 220kW. Dva lokaliteta u opštini Ivanjica takođe pripadaju Ibarskom slivu i reč je o MHE „Ograđenik“ i „Saljevići“, predviđene snage od 95kW i 125kW. Potrebnu opremu za izgradnju i puštanje u rad malih hidrelektrana Planinska zajednica „PP Golija“ uvešće iz inostranstva, a za sada su obavljeni razgovori sa predstavnicima firmi iz Češke i Kine.

Prema rečima Darka Vandića, „PP Golija“ će se, zbog oganičenosti sredstava, najverovatnije odlučiti za jeftiniju opciju opreme iz Kine, koja je daleko povoljnija od onih koje se nude na evropskom tržištu. – „Vrednost investicija kreće se i do 1000 – 1100 evra po kilo – vatu, ali se kupovinom jeftinije opreme može dosta uštedeti“ – zaključio je Vandić za naš sajt. Prema ovoj proceni invesitoru će biti potrebno između 90 i 280 hiljada evra za izgradnju jedne male hidroelektrane na pomenutim lokacijama.

S.S.

U Fukušimi do 2040. godine 100 odsto energije iz obnovljivih izvora

Fukushima_Renewable_Energy_InstituteNa konferenciji „Communiti Power“ koja je održana u severozapadnoj pokrajini Japana krajem januara ove godine, premijer Shinzo Abe izjavio je da je u planu da do 2040. godine u pokrajini Fukušima sva proizvedena energija bude iz obnovljivih izvora.

Direktor Instituta za održivu energetsku politiku u Japanu gospodin Tetsunari Iida izjavio je da je pokrajina Fukušima progresivnija u oblasti OIE od ostalih pokrajina u Japanu. U ovoj pokrajini uskoro se očekuje puštanje u rad dva vetrogeneratora od kojih je svaki snage 7 MW, a i solarna energija će imati veliki udeo u najavljenoj strategiji.

Inače, ova zemlja se okrenula proizvodnji energije iz obnovljivih izvora nakon niza nesreća u nuklearnoj elektrani „Fukušima“ koje su izazvane zemljotresom iz 2011. godine.

Vlada Japana je 2010. godine usvojila energetsku politiku prema kojoj bi udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije do 2030. godine iznosio samo jedan odsto, ali posle nuklearne katastrofe usvojena je nova energetska politika koja predviđa da ova zemlja do 2020. godine ostvari 20 odsto udela iz OIE u ukupnoj potrošnji energije.

S.J.

Izgradnja HE „Bočac 2“ u Republici Srpskoj počinje sredinom 2014. godine

mheIzgradnja hidroelektrane „Bočac 2“ na reci Vrbas u Republici Srpskoj počeće u drugoj polovini 2014. godine, odlučeno je na poslednjoj sednici Skupštine akcionara „Hidroelektrane na Vrbasu“.

Direktor preduzeća „Hidroelektrane na Vrbasu“ gospodin Nedeljko Kesić izjavio je da će HE „Bočac 2“ biti izgrađena na kompenzacionom jezeru HE „Bočac 1“. Ova hidroelektrana će imati snagu od 10MW; njena vrednost je više od 20 miliona evra, a preduzeće „Hidroelektrane na Vrbasu“ će je finansirati sopstvenim sredstvima.

U toku je izrada glavnog projekta ove hidroelektrane, a planirano je da HE „Bočac 2“ bude puštena u rad do kraja 2016. godine. Elektrana će otvoriti 16 novih radnih mesta, a njenom izgradnjom će zapadni deo Republike Srpske dobiti stabilnije snabdevanje električnom energijom.

Inače, HE „Bočac 1“ počela je sa radom još 1981. godine, a koristi 16,2 odsto hidropotencijala reke Vrbas.

S.J.

Moguća fabrika solarnih kolektora u Čačku

CacakGradonačelnik Čačka gospodin Vojislav Ilić razgovarao je juče sa predsednikom Upravnog odbora švajcarske firme „Magnetify AG“ gospodinom Feliksom Jungom o mogućnosti izgradnje fabrike solarnih panela u Čačku. Ovom sastanku prisustvovali su i lokalni privrednici koji su zainteresovani za izgradnju fabrike.

U fabrici bi se proizvodili solarni paneli, a bilo bi otvoreno oko 140 novih radnih mesta.

Gospodin Feliks Jung je prilikom ove posete obišao i potencijalne lokacije za izgradnju fabrike, a konačnu odluku o izgradnji fabrike doneće nakon povratka kući.

Inače, firma „Magnetify AG“ čije je sedište u Dubendorfu bavi se proizvodnjom solarnih panela i investira u obnovljive izvore energije.

Na mnogim javnim ustanovama u Čačku već postoje solarni sistemi, a izgradnja ove fabrike dovela bi do njihove ekspanzije.

S.J.

Solarna utičnica koja se kači na prozor

Solarna uticnicaDizajneri Kyuho Song i Boa Oh razvili su inovativni način punjenja baterije mobilnih uređaja.

Tačnije, oni su dizajnirali solarni punjač koji funkcioniše kao utičnica i može da se postaviti na bilo koji prozor, u kući, automobilu i svuda gde je dostupan izvor svetslosti, a zatim se preko malog solarnog panela sunčeva energija skladišti u akumulatoru, ili se sam uređaj puni direktno pri uključivanju.

„Windows Socket“ je ime ovog solarnog punjača-utičnice malih dimenzija, koji može da stane u džep i lako se ponese i koristi bilo gde.

Ovaj proizvod je napravljen od kvalitetne plastike, a dizajneri garantuju njegovu ispravnost u 5 godina upotrebe. Potrebno je između 5 i 8 časova da se njegova baterija u celosti napuni i 69 dolara izdvojiti za kupovinu ovog korisnog i inovativnog proizvoda.

S.J.

Uskladiti proces upravljanja otpadom sa EU – zaključeno u PKS

Uskladiti proces upravljanja otpadom sa EU-zaključeno u PKSNa sednici Grupacije boja i lakova koja je održana juče u Privrednoj Komori Srbije zaključeno je da je potrebno uskladiti zakonodavstvo u oblasti upravljanja otpada sa Evropskom unijom. Predstavnici ove grupacije izjavili su da je neophodno unaprediti proces upravljanja otpadom tako što bi operateri trebalo da investiraju u objekte za preradu otpada.

Predstavnik Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine gospodin Luka Starčević izjavio je da je veliki deo zakonodavstva u oblasti upravljanja otpadom usklađen sa zakonima Evropske unije, dok je savetnik predsednika Privredne Komore Srbije gospodin Siniša Mitrović izjavio da je sistem upravljanja ambalažnim otpadom dobar u načelu, ali da zakon i pravilnici moraju biti osavremenjeni.

Predstavnik Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine gospođa Suzana Milutinović govorila je o Seveso postrojenjima u kojima se skladišti opasan otpad. Inače, Seveso Direktivom sve države članice Evropske unije su u obavezi da imaju politiku za sprečavanje velikih udesa. U Evropskoj uniji je u toku primena Seveso III Direktive, dok je u Srbiji u toku implementacija Seveso II Direktive.

S.J.

Rešavanjem imovinskih odnosa do izgradnje MHE „Glavinac“ u slivu Ibra

rekaKompanija „Bocvana Energy“ iz Kraljeva, ćerka firma kompanije „Eling inženjering“, potencijalni je odabrani investitor za MHE „Glavinac“ u opštini Kraljevo. Ova kompanija dobila je ovu lokaciju na prvom Javnom pozivu za dodelu lokacija za izgradnju malih hidroelektrana koje je raspisalo Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine u februaru prošle godine.

Trojni memorandum o razumevanju potpisan je 26. jula 2013. godine između ovog investitora, lokalne samouprave i Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, a njime se investitor obavezao da će u roku od šest meseci ispitati mogućnost realizacije projekta, podneti generalni projekat i zahteve za sve potrebne dozvole resornom ministarstvu.

Zamenik direktora kompanije „Bocvana Energy“, gospođa Snežana Milić, u razgovoru za Energetski Portal izjavila je da projektna dokumentacija i generalni projekat još uvek nisu podneti Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine, iako su završeni. Razlog tome je rešavanje imovinskih odnosa sa opštinom Kraljevo, ali i problem sa Direkcijom za imovinu, od koje se još uvek čeka odgovor. Projektnu dokumentaciju i generalni projekat za MHE „Glavinac“ radila je kompanija „Eling inženjering“, a vrednost investicije procenjena je na oko 200 hiljada evra. Instalisana snaga MHE „Glavinac“koja će se nalaziti u slivu Ibra na reci Kolanj će biti manja od 140kW, kako je najavljeno. Ova MHE bi trebalo da proizvodi oko 614MWh električne energije godišnje, a dve turbine će biti tipa Pelton.

Gospođa Snežana Milić izjavila je i da kompanija „Eling inženjering“, gde je ona zamenik direktora, radi projektnu dokumentaciju za još 9 malih hidroelektrana u Republici Srbiji. Osim toga, izgradila je i dve MHE u Republici Srpskoj; MHE „Divič“ snage 2,5MW koja je prva privatna MHE u Republici Srpskoj i u pogonu je već osam godina, i MHE „Ilomska rijeka“ čija je snaga 4,8MW.

S.J.

Inovacijama i novim idejama do efikasnije ekonomije i stabilnog društva

Nordijska poslovna alijansaNordijska poslovna alijansa organizovala je svoju prvu tribinu posvećenu održivom razvoju pod nazivom „Učiti od najboljih“. Tribina je prva u nizu planiranih događaja u sklopu „Nordic Green“ projekta koje će Nordijska poslovna alijansa sprovesti tokom 2014. godine, a današnji događaj imao je za cilj da osim širenja ekološke svesti kod domaćih kompanija i javnosti, ukaže na važnost održivog ekološkog poslovanja u Srbiji, a prema iskustvu koje postoji u nordijskim zemljama.

Komentarišući zaključke skupa Uroš Mihajlović, izvršni direktor Nordijske poslovne alijanse izdvaja da su se učesnici saglasili da treba nastaviti rad na prilagođavanju legislative u oblasti industrijske ekologije u Srbiji, a sve u cilju da se sadašnjim i potencijalnim investitorima obezbedi sigurnost i bolja predvidljivost troškova poslovanja. „Neophodno je aktivnije pristupiti promeni ekološke politike zemlje, i promeniti sadašnji model po kome se sredstva za ekologiju izdvajaju za adhoc aktivnosti a ne za strateški razvoj ove oblasti. Boljom preraspodelom ionako nedovoljnih sredstava i ulaganjem u inovacije i nove ideje doprinelo bi se stabilnijem razvoju privrednog ambijenta i rastu broja radnih mesta. Dobar primer za to je potencijal reciklažne industrije kao nove grane privrede kojom bi, prema procenama eksperata, smeće kao resurs obezbedilo Srbiji godišnji prihod od preko 100 miliona evra u punom obimu aktivnosti. U ovom procesu treba iskoristiti iskustva skandinavskih zemalja koje prednjače u ovoj oblasti, ne bi li se on okončao najefikasnije i sa što manje utrošenih resursa –vremena, novca, ljudskih resursa što je i bio cilj organizacije ovog skupa“, zaključuje Mihajlović.

Na tribini „Učiti od najboljih“ učestvovali su Siniša Mitrović – savetnik predsednika Privredne komore Srbije, Kristina Mitrović – specijalista za pitanja životne sredine u kompaniji Telenor Srbija, Irena Dobosz – menadžer za održivost u kompaniji IKEA Jugoistočna Evropa, Miloš Stanković, mladi elektoinženjer i pronalazač koji je prošle godine dobio nagradu za životno delo u NR Kini i Filip Vukša, aktivista koji je prosledio više od 3500 administrativnih žalbi različitim direkcijama grada Beograda.

Poslovna vizija i fokus delovanja Nordijske poslovne alijanse pored jačanja poslovnih veza između Srbije i skandinavskih zemalja je i promovisanje ekološke dimenzije u poslovanju. Cilj je i da svojim edukativnim aktivnostima srpskoj javnosti približi sistem vrednosti skandinavskih zemlja koje imaju znanje i ogromno iskustvo u sferama održivog razvoja. Nordijska poslovna alijansa planira objedinjavanje što većeg broja relevantnih činilaca u društvu, obrazovnih profila i generacija kako predavača tako i učesnika na budućim sličnim edukativnim događajima, kako bi, unapređujući ovu ali i druge oblasti što efikasnije doprineli sveukupnom razvoju Srbije.

I Investicioni forum zemalja Zapadnog Balkana u EBRD-u 24. februara u Londonu

The EBRD's 2011 Annual Meeting in Astana, Kazakhstan, 20-21 May 2011Evropska banka za obnovu i razvoj održaće u svom sedištu u Londonu prvi Investicioni forum sedam zemalja Zapadnog Balkana i Hrvatske 24. februara 2014. godine.

Cilj foruma je da se Zapadni Balkan predstavi kao povoljna destinacija za ulaganje, a neke od glavnih tačaka o kojima će se govoriti su regionalna integracija pomoću koridora, gasovoda, kao i proširenje proizvodnog sektora, izjavili su predstavnici ove banke.

Na forumu će učestvovati premijeri Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, UNMIK Kosova, Hrvatske, Crne Gore i BJR Makedonije.

Inače, Evropska banka za obnovu i razvoj ima za cilj da unapredi saradnju u ovom regionu, a 2013. godine je u zemlje Zapadnog Balkana i Hrvatsku uložila više od 1,2 milijarde evra kroz preko 80 projekata.

S.J.

Predstavljeni solarni kolektori u PKS

Sekcija za suncevu energijuPredsednik Sekcije za sunčevu energiju Privredne Komore Srbije prof. dr Marija Todorović juče je u prostorijama Privredne Komore Srbije predstavila primer uspešnih solarnih kolektora. Ovi solarni kolektori prvi put su postavljeni pre 26 godina u Budvi, na kompleksu „Slovenska plaža“. Sistem ima snagu od 3,5MW, a kombinovan je sa toplotnim pumpama koje koriste morsku vodu. Solarni kolektori koriste se za grejanje i hlađenje hotelskih soba, kao i grejanje sanitarne vode i bazena kompleksa „Slovenska plaža“.

Na ovom sastanku predstavljeni su i solarni kolektori „Radiusar“ koji imaju aluminijumski ram izliven u jednom komadu, a njihova debljina je 54 milimetra. Kolektori imaju i specijalno zaštitno staklo, a njihova efikasnost je 85,1 odsto. Razvijeni su od strane kompanije „Goinnovate“ iz Lihtenštajna, a strateški partner ove kompanije u „Netinvest“ planira njihovu primenu u Srbiji.

Osim solarnih kolektora predstavljena je i situacija u svetu, pa je tako istaknuto da Kina poseduje 70 odsto svetskog tržišta solarnih kolektora. Takođe je rečeno da se u Evropi proizvode veliki solarni kombinovani sistemi, dok se u Kini rade uglavnom solarni kolektori za domaćinstva.

S.J.
Foto: pks.rs

Mađarska smanjuje cene energenata

parlament budampestaVlada Mađarske najavila je treći paket sniženja cena energije za domaćinstva od 1. aprila 2014. godine. Za početak će cena gasa biti snižena za 6,5 odsto, zatim od 1. septembra nastupa smanjenje cene električne energije za 5,7 odsto, a od 1. oktobra i smanjenje cene daljinskog grejanja za 3,3 odsto.

Ovo je treći paket smanjenja cena energije za domaćinstva koji je usvojio mađarski parlament, a sve zbog toga što dobavljači energije imaju ogroman profit od svoje delatnosti.

Od 1. januara 2013. godine vlada Mađarske smanjila je cenu električne energije, gasa i centralnog grejanja za 10 odsto, a mađarski premijer Viktor Orban prošle godine je naredio kompanijama koje isporučuju energiju da smanje cene za dvadeset odsto.

S.J.

Danas je svetski dan očuvanja energije

ocuvanje energijeDanas je svetski dan očuvanja energije. Trenutak je da se istakne značaj korišćenja energije, potrošnje, oskudice i uticaja energije na održivost globalnog ekosistema, života i razvoja. Pitanje energije je pitanje opstanka čovečanstva. Otuda se ističe važnost okretanja održivim neiscrpnim izvorima ili alternativnim vidovima energije kako bi energetski sistem, time i budućnost čovečanstva, bili izvesni.

Energija utiče na sve aspekte života i ljudskog razvoja, a njena potrošnja se smatra pokazateljem razvoja.

Pitanje energetske oskudice postalo je alarmantno pa se nacionalne energetske strategije najpre fokusiraju na podizanje ili buđenje svesti o značaju očuvanja energije, a ciljevi se postavljaju u kontekstu štednje energije, energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije uz smanjenje korišćenja iscrpljivih konvencionalnih oblika energije čime se smanjuje i emisija CO2 u atmosferu, time i globalno zagrevanje.

Pored zakonske regulative i podsticaja koje definišu resorna ministarstva u primeni energetskog menadžmenta važnu ulogu igraju opštine, preduzeća i stanovništvo:

Opštine – uvođenjem energetskog menadžera, definisanjem planova energetske efikasnosti i sprovođenjem ciljeva strategije održivog razvoja, naplatom ekološke takse i formiranjem eko fondova, podrškom stanovništvu i privredi sredstvima iz postojećih fondova, sklapanjem javno privatnih partnerstava u investicijama „zelene“ energetike, omogućavanjem pristupa informacijama o potencijalu OIE, lokacijama i pružanjem pomoći u ishodovanju dozvola..;

Preduzeća i industrije – unapređenjem energetske efikasnosti u industrijskim postrojenjima, halama, pogonima, ili projektnim predviđanjem energetske efikasnosti u njima, korišćenjem obnovljivih izvora energije u cilju stvaranja samoodrživih sistema, korišćenjem savremene pametne štedljive tehnologije..;

Stanovništvo – sanacijom i unapređenjem energetske efikasnosti kuća i stanova postavljanjem dobre izolacije, zamenom stolarije, racionalnim korišćenjem električne i toplotne energije u domu, odabirom štedljive tehnike prilikom kupovine novih uređaja, korišćenjem štedljive rasvete..;

Na današnji dan očuvanja energije važno je pomenuti i Nikolu Teslu koji je svojom naukom planetarno doprineo korišćenju i očuvanju energije i, stiče se utisak, da će tek doprineti nakon temeljne rekonstrukcije i razumevanja njegovih radova u savremenoj, za sada avangardnoj nauci. Mnogo toga neistraženog čeka naučnike posvećene Teslinim radova, a samo jedan doprinos koji je rešio problem snabdevanja čovečanstva enerijom jeste bežični prenos energije. Tumači Tesle ističu da je vreme pred nama vreme korišćenja obnovljivih i besplatnih prirodnih izvora energije, kao i da shvatanjem Zemlje kao jezgra ogromnog generatora koja rotacijom elektriše sporiju jonosferu milijardama volti i ampera, čovečanstvo zapravo živi u sfernom kondenzatoru naizmenične struje koji se sam od sebe neprestano puni.

B.R.

Održan sastanak ministra energetike i predstavnika kompanije „Continental Wind Partners“

cwp i ministarstvoMinistar energetike, razvoja i zaštite životne sredine gospođa Zorana Mihajlović primila je danas predstavnike kompanije „Continental Wind Partners“ u Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine, a sastanku je prisustvovao i predsednik kompanije „Continental Wind Partners“ gospodin Mark Krendal (Marc Crendal).

Ovom prilikom gospođa Mihajlović je istakla da je u proceduri novi Zakon o energetici koji će doneti značajne olakšice investitorima, pogotovo u oblasti iskorišenja energije vetra.

Kompanija „Continental Wind Partners“ posluje u Srbiji od 2009. godine kao „Continental Wind Serbia d.o.o.“, a poseduje dve energetske dozvole za vetroparkove „Čibuk 1“ i „Čibuk 2“.

Podsetimo, ove godine u Kovinu će početi izgradnja vetroparka „Čibuk 1“ čija će snaga biti 145MW. Vrednost projekta procenjena je na oko 300 miliona evra. Vetropark „Čibuk 1“ imaće 57 vetrogeneratora pojedinačne snage 2,5MW, a planirano je da bude završen do kraja 2014. godine. Nakon njegovog završetka započeće se sa izgradnjom vetroparka „Čibuk 2“, takođe u Kovinu, čija će snaga biti 129MW. Ovaj vetropark bi trebalo da bude završen do kraja 2016. godine, a njegova vrednost je oko 180 miliona evra.

Foto: merz

Tribina u Leskovcu povodom Svetskog dana očuvanja energije

hemijska-skola-leskovacPovodom Svetskog dana očuvanja energije Gradska uprava za zaštitu životne sredine u Leskovcu i Hemijsko-tehnološka škola „Božidar Đorđević Kukar“ organizovala je tribinu posvećenu alternativnim izvorima energije. Tribina je održana danas u 11 časova u prostorijama Hemijsko-tehnološke škole.

U uvodnom delu učenici Hemijsko-tehnološke škole održali su prezentaciju o obnovljivim izvorima energije, a zatim je pušten i kratki film. Predstavnici Direkcije za urbanizam i izgradnju iz Leskovca su zatim održali svoju prezentaciju iz dva dela; u prvom delu su, između ostalog, predstavljene energetski efikasne kuće i energetski pasoši, a u drugom delu alternativni izvori energije-energija sunca, energija vetra, energija vode, geotermalna energija i biomasa. Zatim je održana diskusija na temu obnovljivih izvora energije, a na sva pitanja odgovarala je gospođa Ivana Ranđelović iz Direkcije za urbanizam i izgradnju Leskovca.

Svetski dan očuvanja energije obeležava se 14. februara, a njegov cilj je da reši problem neefikasnog korišćenja energije sa posebnim osvrtom na obnovljive izvore energije.

S.J.