Home Blog Page 1308

Moguće smanjenje cene gasa za distributivna preduzeća u FBiH

gasovod novosti.rs

Nadzorni odbor kompanije „BH-Gas“ doneo je odluku o smanjenju cene gasa za distributivne kompanije sa 640KM na 550KM za hiljadu kubnih metara gasa.

Odluka je prosleđena Federalnom ministarstvu energetike, rudarstva i industrije koje će dati svoje mišljenje, a mišljenje ćedostaviti i Federalno Ministarstvo trgovine nakon čega će predlog o smanjenju cene gasa za distributivne kompanije biti dostavljen Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.

Predstavnici kompanije „BH-Gas“ saopštili su da, u slučaju da do smanjenja gasa dođe, umanjenje cene gasa će se retroaktivno obračunati distributivnim preduzećima od 1. januara 2016. godine.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

U planu izgradnja kogeneracionog postrojenja na biomasu u BiH

biomasa

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dala je prethodnu saglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku izdavanja energetske dozvole privrednom društvu „Natron-Hayat“ iz Maglaja za izgradnju kogeneracionog postrojenja na biomasu, preneli su mediji.

Kako je saopšteno, izgradnja kogeneracionog postrojenja na biomasu „TG 4“ planirana je u opštini Maglaj. Postrojenje bi trebalo da ima snagu od 35MW, a očekuje se da će godišnje proizvoditi oko 30 hiljada MWh toplotne energije i 64.152,00MWh električne energije.

Kao gorivo za postrojenje koristiće se drvna biomasa, odnosno kora jele, bora i smrče.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

U planu druga faza sanacije jalovišta nekadašnjeg rudnika u Stolicama

jaloviste blic.rs

Stručnjaci Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ rade na projektu kompletne sanacije brane nekadašnje flotacije rudnika „Stolice“, preneli su mediji.

Predsednik opštine Krupanj gospodin Rade Grujić izjavio je da je vrednost radova na brani oko milion evra, dok će 600 hiljada evra biti uloženo u čišćenje korita reke i zemlje oko njega.

Podsetimo, nakon majskih poplava 2014. godine i formiranja klizišta pukle su tri brane u opštini Loznica i jalovina iz nekadašnjeg rudnika istekla je i ulila se u reku Korenita. Krajem maja iste godine uspešno je zaustavljeno dalje izlivanje jalovine, ali je do ponovnog izlivanja došlo već u julu 2014. godine. Poslednje izlivanje jalovine iz nekadašnjeg rudnika u Stolicama dogodilo se krajem septembra 2014. godine, kada je analizom uzoraka sa četiri bazne stanice potvrđeno prisustvo olova, kadmijuma, gvožđa, cinka, bakra, žive, antimona, arsena i mangana u Drini. Nakon toga, sredinom oktobra 2014. godine Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije objavila je rezultate analiza vode iz reke Drine koji su potvrdili prisustvo teških metala u ovoj reci.

Krajem novembra 2014. godine završena je prva faza sanacije jalovišta nekadašnjeg rudnika u Stolicama. Radnici RTB „Bor“ izgradili su pet brana za filtriranje vode iz jalovišta, dve brane za prihvat i odvod bujičnih voda i 1300 metara kanala za prihvat voda.

Sandra Jovićević

foto: blic.rs

Preko 8 miliona KM za podsticanje proizvodnje iz OIE i efikasne kogeneracije u FBiH

oie economy.rs

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donela je odluku o ukupnom iznosu sredstava, odnosno potrebnom iznosu naknade za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracijei jediničnom iznosu naknade za podsticanje proizvodnje električne enrgije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije za 2016. godinu.

Kako je saopšteno, ukupan iznos sredstava za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije za 2016. godinu iznosi 8.354.254 KM. Jedinični iznos naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije iznosi 0,001 KM/kWh bez PDV-a, a primenjivaće se od 1. januara 2016. godine.

Sredstva koja će biti prikupljena na osnovu ove naknade predstavljaju prihod Operatera za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, a namenjena su za isplaćivanje podsticajnog dela iz zagarantovane cene za proizvedenu električnu energiju privilegovanih proizvođača, finansiranje troškova rada Operatora i pokrivanje troškova uravnoteženja elektroenergetskog sistema nastalih zbog odstupanja u vrednostima planirane i proizvedene električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju.

Sandra Jovićević

foto: economy.rs

izvor: fena.ba

Uskoro početak druge faze kapitalnog remonta u TE „Morava“

te morava tent.rs

Direktor TE „Morava“ gospođa Marija Stevanović izjavila je za Tanjug da je započeta priprema za drugu fazu kapitalnog remonta u TE „Morava“.

Kako je gospođa Stevanović istakla, remont će trajati 6 meseci, a obezbediće siguran i pouzdan rad ove termoelektrane u narednih 10 godina. Pored standardnih remontnih aktivnosti biće izvedeni i investicioni poslovi većeg obima kao što su zamena ložišta kotla membranskim i rekonstrukcija elektrofiltera, odala je gospođa Stevanović. Navela je da je u planu i zamena ventila srednjeg pritiska, izrada projekta, nabavka i montaža linije hemijske pripreme kondenzata i zamena sistema za proizvodnju tehnološke vode za kotao, kao i nabavka i ugradnja novih generatorskih zaštita i rekonstrukcija proizvoda napona 0,4KW.

Ona je podsetila da je prošle godine obavljena prva faza kapitalnog remonta koja je trajala oko 5 meseci. U okviru ovog projekta uloženo je oko 10 miliona evra, a angažovano je oko 50 domaćih i stranih kompanija.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

Borba protiv hidrocentrala na Korani

Rastoke_(1),_Slunj,_CroatiaGrad Slunj, nekoliko opština i ekološko udruženje „Eko-pan“ iz Karlovca opet će tražiti izmene i dopune prostornog plana Karlovačke županije, ako bude plan u Županijskoj skupštini izglasan zajedno s dve lokacije za moguću gradnju hidrocentrala na Korani, najavilo je udruženje za zaštitu okoline “Eko-pan”. To se udruženje oglasila saopštenjenjem. Dok se Županijski zavod za prostorno uređenje na konferenciji za novinare prošle nedelje, obratio i sumirao javnu raspravu o predlogu prostornog plana Karlovačke županije. Predlog bi u aprilu trebalo da se nađe pred županijskim poslanicima. Autori predloga prostornoga plana rekli su da se udovoljilo zahtevima, pa neće biti moguće graditi nove hidrocentrale, osim pet započetih i još dve na Korani, Barilović i Lučica, čija gradnja je predviđena ranijim dokumentima.

“Udruženje “Eko-pan” će se boriti da se i te dve lokacije promene. Pošto nije započeta gradnja, a HEP ima stav da im one nisu potrebne, nema razloga da taj prostor ostane rezervisan za gradnju hidrocentrala”, ističe se u saopštenju koje je potpisao voditelj “Eko-panovog” programa “Pravo okoliša” gospodin Denis Francišković. On navodi da u „Nacrtu strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske“, koji je prošlog leta sastavio “Hrvatski zavod za prostorni razvoj Ministarstva graditeljstva”, piše kako se “prihvata” predlog Grada Slunja. Da se briše da je to “lokacija za prioritetni smještaj novih energetskih građevina”. Taj dokument međutim nije uspeo da dođe na dnevni red u prošlom sazivu Sabora i još nije izglasan.

Kad bi Sabor usvojio tu novu strategiju, Karlovačka županija se ne bi više mogla pozivati na stare dokumente i prestala bi opasnost da će neko zatražiti i pribaviti dozvole za gradnju te dve hidrocentrale na Korani, objasnio je za Hinu gospodin Francišković. On kao pogrešnu tezu odbacuje da je gradnja hidrocentrale u Lučici važna i zbog obrane od poplave nizvodno od Karlovca. Činjenicu da su pri izradi novih dokumenata i „Hrvatske vode“ prihvatile zahtev Grada Slunja da se iz planova gradnje hidroelektrana izbaci Lučica, gospodin Francišković tumači kao njihovu potvrdu da ta akumulacija odnosno brana nije važna za zaštitu od poplava.

Izvor: www.nacional.hr

Moguće snabedevanje Srbije gasom iz SAD-a preko terminala na ostrvu Krk

gas_madrid ec.europa.eu

Potpredsednik Skupštine Srbije gospodin Vladimir Marinković izjavio je za RTV da su prilikom nedavnog boravka delegacije Srbije u Sjedinjenim Američkim Državama započeti dogovori o uključivanju američkih kompanija u snabdevanje gasom Srbije preko gasnog terminala koji se nalazi na ostrvu Krk u Hrvatskoj.

Gospodin Marinković je istakao da je ovom prilikom rečeno da je u planu poboljšanje kapaciteta gasnog terminala na ostvru Krk u Hrvatskoj i pravljenje interkonekcije sa Hrvatskom kako bi Republika Srbija američki gas dobijala preko pomenutog terminala. Naveo je da bi putem ovog terminala Republika Srbija dobijala jeftin američki gas.

Dodao je i da su u toku pregovori o gasnoj interkonekciji sa Bugarskom i Grčkom za dopremanje gasa tom rutom čime bi se doprinelo energetskoj stabilnosti Republike Srbije.

Sandra Jovićević

foto: ec.europa.eu

Deponija u Vinči veliki ekološki problem za celu Srbiju

deponija vinca kurir.rs

Analitičar zaštite životne sredine gospodin Zoran Karić izjavio je za Betu da deponija u Vinči predstavlja veliki ekološki problem za Beograd i Republiku Srbiju.

Kako je istakao, veliki procenat otpada koji se nalazi na deponiji je organskog porekla i privlači ptice koje bi mogle da prenesu zarazu. Dodao je da bi grad Beograd trebalo da angažuje neke ornitološke organizacije koje bi radile monitoring deponije, kao i da bi trebalo da se utvrdi da li ptice koje se hrane na deponiji privlače zarazu.

Gospodin Karić je podsetio i da je u toku raspisivanje tendera za uređenje deponije u Vinči.

Sandra Jovićević

foto: kurir.rs

Povećati energetsku efikasnost i iskorišćenje energije iz obnovljivih izvora

parlament gov rs tomic solano

U petak 12. februara 2016. godine održan je sastanak između predsednika Odbora za privredu, regionalni razvoj, turizam i energtiku i Parlamentarnog foruma za energetsku politiku Srbije gospođe Aleksandre Tomić i stalnog predstavnika UNDP-a gospođe Irene Vojačkove Solano.

Gospođa Tomić je ovom prilikom predstavila aktivnosti koje su postigle tri neformalne parlamentarne grupe: Parlamentarni forum za energetsku politiku Srbije, Ženska parlamentarna mreža i Zelena poslanička grupa. Kako je istakla, Narodna Skupština radi na povećanju svesti javnosti o značaju energetske efikasnosti, a u prethodnom periodu dodeljeni su energetski pasoši Domu Narodne Skupštine, Palati Srbije i zgradi Vlade Republike Srbije. Navela je da se uz pomoć ovih energetskih pasoša može unaprediti energetska efikasnost kako bi se ostvarila ušteda energije i do 30 odsto. Dodala je i da je pokretanje teme o energetskoj efikasnosti ukazalo i na potrebu donošenja novog zakona o inženjerstvu.

Gospođa Solano je istakla da Narodna Skupština mora uzeti učešće u povećanju energetske efikansosti kako bi dala primer lokalnim samoupravama, a dodala je i da je potrebno povećati iskorišćenje energije iz obnovljivih izvora, ali i kapacitet elektrana koje rade na biomasu u Republici Srbiji.

U okviru sastanka dogovorena je i izrada zajedničkog plana saradnje između Narodne Skupštine i UNDP-a.

Sandra Jovićević

foto: parlament.gov.rs

Suspendovan program SAD za klimu, Obama nezadovoljan

439989-20130802-115906-640x360-600x337Američki predsednik Barak Obama okarakterisao je odluku Vrhovnog suda SAD da suspenduje ambiciozni program zaštite klime kao „neobičnu“, ali i poručio da to ne znači kraj borbe. Plan za smanjenje emisija u termoelektranama ključna je mera koju je Vašington predložio uoči konferencije o klimi u decembru 2015. u Parizu. Iz Bele kuće ipak poručuju da suspenzija plana neće omesti ispunjavanje cilja koji su podnele SAD, druga zemlja u svetu po količini emisija gasova sa efektom staklene bašte. Obama je 11. februara govorio o „šamaru“ koji mu je zadala najviša sudska instanca suspendujući program za klimu, u prvom obraćanju po objavljivanju odluke suda. „Znam da su neki rekli ‘Vrhovni sud je ukinuo Propis o čistim termoelektranama’. To nije tačno, i ne obeshrabrujte ljude”, rekao je američki predsednik.

Sud je privremeno obustavio plan za čistu energiju koji je napravila Američka agencija za zaštitu životne sredine i kojom je termoelektranama naloženo drastično smanjenje emisija ugljen dioksida za 32% do 2030. u poređenju sa 2005. To je ključna obaveza koju su SAD preuzele u okviru priprema za klimatsku konferenciju u Parizu, na kojoj je sredinom decembra 195 zemalja usvojilo sporazum o zaštiti klime. „Ovom odlukom zapravo je rečeno ‘sačekajte da razmotrimo legalnost’ plana“, rekao je Obama, dodajući da njegov tim ima puno poverenje u pravnu zasnovanost plana. Najvišoj sudskoj instanci obratilo s 27 saveznih država, uglavnom onih gde su na vlasti republikanci. Zahtev je bio da se plan privremeno suspenduje do donošenja konačne odluke. Prema mišljenju stručnjaka, odluka se može očekivati tek 2017. „Vrhovni sud je učinio nešto neuobičajeno”, rekao je Obama govoreći o odluci koju je sa iznenađujućom brzinom izglasalo pet od devet sudija. Obamini protivnici iz redova republikanaca, koji imaju većinu u Kongresu, smatraju da nema dokaza za klimatske promene i dovode u pitanje ulogu ljudskih delatnosti u zagrevanju planete. „Neki ljudi će konstantno odlagati napore i zadržavati nas u gradovima sa starim zagađujućim energijama i ekonomskom strategijom zasnovanom na ugljen dioksidu od kojeg ne možemo da se udaljimo”, rekao je Barak Obama.

Bela kuća je još 10. februara, dan nakon odluke Ustanog suda, saopštila da može da ispuni obaveze u skladu sa klimatskim sporazumom iz Pariza uprkos sudskoj odluci. Kako je preneo Rojters, portparol Bele kuće Erik Šulc rekao je novinarima na brifingu da je to samo deo plana SAD za borbu sa klimatskim promenama. Dugotrajno produžavanje poreskih olakšica za obnovljive energije koje je odobreno u 2015. nastaviće da daje zamah prelasku energetike na čistije izvore energije, rekao je Šulc. „Uključivanje poreskih kredita imaće više uticaja kratkoročno gledano nego Plan za čistu energiju“, rekao je on. Dodao je da američka vlada razgovara sa partnerima i da su diplomate razumele složeni proces donošenja odluka u SAD.

www.euroactiv.rs

Iran odbija da prodaje naftu za dolare

iranIran je saopštio da namerava da odustane od prodaje nafte za dolare, prenosi Rojters pozivajući se na izvor u Nacionalnoj iranskoj naftnoj kompaniji. Ova odluka povezana je sa željom Irana da se oslobodi uticaja američke valute. Prema podacima agencije Teheran namerava da račune za izvoz nafte ispostavlja u evrima.

Saopšteno je da je reč o ugovorima sa francuskom kompanijom Total, španskom korporacijom Cepsa i Litaksom trgovinskim lancem Lukoila. “U naše fakture ćemo uneti tačku da kupci naše nafte moraju da nam plaćaju u evrima u dolarskoj protivvrednosti u momentu isporuke sirovine”- naveo je izvor. Rojters navodi da vlasti Irana nameravaju da u evropskoj valuti vtrate finansijske active zamrznute usled sankcija, čija je vrednost izražena u dolarima- sto milijardi.

http://rs.sputniknews.com

Potrebno jačanje administrativnih i finansijskih kapaciteta u oblasti životne sredine

ekourb

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine izdao je saopštenje u kojem je apelovao na donosioce odluka na republičkom nivou da u okviru pravnih i drugih mogućnosti doprinesu očuvanju postojećih i daljem unapređenju administrativnih kapaciteta u oblasti životne sredine u organima lokalnih samouprava, pokrajinske i republičke administracije.

U saopštenju se navodi da stanje u oblasti životne sredine i postojeći administrativni i finansijski kapaciteti sada ne odgovaraju zahtevnim obavezama u okviru pregovaračkog procesa za Poglavlje 27, a da će najveći problem biti rešavanje otpadnih voda, otpada i industrijskog zagađenja za šta je potrebno izdvojiti oko 7 milijardi evra. Istaknuto je i da u izveštajima Evropske komisije za Poglavlje 27 stoji da Srbija mora konsolidovati svoje strateško planiranje i administrativni kapacitet za dalje usklađivanje svoje politike sa politikama EU, kao i da je potrebno povećati administrativne kapacitete u svim oblastima koje se tiču zaštite životne sredine.

U zaključku saopštenja navedeno je da je osim administrativnih, potrebno unaprediti i finansijske kapacitete ponovnim uspostavljanjem republičkog fonda za životnu sredinu i obezbeđivanjem adekvatnih finansijskih sredstava u Pokrajinskom budžetskom fondu za životnu sredinu.

Sandra Jovićević

foto: lerindjija.rs

EPS raspisao konkurs za Studiju o stanju sistema za zaštitu podzemnih voda i priobalja hidroelektrana EPS

Foto: eps.rs

eps

JP „Elektroprivreda Srbije“ objavilo je konkursnu dokumentaciju za javnu nabavku usluge „Studija o stanju sistema za zaštitu podzemnih voda i priobalja hidroelektrana EPS (HE „Đerdap I i HE „Đerdap 2“)“.

Kako je navedeno u konkursnoj dokumentaciji, cilj programskog zadatka je sagledavanje uticaja usporenih vodostaja Dunava na režim i kvalitet podzemnih voda, utvrđivanja efekata koje obezbeđuju drenažni sistemi (novoizvedeni, rekonstruisani i nerekonstruisani), poboljšanje režima njihove eksploatacije, kao i utvrđivanje potrebe i preduzimanja blagovremenih intervencija na zaštiti područja.

Ponuđač pored obaveznih mora ispinuti i dodatne uslove koji se odnose na posedovanje neophodnog finansijskog, tehničkog, kadrovskog i poslovnog kapaciteta.

Kriterijum za dodelu ugovora biće najniža ponuđena cena.

Rok za podnošenje ponude je 11. mart 2016. godine do 11 časova.

Konkursnu dokumentaciju možete pogledati na sledećem linku.

foto: eps.rs

U toku 19. konferencija zemalja potpisnica Konvencije za zaštitu Sredozemnog mora od zagađenja

mvteo.gov.ba

U Atini u Grčkoj od 9. do 12. februara 2016. godine održava se 19. konferencija zemalja potpisnica Konvencije za zaštitu Sredozemnog mora od zagađenja.

Na konferenciji je učestvovao i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine gospodin Mirko Šarović koji je istakao činjenicu da je Bosna i Hercegovina u svojim dosadašnjim aktivnostima pokazala da želi imati aktivnu ulogu u zaštiti i održivom upravljanju jednog od najznačajnijih morskih sistema, navedeno je u saopštenju Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

U saopštenju resornog ministarstva istaknuto je da je održan sastanak između gospodina Šarovića i ministra za okolinu i urbanizaciju Turske gospođom Fatmom Guldemet Sari. Na sastanku je bilo reči o mogućoj saradnji Turske i Bosne i Hercegovine na projektima zaštite životne sredine, kao i o važnim pitanjima iz ove oblasti.

Konvencija za zaštitu Sredozemnog mora od zagađenja usvojena je 1976. godine, a njeni ciljevi su sprečavanje i kontrolisanje zagađenja, održivo upravljanje prirodnim resursima, integrisanje životne sredine u socijalni i ekonomski razvoj, zaštita morske sredine i priobalne zone, zaštita prirodnog i kulturnog nasleđa, jačanje solidarnosti među mediteranskim državama i poboljšanje kvaliteta života.

Sandra Jovićević

foto: mvteo.gov.rs

Počela trgovina na hrvatskoj berzi električne energije

elektricna energija mondo.rs

Hrvatska berza električne energije CROPEX počela je sa radom 10. februara 2016. godine.

Kako je saopšteno, uspostavljeno je dan unapred tržište električne energije, a prosečna cena električne energije iznosila je 23,43 evra po MWh električne energije, dok je 11. februara 2016. godine prosečna cena iznosila 28,22 evra po MWh električne energije.

Direktor Hrvatske berze električne energije (CROPEX) gospodin Silvio Brkić izjavio je da je ovo značajan datum za razvoj tržišta električne energije u Republici Hrvatskoj. On je istakao da je po prvi put veleprodajna cena električne enegije transparentna, kao i da će u narednom periodu biti realizovane aktivnosti usmerene na potpunu integraciju Hrvatskog tržišta električne energije u dan unapred i unutardnevno tržište električne energije.

Sandra Jovićević

foto: mondo.rs

Nova Varoš želi da kupi mini hidroelektranu bivše JNA

nvaros12Opština Nova Varoš zainteresovana je da od Vojske Srbije kupi mini hidroelektranu u Bistrici, izgradjenu pre 30 godina za potrebe tunela namenjenih čuvanju robnih rezervi tadašnje Jugoslovenske narodne armije.
„Radovi na izgradnji i opremanju tunela za robne rezerve su odavno napušteni a pošto je skinuta oznaka vojne tajne sa objekata u Bistrici, Vlada Srbije će ovih dana doneti odluku o prodaji mini elektrane“, rekao je novinarima načelnik Zlatiborskog okruga i predsednik opštine Nova Varoš u tehničkom mandatu Dimitrije Paunović.
Prednost u kupovini imaće opština na čijoj je teritoriji izgradjena.
„Mi očekujemo nam se odobri i višegodišnja otplata objekta kroz efekte koje bude donosila elektrana. Mi smo takvu odluku usvojili u lokalnoj Skupštini i spremni smo da se pojavimo kao zainteresovani kupac“, kaže Paunović.
Kako se nezvanično saznaje, početna cena mini hidroleketrane biće oko 100 miliona dinara, a upućeni kažu da će još toliko para biti potrebno za dodatne radove kako bi počela da se proizvodi struja. U novovaroškoj opštini kažu da bi ta ulaganja finansirali kreditom koji bi otplaćivali prodajom struje.

www.beta.rs