Home Blog Page 1134

Kada se udruže eko-mobilnost i kreativnost rezultat je trotočkaš „Sem“

Foto: designboom.com

Evo dokaza da eko-mobilnost može pored održivosti da ima i drugačiju, zabavnu i kreativnu stranu. Ovo simpatično mini vozilo zove se “Sem” i svojim izgledom podseća na automobile iz crtanih filmova. “Sem” je napravljen od potpuno recikliranog polietilena visoke gustine, sastoji se od samo 4 panela i u njega se ulazi kroz savitljiva krilna vrata. Unutrašnjost ovog simpatičnog vozila pruža komfor kako za samog vozača, tako i za suvozača.

“Sem” poseduje litijum-polimersku bateriju, koja može da bude u potpunosti napunjena na svakoj standardnoj utičnici u roku od pet sati. U zavisnosti od radnih uslova i temperature, baterija može da traje od 80 do 100 km vožnje, pri maksimalnoj brzini od 90 km/h. Prilikom vožnje, ovo vozilo ne pravi buku.

“Sem” svojim neuobičajenim, gotovo animiranim izgledom pokazuje da savremeni automobil može da ima i jednan moderniji i zanimljiviji oblik. Stvaranjem ovakvog automobila, kompanija je želela na jedan originalan način da pruži doprinos čistijoj životnoj sredini. “Sem” ie opremljen inteligentnim sistemom za punjenje, sa elektronskom kontrolom koja korisniku omogućava da napuni bateriju do 40% za samo jedan sat ili da je kroz 5 sati napuni do 100% kapaciteta.

Kompanija koja je proizvela „Sem“ je osnovana kako bi zadovoljla buduće tržište nekim novim, urbanim rešenjima eko-mobilnosti. Ona ima za cilj da stvori zabavna rešenja, da pomeri granice kreativnosti i inovativnosti, provlačeći ekološku efikasnost kroz sam koncept svojih proizvoda.

M.N.

ROLERKOSTER NA OIE: Kalifornijski zabavni park postaje potpuno zelen

Foto: Facebook/California's Great America
Foto: Facebook/California’s Great America

Zabavni park “Great America” koji je smešten blizu Santa Klare u Silicijumskoj dolini u Kaliforniji 100% svojih potreba za električnom energijom pokrivati iz solarne energije i energije vetra.

Projekat se ostvaruje u sklopu programa “Santa Clara Green Pover” koji sprovodi lokalna elektroenergetska kompanija Silicon Valley Power i koji stanovnicima i kompanijama iz Santa Clare omogućava kupovinu električne energije proizvedene iz energije vetra i Sunca.

U skladu sa time, “Great America” će kupovati 12.810 MV h električne energije godišnje iz energije vetra, čime će istovremeno postati najveći kupac električne energije iz obnovljivih izvora u sklopu pomenutog programa. Time će se ujedno zagađenje zabavnog parka smanjiti za više od 3175 t godišnje.

HRVATSKA: Sortiranjem otpada do energije

Photo: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Na Fakultetu mašinstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, 25. aprila održana je konferencija „Uloga biometana u budućem energetskom sistemu“, kao jedan od niza skupova koji su deo šire javne rasprave „Hrvatska energetska tranzicija“. Proizvodnja metana koji nastaje na deponijama, razgradnjom biorazgradivog otpada (uključujući otpad od hrane), a koji je mnogo opasniji gas staklene bašte od ugljen-dioksida, predstavlja veliki problem za Evropsku uniju. Zbog toga je fokus Konferencije bio na integraciji proizvedenog biometana u postojeći gasni sistem i njegovom daljem korišćenju u prometu. Sve se više nazire pitanje dugoročne isplativosti biogasa, a jedan od signala je zatvaranje bioplinskih postrojenja u Austriji, zbog isteka ugovora o „feed in“ tarifama, što pokazuje da su u prošlosti bioplinska postrojenja održavali ovakvi podsticaji. Proizvođači električne energije iz biogasa zbog toga su primorani da traže alternativna rešenja poput biometana.

Pravni okvir EU-a kojim se uređuju biogas i biometan je vrlo ograničen pa, npr. nema posebnih odredbi o biogasu na evropskom tržištu gasa, a važeće propise karakteriše fragmentiranost i divergentnost (npr. Obnovljivi izvori, tržište prirodnog gasa, poljoprivreda, otpad itd) . Evropska komisija je nedavno objavila studiju o potencijalu biogasa kao izvora „čiste“ energije do 2020. i nakon te godine, u kojoj je procenjeno da samo tri zemlje (Nemačka, Italija i Velika Britanija) proizvode 77% biogasa u EU-u. Studija koja je napravljena kao podloga za razvoj dugoročne politike u sektoru biogasa, identifikovala je nedostatak stabilnog i pouzdanog regulatornog okvira za ulaganja, ali i efikasnih finansijskih mera podsticaja, naglašava Petra Šantić iz advokatskog društva Schoenherr.

U EU-u se generiše 90 miliona tona godišnje otpada od hrane (180 kg po osobi), a samo 40% biootpada se odlaže na deponije. Međutim, ako bi se sav biootpad pretvorio u energiju, moglo bi se zadovoljiti oko 2% ciljeva EU-a vezanih za obnovljive izvore, što je jedan od glavnih povoda provođenja projekta BIN2GRID, na kom Fakultet za mašinstvo i brodogradnju u saradnji sa zagrebačkom Čistoćom radi već tri godine. Pošto domaćinstva proizvode 42% otpada od hrane u EU-u, cilj projekta koji uključuje gradove Zagreb, Skopje, Malagu i Pariz, je povezivanje upravljanja otpadom, tj. Odvojeno sakupljanje otpada od hrane, s proizvodnjom biogoriva (biometana) i stvaranje distributivne mreže lokalnih punionica, objašnjava Bojan Ribić iz Čistoće.

Međutim, Hrvatska još nema potrebnu infrastrukturu za takve poduhvate. Tako Dinko Butković iz ZET-a ističe kako je gradnja punionice kompresovanog prirodnog gasa (CNG) u Podsusedu trajala čak osam godina, a zbog sve više cene CNG-a u odnosu na dizel, isplativost korišćenja takvih autobusa je sve manja. No, u Zagrebu se planira otvaranje još 4 – 5 punionica CNG-a, kako bi se podstaklo njegovo veće korišćenje i cena snizila na nivoa u EU-u, oko 1,14 EUR / kg, ističe Fikret Nasić iz GPZ – Snabdevanja.

 – Potencijalne količine biometana u Hrvatskoj iznose oko 550 miliona kubnih metara godišnje – tvrdi Josip Falcani, iz kompanije Bionardo i naglašava važnost saradnje javnih i privatnih interesa na osnovu nacionalnog plana koji bi obuhvatio gradove i opštine, javni prevoz, snabdevače energijom, komunalne kompanije, industriju hrane i proizvođače biometana. Međutim, velikih pomaka neće biti dok se god ne izradi strategija kojom bi se motivisali građani na sortiranje biootpada, a trenutno nijedna direktiva ne obavezuje građane na takvo ponašanje.

ĐACI U POTRAZI ZA BEOGRADSKIM BLAGOM: Znate li koje sve tajne skriva Veliko ratno ostrvo? (VIDEO)

Foto: JKP Zelenilo
Foto: JKP Zelenilo

Sa dolaskom proleća i lepog vremena zaposleni u JKP „Zelenilu Beograd“ nastavljaju svoju dugogodišnju tradiciju organizovanja predavanja za beogradske srednjoškolce i studente na Velikom ratnom ostrvu, pa je tako ovih dana ovo javno preduzeće bilo domaćin srednjoškolcima iz Prve beogradske gimnazije u okviru njihovog projekta „Potraga za beograskim blagom“ na Velikom ratnom ostrvu.

Posebno zadovoljstvo domaćina bilo je što su u okviru te posete su mogli da ugoste i učenike i njihove profesore iz Nemačke, koji su gosti našeg grada u okviru redovne razmene učenika. Učenici su upoznati sa istorijatom i načinom nastanka Velikog ratnog ostrva, sa zonama zaštite u ovom zaštićenom prirodnom dobru i sa obavezama i pravima JKP „Zelenila Beograd“ kao njegovog upravljača i prevashodno sa njegovim značajem.

Održano je i predavanje ornitologa, koji ih je upoznao sa brojnim vrstama ptica koje su svoje stanište našle na ostrvu. Poseban značaj je dat vrsti orao belorepan koji se već 5 godina gnezdi na ostrvu. Samo prisustvo belorepana na ostrvu čini Beograd posebnim, jer u njemu živi jedna od najvećih ptica grabljica Evrope, na samo nekoliko kilometara od najužeg centra grada.

Zavirite u gnezdo ovih lepotana i pogledajte uživo šta rade i kako provode svoje vreme:

Pored srednjoškolaca Prve beogradske gimnazije i učenika iz Nemačke, ostrvo su posetili studenti Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Studentima su pokazani brojni ogledi koji su bili deo naučnih radova i doktorskih disertacija. U okviru toga obišli su zasade vrsta vez – ulmus leavi i alohtone vrste taxodium distichum – močvarni taksodijum, koji je prestavljen kao primerak optimalnih uslova, klime i staništa.

Posete učenika i studenata su imale za cilj podizanje nivoa svesti o značaju Velikog ratnog ostrva kao zaštićenog prirodnog dobra posebnih odlika i prirode uopšte, sa akcentom na očuvanje prirode i na njen nemerljiv značaj za savremenog čoveka.

WWF: Prirodni resursi su osnova za ekonomski razvoj BIH

Foto: WWF
Foto: WWF

U cilju jačanja postojećih odnosa i unapređenja buduće saradnje, Svetska organizacija za zaštitu prirode WWF je predstavila svoj rad u Bosni i Hercegovini predstavnicima državnih uprava i međunarodnih organizacija u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Jedna od vodećih svetskih nevladinih i neprofitnih organizacija za zaštitu prirode započela je raditi u Bosni i Hercegovini 2005 godine. Otad provode projekte kojima je cilj zaustaviti degradaciju prirodnog okoliša i izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu sa prirodom. Rad WWF-a podržava ekološko upravljanje slatkovodnim i šumskim resursima, jačanje efikasnosti zaštićenih područja te poboljšava pravne i regulatorne okvire u sektoru životne sredine.

– Pozvali smo predstavnike ministarstava, državnih agencija i međunarodnih organizacija da nam se pridruže u zajedničkom radu na ostvarenju održivog razvoja ove lepe zemlje. Trenutno, u sklopu projekta Zaštićena područja za prirodu i ljude, kroz saradnju sa lokalnom zajednicom i vladom, podržavamo rad Turističkog klastera Una koji je osnovan početkom ove godine s ciljem stvaranja novih radnih mesta u sektoru turizma – izjavio je Martin Šolar, direktor WWF Adrije.

Foto: WWF

– Naša misija je zaštita prirode, a za postizanje ciljeva moramo podržavati usvojene zakone i demokratske prakse. Danas delimo našu misiju i viziju za trajni angažman WWF-a u Bosni i Hercegovini. Radimo na povećanju učešća javnosti u procesu održivog razvoja zemlje koji takođe uzima u obzir okolinu i pomaže Bosni i Hercegovini da zadovolji zahteve za članstvo u EU. Na primer, kroz projekat Civilno društvo zagovara se ekološki prihvatljiv društveno-ekonomski razvoj i na taj način podstičemo vladu na uključivanje javnosti u donošenju odluka u proceni uticaja na okolinu i Strateškoj procjeni uticaja na okolinu – rekao je Zoran Mateljak, predstavnik WWF-a u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je kritički komad zagonetke zapadnog Balkana. Pristup EU može doprineti prosperitetu. Misija WWF-a podržava ekonomski i društveni razvoj koji rezultira stvaranju novih radnih mesta i kvalitetu života bez dugoročnog uništavanja prirodnih resursa i životne sredine.

WWF-ova kancelarija u Bosni i Hercegovini deo je regionalne mreže WWF Adria, koji je takođe aktivan u Hrvatskoj, Albaniji, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji.

Banja Luka dobila na poklon solarno drvo

Foto-ilustracija: DemandEnergyEquality.org
Foto-ilustracija: DemandEnergyEquality.org

Uručivanjem ručno izrađene replike solarnog drveta gradonačelniku Igoru Radojičiću na simboličan način je ozvaničen početak saradnje kompanije Telemaks i grada Banja Luka, što predstavlja jedan u nizu projekata u sklopu partnerstva koje su gradske vlasti ponudile društveno odgovornim kompanijama.

– Zahvaljujem se kompaniji Telemak koja se priključila raznim akcijama koje grad sprovodi. Jedan od naših ciljeva je da imamo uredan, zeleni grad sa uređenim ulicama, alejama, parkovima, dječijim igralištima, sportsko-rekreativnim zonama, a u takvu viziju grada odlično se uklapa solarno drvo. Nadam se da ćemo mesto za njega naći u šetališnoj zoni u centru grada – rekao je Radojičić dodajući da će se šetališna zona u centru uskoro dodatno sređivati.

Direktorka kompanije Telemaks  Arijana Maksimčuk istakla je čvrstu opredjeljenost ove kompanije u pogledu kreiranja inovativnih i ekološki efikasnih rešenja.

– Solarno drvo transformiše solarnu energiju u električnu što će građanima i turistima omogućiti punjenje baterija mobilnih telefona i ostalih pametnih uređaja u centru grada. Pored ove praktične primene želja nam je da podignemo svest građana o obnovljivim izvorima energije kao potencijal koji se ne koristi dovoljno. Mi ćemo, kao i do sada, nastojati da Banja Luci donesemo budućnost danas – rekla je Maksimčuk, prenosi portal Banjaluka.net.

Solarno drvo predstavlja metalnu konstrukciju koja izgledom podseća na stablo sa granama na čijim vrhovima se nalaze solarni paneli koji će, koristeći sunčevu energiju, proizvoditi energiju koja će se dalje koristiti za punjenje baterija mobilnih telefona, tableta, prenosivih računara i multimedijalnih uređaja solarnom energijom.

BRAVO, ŠKOLARCI: Baštalište dobilo nove članove, učenike osnovne škole

Foto: Baštalište
Foto: Baštalište

Nemojte se začuditi ako se uskoro iz Baštališta čuje tarabuka i pesma – njihovi novi članovi su učenici OŠ “Branko Pešić” iz Zemuna koje predvodi nastavnica Suzana Aleksić. Mlade kolege su veoma muzikalne i mnogo vole da pevaju, a to će im svakako pomoći dok čupaju korov sa samo svoje parcele u Baštalištu.

OŠ “Branko Pešić” je specifična po tome da su njeni učenici deca starosti od 10 do 16 godina, a više od 80 odsto učenika su romske nacionalnosti. Dugogodišnja nastavnica ove škole, Suzana, smatra da osim osnovnog obrazovanja, ova deca moraju da dobiju i veštine koje će moći praktično da primene.

Kako lično duboko veruje u ekologiju i prirodu, Suzana je okupila grupu đaka koji će od danas pa do kraja sezone u Baštalištu učiti da gaje organsko povrće uz podršku članova Baštališta i kolektiva OŠ “Branko Pešić”.

– Mi smo presrećni što ćemo sticati životno znanje van učionice jer je naš duh slobodan, bez stega. Srećni smo i zbog kreativnog i produktivnog druženja sa divnim, iskrenim ljudima –  rekla je Suzana.

Foto: Baštalište

U ime svih članova Baštališta, dobrodošlicu timu OŠ “Branko Pešić” poželeli su Dragan, Kaja, Miki i Katarina.

– Drago nam je što smo pružili ruku jednoj marginalizovanoj zajednici. Ako opismeniš nekoga ko je bio bez prilike i izgleda, dao si mu pola zanata u ruke, a ako ga naučiš da proizvodi hranu za sebe i svoje bližnje, na ekološkim principima i uz poštovanje načela organske proizvodnje, time si ga osposobio za ceo život. Još nam je draže što ćemo romsku decu odvući sa ulice, te će prirodni višak energije, umesto u tuču i destrukciju, uložiti u uređivanje svoje parcele i Baštališta i proizvodnju povrća – poručio je Dragan, jedan od momaka iz Baštališta.

Od prvog maja 50% niže cene gasa za sve na potezu Pojate-Niš-Leskovac

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije usvojio je na sednici održanoj 27. aprila 2017. godine Odluku o davanju saglasnosti na Odluku o ceni pristupa sistemu za transport prirodnog gasa koju je doneo direktor „Jugorosgaz – Transport“. Ovom odlukom izvršeno je usklađivanje cene pristupa transportnom sistemu sa Zakonom o energetici i važećom metodologijom za određivanje cena.

Od prvog maja 2017. godine cena transporta kroz transportni sistem Jugorosgaz – Transport se obrazuje po Entry – Exit (Ulaz – Izlaz) modelu. Na taj način stimuliše se efikasno korišćenje transportnog sistema, jer će korisnici koji tokom godine mogu ravnomernije da troše gas imati bitno nižu cenu transporta u odnosu na prosečnu. Istovremeno, korisnicima transportnog sistema je omogućeno da ugovaraju kapacitet na godišnjem, ali i na mesečnom i dnevnom nivou, čime mogu značajno da se smanje troškovi transporta prirodnog gasa. Model Entry – Exit je već primenjen na mrežu JP Srbijagasa.

Transportni sistem Jugorosgaz – Transport obuhvata transportnu mrežu na području Pojate – Niš – Leskovac. Cena transporta prirodnog gasa transportnim sistemom Jugorosgaza nije menjana od 2011. godine i biće ovom odlukom snižena od prvog maja 2017. godine prosečno za oko 53 odsto.

Zbog malog učešća cene transporta u krajnjoj ceni prirodnog gasa, ova promena neće značajno uticati na krajnju cenu kupaca na području koje je vezano za ovaj transportni sistem. Pri tome, efekti ove promene na krajnje kupce koji imaju pravo na javno snabdevanje (domaćinstva i mali kupci) osetiće se kada i njihove cene budu menjane.

Rumunija dodeljuje preko 100 miliona evra za projekte OIE

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Rumunska vlada donela je rezoluciju kojom se proizvođačima električne i toplotne energije iz obnovljivih izvora i jedinicama lokalne samouprave koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora u iduće četiri godine dodeljuje državna pomoć u ukupnom iznosu od 100,6 miliona evra.

Kako je saopšteno, cilj je smanjiti korišćenje konvencionalnih izvora energije, a povećati korišćenje obnovljivih izvora energije.

Očekuje se da će ova pomoć omogućiti realizaciju projekata za povećanje instalirane snage postrojenja na biomasu, biogas i geotermalnu energiju za 60 MW.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

BiH povećala korišćenje prirodnog gasa

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U prva četiri meseca 2017. godine potrošačima u Federaciji Bosne i Hercegovine isporučeno je oko 91.400.000 metara kubnih prirodnog gasa.

U istom periodu prošle godine isporučeno je 76.000.000 metara kubnih, odnosno ove godine je isporuka povećana za 20 odsto u odnosu na prošlu godinu. Ovo ujedno predstavlja i najveću isporučenu količinu prirodnog gasa u proteklih pet godina.

U januaru je potrošačima isporučeno 37.000.000 metara kubnih gasa, što je najveća isporučena količina prirodnog gasa računajući od 1997. godine, dok je u aprilu isporučeno oko 14.200.000 metara kubnih, što je najveća isporuka prirodnog gasa za ovaj mesec u proteklih pet godina.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

APEL: Znamo da je uranak vreme za roštiljanje, ali čuvajmo naše šume!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Povodom predstojećih prvomajskih praznika i tradicionalnog boravka građana u prirodi, kako bi se predupredio eventualni nastanak šumskih požara, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine apeluje na građane da:

– ne pale vatru na otvorenom prostoru u prirodi ukoliko ta mesta nisu za to predviđena (vidno obeležena) i obezbeđena;

– ne vrše nekontrolisano paljenje vatre pri izvođenju poljoprivrednih  i drugih radova u blizini šume;

– ukoliko uoče požar, odmah obaveste  MUP-Sektor za vanredne situacije, odnosno najbližu šumsku upravu;

– napominjemo da je odredbama člana 47.  Zakona o šumama zabranjeno paljenje otvorene vatre u šumi i na zemljištu u neposrednoj blizini šume, na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba šume, izuzev na mestu koje je samo za tu namenu određeno, uređeno i vidno obeleženo. Takođe, odredbom člana 22. stav 1. tačka 8. Zakona o divljači i lovstvu zabranjeno je paljenje korova, strnjika, trstika, trave i drugog rastinja u lovištu.

Imajući u vidu navedeno, Uprava za šume će preko Republičke šumarske i lovne inspekcije u narednom periodu vršiti pojačanu kontrolu navedenih odredbi.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine očekuje podršku i pomoć nevladinih organizacija, lovačkih udruženja, ekoloških pokreta kao i udruženja građana ljubitelja i zaštitnika prirode, da u ovoj akciji podrže apel i uključe se u zaštitu šuma od požara.

SAČUVAJMO NAŠE ŠUME ZAJEDNO!

U planu energetska sanacija OŠ „Ljubica Radosavljеvić Nada“ u Zaječaru

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

U opštini Zaječar u planu je rekonstrukcija OŠ „Ljubica Radosavljеvić Nada“.

Kako je saopšteno, u okviru rekonstrukcije biće zamenjena stolarija, krov i postavljena izolacija što će doprineti povcećanju energetske efikasnosti u objektu. Osim toga, biće postavljeni novi podovi, fasada, a biće promenjena vodovodna i kanalizaciona mreža.

Vrеdnost sanacije iznosi 141 milion dinara.

izvor: zajecar.info

Sandra Jovićević

U Čačku saobraćaju hibridni autobusi

Foto: ozonpress.net
Foto: ozonpress.net

Sredinom aprila ove godine u opštini Čačak na relaciji Slatina-Sloboda počeo je da saobraća prvi hibridni autobus.

Do sada je u ovu opštinu dopremljeno 5 autobusa, od 10 koje je grad kupio, a za koje se očekuje da će biti u pogonu do kraja meseca.

Hibridni autobusi su proizvedeni 2011. godine, dužine su 12, širine 2,55 visine 3,22 metra sa 32 sedišta, dva mesta za putnike u invalidskim kolicima i 50 mesta za putnike koji stoje. Glavne prednosti ove vrste pogona su smanjenje potrošnje – u proseku i do 30 odsto u odnosu na uporediva vozila sa konvencionalnim dizel motorima, smanjenje emisije štetnih gasova u sličnom odnosu i manje buke emitovane iz vozila, ne samo pri polasku već i tokom kontinuirane vožnje.

izvor: ozonpress.net

Sandra Jovićević

Učešće Zrenjanina na sajmu Renexpo Water & Energy

Foto: zrenjanin.rs
Foto: zrenjanin.rs

Gradonačelnik Zrenjanina gospodin Čedomir Janjić učestvovao je na internacionalnom sajmu Renexpo Water & Energy.

On je ovom prilikom istakao da je energetska efikasnost način da se štede resursi, ali je takođe najavio i nove projekte iz ove oblasti, kojima će najpre biti obuhvaćene javne ustanove na teritoriji grada Zrenjanina, sa ciljem uštede energije pre svega na sistemima za grejanje i hlađenje. Janjić je takođe naglasio i mogućnost za korišćenje biomase, kao najznačajnijeg potencijala obnovljivih izvora energije u Srednjem Banatu, s akcentom na potencijal poljoprivredne biomase.

Sajam Renexpo Water & Energy otvoren je 25. aprila, a trajao je do 27. aprila 2017. godine.

izvor: zrenjanin.rs

Sandra Jovićević

Leskovac dobio tri miliona evra za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (FOTO)

Foto: Promo
Foto: Promo

Ugovor za projektovanje i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Leskovcu – objekti na liniji tretmana mulja – u vrednosti od tri miliona evra, potpisan je danas između Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Grada Leskovca i odabranog izvođača radova (grupa ponuđača SADE CGTH). Ovom prilikom je prikazan i trenutni status projekta izgradnje centralnog kolektora u Leskovcu, kao i budući planovi programa „ORIO“ putem koga će biti obezbeđena sredstva za izgradnju kompletne kanalizacione mreže u ovom gradu.

Stana Božović, državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, istakla je da su Vlada Srbije i Ministarstvo preuzeli obavezu finansiranja i izgradnje dela postrojenja za tretman mulja koji nastaje prečišćavanjem komunalnih voda.

– Ministarstvo je u budžetu za potrebe izgradnje linije mulja u 2017. godini obezbedilo oko 1,8 miliona evra i predvidelo da se u 2018. i 2019. godini u budžetu obezbedi još oko 1,2 miliona evra za završetak izgradnje linije mulja i time i celokupnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Današnjim potpisivanjem ugovora uspešno je okončan odabir izvođača radova tako da nam ostaje da u narednom periodu dođemo u Leskovac da zajedno otvorimo radove na izgradnji – navela je Stana Božović.

Goran Cvetanović, gradonačelnik Leskovca, naveo je da će izgradnja postrojenja imati brojne beneficije za grad, u vidu proizvodnje struje, kao i smanjenja troškova poslovanja.

– Postrojenje tretmana mulja – druga faza, gradiće se na istoj lokaciji kao i prva faza postrojenja, u selu Bogojevcu na udaljenosti 5,6 kilometara od Leskovca za kapacitet od 86.000 ekvivalent stanovnika. Očekivana proizvodnja električne energije iz procesa tretmana mulja, prema iskustvima drugih firmi je prosečno oko 70 000 kilovat sati na mesečnom nivou, što predstavlja oko jednu trećinu ukupne potrošnje električne energije. Nije benefit od ovog postrojenja samo proizvodnja struje. Ovakvim tretmanom smanjuje se količina mulja za transport do deponije, a time se smanjuju i troškovi poslovanja. Takođe, otvara se mogućnost da ukoliko je kvalitet mulja zadovoljavajući da se uz njegov odgovarajući tretman može koristiti i u druge svrhe – istakao je Goran Cvetanović.

Foto: Promo

Ovom prilikom su predstavljene i trenutne aktivnosti za projekat izgradnje glavnog kolektora u Leskovcu, za koji je nedavno potpisan Memorandum o razumevanju za finansiranje i pripremu tehničke i tenderske dokumentacije, u sklopu programa „peida“. Pored toga, prikazane su i buduće aktivnosti programa „ORIO“, koji finansira Vlada Kraljevine Holandije, a putem koga će biti obezbeđena bespovratna sredstva za izgradnju neophodne infrastrukture u Leskovcu.

– Vlada Kraljevine Holandije, kao jedan od naših najznačajnijih partnera u oblasti zaštite životne sredine, odobrila je projekat izgradnje kanalizacione mreže za građane Leskovca u vrednosti od 8 miliona evra u okviru“ ORIO „programa. Kroz prvu razvojnu fazu pripremljena je tehnička dokumentacija potrebna za proširenje kanalizacione mreže u Leskovcu, a očekujemo da se uskoro odobri i druga faza u okviru koje bi se pristupilo neposrednoj izgradnji kanalizacione mreže – rekla je Stana Božović.

PRIMERI DOBRE PRAKSE: Od razonode u gradskim baštama do ozbiljnih prihoda od urbane poljoprivrede

Foto: EP
Foto: EP

Kako se u Švedskoj zarađuje od gajenja povrća u gradu i koji su trendovi u razvijanju održivih biznis modela u proizvodnji hrane saznali smo na jučerašnjim predavanjima od urbanih baštovana Jonasa Linda i Vilijama Bejlija, kao i od nezavisnog konsultanta Emila Bruna Blauerta, koji su prostorijama “Nove iskre” u Beogradu predstavili svoja iskustva iz oblasti održive poljoprivrede.

U okviru programa Zelena hrana sutrašnjice, kojim se obeležava stogodišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Švedske i Srbije, ambasada Švedske je na sinoćnom vrlo posećenom skupu omogućila da se domaćoj javnosti predstave primeri dobre prakse u održivim pristupima u procesu proizvodnje, pripreme i konzumacije hrane, kao i inicijative posvećene “urbanoj poljoprivredi” ili menadžmentu otpada koji nastaje u svim procesima.

Jonas i Vilijam već dve godine imaju baštu Kajodlingen u Geteborgu koja zauzima 250 m2 i zapravo je čine niz dubokih drvenih sanduka uredno poređanih na delu prostora napuštene autobuske okretnice koji su zakupili od gradskih vlasti. U tim sanducima ova dvojica mladih baštovana sami gaje razno povrće, začinsko bilje pa i jestivo cveće koje zatim električnim biciklom razvoze i prodaju restoranima u svom gradu. Da bi se istakli na tržištu, odlučili su da gaje kulture kojih nema u ponudi Geteborga ili koje moraju da se uvoze.

Ipak, oni nisu početnici u baštovanstvu. Pre nego što su odlučili da zarade od gajenja jestivih biljaka u gradu, obojica su “prljali ruke” u zajedničkim gradskim baštama i sticali obrazovanje iz domena humane ekologije, bihevioralne nauke i baštovanstva. Nakon prve godine, prvih uspeha i prihoda, otvorili su još jednu baštu u svom gradu. Na terasi hotela Clarion Post koja ima 70m2 postavili su nove drvene sanduke za gajenje povrća za potrebe tri hotelska restorana.

Foto: EP

Iako su svu svoju proizvodnju hrane prilagodili potrebama restorana, kad su pojavili prvi posetioci sa zahtevom da plate da bi sami nabrali povrće koje će poneti kući, Jonas i Vilijam su i to uvrstili u ponudu Kajolindgena. Danas imaju redovne kupce koji svake nedelje svraćaju po spanać, brokoli, paradajz i rotkvice iz ove urbane bašte. Čitav proces gajenja povrća osmislili su tako da ne koriste nikakve pesticide, za zalivanje koriste kišnicu, a za đubrenje koriste kompost čija su osnovna sirovina ostaci hrane iz onih istih restorana koje snabdevaju namirnicama čime su zatvorili proizvodni krug.

U drugom delu predavanja pod nazivom Jestivi i održivi biznis modeli Emil Brun Blauert, osnivač organizacije NEAT koja razvija inovativni pristup preduzetništvu u oblasti proizvodnje hrane, predstavio je domaćim novinarima i menadžerima restorana zašto i na koji način najbolji hoteli, restorani i proizvođači hrane širom sveta ulažu u razvijanje održivih biznis modela kada je reč o upravljanju hranom, a pod parolom “od njive do kuhinje”. Budući da u Srbiji ima gotovo 18.000 ugostiteljskih objekata, među kojima mnogi proizvode hranu na dnevnom nivou i bacaju ogromne količine hrane, vrlo je važno podići svest o koristi “pametnog”menadženta otpada koji nastaje u ovoj industrijskoj grani.

(Tamara Zjačić)